ZBORNIK RADOVA

MeditMaint 2019
2019 . Maintenance
OdrZavanje 2019

25. medunarodnosavjetovanje
22.-24. svibnja2019.
Dubrovnik,HotelCroatiaCavtat

=iHDO
Hrvatsko druitvo odriavatelja
CroatianMaintenanceSociety

.Z\N,..
////|\\\\

efnms IJT(E'
I IIIE
!sY+n-l^':i#,lliT:[i:iY:i
European Federation of
National Maintenance
MeditMaint 2019
25. MEDUNARODNOSAVJETOVANJ
E
v

ODRZAVANJE2019
ZBORNIKRADOVA

25. INTERNATIONAL
CONFERENCE

MAINTENANCE2O19
PROCEEDINGS

Vodice,22.- 24.svibnja2O19.
25. meifunarodnosavjetovanjeHDO
OdrZavanje2019
22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,HotelCroatiaCavtat

Nasfov: OdrZavanje2Q19 Zbornikradova

Nakfadnik HDO- Hrvatskodruitvo odrZavatelja,
Berislaviieva
6, 10000Zagreb
Za nakladnika: DragoFrkovi(
Urednik Maria5i5koKulii
Lektura: KreiimirBrandt
Prijevod sa engleskog: KreiimirBrandt
Grafiiko itehniiko uredenje: MarioLesar
Naklada: 120
Tisak ITGd.o.o.,Zagreb

lSsN1848-4867

OvajZbornik,ili bilo koji njegovdio, ne smijebiti umnoiavan,objavljenu tisku,elektronitkim

izdanjimaili na bilo kojidrugi natin,bezdozvoleizdavaia.Nekomercijalno
kori5tenje
Zbornika
i pojedinihnjegovihdijelovaje dozvoljeno.Nakonobjavljivanjau ovom Zborniku,autorima
radovaje dozvoljenoponovnoobjavitidio radaili cijelirad u bilo kojemizdanjuu kojemsu oni
izdavaiilijedanod autora,ali uz obvezujasnogisticanjamjestaprvogobjavljivanja:
Odriavanje 2019, Zbornik radova25. medunarodnog savjetovanja HDO
ISSN1848-4867,lzdavatHDO,Zagreb2019.

Napomena urednika:
Ovaj je Zbornikotisnut i umno2enna temelju rukopisai materijaladostavljenihod strane
autora radova.lzgled rada slike i tablicese u svim radovimane podudarajuu potpunosti
sa zahtjevimaizdavaia.U pojedinimje slutajevimaizgled rukopisapopravljan.Mogute
niti je hrvatskijezik u potpunostilektoriran.Zato
pogreSkeu rukopisimanisu ispravljane,
unaprijed molimo iitatelje, da nam oproste na pogreSkamau ovoj knjizi, koje su moguie iz
gore navedenihrazloga.lzdavai- HDO,nije odgovoranza tvrdnje,miSljenjai zakljuikeautora
izraZene
u ovom Zborniku.
DodatnekopijeZbornikamogu se nabavitikod izdavata:
HDO-Hrvatskodruitvo odrZavatelja
Berislavi(eva
6, 10000Zagreb,Hrvatska
E-mail:hdo@hdo.hr
http://wwwhdo.hr

Copyright @2O19,HDO - Hrvatsko druStvo odriavatelja, Berislaviieva6, 10000Zagreb

25. medunarodno savjetovanjeHDO. Odriavanje 2019 .22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat

Organizator:

ffiHDO
HRVATSKO DRUSTVOODRZAVATE
CROATIANMAINTENANCE
LJA
SOCIETY

,,i?lii.,. m ffiffiffi
*reffi

ffiruffiffi
efnnns HRVATSKI
CNOATIAN
INZENJFRsKI
INCINiER'NC
SAVEZ
AESOCIAT|ON

EFNMS- European HIS - Hrvatski DAAAM- DanubeAdria

Federationof National inZenjerskisavez Associationfor Automation
MaintenanceSocieties & Manufacturing

Medunarodni programski i recenzentski odbor

InternationalProgramm& ReviewCommittee
Maria 5i5ko Kuli5,HEPproizvodnja d.o.o./ FESB,Split (HR)* predsjednikProgramskogi recen.odbora
Ana Vuikovi(, EFIHEBSplit (HR)
Anita Domitrovft,FPZ, Zagreb (HR)
Branko Katalinii, TechnischeUniversitiitWien, Bet (AT)
Christos Emmanouilidis,Resarch& Innovation Centre (GR)
Dra2enZivkovii, FESB,Split (HR)
Elso Kuljanii, TF Rijeka& Universityof Udine, Rijeka(HR)
FranciCu5,TF,Maribor (SL)
Goran Slipac,HEP,Zagreb (HR)
lgor Kuzle,FERZagreb (HR)
lvan Krnii, HEPProizvodnjad.o.o.,Split (HR)
lvo eala,Tehniiko veleuiili5teZagreb (HR)
Jadranka Polovi(, Geopolitika&News,Zagreb/Split (HR)
J a n i B a r l e ,F E S BS, p l i t( H R )
J6szefCsiba,HungarianState Railways,Budimpeita (HU)
Lennart Brumby, DHBW Mannheim (DE)
Luis Andrade Fereira,AssociateProfessor,Universityof Porto (PT)
Miljenko Mariniii, Mamis d.o.o.,Zagreb (HR)
Nedeljko Stefanii, FSB,Zagreb (HR)
Niko Majdandzi6,lNlN,SlavonskiBrod (HR)
Per Schjolberg,AssociateProfessor,NTNU (NO)
Safet Brdarevi(, Maiinskifakultet u Zenici,Zenica (BlH)
Senad HodZi(,Visokameefunarodna5kola,Cazin(BiH)
Tihomir Rengel,DHT Projektd.o.o.,Zagreb (HR)
Toma Udiljak FSB,Zagreb (HR)
Tomislav Mriela, ETF,Osijek(HRV)
Ton(a Caleta Prolit, INA Maziva Ltd.,Zagreb (HR)
V5clav Legdt, Universityof Agriculture,TF,Prag(CZ)
Vesko Djeli(, VT Turbo, Ljubljana (SLO)
Vladislav Brkid,Rudarskogeolo5ko naftni fakultet,Zagreb (HR)
Vlado Majstorovii, Strojarskifakultet,Mostar (BlH)
Zlatko Lackovi€,cFOS,Osijek(HR)
Zeljko Stojki(, Fakultetstrojarstva,ratunarstvai elektrotehnike,Mostar (BlH)
25. medunarodno savjetovanjeHDO . Odriavanje 2019 .22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat

Organizacijskiodbor
Committee
Organizing
Drago Frkovii, Zagreb, predsjednik HDO-a (HR)- predsjednikOrganizacijskogodbora
Anita Domiffovi4FPZ, Zagreb (HR)
BoZePlazibat,OSS-UNlSLSplit (HR)
Damir 5krinlar, Zagrebatki holding (HR)
Davor Dokmanii, HDO,Zagreb (HR)
Davor Zvizdi4 FSB,Zagreb (HR)
Goran Slipac,HEP,Zagreb (HR)
lvo Cala,TZV Zagreb (HR)
Jadranka Polovi(, Geopoliti ka&News,Zag reb/Split (HR)
Kreiimir Brandt, Skipper d.o.o.(HR)
Maria Magdalena Baii(, HDO,Zagreb (HR)
tvtaria5i5ko Kuli5,HEPproizvodnja d.o.o./ FESB,Split (HR)
Marijan Vuko, Cemex,KaStelSuturac (HR)
Marin Lovrovii, Consmar(HR)
Nedeljko Stefani(, FSB,Zagreb (HR)
Toma Udiljalc FSB,Zagreb (HR)
TomislavTurk, Belupo,Koprivnica(HR)

Tvrtke zlatni ilanovi, tvrtke srebrnitlanovi,

tvrtke broniani ilanovi itvrke izlagadi
Goldmembercompanies, silvermembercompanies, bronze
membercompanies andexhibitor companies
BELMET97 d.o.o.,Zagreb
Belupo d.d., Koprivnica
Daikin Hrvatska d.o.o.,Zagreb
ECCOSinienjering d.o.o.,Zagreb
fNA - Industrija nafte, d.d.,Zagreb
Kolomejec d.o.o., Zagreb
-
Lana Karlovaika tiskara d.d., Karlovac
OMV - INDOILd.o.o.,Zagreb
Podravka d.d., Koprivnica
QCodelT d.o.o., Zagreb
Rockwool Ad riatic d.o.o., Potpiian
Tehnokom d.o.o., Zagreb
Terad d.o.o.,Zagreb
TINEXd.o.o.,5entur, Slovenija
TINEXlnd ustrijska dijag nosti ka d.o.o.,Sentu r, Slovenija
Tipteh Zagreb d.o.o., Zagreb

IV
25. medunarodno savjetovanjeHDO . Odriavanje 2019.22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat

