You are on page 1of 64

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju

i nutricionizam 12 (3-4), (2017) 97

Ključni naslov časopisa – Key title of journal Međunarodni uređivački odbor – International Editorial
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju Board
i nutricionizam Hami Alpas (Turska/Turkey)
Croatian Journal of Food Technology, Biotecnology and Dane Bičanić (Nizozemska/Netherlands)
Nutrition Leonard Mihaly Cozmuta (Rumunjska/Romania)
ISSN:1847-3423 Liviu Giurgiulescu (Rumunjska/Romania)
E-ISSN: 1847-7461 Janez Hribar (Slovenija/Slovenia)
Andras Koris (Mađarska/Hungary)
Skraćeni ključni naslov časopisa – Ibrahim Mujić (Bosna i Hercegovina/Bosnia and
Abbreviate title of journal Herzegovina)
Hrvat. čas. prehrambenu tehnol. biotehnol. nutr. Viktor Nedović (Srbija/Serbia)
Stevan Popov (Srbija/Serbia)
Uredništvo - Editorial Office Zlatan Sarić (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovina)
Kačićeva 23,10000 Zagreb Gyula Vatai (Mađarska/Hungary)
www.pbn.hr/hr/casopis.html
www.pbn.hr/en/journal.html Tehnički urednici – Technical Editors
jfrece@pbf.hr Sven Karlović
Tel: 00 385 1 4605 284 Tomislav Bosiljkov
Fax: 00 385 1 4605 200 Filip Dujmić

Izdavač - Publisher Tisak - Printing


Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i Baltazar d.o.o.
nutricionista (HDPBN) Obrtnička 6, 48000 Koprivnica
Croatian Society of Food Technologists, Biotechnologists and
Nutritionists (CROFOST) Godišnja pretplata za dva broja (1-2; 3-4) /
Subscription per year for 2 issues (1-2; 3-4)
Glavni urednik - Editor-in-Chief Hrvatska 300 Kn
Jadranka Frece Abroad 50 EUR

Zamjenik glavnog urednika – Deputy Editor-in-Chief Pretplata se plaća na žiro račun HDPBN-a /
Branko Tripalo Subscription price should be paid on CROFOST society
account
Izvršni urednik – Executive Editor Zagrebačka banka, Zagreb
Ksenija Marković Žiro račun: 2360000-1101230561
OIB (HDPBN-a): 74426236919
INDEXED/ABSTRACTED
EBSCO-HOST
CAB ABSTRACTS (All Data Bases)
FSTA (Food Science and Technology Abstracts)
DOAJ (Directory of Open Access Journals)
PROQUEST
JOURNALSEEK
ULRICH’S
INDEKS COPERNICUS
OPEN J-GATE
NEWJOUR
THE KNOWLEDGE NETWORK
HRČAK – Portal hrvatskih znanstvenih časopisa
HRČAK – Portal of Croatian Scientific Journals

Uređivački odbor - Editorial Board


Višnja Bačun Družina, Rajka Božanić, Tomislav Bosiljkov,
Mladen Brnčić, Irena Colić Barić, Filip Dujmić, Duška Ćurić,
Frane Delaš, Ivančica Delaš, Jadranka Frece, Jasenka Gajdoš,
Kata Galić, Mirjana Hruškar, Damir Ježek, Damir Karlović,
Sven Karlović, Draženka Komes, Blaženka Kos, Greta Krešić,
Ksenija Markov, Srđan Novak, Suzana Rimac Brnčić, Anita
Slavica, Zvonimir Šatalić, Berislav Šćulac, Branko Tripalo,
Dražen Vikić Topić, Tibela Landeka – Dragičević

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju
98 i nutricionizam 12 (3-4), (2017)

HRVATSKI ČASOPIS ZA PREHRAMBENU


TEHNOLOGIJU, BIOTEHNOLOGIJU I NUTRICIONIZAM
Znanstveno - stručni časopis Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista

Suradnja s našim časopisom

Osim suradnje na objavljivanju znanstvenih i stručnih radova te vijesti iz organizacija u našoj stručnoj djelatnosti, suradnja može
uključivati i sljedeće:

Suizdavaštvo časopisa

Tvrtkama se nudi suizdavaštvo časopisa za godišnji iznos od 20.000 kuna za četiri broja časopisa. Tvrtka suizdavač ima pravo na
objavljivanje svojih priloga, oglasa, tehnoloških i drugih stručnih novosti. Takva suradnja u časopisu je navedena u impresumu.
Ujedno se objavljuje i u drugim izdanjima HDPBN.
Tvrtka ima pravo na 10 primjeraka svakog časopisa i po 5 primjeraka edicija.

Sufinanciranje časopisa

Tvrtka ili poduzeće može biti sufinancijer časopisa. Pritom ostvaruje pravo na objavljivanje poslovnih i
tehničkih informacija prema dogovoru, kao i pravo na 6 primjeraka časopisa. Takva suradnja se ističe u časopisu. Vrijednost iznosi
7.000 kn godišnje.

Objavljivanje oglasa

Suradnička tvrtka može objavljivati samo oglas i pritom nudimo slijedeće cijene oglašavanja

Omotna stranica 2 ili 3, veličina oglasa 1/1 4.000 kn


Oglas u tekstualnom dijelu 1/1 3.000 kn
Oglas u tekstualnom dijelu 1/2 1.500 kn
4 stranice u sredini časopisa, plaćeni stručni promidžbeni tekst 3.500 kn

Postoje i druge mogućnosti prema Vašim prijedlozima.

Uredništvo Hrvatskog časopisa za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam


Kačićeva 23, 10000 Zagreb
www.pbn.hr
jfrece@pbf.hr
Tel: 00 385 1 4605 223
Fax: 00 385 1 4605 200

Annual subscription for two double issues (1-2; 3-4)


Croatia - 300 Kn
Abroad - 50 EUR

Cooperating company could announce under following terms:


• Pages 2 and 3 inside Journal, Size of announcement 1/1 – 600 EUR
• Announcement in textual part 1/1 – 400 EUR
• Announcement in textual part 1/2 – 200 EUR
• 4 pages in the middle of the Journal, remunerated professional promotional text – 500 EUR
There are some other options according to specific proposals.

Subscription is paid at account number of CJFTBTN


OIB (HDPBN-a): 74426236919
Zagrebačka banka, Zagreb, CROATIA
Account number: 2360000-1101230561

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju
i nutricionizam 12 (3-4), (2017) 99

SADRŽAJ / CONTENT

Radovi / Papers

Odabrani biotehnološki čimbenici koji utječu na alkoholnu fermentaciju pri proizvodnji vina..........................................100
Vlatka Petravić-Tominac, Sven Mujadžić, Vesna Zechner-Krpan, Hrvoje August, Darko Velić, Natalija Velić

Monitoring the influence of high power ultrasound treatment and thermosonication


on inactivation of Brettanomyces bruxellensis in red wine........................................................................................................107
Leo Gracin, Stela Križanović, Anet Režek Jambrak, Marina Tomašević, Karla Kelšin,
Katarina Lukić, Karin Kovačević Ganić

Characteristics and selection of cultures of photosynthetic purple non-sulphur bacteria as a potential 5-aminolevulinic
acid producers............................................................................................................................................................................... 113
Mario Novak, Mladen Pavlečić, Baghish Harutyunyan, Vigen Goginyan, Predrag Horvat, Božidar Šantek