UVODNIK
Po5tovane
kolegice
i kolege,
Poitovani
sudionici 25.mecfunarodnog Mediterana
savjetovanja 2019,
OdraZavanje
dragigostii prijatelji,
odrZavanje,inZenjerstvo, predavanja,
iskustvo,znanje, susreti,izloZbe,
umrelavanje,
kolege,prijatelji,Mediteran,Dubrovnik,Cavtati Hrvatskakljuine su rijeii koje
upu(ujuna25.Savjetovanju HDO-aMeditMaint 2019kojeseodriavau Dubrovniku,
HotelCroatiaCavtat,pod znakovitimgeslomMaintenance is Development.
PredVamaje zbornikSavjetovanja nakojisambai ponosnai to iz nekolikorazloga.
je
Prijesvega,rijei o raznolikostii kvalitetiradovaiz podruijainZenjerstva,bilo
da je rijet o strojarstvu, gradevinarstvu,
elektrotehnici, informatici,
a naravnoi
ekonomijiiiji su autorirenomiranistruinjacine samoiz Hrvatskeve( i iz raznih
zemaljasvijeta...
lz spomenutogproizlazimisijaSavjetovanja: istaknutivainost odrZavanja i gospodarenja imovinomputem
razmjeneznanjai iskustvainienjera,struinjaka,znanstvenika,proizvodaiai osobljaodrZavanja opreme.Zelja
je
nam da okupljanjei komunikacija struinjakai znanstvenikaiz podruijaodriavanjate izloZbei prezentacije
proizvodaiaopremepotaknunove i korisneteme u struinom i istraZivaikom radu vezanomuz djelatnost
odrZavanjai inZenjerstva je
u Siremsmislu,a na Vam da ocijenitei procijenite kolikosmo uspjelirealizirati
na5u
misiju.ZbornikovogodiSnjeg savjetovanjakoncipiranje u dva poglavljaa sadrZava: plenarnapredavanja, niz
struinihi znanstvenih
iznimnozanimljivih radova,komercijalna predavanja, oglasepartnera,sponzora i izlagata
koncipiraneu dvapoglavlja.
Prvo poglavljeZbornika,obuhvatatri struine sekcijes jedanaeststruinih i znanstvenihradovai nekoliko
izlaganja,a objedinjujuteme vezaneza gospodarenje
komercijalnih materijalnomimovinomi objektima,
pouzdanost,
raspoloZivosti pogodnostza upravljanje
odrZavanje, iorganizaciju odriavanja...
U drugompoglavljusenalazekompletniradoviiz panelsekcijekojaseprviput odrZava na naSemovogodiSnjem
savjetovanju.Rijeije jedanaestkvalitetnihstruinihili znanstvenih
radovakoje potpisujupoglavitoznanstveni
profesori,mentori,doktoranadai studenataiiji su posteriizloleni kratkopredstavljeni
istraZivaii, u okviru
savjetovanja.
Sirenjevidika,odbacivanjeogranitenjai stremljenje premabuduinostiLijepenaie i Mediteranaiine platformu
Savjetovanja.
O samomesavjetovanju iizlolbi najboljegovoreimenapozvanihpredavaiaprimjerice:
ZeljkoUhlir,
MarjanPipenbaher, FrancoSantini, JoSkolvankovi drugi.Uzbrojnapredavanja domaiihi inozemnihpredavaiai
potrebnoje spomenutii vrlovrijednuradionicuiz podrutjaAsset Managementa, kojusu uz preporuku"must-see
andmusthavetraining" priredilistruinjaciEFNMS-a: gospodaKariKomoneni JaneZ TomaZin.
Nadamsekakovam je Programskiirecenzijskiodbor25. meclunarodnog Mediterana
savjetovanja Odraiavanje20l9,
svojimodabirom pozvanih predavanja, struinihi znanstvenih
radovakao i panelsekcijomomogutiozanimljive
teme,novastruinaznanjai iskustvai informacijekaoiSirenjehorizontakroznovapoznanstvai umreZavanje.
Vaia,

KuliS
MariaSiSko
programskogi recenzentskog
Predsjednica odbora,
urednicaZbornikaradova
25. medunarodno savjetovanjeHDO. Odriavanje 2019.22.-24.sui9nj49]9,.P|.lbloydk, Hotel CroatiaCavtat

EDITORIAL
Dearparticipants Mediterranean
of the 25thInternational 2019,dearguestsandfriends,
Maintenance
Counseling
maintenance, engineering,experience,knowledge, lectures,meetings,exhibitions, colleagues,
networking,
Cavtatarekeywordsto
Croatia,
friends,Mediterranean, pointto the 25th
HDO'sCounseling 2019held
MeditMaint
HotelCroatiaCavtat,underthe signMaintenance
in Dubrovnik, is Development.
Infrontof youisthe Proceeding of the Counseling, whichI amveryproudof for several Firstandforemost,
reasons.
whetherit is mechanical
it is aboutthe diversityand qualityof worksin the field of engineering, engineering,
electricalengineering,civilengineering,lT,and of course economics,whose authorsare renowned expertsnot
onlyfromCroatiabut alsofrom differentcountriesaroundthe world...
Fromall thiscomesthe missionof the Counseling: to highlightthe importance of maintainingand managing
assetsthroughthe exchangeof knowledgeand experience of engineers, manufacturers
experts,scientists, and
equipmentmaintenance personnel.Ourwish is that the gathering and communication of expertsand scientists
from the field of maintenance and exhibitionand presentation of the equipmentmanufacturers will stimulate
new and usefultopicsin professionaland research work relatedto maintenanceand engineeringin the broader
sense,and it is up to youto evaluateandevaluatehow muchwe havesucceeded realizeour mission.
TheProceedingsof thisyear'sCounseling in two chaptersand includes:
is conceived plenarylectures,
a seriesof
interesting
extremely professional
andscientificpapers,
commerciallectures,partner
ads, sponsorsandexhibitors
in two chapters.
conceived
Thefirstchapterof the Proceedings, sectionswith elevenprofessional
includesthreeprofessional and scientific
papersand severalcommercial presentations,combiningtopicsrelatedto the management of materialassets
andfacilities,
reliability, andconvenience
availability for managing
maintaining, and maintenance...
organizing
In the secondchaptertherearecompleteworksfrom the panelsection,whichis beingheldfor the firsttime in
lt is elevenof the bestprofessional
our yearlycounseling. professors,
or scientificpaperssignedby researchers,
mentors,PhDstudentsandstudentswhosepostersareexposedbrieflywithinthe framework of counseling.
and the persistence
The spreadof visibility,the rejectionof constraints towardsthe futureof Croatiaand the
Mediterraneanconstitutethe platformof Counseling. Thenames of invitedlecturers,suchasZeljkoUhlir,Marjan
Pipenbaher,FrancoSantini,Joiko lvankovand others,are best knownabout the counselingand exhibitions
In additionto numerouslecturesby localand foreignlecturers,
themselves. it is worth mentioningalsoa very
valuableworkshopin the fieldof AssetManagement, whichwaspreparedby EFNMS experts:Mr.KariKomonen
and Me.JaneiTomaZin, with the recommendation of "must-seeand musthavetraining'i
I hopethatthe Program andReviewCommittee Mediterranean
of the 25thInternational Counseling Maintenance
professional
of invitedlectures,
2019with itsselection papers,
andscientific aswellas the panel provided
section,
interestingtopics,new professionalknowledgeand experience and informationas well as expandinghorizons
and networking.
throughnewacquaintances
Your

Maria5i5koKuliS
of theProgramand ReviewBoard,
President
of the Works
Editorof Proceedings

VI
25. medunarodno savjetovanjeHDO. OdrZavanje2019.22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat

SADRZAJ

1. DIO Znanstveni,
strudnii komercijalniradovi
1. Thomas Frost,Sabine Stock:
Odriavanje4.0u proizvodnjielektritneenregije
2. Zeljko Mariit:
Problematika popravaka,
sanacija, izamjenecjevovodau naftnojindustriji
3. SteficaVlahovii, lgor Kuzle,Davor Grgi(:
SpecifiinostiodrZavanjaelektriineopremeu nuklearnimelektranama 13
4. Vladimir Rede,Josip Jerkovii, Josip Curkovii:
AnalizastanjaleZajeva
u kapitalnomremontuturboagregata
srednjesnage 27
5. Saia Nikolii, Radoi Calasan:
Povetanjepouzdanostii raspolo2ivosti
elektromotoraprimjenomkombinirane
statickei dinamickedijagnostike 34

6. Hasan Avdii, VilctorJemec, Damjan Maletii, Alma Avdi(:

Analizaeksploatacionepouzdanosti
elektriinihlokomotivau slovenskim
ieljeznicama
7. Danijel Koprivanac,Hrvoje GlavaS,lgor Suienka, Driislav Vidakovii:
Infracrvenatermografijau kontrolistanjaodvajaia kondenzata 48
8. lstvSn Zoltiin PSll:
Uiinkovitost i efikasnostu odrZavanju 55
9. Marija 5i5ko Kulii, Nikola Mijali€, Senad HodZi(:
Detekcijakavitacijena hidraulitkimstrojevima 65
10. Damir Skrinlar:
PospjeiiteKonkurentnostOdriavanjaKvalitetom- PosKOK
11 . M a t o S i l a d i € :
Primjena jednovijtanihkompresora
kao busteraplinskihbuSotina
12. SamoUlaga:
stanjapoboljiavauiinkovitostodriavanja
Pracenje 91
13. Jo5ko lvankov:
Boljesprijeiitinego lijetiti:Kakopovetatisigurnostna radupomotu informacijskih
sustavaza odriavanie? 106

2. DIO Panelsekcija:struini i radovidoktoranada 109

14. lgor Provii, Marin Schonberger,Marijan Mustat:

MjerenjekvaliteteplinaSF6u praksi 111
15. Aleksandar Juri€, Driislav Vidakovii, Kreiimir Paveli(:
NacelaproratunaRuclera Boikovicau sanacijamaznamenitihgradevina 118
16. DrZislavVidakovi(, Hrvoje GlavaS,Aleksandar Jurii, Josip PeSii:
VaZnosti mjereodriavanjadimnjaka 126
17. Marko Katinii, Mario Debeljak, MiroslavVukievii, Stella Damjanovii:
Dijagnostika
oitecenjaradijalnoghidrodinamitkogkliznogleiajau radustroja r35

vil
25. mecfunarodnosavjetovanjeHDO. Odriavanje 2O19.22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat

18. Kre5imir Paveli(,Aleksandar Juri(, Krunoslav Kurilj:

OdrZavanjeDNSi DHCPserverapomotu Linux Debiandistribucijei ClearOSfirewallsustava 141
19. Ana Vutkovi(, Sredko Jurid, Marija 5i5ko funS:
Unapredenjepogonaza proizvodnjuplastitne galanterijes aspektainvesticijskogodrZavanja 146
20. Jelena Sklebar,Marko Lujii, Dejan Matovina:
OdrZavanjerotacijskeopreme EORpostrojenja 154
21. JasminkaTontii:
Abrazijskaoiteienja ciklonau regeneratoru327-R-002na postrojenjufluid katalititkog krekinga 162
22. Davor Su5njar:
Utjecajvremenaeksploatacijena pouzdanost proizvodneopreme 169
23. Mihael Slunjski,Jelena Sklebar,Marko Luji(, Dejan Matovina:
klipnihplinskihkompresorau proizvodnjii skladiStenju
lzazoviu odrZavanju naftei plina 173
24. Tomislav 5arii, SaraRadojiiii, Katica 5imunovi(, Goran 5imunovi(, Sara Havrli5an:
Analizai prijedlog poboljianja odrZavanjas ciljem uiinkovitijeg poslovanja
metalo-preraclivatkog poduze(a 179

lzdvojeni radovi 187

25. Zeljko Uhlir:

lzazoviu odrZavanjuinfrastruktures naglaskomna mostoveu gradovimau RepubliciHrvatskoj 189
26. Zeljko Uhlir:
'196
Challengesin MaintainingInfrastructure on Bridgesin Citiesin the Republicof Croatia
with an Emphasis

Popiskljutnihrijeti 203
Listof KeyWords 205
Popisautora 207
Oglasipokrovitelja,
izlagaiai ogla5ivaia 209

vill
=:_=IJt)O 2 5 . m e d u n a r o d n os a v j e t o v a n j eH D O
-'.,
x-rT_

ODRZAVANJE ,1"'.,i
II
2019
HRVATSKO
DRUSTVO
CROATIAN
ODR'ZAVATELJA
MAINTENANCE
SOCIEry 22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat wKm{mxe
VaZnosti mjere odr7,avanjadimnjaka

lmportance and Chimney MaintenanceMeasures

Driislav Vtn.qxOftC')
Hrvoje CnAVAS'I
AleksundurJUruC't
JosiprnSt(s)
l) Gratlevinski i arhitektonski fakultet Osijek
Faculty of Civil Engineering and
Architecture Osijek
Vladimira Preloga 3, Osijek, Croatia
2) Fakultet elektrotehnike, radunarstvai
informacijskih tehnologijaOsijek
Kneza Trpimira 28, Osijek, Croatia
3) Komunalac, SajmiSte174, Vukovar
Croatia
Struini ilanka
SaZetak: Dimnjaci su sastavni elementi ve(ine zgrada i na svima je, zbog
njihove bolje iskori5tenosti (manje zagaderya,u5teda goriva), oduvanja
dijelova zgrade tz dimnjak i poglavito zbog sigumosti stanara,potrebno
provoditi propisane mjere odrZavanja. Vrlo desti poZari na obiteljskim
kuiama u Hrvatskoj, kojima je kao uzrok utvrden neispravan dimnjak,
ukazuju na lo3u praksu neodrlavanja i neshva6anjemoguiih opasnosti.
U dlanku je poja5njeno funkcioniranje dimnjaka i najdeiii uzroci koji
dovode do opasnosti.Opisane su redovite aktirmosti odrtavanja (pregledi i
diS6enje) i izvanredne mjere, odnosno sanacije dimnjaka u zgradama.
Takoder, navedeni su propisi, pravtla, norme i upute koje treba po5tivati i
oni koji su nadleZni za njihovo provodenje.

dvidak@gfos.hr Prolfesional Paper

hrvoj e.glavas @ferit .Itr Abstract: Chimneys are a constituent parts of most of the buildings, and
ajuric@gfos.hr due to their better utilization (less pollution, fuel economy), presewation of
j osip.pesic@komunalac-vu.hr parts ofthe building next to the chimney, and especially due to occupant
safety, everyone is required to carry out the prescribed maintenance
Kljuine rijeii measures.Veryfrequent fires on family housesin Croatia, which have been
identified as a defective chimney, indicate a lack of maintenance and
Dimnjak
understanding ofpossible dangers.The article explains the functioning of
Opasnosti
chimneys and the most common causes that lead to dangers. Regular
Pregledi
maintenance activities (inspection and cleaning) and extraordinary
Ciitenje
measures,ie sanitation of chimneys in buildings, are described.Also, there
Sanacija
are regulations, rules, norms and instructions that must be followed and
those responsible for their implementation.
Keywords
Chimney
Dangers
Inspection
Cleaning
Recovety

1. Uvod dozvoljene razine,da uslijed odvoilenja dimnih plinova iz

Dimnjakje dio gradevnog sklopa zgrade(obiteljske kuie
i druge zgrade) namijenjen neometanom odvodu u
atmosferu opasnih dimnih plinova koji nastaju radom na
njega prikljudenih uredaja za loLenje (nusprodukta u
procesu izgaranja goriva). Pri tome dimnjak treba
omogu6iti optimalni pogon loZi5ta te minimalizirati
onedi56ivanjezraka.
Tehriidka svojstva dimnjaka moraju biti takva da tijekom
trajanjazgrade,uz njegovo propisano,odnosnoprojektom
odredenoizvodenje i odrZavanje,on podnesesve utjecaje
uobidajeneuporabei utjecajeiz okoli5a.To podrazumijeva
da predvidiva djelovanja na gradevinu ne prouzroce
ruSenjeili o5te6enjedimnjaka, da dimnjak ne prouzrodi,
prenese i/ili Siri polar, da ne proizvode buku preko
loZi5ta ne bude ugroZeno zdravlje ljudi i okoli5, da se
izbjegnu mogu6eozljede korisnika te da potroSnjaenergije
budej ednakapropisanoj r azini 1li manja od nj e I I ].
Tijekom uporabnog vijeka zgrade i dimnjaka dolazi do
brojnih, razliditih utjecaja koji mogu pogor5ati stanje
dimnjaka tako da mu oslabe funkcioniranje, sve do
gubljenja mogu6nosti uporabe i sigurnosti te
uzrokovanja mnogih neugodnih, pa i po Zivot opasnih
posljedica.Zato je potrebnopoduzimanjemjera opreza,
podev5i od redovitih, strudnih pregleda i di5ienja
dimnjaka. U sludaju bilo kakve intervencije na dimnjaku
treba voditi raduna o svim propisanim uvjetima za
gradnju i uporabu (projektom predvidena svojstva) koji
se ne smiju pogor5ati.