Preferencije potrošača i važnost intrinzičnih i ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabuke .......................................................120


Željka Mesić, Velimir Hunjak, Marina Tomić

Water quality on cattle farms in the northwest Croatia............................................................................................................126


Marija Denžić Lugomer, Vesna Jaki Tkalec, Maja Kiš, Damir Pavliček, Sanja Furmeg, Jadranka Sokolović

Changes in the quality characteristics of carrot juice preserved with Aframomum danielli seed extract............................131
Abiodun Aderonke Amanyunose, Olufunmilola Adunni Abiodun, Gabriel Olaniyi Adegoke, Adegbola Oladele Dauda

Reološka svojstva mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća..........................................................................................137


Tijana Brčina, Milica Vilušić, Amel Selimović

Osiguranje kvalitete rezultata ispitivanja vina u analitičkom laboratoriju............................................................................146


Renata Leder, Valentina Ščitnik, Marija Vukoja, Anita Boras, Ivana Vladimira Petric, Neven Antunac, Mara Banović

Upute autorima.............................................................................................................................................................................155
Instructions to authors.................................................................................................................................................................157

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
100 and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017)

PREGLEDNI RAD / REVIEW

Odabrani biotehnološki čimbenici koji utječu na


alkoholnu fermentaciju pri proizvodnji vina
Selected biotechnological factors affecting
alcoholic fermentation in winemaking
Vlatka Petravić-Tominac1, Sven Mujadžić2, Vesna Zechner-Krpan1*, Hrvoje August3, Darko Velić4,

Natalija Velić4

1
Laboratorij za biokemijsko inženjerstvo, industrijsku mikrobiologiju i tehnologiju slada i piva, Prehrambeno-biotehnološki
fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
2
Xellia d.o.o (Xellia Ltd), Slavonska avenija 24/6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
3
Ireks Aroma d.o.o., Radnička c. 37, 10000 Zagreb, Hrvatska
4
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Franje Kuhača 20, 31000 Osi-
jek, Hrvatska

* Corresponding author:
Tel. +385 1 46 05 142; Fax. +385 1 48 36 424; e-mail: vzkrpan@pbf.hr

Sažetak

Odstupanja od normalnog tijeka fermentacije predstavljaju veliki problem u proizvodnji vina. Važno je poznavati čimbenike koji utječu na
tijek fermentacije kako bi se izbjeglo usporavanje i/ili zastoj fermentacije te spriječilo ekonomske gubitke. Brojna istraživanja pokazala su da
odstupanja od normalnog tijeka fermentacije mogu imati više uzroka. U ovom radu su ukratko objašnjeni najvažniji čimbenici koji utječu na tijek
fermentacije u proizvodnji vina, a mogu se grupirati u tri skupine - nedostatak nutrijenata, prisutnost spojeva koji inhibiraju alkoholnu fermen-
taciju te utjecaj enoloških postupaka. Pored zasebnih učinaka pojedinih čimbenika, moguće je i smanjenje brzine fermentacije zbog njihovog
sinergističkog djelovanja, što fermentacijske probleme čini još složenijima.
Ključne riječi: proizvodnja vina, fermentacija, usporena fermentacija, zastoj fermentacije

Abstract
Deviations from the normal course of fermentation have been a major problem in wine production. It is important to know the factors affec-
ting the fermentation in order to avoid sluggish or stuck fermentation and prevent economic losses. Numerous studies have shown that deviations
from the normal course of fermentation can have multiple causes. This paper gives a brief overview of the most important factors affecting the
wine fermentation, that can be further grouped into three categories, namely – the absence or lack of nutrients, the presence of compounds that
inhibit the alcoholic fermentation and the impact of oenological practices. In addition to individual effects of certain factors, the fermentation
speed can decrease because of the synergistic action of various factors, which makes fermentation problems even more complex.
Keywords: winemaking, fermentation, sluggish fermentation, stuck fermentation

Uvod killer-toksini i pesticidi (Alexandre i Charpentier, 1998; Bisson


i Butzke, 2000; Malherbe i sur., 2007). Osim zasebnih učinaka
Istraživanja problema koji se zbivaju pri proizvodnji vina svakog od navedenih čimbenika koji uzrokuju smanjenje brzi-
započeo je Louis Pasteur u drugoj polovici 19. stoljeća (Bar- ne fermentacije, moguće je i njihovo sinergističko djelovanje,
nett, 2000). Istraživanja uzroka problema tijekom fermentacije što čini fermentacijske probleme još složenijima. S obzirom
intenzivno su nastavljena i u novije vrijeme, pri čemu su ra- na sve navedeno, iznimno je teško točno predvidjeti probleme
zličiti čimbenici prepoznati kao odgovorni, kao što su velika koji se mogu pojaviti tijekom fermentacije i utvrditi njihove
početna koncentracija šećera, nedostatak dušika, nedostatak uzročnike (Alexandre i Charpentier, 1998; Malherbe i sur.,
vitamina (posebice tiamina), nedostatak kisika, pretjerano bi- 2007).
strenje mošta, anaerobni uvjeti, velike koncentracije etanola, Utjecaji navedenih čimbenika na fermentaciju su mnogo-
inhibicija stanica kvasca nusproduktima fermentacije (pose- brojni te uključuju sniženje pH-vrijednosti, inhibiciju aktivno-
bice masnim kiselinama i octenom kiselinom), pH-vrijednost, sti ključnih enzima i promjene u staničnoj membrani kvasca.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017) 101

To nadalje može inducirati promjene metabolizma stanica 1. Nedostatak hranjivih tvari