126
 Zbornik radova . Odriavanj e 2019 . 2. Dio - Panelsekcija:strudnii radovi doktoranada

Ipak, u na5im ku6anstvima mnogi ljudi su skloni Materijal od kojeg je dimnjak napravljen mora biti
zanemarivati opasnost i izbjegavati i najjednostavnije negoriv (vatrostalan), dovoljno dvrst na mehanidka
mjere odrZavanja,pa zbog nemara i/ili neznanja kr5iti naprezanja,nepropustanza plinove, otporan na kemijsko
propise i tako ugroZavatisebei druge. djelovanje plinova, otporan na vlagu, glatkih unutarnjih
stijenki (kod kanala), te dvrst i dobar toplinski izolatot.
Najde56esu dimnjaci zidani od punih opeka (najmanje
2. Funkcioniranje i elementi dimnjaka tladne dvrsto6e 15 N/mm2, a bolje je ako su Samotne)u
Od samog prikljudka uredaja za loienje, pa do vrha cementnom mortu. (Kod uskih dimnjaka najmanja
dimnjaka odvija se proces odvoda, tj. strujanja dimnih debljine stijenke smije biti 12 cm.)
plinova, dime se u loZi5tu osigurava kisik potreban za Danas osim zidanth postoje i vrlo kvalitetni montaZni
gorenje. Funkcioniranje dimnjaka temelji se na razlici u dimnjaci (izvodi se fla gradili5tu od mealusobno
specifidnoj teZini (gustoii) toplih plinova u dimnjaku i uskladenih gradevnih proizvoda - kao na slici l.) i
hladnijeg vanjskog zraka,kao inarazlici tlaka u kanalu predgotovljeni ili sistemski dimnjaci (sastavljeni u
dimnjaka i vanjskog, atmosferskog tlaka. Dimnjak je proizvodnom pogonu izvan gradili5ta, a u zgradu se
potrebanza svako loZiSte(bilo daje gorivo kruto, teku6e ugraduju kao predgotovljeni proizvodi).
ili plinovito), a na uskedimnjake(14 x 14 cm ili Sl 5 cm) Svaka nova zgrada nora irnati priiuvni dimnjak
moZe se prikljuditi najvi5e dva loZi5ta(pedi). Za svako (rrajrnanjeploitine sviletlogotvora200 crn2)koji sluLiza
dodatno loZiStesvijetli presjek dimovodnog kanala treba prikljr"rdenje uredaja za loLenje na kruta goriva iL
biti vedi za 80 cm2.Najbolji je kruZni ili ovalni presjek izvanredninrLrvjetinaI l].
dimnjakajer onda uglovi stvaraju vrtloge, ali obzirom da Dimnjaci zbog nagla5enevaZnosti oduvanja temperature
je takve teL,e zidati de56e se izvode s kvadratnim i plinova koji kroz njih prolaze trebaju biti dobro toplinski
pravokutnim presjekom. Funkcioniranje dimnj aka ometa zaltileni, pa je najbolje da su smje5teni u unutamjim
ako mu je unutarnja stijenka hrapava (moZe biti npr. ako zidovima, a ako su u vanjskom zidu moraju biti odijeljeni
je zidan sitnom opekom). od vanjskog lica zida najmanje 25 cm. Suvremeni
Dimnjak se sastoji od vertikalnog ili pribliZno dimnjaci imaju vi5e slojeva, pa tako pokazaniprimjer na
vertikalnog dimovodnog kanala, dimnjadarskih vrata5ca slici 1 ima vanjski sloj od laganogbetona,koji je element
za kontrolu i di5denje (vadenje dadi), prikljutka za pla5ta i dini kostur konstrukcije, cijev od tehnidke
grrjanje (montaZni element izmedu izlaznog otvora za keramike (kroz koju se odvode dimni plinovi i otpoma je
dimne plinove na uredaju za loi'enje i dimovodnih na visoke temperaturei djelovanje kiseline) kao unutarnji
instalacija) i tavanskih vrata5ca za kontrolu i di56enje. sloj i izmedu njih izolacijski sloj od kamene rune [3].
Ispod donjeg prikljudkaje sabirad- donji uspravni kanal
dimovodnog kanala. Uslijed niskih temperaturaplinova Gvc oinriaka
sagorijevanja (niZih od 50 "C) u kanalu se stvara velika Invriea F{iti ed teir,.t
kolidina kondenzata koji treba odvesti u kanalizaciju, B*rilcorvera :adllat:rijr - .
direktno ili preko neutralizacijskeposude [2]. Protuki5na Dltiaeiirki r.&b , .- .
_....
kapa na vrhu dimnjaka nije obvezna, ali Stiti od
vremenskih uvjeta (da manje padalina ude u dimovodni
kanal) i nano5enjaneZeljenih materijala, a nekada je i DodrtnatoFl;nskai4boijo,.,.-,.,-
ukrasni element. a*esirtehniile *ErnftiLe : ....

Dimnjak se oslanja na temelj, a zapodinje na dvrstoj, Xenolra Ploia .

''
-
vodoravnoji negorivoj podlozi. Visina mu ovisi o visini
zgrade(visini i kutu nagiba krova), ali i o vrsti uredalaza
loZenje i vrsti goriva. Treba biti najmanje 5 m korisne lela{;i: k:ret€,m tlntm i-.,
-
visine (vertikalnog razmaka od dna loZi5ta do otvora na O,--njxl, p air crl
lurnq beton!
gornjem zavr5etku), a na djelotvornu visinu iznad
najvi5eg prikljudka ima utjecaj i nadmorska visina [3]. &i*iiuial a
vratalca x iiiienje :.-..
Ako je dimnjak vi5i i ve6aje razllka temperatureizmedu lre:ani Plail :.--'r....
dimnih plinova i okolnog zraka ondanastajeve6i podlak Vfrb,6 3 ciJienie

(uzgon), Sto znadi da je veia jalina i brzina propuha.

Bitno je da iznad mjesta ispustadimnih plinova iizlaznog Drsjidiataiia r.* --
otvora (grla) dimnjaka ne smije biti prepreka koje bi Konderuetrtu paluda , -, ..
..
ometale ispu5tanje dimnih plinova u atmosferu gdje je Fesrh :r vencilr,iu

slobodno strujanje zraka. Zato grlo dimnjaka mora biti A€tontk* pod!6ga :

najmanje 100 cm iznad povr5inekrova i 50 cm vi5e od r n ! e s ! b v i . d , od , m l l r l a '

sljemenakrova.
Od drvene grade zgrade (uobidajeno kod krovne i Slika 1. Primjer montaZnogtroslojnog dimnjaka s
medukatne konstrukcije) dimnjak mora biti udaljen oznadenim elementima (Leierov
najmanje 20 cm. ,,superprovjetreni" dimnj ak [3])

127
25. medunarodno savjetovanjeHDO. OdrZavanje2019.22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat
3. O5tedenjadimnjaka i opasnosti do kojih
dovode
3.1. Kako nastaju o5tedenjadimnjaka
Tijekom vijeka zgrade i uporabe dimnjaka nizruzhfltlh
djelovanja dovodi do lo5eg stanja dimnjaka i
potencijalnih opasnosti.I kada je podetno sve izgradeno
na pravilan nadin, nerijetko vlasnici kasnijim, nestrudnim
zahvatimanazgradi (obidno manjeg obima, bez projekta,
nadzora i tehnidkog pregleda) dovode u pitanje ispravno
funkcioniranje dimnjaka. Kod naknadnog postavljanja
instalacija, montaZe antena na krovu, preuredenja s
pregradivanjem prostora, izsrtJenaelemenata zgrade uz
dimnjak, promjene ili dodavanja uredaja za loL,er4ei
drugog, dogadaju se razne neprimjerene sifuacije, kao
npr. instalacije koje prodiru u dimnjak, gradevinski
materijal ili otpad upao u dimovodni kanal, drveni
elementpostavljen uz dimnjak ili neodgovarajufaloLlita
i njihovi prikljudci.
Uz to treba imati u vidu da i graclevni proizvodi
(materijali) od kojih je dimnjak izgraden imaju odredeni
vijek trajanja nakon kojeg ih treba obnoviti, odnosno
zamijeniti. (Tvrtka Dimnjak d.o.o.,koji ima koncesijuna
dimnjadarske usluge na podrudju grada Osijeka,
upozoravada je vi5e od 80 % dimnjaka prema europskim
standardima prekoradilo sve rokove za zamjenu zbog
dohajalosti [4].)
Dijelovi dimnjaka izloleni su raznim vanjskim
djelovanjima, kao Sto su kiSa, snijeg, visoke i niske
temperature (led), vjetar i dr. Dogatla se da pdele,
str5ljenovi, ptice i druge manje Zivotinje uzimaju
dimnjake kao svoje skloni5te (umjesto Supljinau stablu),
pa se u onima koji se ne koriste duZe vrijeme mogu naii
gnljezda i mladunci manjih Livotinja, a takoder ih
zadepljuje i nanesenoli56e i grandice.
O5teienja dimnjaka nastaju i zbog naglog hladenja
plinova koji kroz njega prolaze. Na vrhu dimnjaka dimni
plin je potpuno hladan i pretvara se u paru, a nakon toga
u rosu i sitne kapljice koje se cijede niz dimnjak. Taj
kondenzat opeke dimnjaka uprjaju do odredenemjere, a
kada to unutarnje stijenke vi5e ne mogu on kroz reske
izmedu opeka i kroz ispucane dijelove dimnjaka prodire
u prostorije stana. Kondenzat izblja na vanjsku stranu
dimnjaka ako je materijal od kojeg je graden dotrajao
(uglavnom se radi o dimnjacima od poroznih materijala),
kada su elementi dimnjaka nestrudno postavljeni (kod
Samotnih dimnjaka) ili kada je dimnjak predimen-
zioniran, d. pre5irok zakapacitet loZi5ta kojeje na njega
prikljudeno te tako nastaju mrlle izrazito Zute, smeile ili
dak crneboje.
Uporabom dimnjaka u dimovodnom kanalu nakuplja se
dadai smole koje mu suZavajupresjek (slika 2.) potreban
za ventilaciju loZi5ta. Do toga narodito dolazi kada se
koristi lo5e kruto gorivo (drva > 17 Yo vlage i drva sa
smolom ili ugljen s ve6im udjelom sumpora) i kada su
tijekom loZenjanepogodnetemperature(ne bi trebale biti
manje od 130 "C). Cada nastaje uslijed nepotpunog
rzgarunja, Sto se dogada kada drvo ne sagorijeva na
"t28
dovoljnoj temperaturi. Naslage dadedebljine 1 cm mogu
smanjiti provjetravanje u dimnjaku za 15 Yo u sludaju
zidanog dimnjaka, a dak i do 30 o/o ako se radi o
uobidajenim predgotovljenim dimnjacima [5].
Izgaranlem agresivnih goriva u klasidnim dimnjacima
zbog djelovanja sumpome kiseline, dolazi do o5teienja
stijenki dimnjaka. Neki ugljeni sadrZei do 7 Yosumpora
(ne bi trebalo biti vi5e od 2 %) i kada oni sagoresumpor
i pepeo iz njlh odlaLu se u dimovodnom kanalu, gdje se
spajaju s vlagom i tvore sumpomu kiselinu koja je vrlo
korozivna. U takvim sludajevima prvo je uodljivo
pucanje zida dimnjakaiizbljanje crnih mrlja po njemu.
Slika 2. Naslagedade(lijevo) i smole(desno)u
dimovodnomkanalu[6]
3.2. Opasnosti od neoii36enih i neispravnih dimnjaka
NeodrZavanje dimnjaka dovodi do nagomilavanja
produkata sagorijevanja na njegovim unutarnjim
stijenkama i s tim se pove6avarizik od izbljanjapoLara,
poveiava emisija Stetnihplinova i smanjuje efekt loZenja
[5]. Na poLare dimnjaka otpada skorc 20o/ood ukupnog
broja poiaru (npr. 2015. godine u Osijeku je blIo 22
poL,ara dimnjaka), a veiinu poLara izazvali su sami
vlasnici odbijajuii dimnjadarske usluge [7].) Postupno
nataloLenadada(sastavjoj ovisi o gorivu koje se koristi,
a uglavnom sadrZi ugljik, vodik, katran i pepel) u
dimovodnom kanalu moZe se od iskre ili plamena iz
loZi5ta lako zapaliti. iada sagorijevapostupno tako da se
vatra u dimnjaku postupno penje navi5e, pri 6emu se
intenzitet izgaranja sve viSe poveiava. S obzirom na to
da je Eada neizgorjeli ugljik, prilikom njenog
sagorijevanjaoslobadase velika kolidina topline, tako da
temperatura u dimnjaku moZe prije6i 1000 'C. Sto su
deblji slojevi dade vi5a je temperature,a ako u dimnjaku
postoje pukotine kroz koje ulazi svjeLi zrakpoiar lebiti
jadi zbog vi5e kisika. Visoka temperahra gorenja dade
djeluje na zidove dimnjaka i oni se lako zagriju, pri demu
sejavljaju unutarnja naprezanjai deformacije, vidljive u
obliku ve6ih pukotina po cijeloj povriini dimnjaka.
PoLari dimovodnog kanala mogu trajati i desetaksati, a
pri tome se smanjuje dvrsto,6akalcijevog karbonata koji
je vezivno sredstvo (u sastavu morta) kod zidanih
dimnjaka [8].
Po1ari u dimnjaku najde5ii su tamo gdje je grijanje na
kruta goriva, a pogotovo ako se loZi s drvetom bogatim
smolom. U na5im krajevima preko 90% poiaru dolazi na
zrdanim dimnjacima [8] i to, naravno,u sludajevimakada
su stari, istro5eni i neodrZavani.
 Zbornik radova . Odriavanje 2019 . 2. Dio - Panelsekcija:strutni i radovi doktoranada
Ako je dimnjak kvalitetno napravljen i u ispravnom
stanju, te se u blizini otvora dimnjaka ne nalaze zapaljivi
predmeti (ne prijeti opasnostod iskara), Eada6e u njemu
izgorjeti bez posljediaa, pa ne treba intervenirati s
ga5enjem.No, vrlo je opasnoako pri gorenju u dimnjaku
postoji mogu6nostprijenosapoZaraiz dimnjaka na druge
dijelove konstrukcije ili zapaljivimaterijal i opremu kuie
(npr. ako na dimnjaku postoje pukotine kroz koje plamen
moirc zahvaliti neki zapaljivi material). Opasnost
zapaljenja dijelova konstrukcija zgrade, zapaljivlh
materijala i predmeta u ku6i postoji i bez neposrednog
Sirenja polara, ve6 samo od djelovanja topline kroz
zagijarrc zidove ili vrata5ca i metalne poklopce na
otvorima dimnjaka. Rizik od ovakvog poLarave6i je kod
starijih zgrada,izgradenih s vi5e gorivih materijala (npr.
drvene krovne i medukatnekonstrukcije), gdje puno prije
moZe doii do prijenosa po\araizvan dimnjaka i nastanka
polara i Stetavelikih razmjera.
Indikacije poLaradimnjaka su glasno pucanje i huktanje,
puno gustog dima i intenzivan, vrudi miris paleZi te jako
zagrljani zidovi kojima je obzidan dimovodni kanal.
Poiari dimnjaka mogu nastupiti eksplozivno, a
plamenovi, iskre ili gusti dim mogu izbijati s vrha
dimnjaka [9] (slika 3.).
Slika 3. PoZardimnjaka
Vatru u dimnjaku je te5ko ugasiti jer je na mjestima na
koje je te5ko djelovati odgovaraju6im sredstvom za
ga5enje.Ako gorenje u dimnjaku nije tako jako da prijeti
Sirenjem poiara najde56e se poduzima polagano
ugu5ivanje vatre (zatvaranle svih otvora mokrim
krpama), a bilo bi iznimno opasno poku5ati gasiti s
vodom jer se voda na visokoj temperature pretvori u
vodenu paru koja ima oko 1700 puta ve6u zapreminu Sto
onda u uskom dimovodnom kanalu prouzrodi
raspucavanjenjegovih stijenki.
eada nekada odlazi u zrak i ako se udi5e u dovoljnoj
kolidini postoji rizik od iritacije i bolesti pluia, a mogu
se pojaviti i opii respiratorniproblemi [10].
Kada drvo nepotpuno izgori, a Sto se dogada kada gori
polako, stvara se katran i organske pare od kojih u
kombinaciji s vlagom nastaje kreozot. Ta masna, cma
tvar moLe se nakupiti unutar dimovodnog kanala (slika
4) i uzrokovati[0]:
iritaciju koZe (fizidki kontakt s nakupljenim
kreozotom moZe unokovati osip i druge, vede
probleme s koZom.),
nadraZivanjeodiju (Ostaci kreozota koji
dospiju u odi iritiraju ih, ponekad do todke
osjeiaja pedenjaili dak stvarnih kemijskih
opeklina, a mogu6aje i prederanaosjetljivost
na svjetlo.),
probleme s disanjem (Dugotrajnije udisanje
desticaVteozota,kao i kod dade,moZe dovesti
do problema s pludima i di5nim sustavom.)i
iritaciju bubrega i jetre.
Slika4. keozotaiz dimnjaka[11]
Naslagaopasnog
U nekim sludajevimapo ljudsko zdravljeje opasanizmet
ptica koje se naseljavaju unutar dimnjaka. (Npr. izmet
ptice Chaetura pelagica - porodica diopa - moZe
uzrokovati histoplazmozu, respiratomu infekciju sa
simptromima slidnim gripi, a uzrokovanu gljivicom
His tplasma capsulatum).
Statistidki podatci govore da se danasu Hrvatskoj zbog
neispravnosti dimnjaka dimnim plinovima kontinuirano
truje vi5e od sto tisu6a ljudi, a da toga nisu svjesni ili
upozoreni [12]. Produkti izgaranla koji kroz porozan
dimnjak ulaze u prostorije mogu biti toksidni, nekada i
smrtonosni. (Kada se u prostoriji gdje je dimnjak glatke
povrSineoro5avajumoguie je da seradi o povratu dimnih
plinova.) Kod dimnjaka na koje su prikljudena plinska
troSila velika opasnost prijeti od ugljidnog monoksida
koji je jedan od plinova koji nastajepri izgaranju. Kako
je on bez boje i mirisa (tzv. "tihi ubojica"),bez aparataza
detekciju plinova te5ko ga je primijetiti i ako zbog
povrata produkataizgaranjaiz dimnjaka dode do njegove
povi5ene koncentracije u stambenomprostoru za samo
nekoliko minuta je smrtonosan.
Utvrdeno je da o vrsti i stanju (promjeru) dimnjaka ovisi
kolidina dadi, ugljidnog dioksida i ugljidnog monoksida
koji se ispu5tajuu atmosferui kojije zagailuju[13].
4. Redovito i izvanredno odrZavanje
4.1. Propisi koji reguliraju odrZavanje
Vlasnici ili korisnici gradevina (kod vi5estambenih
zgrada upravitelji) duZni su sukladno propisima,
tehnidkim nornama i uputama projektanata i
proizvoda(a dimnjake i loZi5ta odrLavati u ispravnom
stanju te o tome posjedovati odgovaraju6u
dokumentaciju [1a]. Osnovni propisi koji reguliraju
odrlavanje dimnjaka su Zakon o za5titi od poLaru r
Tehnidki propis za dimnjake u gradevinama. Opienito,
129
25. meClunarodnosavjetovanjeHDO. OdrZavanje2019.22.-2 . svibnja20]9.,Qqbrornik, Hotel CroatiaCavtat