kvasca zbog čega dolazi do smanjenja proizvodnje biomase
kvasca, vijabilnosti stanica i brzine fermentacije. Kako bi si-
mulirali realne uvjete, mnoga istraživanja provedena su kori- 1.1. Nedostatak asimilacijskog dušika
štenjem sintetskih podloga ili podloga koji oponašaju sastav Umjesto izraza asimilacijski dušik, koji je uobičajen
mošta, međutim u takvim podlogama se kvasac može ponašati među vinarima, inače se u biotehnologiji koristi naziv asimi-
drugačije nego u realnim uvjetima (Alexandre i Charpentier, labilni dušik, što znači onaj kojeg kvasac može asimilirati.
1998). Asimilacijski dušik (eng. yeast assimilable nitrogen, YAN)
Vijabilnost kvasca je postotak živih stanica u ukupnom koji kvasac može koristiti u svom metabolizmu tijekom fer-
broju stanica kvasca, a vitalnost označava fiziološko stanje mentacije predstavlja zbroj koncentracija dušika prisutnog u
kvaščevih stanica tj. njihovu sposobnost provođenja potpune primarnim aminokiselinama i amonijevim ionima prisutnima u
fermentacije. Tijek alkoholne fermentacije i karakteristike vina moštu. Pored ovih izvora, dušik je u moštu prisutan i u sastavu
ovise o broju živih stanica kvasca i njihovoj vitalnosti. Zado- drugih spojeva koje kvasac ne može asimilirati. Koncentraci-
voljavajuća vijabilnost i vitalnost kvasca potrebne su za pro- ja asimilacijskog dušika može biti varijabilna, a uobičajeno se
vođenje fermentacije do suhog vina. Također je važno da oda- koristi kao pokazatelj nutritivnog statusa mošta (Butzke, 2010;
brani soj kvasca može fermentirati pri kombinaciji uvjeta koji Waterhouse i sur., 2016).
vladaju tijekom fermentacije (Iland i sur., 2007). Značaj kvas- Zbog nedovoljne koncentracije asimilacijskog dušika
ca za tijek fermentacije opisan je u literaturi (Bisson, 1999; može doći do usporavanja ili zastoja fermentacije (Lagunas
Bisson i Butzke, 2000; Boulton, 1996; Fugelsang i Edwards, i sur., 1982; Salmon, 1989; Alexandre i Charpentier, 1998;
2007; Krieger-Weber, 2009) i nije predmet interesa ovog rada. Butzke, 2010). Na potrebu kvasca za dušikom utječe prisut-
Unatoč značajnim poboljšanjima u praćenju i kontroli nost zraka, ali i početna koncentracija glukoze. Mala početna
fermentacije, usporavanje (eng. sluggish fermentation) i za- koncentracija odgovarajućih izvora dušika limitira rast bio-
stoj fermentacije (eng. stuck fermentation) ostaju velik izazov mase kvasca, što dovodi do usporavanja katabolizma šećera.
za vinsku industriju širom svijeta (Malherbe i sur., 2007). Pri Ako kvasac tijekom fermentacije potroši ove izvore dušika iz
proizvodnji vina važno je postići potpunu alkoholnu fermen- hranjive podloge, u njegovoj stanici dolazi do zastoja sinteze
taciju uz malu koncentraciju neprevrelih šećera, što smanjuje proteina i drastičnog pada transporta šećera.
mogućnost kontaminacije nepoželjnim mikroorganizmima, pr- Koncentracije asimilacijskog dušika od 120 do 140 mg/L
venstveno bakterijama octene i mliječne kiseline. One mogu omogućavaju potpunu fermentaciju do suhog vina (Alexandre
metabolizirati neprevreli šećer te povećati koncentraciju hla- i Charpentier, 1998; Malherbe i sur., 2007; Butzke, 2010), dok
pljivih kiselina i nastajanje nepoželjnih estera uz mogućnost su najveće brzine fermentacije mošta zabilježene pri 500 mg
nastajanja diacetila (Alexandre i Charpentier, 1998). N/L (Butzke, 2010). Pri proizvodnji bijelih vina će 250 - 300
Bisson (1999) je definirala nepotpunu fermentaciju (eng. mg dušika/L omogućiti normalnu brzinu fermentacije i izražen
incomplete fermentation) ili zastoj fermentacije kao one sluča- voćni karakter vina. Za crna vina je dostupno manje podata-
jeve u kojima je na kraju prisutna veća koncentracija zaostalog ka, ali se općenito smatra kako je za postizanje odgovarajuće
šećera od željene. Usporene fermentacije su one tijekom kojih kvalitete gotovog vina potrebno osigurati slične koncentraci-
kvasac sporo troši šećer. Važno je istražiti uzroke nepravil- je asimilacijskog dušika kao i pri proizvodnji bijelih vina. Pri
nih fermentacija u industrijskim vinskim podrumima, jer one tome, prisutnost čvrstih dijelova grozda koji polako otpušta-
mogu dovesti do ekonomskih gubitaka. Kinetika fermentacije ju aminokiseline i druge nutrijente tijekom proizvodnje crnih
može se pratiti određivanjem koncentracije utrošenog šećera, vina predstavlja prednost u odnosu na proizvodnju bijelih vina.
određivanjem nastalog CO2 ili mjerenjem gustoće (Ribéreau-
Gayon i sur., 2006a). 1.2. Nedostatak kisika
Temperatura ima utjecaja ne samo na brzinu fermentacije Metabolizam kvasca ovisi o koncentraciji otopljenog kisi-
koju provode kvasci iz roda Saccharomyces, nego i na ravno- ka na početku fermentacije. Otopljeni kisik se tijekom fermen-
težu između kvasaca iz roda Saccharomyces i divljih kvasaca. tacije brzo troši djelovanjem kvasca i oksidaza (enzima koji
U proizvodnji crnih vina (20 – 30 ºC) dominantan je kvasac su prirodno prisutni u moštu). Nedostatak kisika tijekom fer-
Saccharomyces cerevisiae, djelomično i zbog veće temperatu- mentacije mošta dovodi do kvalitativnih i kvantitativnih pro-
re fermentacije. Pri manjim temperaturama, poput onih koje se mjena u sastavu lipida stanica kvasaca. U staničnoj membrani
primjenjuju pri proizvodnji bijelih vina, divlji kvasci se mogu uslijed nedostatka kisika dolazi do inhibicije biosinteze lipida
umnožiti do puno većih koncentracija (Fugelsang i Edwards, te se smanjuje koncentracija ergosterola i nezasićenih masnih
2007). kiselina. Zbog toga se smanjuju brzina glikolize i brzina ra-
U ovom radu opisan je utjecaj sastava mošta i fermenta- sta stanica kvasca, usporava rast biomase i opada vijabilnost
cijskih uvjeta na tijek alkoholne fermentacije pri proizvodnji kvasca, što dovodi do usporavanja fermentacije. Promjena u
vina. Objašnjeno je kako na tijek fermentacije utječu nedosta- sastavu lipida stanične membrane dovodi do oslabljene otpor-
tak hranjivih tvari (dušika, kisika, sterola, minerala, vitamina), nosti stanica kvasca na etanol (Alexandre i Charpentier, 1998;
prisutnost spojeva koji inhibiraju fermentaciju (etanol, organ- Ribéreau-Gayon i sur., 2006a ; Krieger-Weber, 2009).
ske kiseline) te utjecaj sumporenja i ostalih postupaka koji se Aeracijom ili mikrooksigenacijom mošta tijekom fermen-
provode u tehnologiji vina. Rad se temelji na razmatranju ke- tacije poboljšavaju se rast i vijabilnost kvasca, jer je u aerob-
mijskih i biokemijskih čimbenika, dok utjecaj mikroflore pri- nim uvjetima stanična membrana kvasaca bogatija nezasiće-
sutne u moštu, kao i agrokemijskih čimbenika nije detaljnije nim masnim kiselinama i ergosterolom, koje kvasac u takvim
razrađen u ovom radu, jer se radi o preopsežnim temama. uvjetima može sintetizirati. Ergosterol i nezasićene masne ki-

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
102 and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017)

seline inače se u literaturi nazivaju i faktorima preživljavanja (Alexandre i Charpentier, 1998), dok drugi govore o mogućem
(eng. „survival factors“), što dovoljno govori o njihovoj važ- nedostatku magnezija (Walker i Stewart, 2016).
nosti (Boulton i sur., 1996; Ribéreau-Gayon, 2006b; Malherbe Primijećeno je da transport Mn2+ u stanicu ovisi o unu-
i sur., 2007). tarstaničnoj koncentraciji Mg2+ te da toksičnost mangana ovi-
Nedostatak kisika također utječe na nastajanje toksičnih si o omjeru iona mangana i magnezija u stanici kvasca. Isto
masnih kiselina, tj. oktanske (kaprilne) kiseline i dekanske tako visoka koncentracija mangana negativno utječe na ulazak
(kaprinske) kiseline, a koncentracije ovih kiselina smanjuju se magnezija u stanicu, što može dovesti do deficita magnezija u
tijekom aeracije mošta. Proizvođači vina često aeriraju mošt kvascu (Blackwell i sur., 1997; Blackwell i sur., 1998; Malher-
kako bi spriječili štetne učinke nedostatka kisika. Tako tole- be i sur., 2007). Također se pokazalo kako je međusobni omjer
rancija stanica kvasca prema etanolu i njihova vijabilnost rastu koncentracija iona Mg2+ i Ca2+ u moštu izuzetno važan za fer-
zbog odgovarajućeg sastava lipida u staničnoj membrani kvas- mentaciju i za organoleptički profil vina (Birch i sur., 2003).
ca i pada koncentracije toksičnih masnih kiselina (Alexandre i Može se pretpostaviti da međusobna neravnoteža koncentraci-
Charpentier, 1998). ja različitih anorganskih iona, slično kao u navedenim primje-
Kritična koncentracija otopljenog kisika za kvasac S. ce- rima, može dovesti do promjene fizioloških svojstava stanica
revisiae iznosi 0,6 mg/L (Marić i Šantek, 2009). Kisik je pri vinskog kvasca i posljedično do problema pri fermentaciji.
optimalnim uvjetima za provođenje fermentacije slabo topljiv Funkcija svih minerala pri fermentaciji mošta nije još do-
te je stoga njegova koncentracija u moštu relativno mala, a do- voljno poznata te je vrlo malo istraživanja provedeno upravo u
datno je smanjuju oksidaze koje troše većinu otopljenog kisika. moštu, dok je veći dio podataka dostupan na temelju eksperi-
SO2 inhibira oksidaze koje su prirodno prisutne u moštu, pose- menata provedenih u drugim hranjivim podlogama (Ribéreau-
bice polifenol-oksidaze. Ukoliko oksidaze nisu već inhibirane, Gayon i sur., 2006a; De Nicola i sur., 2009). Pored koncen-
aeracija neće biti učinkovita (Boulton i sur., 1996; Alexandre i tracija pojedinih minerala u moštu valjalo bi istražiti i utjecaj
Charpentier, 1998). njihovih međusobnih odnosa na fiziološka svojstva pojedinih
enološki zanimljivih sojeva kvasca. Pritom treba uzeti u obzir
1.3. Nedostatak minerala da se u suvremenom vinarstvu koriste komercijalne starter-kul-
Neki od minerala potrebnih za optimalan rast kvasca i fer- ture kvasca roda Saccharomyces, ali u novije vrijeme i kvasaca
mentaciju neophodni su u milimolarnim koncentracijama (npr. drugih rodova koji su tijekom selekcije pokazali poželjna eno-
magnezij). Drugi su potrebni u mikromolarnim koncentraci- loška svojstva.
jama (npr. kalcij) dok su neki toksični za kvasac već u mikro-
molarnim koncentracijama (teški metali) (Birch i sur., 2003). 1.4. Nedostatak vitamina
Prema nekim autorima, mošt uglavnom kvalitativno i kvantita- Smatra se kako su u nekim slučajevima usporene fermen-
tivno pokriva potrebe kvasca za mineralima (Ribéreau-Gayon tacije povezane s nedostatkom vitamina, ali je malo istraživanja
i sur., 2006a), dok drugi navode cink i magnezij kao potencijal- koja potkrepljuju navedenu tezu (Ough i sur., 1989; Alexandre
no litimirajuće (Malherbe i sur., 2007; Walker i Stewart, 2016). i Charpentier, 1998). Mošt sadrži faktore rasta, uključujući i
Koncentracija cinka u grožđu može varirati ovisno o bio- vitamine, ali tijekom alkoholne fermentacije dolazi do promje-
raspoloživosti cinkovih iona u tlu vinograda, kao i o primjeni ne njihove koncentracije (Ribéreau-Gayon i sur., 2006a). Ovo
gnojiva i fungicida tijekom uzgoja grožđa. Stoga su moguće u slučaju nedovoljne početne koncentracije vitamina u moštu
suboptimalne koncentracije cinka u moštu, što negativno utje- može dovesti do potrebe za njihovim naknadnim dodavanjem
če na fermentacijsku učinkovitost kvasaca. Soj kvasca je tako- tijekom fermentacije.
đer čimbenik o kojem ovisi optimalna koncentracija cinka (De Dostupna istraživanja fokusirala su se uglavnom na kon-
Nicola i sur., 2009). centracije tiamina (vitamin B1), koje se u moštu kreću u raspo-
Magnezij je kvascima potreban za mnoge metaboličke i nu 150 - 750 µg L-1. Iako kvasac S. cerevisiae može sintetizirati
fiziološke funkcije. On stabilizira nukleinske kiseline, protei- tiamin, nedostatak ovog vitamina može dovesti do usporene
ne, polisaharide i lipide, a također ima ključnu ulogu u kontroli fermentacije (Ough i sur., 1989). Kvasci mogu utrošiti 600
metabolizma, rastu i staničnoj proliferaciji. Nema dostupnih – 800 μg/L tiamina, što je više od koncentracija prisutnih u
istraživanja koja bi odredila ulogu iona Mg2+ tijekom alkohol- moštu (Ribéreau-Gayon i sur., 2006a). Do smanjenja koncen-
ne fermentacije u proizvodnji vina, ali je poznata njegova važ- tracije tiamina u moštu može doći jer ga divlji kvasci brzo asi-
nost tijekom fermentacije melase ili glukoze (u minimalnoj ili miliraju i mogu ga potrošiti u roku od nekoliko sati. Ukoliko
kompleksnoj podlozi). Zbog toga se može pretpostaviti da ma- se odgađa inokulacija mošta selekcioniranim sojevima kvasca
gnezij ima važnu ulogu i u fermentaciji mošta. Postoji izravna S. cerevisiae, tada može doći do negativnog utjecaja popula-
veza između dostupnosti magnezija i kinetike fermentacije. cije divljih kvasaca na fermentacijsku aktivnost. Koncentraci-
Limitacija magnezijem odgovorna je za smanjenu brzinu rasta ja tiamina može se smanjiti i zbog sumporenja. Djelovanjem
kvasca i smanjenu fermentacijsku aktivnost. Dodatak magne- bisulfitnih iona dolazi do cijepanja tiamina, što može izazva-
zija u fermentacijsku podlogu omogućava poboljšanje proi- ti poteškoće u fermentaciji, pogotovo kada je SO2 prisutan u
zvodnje etanola, što se može objasniti činjenicom da magnezij velikim koncentracijama (Alexandre i Charpentier, 1998; Fu-
stabilizira strukturu membrane stanica. Nažalost, malo je po- gelsang i Edwards, 2007). Dodatkom 0,5 mg tiamina po litri
dataka o koncentraciji iona Mg2+ u moštu. U moštu dobivenom mošta može se postići porast žive aktivne populacije stanica za
iz bijelog grožđa, određene su koncentracije iona Mg2+ od 10 30 % te istovremeno ubrzati fermentaciju. Međutim, ovakvi re-
- 140 mg L-1. Neki autori navode da je optimalna koncentra- zultati se dobivaju u laboratorijskim uvjetima, ali u praksi nije
cija iona Mg2+ za vijabilnost kvasca (5 mg L-1) manja od kon- uvijek tako. Koncentracija tiamina prisutna u grožđu može, ali
centracije koja je inače prirodno prisutna tijekom vinifikacije i ne mora biti limitirajući faktor za kinetiku fermentacije, što