tehnidkim propisima se odreduju temeljni zahtjevi za . opasneledenenaslagena dimnjaku

grailevinu, svojstva koja moraju imati gradevni proizvodi o nedostatkedodirnih i spojnih mjesta
i drugi tehnidki zahtjeviu vezi s gradevinama[15], a ovaj . ispu5tanjekondenzatana dodimim mjestima
propis u tom smislu, izmedu ostaloga, detaljno odreduje sustavaza odvod dimnih plinova
odrZavanjei saniranje dimnjaka, uz navodenje hrvatskih r o5teienja uslijed kondenzatana dnu dimnjaka
notmi kojih se mora pridriavati. o o5teienja od korozije na metalnim dijelovima
Dimnjadarski poslovi su jedna od komunalnih dimnjaka
djelatnosti, pa se obavljajuprema Zakotu o komunalnom o o5tedenjana krovu nastalaod ispu5tanih
gospodarstvu, a detaljnije ih definiraju gradske ili
dimnih plinova (promjena boje krovnog
op6inske odluke o obavljanju dimnjadarskih poslova (za
pokrova, korozij a krova, raspadanje
onoga tko ima koncesijuna njihovom podrudjujer je on
materijala) i
jedini ovla5ten za obavljatje dimnjadarskih poslova).
r pukotine na otvorima uredaja za odvod dima ili
OdrZavanje dimnjaka mora biti takvo da se tijekom
na susjednomzidu.
trajanja gradevine oduvaju njegova tehnidka svojstva i
Zbog dotralalosti dimnjaka posebnu pozornost treba
ispunjavaju zahtjevi odredeni projektom gra{levine i
posvetiti pregledu samog spoja dimnjaka i dotrajalost
Tehnidkim propisom za dimnjake, te drugi temeljni
materljala od kojeg je napravljen (Npr. kod zidanih
zahtjevi koje gradevina mora ispunjavati. Odrlavanje
dimnjaka da li izmedu opeka postoji neispunjenost
dimnjaka podrazumijeva I I ] :
mortom, tj. djelomidno ispunjeni spojevi ili bilo kakve
. redovite preglede dimnjaka
druge rupe.) Strudni izvori nagla5avajupotrebu provjere
o izvanrednepreglede dimnjaka ,
krovnog op5ava i obloge dimnjaka na mogude izvore
o izvodenje radova kojima se dimnjak zadrLava propudtanja[16].
ili se vra6a u stanje odredenoprojektom Klasa tlaka, odnosnoprohodnost i poroznost dimovodnih
grailevine i vai.etim propisima (pod ovim se i dozradnih kanala ispituje se samo kod novoizgradenih
smatra i zamjenadimovodne cijevi postoje6eg dimnjaka. (To je jedino tehnolo5ko ispitivanje dimnjaka
dimnjaka ugradbom predgotovljene cijevi). u cijelom njegovom uporabnom vijeku, a samo to
Ispunjavanje propisanih uvjeta odrZavanja dimnjaka, dokazuje da li je dimnjak ispravno spojen, brtvljen i
dokumentira se u skladu s projektom gradevine sagratlen[17].)
izvje5iima o pregledima i ispitivanjima dimnjaka, Izvanredni pregled dimnjaka provodi se prije svake
zapisima o radovima odrlavanja i na drugi prikladan promjene uredaja za loZ,erye(tada pregled obuhvaia
nadin. mjerenje sastavadimnog plina i uskladivanje ispravnosti
4.2. Pregledi dimnjaka rada tro5ila) ili promjene goriva, nakon svakog
Pregledom dimnjaka provjerava se ispunjavanje izvanrednog dogatlaja koji moZe utjecati na tehnidka
propisanih minimalnih tehnidkih zahtjeva sigurnosti u svojstva dimnjaka lli izaziva sumnju u uporabljivost
uporabi i funkcionalnosti dimnjaka, ukljudujuii dimnjaka te po nalogu inspekcije, a ukljuduje ispitivanja
uskladenosts na njega prikljudenim uredajima zaloLerye. dimnjakapremapropisanimnormama(HRN EN 13216-
Pregled dimnjaka treba se obaviti prije prve uporabe r i HRN EN 1859).
ureilaja za loLenje, kao i prije ponovne uporabe ako Prilikom svih pregleda, dimnjak se obvezno disti
dimnjak prethodno nije kori5ten vi5e od godinu dana. primjereno vrsti dimnjaka.
Vlasnici dimovodnih objekata ne smiju dimnjadaru Nakon pregleda utvrduje se stanje dimnjaka koje moZe
sprjedavati pristup do mjesta za kontrolu, pregled, biti:
vrSenjemjerenja i di56enje,niti ga ometati u obavljanju r ispravan dimnjak
dimnjadarskih poslova. o dimnjak s nedostacima
Redoviti pregledi dimnjaka provode se u razmacima i na o dotrajali dimnjak
nadin sukladm zahtjevima iz projekta grailevine i . opasnidimnjak.
zakonskoj regulativi, a to mora biti najmanje jednom Za dimnjak s nedostatcima, dotrajali dimnjak i opasni
godi5nje.Redoviti pregledobuhvaia najmanje[]: dimnjak daju se temeljne upute za otklanjanje
o vizualni pregled koji ukljuduje utvrdivanje nedostataka, odnosno za njegovu sanaciju. Upute u
pololaja i velidine pukotina te drugih o5teienja strudnom nalazu moraju biti u skladu s uputama
bitnlh za oduvanje tehnidkih svojstava proizvodada elemenata dimnjaka koje se odnose na
dimnjaka (npr. stabilnosti) sanaciju dimnjaka te uskladene s karakteristikama
o tladnu probu u sludaju sumnje i uredaja za lolenje koji jesu ili 6e biti prikljudeni na taj
. usklaalenosturedaja zalolenje i dimnjaka. dimnjak. Ako dimnjadar pri kontroli utvrdi da su
Vizualnim pregledom strudnaosobamoZepravovremeno nedostaci na dimovodnim objektima i ureilajima za
utvrditi [2]: loZenje sa sustavom dobave zraka neposrednoopasni za
r o5tedenjeuslijed vlage na uredajimaza odvod zdravlle, Livot i imovinu (npr. da bi moglo do6i do
dimnih plinova i u neposrednojokolini propu5tanja dimnih plinova ili pak postoji opasnost od
o oSteienjaod zamrzavanla poLara ili otrovanja), duLan je pisano, dimnjadarskim
strudnim nalazomb ez odgode upozoriti korisnika usluga,

130
 Zbornik radova . Odriavanj e 2019 . 2. Dio - Panelsekcija:strutni i radovi doktoranada
tj. vlasnika ili predstavnika suvlasnika zgrade da u
primjerenom roku otklone nedostatke. (Rok za
otklanjanje uodenih nedostatakane smije biti duZi od 30
dana.) U sludaju da nedostatci predstavljaju ve6u
opasnost za sigurnost imovine ili ljudi, ovla5teni
dimnjadar ima pravo momentalno zabraniti uporabu tog
dimnjaka, a ovisno o evidentiranim nedostacima
dimnjadar ie pisanim putem o tome obavijestiti
ministarstvo nadleZno za unutarnje poslove ili
gradevinsku inspekciju ili distributera plina i upravno
tijelo. Po isteku roka za otklanjanje utvrdenih
nedostataka ovla5teni podrudni dimnjadar je duLan
ponovo obaviti odgovarajuiu kontrolu. Takoiler,
dimnjadarska sluZba vodi evidenciju nedostataka i
neobavljenogdi56enjai kontrole [18].
4.3. ii5denje dimovodnog kanala
Zbog zaprllmja dimnjaka do kojeg dolazi prolaZenjem
dimnih plinova obvezno ga treba odistiti dva puta
godi5nje ako ima loZiStena plinsko gorivo, a kod loZenja
na tvrda i tekuia goriva dimnjak se preporuda distiti
jednom mjesedno(tijekom sezoneloLenja), odnosno i do
sedamputa godi5nje [5]. Na kraju sezonegrijanja,48 sati
nakonzatvaranjape6i, takoderbi trebalo odistiti dimnjak.
To treba obaviti ovla5teni dimnjadar, a upravo su prve
dimnjadarskesluZbei nastalejo5 u I 5-tom stolje6u da bi
redovitom kontrolom i di5ienjem dimnjaka i loZi5ta
prevenirale po1arekoji su tada u Europi bili udestali [2] i
katashofalni.
Pri redovitom di5ienju mehanidkim putem, pomo6u
delidne detke na sajli, skidaju se naslagedadi nataloZene
na unutamjim stijenkama dimovodnog kanala. eiSienje
se moZe obaviti kroz vrata5cana dimniaku ili s krova
(slika 5.).
Slika 5. Ci5denje zidanogdimnjaka kroz wata3cana
tavanu (lijevo) i s krova (desno)
Na trZi3tu postoje pra5kasti proizvodi za sagorijevanje
datle (redovito se ubacuju kada se naloZi), koje heba
koristiti strogo prema naputcima proizvodata i
izbjegavati dodir s odima i koZom.
Kada nakon mehanidkog di5ienja na unutarnjim
stijenkama dimnjaka jo5 ostanu odredenenaslage smole
i njih je potrebno na neki nadin ukloniti. To se moZe
uraditi spaljivanjem (plinskim plamenikom), ali to je
proces koji je vrlo opasan(spaljivanjem datle oslobadaju
se Stetni plinovi - zaguSljivci i nadraZljivci, a postoji i
opasnostod eksplozije i da se zapali okolina dimnjaka) i
ne smije se izvoditi dok je jak vjetar i visoke temperature
zraka llll. Stoga ga mora obavljati iskljudivo
kvalificirani dimnjadar i spaljivanje stalno treba biti pod
kontrolom (o ovome obvezno treba obavijestiti
vatrogasnu sluZbu). Poslije spaljivanja smole jo5 heba
dobro odistiti unutra5njost dimnjaka kako bi se ostatci
smole koji se jo5 drZe na stijenkama odstranili do same
Zbuke. Noviji i sigumiji nadin otklanjanja je strojno
di56enjepomo6u freze (vitla s elektromotorom) za smolu
u dimnjaku (slika 6.).
Slika 6. Freza za skidanje smole u dimnjaku [19]
Kada je u dimnjaku nastala neka fizilka prepreka (od
li5ia i granja nanesenih vjetrom, gngezda ptica ili
kukaca, komada gradevinskog materijala, Sute i sl.)
potrebno je odgovarajuda intervenclja za od5topavanje
koja ponekad moZe biti dosta sloZena operacija.
Dimnjadari to obavljaju spu5tanjemdimnjadarskih kugli
ili probijada kroz dimnjak uz pomoi vodilice ll7l, ali
nekada treba angaLfuatii druge sluZbe.
4.4. Saniranje dimnjaka
Sanacija dimnj aka j e dovodenje postojeieg neispravnog
dimnjaka u ispravno stanje, a zbog opasnostiza zgradu i
ljude koje prijete od takvog dimnjaka potrebno ju je
uraditi Stoprije.
Ako se obveznim ispitivanjem utvrdi da novoizgracleni
dimnjak nema projektom predvidenatehnidka svojstva ili
ne zadovoljava minimalne tehnidke zahtjeve za sigurnu
uporabu dimnjaka pod odredenim uvjetima, mora se
provesti naknadno dokazivanje da dimnjak ispunjava
zahtjeve iz Tehnidkog propisa za dimnjake u
graclevinama. U sludaju da se dokaZe da postignuta
tehnidka svojstva dimnjaka ne ispunjavaju propisane
mora se izraditiprojekt sanacije [20].
Sanacija (rekonstrukcija) je nuLrn u sludaju kada je
dimnjak neispravan,odnosno ako [9]:
. dimnjak ne zadovoljava opie uvjete sigurnosti
. dimnjak ima raspucanestijenke ili druga velika
o5tedenjate postoji mogu6nosti ruSenjaili
uruSenjadimnjaka (slika 7.),
r dimnjak je dotrajao (pa npr. postoji opasnostod
propu5tanjaplinova)
131
25. medunarodno savjetovanjeHDO. OdrZavanje2O19.22.-24. svibnja2019.,Dubrovnik,Hotel CroatiaCavtat
materijal od kojeg je dimnjak izveden ne
zadovoljavauvjete ili propiseo njegovoj
uporabi
dimnjak ne zadovoljava uvjete zaltite
grailevine odpoLara
nedjelotvornost dimnjaka uzrokuje zagadenje
okoli5a ili
postoje prekomjerni gubici topline iz grijanih
prostora.
Slika 7. Primjerdimnjakadiji gomji dio zahtjevasanaciju
U sludaju da konstrukcija (vrsta) i izvedba postojedeg
dimnjaka onemoguiava uporabu plinskih ili tekuiih
goriva ili dimnjak ne moZe "prihvatiti" novo modemo
loZi5te (npr. ako nema odgovarajuii presjek svijetlog
otvora) opetje obvezna sanacijaili izmjena. Toje gotovo
uvijek potrebno prilikom prljelaza na plinsko gorivo.
(Prije prikljudenja plinskog uredaja na plinovod
investitor mora od ovla5tenog dimnjadarskog poduze6a
dobiti suglasnosts dokazom o primjerenosti postoje6eg
dimnjaka, a ako ne mogu dobiti tu suglasnostdimnjak je
pohebno privesti odgovaraju6em stanju u skladu s
njihovim preporukama.)
Algoritam odludivanja i poshrpakakoji vode k dimnjaku
koji zadovoljava uvjete nulne za uporabu pokazanje na
slici 8. Kada je dimnjak toliko istroSenda obnova nema
smisla (te5koje izvodiva) ili vrsta dimnjaka ne odgovara
zanovi wedaj za loZenje,poru5i se i onda gradi ili ugradi
novi. No, inade je obnova ili sanacija obidno brLa, s
manje prljanja stambenog prostora i zahtjeva manje
troSkova.
Djelomidna adaptacija dimnjaka obuhvaia sanaciju
dimnjaka u kojoj se poruSi samo gornji dio dimnjaka te
se nakon toga ponovno izvede (pohebno na primjer za
dimnjak pokazan na slici 7.).
Ponekad je samo dovoljno obaviti zidarske radove
manjeg obima, kao Sto je popravljanje popucalog ili
otpalog morta oko opeka ili drugih elemenataod koji je
zidan dimovodni kanal (treba ih ponovo povezati I
zaLbukatl)ili popravak spoja dimnjaka i krova (istro5ene
i o5teiene izolacije i op5ava). Pukotine i process
raspadanja kod dimnjaka od opeka moZe se brzo
132
pogor5ati, ali te popravke sujednostavne ako se naprave
na vrijeme. Dobro je i naknadno poboljiati otpornost
zidanog dimnjaka, pa ga s vanjske strane, iznad L,rova
preprskati sa sredstvomza vodoodbojnost.
I lid, irl trJli.: I t Lnurnte I
f n:n. -'.r-r;1
I l,'o..d trcsleJI- rl lliiri\jrie i
I ,;ir;.."i.'"]
I zalr * l-- 'i L\rrli,s;. I
| *"su'r.q| | r,r.,!:i!iil
b& tiiile drlskikji,
Slika 8. Algoritampoduzimanlaradovana dimnjaku
(prilagodenood [20])
Sanacija obuhva6a i popravak o5teienja (pukotine,
ogrebotine i dt.) cijelog pla5ta dimnjaka. Zbog
spomenutih izloZenosti vanjskim djelovanjima i dimnim
plinovima tijekom vremena se pogorSava i stanje