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017) 103

ovisi o grožđu i o drugim čimbenicima (Ribéreau-Gayon i sur., dekanska kiselina) te octena kiselina (Alexandre i Charpentier,
2006a). 1998).
Koncentracije ostalih vitamina su različite u moštu i vi-
nima (Ribéreau-Gayon i sur., 2006a). Promjene koncentracija 2.2.1. Srednjelančane masne kiseline
vitamina tijekom fermentacije nisu jednake za sve vitamine. Tijekom fermentacije u bogatom mediju uz određene fi-
Dok tiamin može skoro potpuno nestati, s ostalim vitaminima zikalno-kemijske uvjete, stanični ciklus kvasca ipak može biti
je situacija drugačija. Tako su npr. koncentracije nikotinamida narušen te se javlja značajno smanjenje fermentacijske aktiv-
slične u moštu i u crnim vinima, ali su oko 40 % niže u bijelim nosti, sve dok se ne dogodi potpuni zastoj procesa. U ovom
vinima. S druge strane, riboflavin nastaje djelovanjem kvas- slučaju, inhibicija je rezultat spojeva nastalih uslijed metabo-
ca. Nadalje, kvasci koriste, a potom i otpuštaju pantotensku lizma kvasca. Osim etanola, srednjelančane masne kiseline
kiselinu, piridoksin i biotin te je njihova koncentracija skoro su također inhibitori fermentacije koje kvasac S. cerevisiae
identična u moštu i vinu. sintetizira tijekom alkoholne fermentacije (Lafon-Lafourca-
de i sur. 1984; Jackson, 2014). Koncentracija masnih kiselina
oslobođenih u fermentacijski medij ovisi o soju kvasca, sasta-
vu medija i fermentacijskim uvjetima (temperatura, pH-vrijed-
2. Spojevi koji inhibiraju nost, aeracija). Srednjelančane masne kiseline se u literaturi
alkoholnu fermentaciju spominju kao antimikrobni spojevi. Pri koncentracijama od
114 µmol L-1 oktanske kiseline, odnosno 46 µmol L-1 dekanske
kiseline, uočeno je smanjenje specifične brzine rasta kvasca S.
2.1. Etanol cerevisiae koje eksponencijalno ovisi o koncentraciji masnih
Kvasac fermentira šećer u etanol koji se akumulira i može kiselina. Ove masne kiseline također djeluju na brzinu odumi-
inhibirati samu alkoholnu fermentaciju te uzrokovati druge ranja stanica kvasca Saccharomyces bayanus zbog povećane
nepoželjne učinke na stanice kvasca. Iako se etanol tijekom temperature ili uslijed temperaturnog stresa u kombinaciji s
alkoholne fermentacije nakuplja unutar stanice, unutarstanič- etanolom, dok u stanicama kvasca S. cerevisiae stimuliraju gu-
ne i izvanstanične koncentracije etanola su slične (Alexandre i bitak aminokiselina i drugih komponenata (Alexandre i Char-
Charpentier, 1998). pentier, 1998).
Dobro je poznato kako etanol inhibira rast i djeluje tok- Toksičnost masnih kiselina na kvasac povećava se sma-
sično na stanice kvasca (Bauer i Pretorius, 2000). Primjerice, njenjem pH-vrijednosti medija. To ukazuje na činjenicu da
etanol inhibira aminokiselinsku permeazu i mehanizam tran- su nedisocirane molekule najtoksičnije, pri čemu dekanska
sporta glukoze. Važno je napomenuti kako se brzina transporta kiselina ima veći inhibicijski učinak nego oktanska kiselina.
(ulaska) glukoze u stanicu niti njezina razgradnja glikolizom Dekanska kiselina izaziva promjenu u staničnoj membrani po-
ne mijenja do volumnog udjela etanola od 8,5 % (v/v), ali se većavajući njezinu fluidnost, uslijed zakiseljavanja citoplazme.
smanjuje brzina fermentacije za oko 50 % (Cartwright i sur., Također je moguće da srednjelančane masne kiseline djeluju
1986; Salmon, 1989). sinergistički s etanolom i tako dodatno usporavaju fermenta-
Prisutnost etanola uzrokuje promjenu u propusnosti mem- ciju. Dekanska i oktanska kiselina inhibiraju transport heksoza
brane kvasca S. cerevisiae (Alexandre i Charpentier, 1998). (pri čemu dekanska kiselina ima jače djelovanje), što može do-
Etanol vjerojatno ulazi u hidrofobnu unutrašnjost membrane vesti do usporavanja ili zaustavljanja fermentacije (Alexandre
i time povećava njenu polarnost te tako dopušta slobodnu iz- i Charpentier, 1998).
mjenu polarnih molekula i slabi hidrofobne interakcije. Stres
uzrokovan etanolom izaziva promjene sastava lipida kvaščeve 2.2.2. Octena kiselina
stanične membrane, tako da se mijenja stupanj zasićenosti i Octena kiselina je još jedan od krajnjih produkata koji
dužina lanaca nezasićenih masnih kiselina te stoga dolazi do nastaju tijekom alkoholne fermentacije te i ona dodatno nega-
promjene u fluidnosti membrane. Povećanje indeksa neza- tivno utječe na rast, fermentaciju i vijabilnost vinskih kvasaca.
sićenosti pogoduje povećanoj otpornosti prema etanolu i vi- Način djelovanja octene kiseline podsjeća na djelovanje sred-
jabilnosti kvasca S. cerevisiae. Kod kvasaca koji u staničnoj njelančanih masnih kiselina. Kako bi se objasnila uloga octene
membrani imaju puno nezasićenih masnih kiselina manji je kiseline u smanjenju brzine fermentacije, istraživana su dva
negativan utjecaj etanola na potrošnju glukoze i aminokiseli- moguća mehanizma inhibicije. Prvi mehanizam je zakiselja-
na. Uvođenjem kisika u mošt, u stanicama dolazi do povećanja vanje citoplazme (utjecaj octene kiseline na pH-vrijednost o
sinteze nezasićenih masnih kiselina i sterola (tzv. „faktora pre- kojoj ovisi aktivnost enzima), a drugi mehanizam je djelovanje
življavanja“), koji doprinose većoj otpornosti stanica na etanol octene kiseline izravno na transport ili na aktivnosti enzima.
i smanjuju štetne učinke etanola, što dovodi do povećanja vi- Mnogi slučajevi usporene i zaustavljene fermentacije uzro-
jabilnosti stanica. Jasno je kako je smanjenje brzine fermenta- kovani su nastajanjem velikih količina octene kiseline. To se
cije povezano s nastajanjem etanola, pogotovo kada se u obzir može dogoditi tijekom nepravilnog transporta pljesnivog grož-
uzmu svi učinci etanola na fermentaciju. Ovisno o toleranciji đa iz vinograda do vinarija, što dovodi do preuranjene alkohol-
kvasca prema etanolu, veća koncentracija etanola može brzo ne fermentacije oslobođenog soka, ali i zbog naknadnog rasta
dovesti do usporavanja ili zastoja fermentacije. bakterija octene kiseline. Slično se događa i kod nepravilne
obrade svježe dobivenog mošta (najčešće pri proizvodnji crnih
2.2. Organske kiseline vina, kada je početna pH-vrijednost mošta veća od 3,5) ili kada
Na metabolizam kvasca tijekom vinifikacije mogu nepo- mošt nije inokuliran vinskim kvascem niti tretiran sumporo-
voljno djelovati srednjelančane masne kiseline (npr. oktanska i vim dioksidom, što omogućava ubrzani rast nepoželjnih (ali