premaza s unutarnje strane dimnjaka, pa iziskuju
zamjenu,/obnovu.Danasza to postoji mehanidki stroj koji
se postavlja na vrh dimnjaka. Unutarnje stijenke
premazuju se sa Samotnomsmjesom, a sloj koji nastane
nakon toga obloZi dimnjak i dini ga nepropusnim [l9].
Sanacija unutarnje nepropusnosti moZe biti bez bitnog
smanjenja unutarnjeg svijetlog presjeka, a nekada je
potrebna intervencija kojom se svijetli presjek dimnjaka
prilagodava od dna do vrha kako bi se zadovoljili zahtjevi
uredaja zalolenlel2l.
Manji presjek od dozvoljenog sprjedava optimalan rad
prikljudenog uredaja zaloLenje, moZe dovesti do povrata
dimnih plinova (s tim ugroZava Livot ljudi) ili moZe
stvoriti uvjete za kondenzaciju pri vrhu dimnjaka (5to
uzrokuje brZe propadanje dimnjaka). Zato ako postojeii
svijetli presjek dimnjaka nije dovoljnih dimenzija, da bi
se postigao veii uzgon, unutarnji presjek dimnjaka moZe
se ravnomjernim udubljivanjem (strojnim bu5enjem, tj.
glodanjem) povedati duZ cijele visine. Ovaj postupak
mora se obaviti bez vibracija i pri tom ne smije biti
ugroZena stabilnost dimnjaka, a mora se osigurati i
protupoZarna zaltita (kod dvrstih goriva postojanost
dimnjaka na paljenje odnosno poLar u dimnjaku) [2].
Nakon pro5irivanja, stijenke dimnjaka se premazuju
masom nabazi Samotaili se u postojedi dimovodni kanal
umeie inoks cijev odgovarajuieg presjeka (slika 9.).
 Zbornik radova . OdrZavanje 2Ot9 . 2. Dio - Panelsekcija:strutni i radovi doktoranada
Naime, u nekim sludajevimadimnjak se sanirazamjenom
ili ugradbom nove unutarnje cijevi (kanala), a kod
klasidnih, zidanrh dimnjaka kada sanaciju nije mogu6e
izvesti krutim cijevnim elementima (iednostjeni
dimovodni elementi) uvlade se duplostjene fleksibilne
cijevi, izradeneod nehrdajudegdelidnog lima u dva sloja
(koriste se samo kod plinskog grrjanja). Njima je
unutaranja stijenka vrlo glatka, Sto omogu6ava dobro
shujanje dimnih plinova i odvodenje kondenzata.
Slika 9. Sancijadimnjakaumetanjemcijevi od nehrdajuieg
lima
Prije ovakve sanacije dimnjaka mora se obavijestiti
sluLba za di56enje dimnjaka, koja provodi inspekciju.
Takocler, treba provjeriti upute, propise i standarde za [4] Mandi6 M., Peji6 D., (2017),Dimniaiari upozoravaju,
gradevne proizvode koji ie se ugraditi. Na taj nadin
osigurava se odgovarajuii nadzor i savjetovanje za
za5titu od polara, za zdravstvenu za5tifu korisnika, za
zdravu okolinu i za udinkovihr uporabu energije.
Nakon zavr5etka sanacije strudna, ovla5tena osoba 16]
obavlja pregled (u" zapisnik), kojim se mora
prekontrolirati [2]:
o strudnaupotreba materijala (gradevnih
proizvoda) odgovaraju6ekvalitete (s potvrdom
o uskladenosti)
. slobodni svijetli presjek
o slrudnostizvodenja
. pravilno izvodenje prikljudaka
o otvore za di5ienje s vrata5cima
. nepropusnost
. tablicu s osnovnim podacima o dimnjaku
o primjenu odredbi protupoZameza5titei
o oznadavanJe otvora za di56enje.
5. Zakljuiak
Dimnjaci se smiju koristiti samo ako su izgradeni i
odrZavani u ispravnom stanju, sukladno propisanim
odredbama za dimnjake u gradevinama, odnosno ako je
redovitim ili izvanrednim pregledima utvrdeno da
ispunjavaju propisane minimalne tehnidke zahtjeve za
dimnjake, o demu je od ovla5tenog dimnjadara izdan
je,
pozitivan strudni nalaz. Dimnj ak zaledno s ostalim
dimovodnim ureilajima, potrebno redovito odriavati,
tako da se tijekom trajanla gradevine oduvaju njena
tehnidka svojstva i ispunjavaju zahtjevi odredeni
projektom i propisima u skladu s kojima je dimnjak
izveden.
Treba paziti da su na dimnjak prikljudeni uredaji za
loZenje usklatlenih tehnidkih karakteristika te na gorivo
koje se koristi (ako se loZi s ugljenom i drvetom) i kako
se loZi (obzirom na temperaturu).
Uklanjanjem dade i smole izloLllta i dimnjaka znalajno
se povedavaefikasnosturedaja zalo1enje i tako smanjuje
tro5kove goriva.
Zanemanvanle opasnosti (iz neznanla ili nemara) i
izbjegavanjapotrebnih kontrolnih pregleda i di5denjaod
strane strudno osposobljenog dimnjadara, kako bi se
izbjeglo te tro5kove (vrlo male), zaprayomoZe biti samo
trenutna uSteda jer nestrudno ili nikakvo odriavanje
dovodi do puno skupljih materijalnih Stetanazgradi, auz
to na vi5e nadina ozbiljno ugroLavasigurnost ljudi.
Rizici od o5teienja na zgradi i rizici za Livot i zdravlje
stanara mogu se svesti na minimum samo redovitim
strudnim pregledima i pravovremenim popravcima.
Reference
lll Tehniiki propis za dimniake u gradevinama, (2007),
Narodnenovine03/2007,Zagreb,Hwatska
A., StuparS.,(2012),
[2] PopoviiO., BognerM., Simonovid
O dimnjacima,Eta,Beograd,Srbija
f3l Leier- Sistemidimnjaka,(2009),Katalogproizvoda,Zagreb,
Hrvatska,www.leier.com.hr(pristupljeno 18.03.20I 9.)
GlasSlavonije, Osijek,14.8.,Hrvatska
[5] BrstinaS.,(2013),Dimnjak:potrebnedimenzijei odriavanje,
http://www.gradnja.rs/dimnjak-potrebne-dimenzij e-i-
odrzavanjel (pristupljeno20.01.2019.)
Primjeri nepravilnostiuoienih pri kontroli dimovodnih
objekata, Dimnjadar d.o.o. Rijeka, www.dimnjacar.hr
/usluge/dimnj acil (pristupljeno20.03.20I 9.)
[7] Mihelid M., (2016),Vrijemekontrolei iiitenja dimniaka,
GlasSlavonije, Osijek,26.09.,Hrvatska
[8] Sipu5 M., (2015), Gaienjepoiara dimnjaka,Vatrogastvo
i upravljanjepoLarima,br.112015., str. 17-31.,Zagreb,
Hrvatska
l9l fhe Facts About ChimneyFires, https:llwww.csia.org
/chimneyfires.html (pristupljeno12.02.2019.)
[0]Chimney Health Hazards: Things You Should Know,
https:i/www. highschimney. com/chimney-health-hazar dsI
(pristupljeno I 5.03.20I 9.)
[ 11] https://it.dreamstime.com/fotografia-stock-manica-di-
creosoto-rimossa-dal1o-stovepipe-image639300 I3
(pristupljeno 10.03.2019.)
ll2]Sto su to neispravni dimnjaci, (2017), http://hrvatska-
dimnjacarska-udruga. hr,&rlfaq/sto-su-to-neispravni-
dimnjactl(pristupljeno1.03.20 I 9.)
[13]Dro2dzol K., Jarzyriski P., (2018), Impactof chimneyon
low emission,MATEC Web of Conferences 174,01023,
ECCE2018
ll4)Zakon o zaititi od poZara, (2010), Narodne novine
92I 2010,Zagreb,Hrvatska
ll5lZakon o gradnji, (2013),Narodnenovine 15312013,
Zagreb,Hrvatska
133
25. medunarodno savjetovanjeHDO. Odriavanje 2019.22.-24. svibnja2019.,DubrovniK Hotel CroatiaCavtat

ll6)Masonry chimney- Maintenance/ Repair,(2005),Tech ll9lSaujeti dimnjaiara o ispravnom dfunnjaku,Eurosanacije i

Bulletin_ChimneyRepair.pdf,SAD, https://generalshale
.com/resources/fiel8592a7
ec-dc7 a-4a86-a3
c8-c55I 5cI 29
4dd.pdf(pristupljeno15.02.2019.)
[7]Meczner 2., (2011),Dimnjaiarski priruinik - Kontrolni l2lfAlgoritam
pregled dimnjaka,Zagreb,Hrvatska
llSlodluka o obavljanju dimnjaiarskih poslova, (2016),
SluZbeniglasnikGradaOsijekabr. 5
dimnjadarstvo, https://paperzz.com/docl514196l lsavjet-
dimnja %C4%8Dara-za-ispravan-i-siguran-dimnjak (pri-
stupljeno15.03.2019.)
izgradnje dimnjaka za noye i postojete
gradevine - Projektiranje dimnjaka - OdrZavanje
dimnjaka, (2011), Radni materijal za Okrugli stol Sekcije
za plin Hrvatske komore inZenjera strojarstva - lzrada
Uputa/Prirudnika za dimnjake, Zagteb, Hrvatska

134