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
104 and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017)

autohtonih) bakterija rodova Lactobacillus i Pediococcus. Ove tiamin i disulfidne mostove proteina. SO2 utječe i na mnoge
bakterije proizvode velike količine octene kiseline, umjesto enzimske sustave kvasca. Inhibicija može proizaći iz promjena
mliječne kiseline (Boulton i sur., 1996; Alexandre i Charpen- u konformaciji, interakcije s aktivnim mjestima ili s kofakto-
tier, 1998; Jackson, 2014). rima. Već je spomenuta važnost cijepanja tiamina pri visokim
koncentracijama disulfita ili pri dugotrajnom čuvanju grožđa-
2.3. Utjecaj sumporenja nog soka i koncentrata grožđanog soka (Alexandre i Charpen-
Sumporenje se stoljećima koristi u vinarstvu (Boulton i tier, 1998).
sur., 1996; Ribéreau-Gayon i sur., 2006a; Butzke i sur, 2010).
Sulfit je vrlo toksičan za mikroorganizme i mikroflora grož-
đa je osjetljiva na njegovo djelovanje, dok su selekcionirani 3. Utjecaj enološke prakse na fermentaciju
kvasci koji se rutinski koriste u fermentaciji manje osjetljivi.
Antimikrobno djelovanje sulfita u vodenim otopinama ovisi o Mošt je glavna sirovina u procesu proizvodnje vina. U
pH-vrijednosti, temperaturi i vremenu izlaganja. Sulfiti postoje proizvodnji bijelih vina provodi se vinifikacija izbistrenog mo-
u otopinama u tri oblika, odnosno kao molekularni oblik (SO2) šta. Uobičajeni postupci bistrenja su sedimentacija (taloženje),
te kao HSO3-, SO32-, a međusobni omjer navedenih oblika ovisi bistrenje pomoću separatora, filtracija, centrifugiranje i doda-
o pH-vrijednosti. Ravnotežna reakcija između različitih mo- tak enzima (Höhn i sur., 2005; Jackson, 2014).
lekularnih oblika (Guzzo i Desroche, 2009) prikazane su jed- U novije vrijeme, otprilike unazad 10-ak godina, sve je
nadžbom: prisutnija tehnologija flotacije koja se umjesto klasičnog bi-
H2O + SO2   H+ + (HSO3)-     2H+ + SO32- strenja koristi za pripremu mošta iz bijelih sorata grožđa. To
se u praksi provodi tako da se prvo dodatkom odgovarajućih
pH-vrijednosti različitih vrsta vina kreću se u području od enzima provede enzimska depektinizacija grožđa, masulja ili
2,8 do 4,0 (Ribéreau-Gayon i sur., 2006b). Molekularni SO2 mošta, a potom se moštu u flotacijskom tanku dodaje želati-
500 puta jače djeluje na kvasac nego ostali oblici u kojima na te se uvodi plinoviti dušik. Time se postiže efekt flotacije,
sulfit može biti prisutan (HSO3-, SO32-) što objašnjava zašto je odnosno na površinu mošta se uzdižu koloidne čestice zamu-
on osobito učinkovit prema kvascima koji su prisutni u moštu, ćenja (Marchal i Jeandet, 2009; Mierczynska-Vasilev i Smith,
koji je pH-vrijednosti između 3,0 i 3,5 (Alexandre i Charpen- 2015). Na ovaj način se značajno skraćuje postupak pripreme
tier, 1998). mošta, uz još neke prednosti kao što je sprečavanje neželje-
Sulfit se primjenjuje u raznim fazama tijekom proizvod- nih oksidativnih procesa uzrokovanih oksidazama, neželjenih
nje vina, ali uglavnom se dodaje moštu prije alkoholne fer- mikrobioloških procesa (razmnožavanje mikroorganizama kao
mentacije radi kontrole rasta nepoželjnih vrsta. Dodatak SO2 što su kvasci roda Brettanomyces te bakterije rodova Lacto-
u mošt mora biti strogo kontroliran. Primijenjena doza treba- bacillus ili Pediococcus) i sprečavanje spontanog početka
la bi inhibirati rast nepoželjnih vrsta, ali istodobno omogućiti fermentacije uzrokovanog prisutnim sojevima kvasaca roda
rast kvasca koji provodi fermentaciju. Opće je poznato kako Saccharomyces. Promatrano s tehnološko-enološkog aspekta,
otpornost kvasca na SO2 ovisi o vrsti kvasca (Stratford i sur., postupkom flotacije postiže se znatno veće iskorištenje mošta
1987). Stoga, velike koncentracije SO2 u moštu mogu biti od- uz značajno bolju kvalitetu bijelih vina, a pritom ne dolazi do
govorne za odgođenu ili zaustavljenu fermentaciju (Romano prekomjernog bistrenja mošta kao što to može biti slučaj kod
i Suzzi, 1993), premda se to u današnje vrijeme rijetko doga- taloženja (Jackson, 2014).
đa. Dodatak SO2 važan je radi inhibicije polifenol-oksidaze i Kada je proces bistrenja mošta preintenzivan, dolazi do
sprječavanja potpune potrošnje kisika. U daljnjem tekstu su sa- smanjenja brzine fermentacije i do smanjenja rasta biomase,
žeti molekularni mehanizmi utjecaja SO2 na mikrobne stanice jer bistrenje mošta uzrokuje veliko smanjenje koncentracije
(Alexandre i Charpentier, 1998). masnih kiselina C12 do C18 (40 – 100%) te sterola i makromo-
Štetno djelovanje sulfita prema kvascu u velikoj mjeri lekula (15 – 50%). Sve navedeno često je povezano s uspo-
ovisi o akumulaciji SO2 u stanici. Neki autori smatraju kako ravanjem alkoholne fermentacije. Bistrenje također povećava
SO2 ulazi u kvasac S. cerevisiae aktivnim transportom, dok sintezu octene kiseline i srednjelančanih masnih kiselina za
drugi (Stratford i Rose, 1986) tvrde da SO2 ulazi u stanice koje je već navedeno kako inhibiraju aktivnost stanica kvasaca
jednostavnom difuzijom. Brzina transporta sulfita ima važnu (Alexandre i Charpentier, 1998).
ulogu za njegovo štetno djelovanje, a manja fluidnost mem- Mošt kao kompleksna hranjiva podloga može sadržavati
brane će olakšati difuziju kroz staničnu membranu. Kvasac S. dovoljnu količinu svih hranjivih tvari potrebnih za alkoholnu
cerevisiae nakuplja SO2 vrlo brzo i kad se uspostavi ravnote- fermentaciju. U slučajevima pomanjkanja nekog važnog sa-
ža, unutarstanična koncentracija sulfita je nekoliko puta veća stojka mošta, radi poboljšanja fermentacijske aktivnosti kvas-
nego njegova koncentracija u otopini. Ovo se može objasniti ca, a također i radi postizanja željene arome vina ili rješavanja
disocijacijom SO2 na bisulfitni anion HSO3- i H+ (zbog više pH- određenih problema u raznim fazama proizvodnje i dorade vina
vrijednosti u stanici), što omogućava daljnju difuziju u stanicu. mogu se upotrijebiti komercijalno dostupni enološki pripravci
Kada se nađe u stanici, sulfit uzrokuje ubrzano smanjenje (Walker i Stewart, 2016) koji se međusobno razlikuju po sasta-
koncentracije ATP-a u stanici. Nedostatak ATP-a je odlučuju- vu i namjeni. Za različite specifične uvjete fermentacije mošta
ći događaj koji uzrokuje odumiranje stanice (Hinze i Holzer, dostupni su enološki pripravci koji mogu sadržavati više kom-
1986). Mehanizmi odumiranja stanica uzrokovanog sulfitom binacija sastojaka. Enološki pripravci za poticanje alkohol-
su i dalje nepoznati, iako su in vitro dokazane reakcije sulfita s ne fermentacije, koji se često popularno nazivaju “hrana” za
određenim molekulama poput proteina, koenzima i metaboli- kvasce, mogu sadržavati derivate kvaščevih stanica (termički
ta. Poznato je kako sulfiti reagiraju s NAD+/NADP te cijepaju inaktivirani kvasac, autolizat kvasca, stanične stijenke kvasca

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017) 105

ili kvaščev ekstrakt), amonijev fosfat i minerale (npr. magne- Literatura


zij i cink) (Pozo-Bayón i sur., 2009; Walker i Stewart, 2016).
Jedan od djelotvornih kemijskih spojeva koji se može nalaziti Alexandre H., Charpentier C. (1998) Biochemical aspects
među sastojcima navedenih pripravaka je i glutation, tripeptid of stuck and sluggish fermentation in grape must. Journal of
koji je po svojem sastavu zapravo γ-glutamil-cisteil-glicin, a Industrial Microbiology and Biotechnology, 20(1) 20–27.
može značajno poboljšati i produžiti fermentacijsku aktivnost Barnett J.A. (2000) A history of research on yeasts 2: Lou-
kvasca (Novak i sur., 2013) te pored toga povoljno utjecati na is Pasteur and his contemporaries, 1850-1880. Review. Yeast,
aromu vina (Dubourdieu i Lavigne-Cruege, 2003; Kritzinger i 16(8) 755-771.
sur., 2013) i zahvaljujući svom antioksidacijskom djelovanju Bauer E.F., Pretorius L.S. (2000) Yeast stress response
spriječiti posmeđivanje (Dubourdieu i Lavigne-Cruege, 2003; and fermentation efficiency: How to survive the making of
Pozo-Bayón i sur., 2009; Kritzinger i sur., 2013). Prikladnim wine - A review. South African Journal of Enology and Viticul-
odabirom enoloških pripravaka, kao i vremena i načina njiho- ture, 21(Special Issue) 27-51.
ve primjene, moguće je spriječiti ili riješiti mnoge probleme Birch R.M., Ciani M., Walker G.M. (2003) Magnesium,
navedene u ovom radu te postići željene karakteristike proi- calcium and fermentative metabolism in wine yeasts. Journal
zvedenog vina. of Wine Research, 14(1) 3-15.
Pored ranije navedenih čimbenika, u praksi se susreću još Bisson L.F. (1999) Stuck and sluggish fermentations.
neki uzročnici problema tijekom fermentacije mošta, koji nisu American Journal of Enology and Viticulture, 50(1) 107-119.
detaljnije diskutirani u ovom radu. Vezano uz to treba istaknu- Bisson L., Butzke C. (2000) Diagnosis and rectification
ti nepoštivanje karence ili propisane koncentracije apliciranih of stuck and sluggish fermentations. American Journal of Eno-
zaštitnih sredstava. Ovaj problem uočen je prvenstveno veza- logy and Viticulture, 51(2) 168–177.
no uz primjenu botricida. Također često nastaju fermentacijski Blackwell K.J., Tobin J.M., Avery S.V. (1997) Manganese
problemi ukoliko je u moštu prisutna povećana koncentracija uptake and toxicity in magnesium-supplemented and unsupple-
bakra, koji je porijeklom npr. iz modre galice, tradicionalno mented Saccharomyces cerevisiae. Applied Microbiology and
korištene za pripravu tzv. bordoške juhe, ali i iz drugih pripra- Biotechnology, 47(2) 180-184.
vaka bakra namijenjenih zaštiti vinove loze. Blackwell, K.J., Tobin, J.M., Avery, S.V. (1998) Manga-
nese toxicity towards Saccharomyces cerevisiae: Dependence
on intracellular and extracellular magnesium concentrations.
Zaključci Applied Microbiology and Biotechnology, 49(2) 751-757.
Boulton R.B., Singleton V.L., Bisson L.F., Kunkee R.E.
U vinarstvu postoji velik interes za rješavanje problema (1996) Principles and practice of winemaking, Chapman Hall,
usporavanja i zastoja fermentacije zbog mogućih ekonomskih New York.
gubitaka. Predvidljivost fermentacije i kvaliteta vina prven- Butzke, C.E., Winemaking problems solved. Woodhead
stveno ovise o svojstvima korištenih vinskih kvasaca, čak i Publishing Ltd, Cambridge, 2010, str. 62-70, 117-118.
ako veći broj čimbenika utječu na ponašanje kvasaca tijekom Cartwright C.P., Joroszek J., Beavan M.J., Ruby F.M.S.,
fermentacije. Sposobnost kvasca da se prilagodi nutritivnom De Morais S.M.F., Rose A.H. (1986) Ethanol dissipates the
deficitu i da se nosi s prisutnošću inhibicijskih tvari od vitalne proton motive force across the plasma membrane of Saccha-
je važnosti za provedbu fermentacije. Fermentacijski problemi romyces cerevisiae. Journal of General Microbiology, 132(2)
obično nastaju zbog prisutnosti i utjecaja različitih čimbenika 369–377.
stresa u okruženju kvasca i bakterija. Čimbenici koji dovode De Nicola R., Hall N., Bollag T., Thermogiannis G., Wal-
do smanjenja pH-vrijednosti, inhibicije glavnih enzimskih ak- ker G.M (2009) Zinc accumulation and utilization by wine ye-
tivnosti kvasca i promjene stanične membrane kvasca prou- asts. International Journal of Wine Research, 1, 85–94.
zročit će promjene kvaščevog metabolizma, što će posljedično Dubourdieu D., Lavigne-Cruege V. (2003) Role du
dovesti do smanjenja brzine rasta i preživljavanja stanica kvas- glutathion sur l’evolution aromatique des vins blancs secs.
ca, odnosno smanjenja brzine fermentacije. Nadalje, pojava Vinidea.net Wine Internet Tech. J., 2003, N. 17.
zastoja fermentacije ili usporene fermentacije može biti i re- Available at: http://www.infowine.com/intranet/libretti/li-
zultat interakcije navedenih čimbenika. Uzrok zastoja fermen- bretto1030-01-1.pdf. Accessed: 01.07.2017.
tacije ili usporene fermentacije rijetko je rezultat samo jednog Fugelsang K.C., Edwards C.G. (2007) Wine microbio-
čimbenika pa će različiti čimbenici imati sinergistički učinak. logy: Practical applications and procedures, 2. izd., Springer
Stoga, istodobni učinak dvaju ili više nepovoljnih parametara Science and Business Media, LLC, New York.
može prouzročiti puno veće probleme nego kad bi jedan čim- Guzzo J., Desroche, N. (2009) Physical and chemical
benik djelovao samostalno. Neki od navedenih čimbenika stre- stress factors in lactic acid bacteria. U: Biology of microorga-
sa su neizbježni, dok su drugi posljedica neprikladnih odluka nisms on grapes, in must and in wine, (König, H., Unden, G.,
pri vođenju fermentacije. Zato bolje razumijevanje fiziologije Fröhlich J., ured.), Springer-Verlag, Berlin, str. 293-306.
mikroorganizama vina omogućava smanjenje navedenih pro- Hinze H., Holzer H. (1986) Analysis of the energy meta-
blema na najmanju moguću mjeru. bolism after incubation of Saccharomyces cerevisiae with sul-
fite or nitrite. Archives of Microbiology, 145(1) 27–31.
Höhn A., Sun D., Nolle F. (2005) Enzymes in the fruit ju-
ice and wine industry. U: Processing fruits - science and tech-
nology, 2. izd., Diane M. Barrett, Laszlo Somogyi i Hosahalli
Ramaswamy, Boca Raton, str. 97 – 112.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


V. Petravić-Tominac et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
106 and Nutrition 12 (3-4), 100-106 (2017)

Iland P., Grbin P., Grinbergs M., Schmidtke L., Soden A. EBC Luxembourg, EBC, The brewers of Europe (ur.). Luxem-
in conjunction with The Interwinery Analysis Group (2007) bourg: Interplan, 2013. 75-75.
Microbiological analysis of grapes and wine: Techniques and Ough C.F., Davenport M., Joseph K. (1989) Effects of
concepts. Patrick Iland Wine Promotions Pty Ltd, Adelaide certain vitamins on growth and fermentation rate of several
2007. commercial active dry wine yeasts. American Journal of Eno-
Jackson R.S. (2014) Wine science: Principles and appli- logy and Viticulture, 40(3) 208–213.
cations, 4. izd., Academic Press, Elsevier Inc., str. 427-452. Pozo-Bayón M.Á., Andújar-Ortiz I., Moreno-Arribas
Krieger-Weber S. (2009) Application of yeast and bacte- M.V. (2009) Scientific evidences beyond the application of
ria as starter cultures. U: Biology of microorganisms on grapes, inactive dry yeast preparations in winemaking. Food Research
in must and in wine, (König, H., Unden, G., Fröhlich J., ured.), International, 42(7) 754–761.
Springer-Verlag, Berlin Heidelberg, str. 489-512. Ribéreau-Gayon P., Dubourdieu D., Donèche B., Lon-
Kritzinger E.C., Bauer F.F., du Toit W.J. (2013) Role of vaud A. (2006a) Handbook of enology: The microbiology of
glutathione in winemaking: A review. Journal of Agricultural wine and vinifications, 2. izd., John Wiley & Sons Ltd, Chiche-
and Food Chemistry, 61(2) 269−277. ster, str. 79-113.
Lafon-Lafourcade S, Geneix C., Ribereau-Gayon P. Ribéreau-Gayon P., Glories Y., Maujean A., Dubourdieu
(1984) Inhibition of alcoholic fermentation of grape must by D., Christine Rychlewski (2006b) Handbook of enology: The
fatty acids produced by yeasts and their elimination by yeast chemistry of wine stabilization and treatments, 2. izd., John
ghosts. Applied and Environmental Microbiology, 47(6) 1246– Wiley & Sons Ltd, Chichester.
1249. Romano P., Suzzi G. (1993) Sulphur dioxide and wine
Lagunas R., Bominguez C., Busturia A., Saez M.J. (1982) microorganisms. U: Wine Microbiology and Biotechnology
Mechanisms of appearance of the Pasteur effect in Saccha- (Fleet GH, ed), Harwood Academic Publishers, Chur, Switzer-
romyces cerevisiae: inactivation of the sugar transport systems. land, str. 373–393.
Journal of Bacteriology, 152(1) 19–25. Salmon J.M. (1989) Effect of sugar transport inactivation
Marić V., Šantek B., Biokemijsko inženjerstvo Golden on sluggish and stuck oenological fermentations. Applied and
Marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2009, str. 248. Environmental Microbiology, 55(4) 953–958.
Malherbe S., Bauer F.F., Du Toit M. (2007) Understand- Stratford, M, Rose, A.H. (1986) Transport of sulphur
ing problem fermentations – a review. South African Journal of dioxide by Saccharomyces cerevisiae. Journal of General
Enology and Viticulture, 28(2) 169-186. Microbiology, 132(1) 1–6.
Marchal R., Jeandet P. (2009) Use of enological additives Stratford M, Morgan P., Rose A.H. (1987) Sulphur dioxide
for colloid and tartrate salt stabilization in white wines and for resistance in Saccharomyces cerevisiae and Saccharomyces
improvement of sparkling wine foaming properties. U: Wine ludwigii. Journal of General Microbiology, 133(8) 2173–2179.
chemistry and biochemistry, M.V. Moreno-Arribas, M.C. Polo Walker G.M., Stewart G.G. (2016) Saccharomyces cere-
(eds.), str. 127-158. visiae in the production of fermented beverages. Beverages,
Mierczynska-Vasilev A., P.A. Smith (2015) Current state 2(4) 30.
of knowledge and challenges in wine clarification. Australian Waterhouse A.L.; Sacks G.L.; Jeffery D.W. Minerals. In:
Journal of Grape and Wine Research 21(S1), 615–626. Understanding wine chemistry; John Wiley & Sons, Ltd.: West
Novak M., Cingesar F., Petrović Z., Cario P., Šantek B. Sussex, UK, 2016; pp. 40–50, 214-222.
(2013) Reactivation of exhausted yeast physiological activity.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017) 107

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Monitoring the influence of high power ultrasound


treatment and thermosonication on inactivation
of Brettanomyces bruxellensis in red wine
Leo Gracin1, Stela Križanović1, Anet Režek Jambrak1, Marina Tomašević1, Karla Kelšin1, Katarina Lukić1,
Karin Kovačević Ganić1*

1
University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology,
Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia

* Corresponding author: kkova@pbf.hr

Abstract

Brettanomyces bruxellensis is one of the most important spoilage microorganisms in winemaking. It is harmful for wine industry because
it produces volatile phenols, compounds primarily responsible for off-odours in wine. One of the possible solutions for preventing its growth is
using new non-thermal processing technologies. The aim of this study was to investigate the application of one non-thermal processing tech-
nology, high power ultrasound and its combination with heating (thermosonication) on the inactivation of B. bruxellensis in red wine in batch
systems. Various parameters, such as treatment duration (1, 2, 3, 6, 10 and 15 minutes), temperature (25, 35, 40 and 43 ºC) and probe diameter
(12.7 mm and 19.1 mm), were examined. The combination of high power ultrasound and heating (thermosonication) proved to be a better method
compared to solely using high power ultrasound. However, the production of volatile phenols by B. bruxellensis was also reduced after high
power ultrasound treatment. The optimal treatment of 3 min at 43 ºC with high power sonicator at ultrasound frequency of 20 kHz with 12.7 mm
diameter ultrasonic probe for complete inactivation of B. bruxellensis was determined.
Keywords: red wine, spoilage yeast, B. bruxellensis, high power ultrasound treatment, thermosonication

Sažetak
Brettanomyces bruxellensis jedan je od najvažnijih mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje vina. Ovaj kvasac je štetan za industriju vina
jer ima sposobnost stvaranja hlapivih fenola, spojeva koji su odgovorni za neugodan miris vina. Za sprečavanje njegova rasta mogu se primi-
jeniti nove procesne tehnologije tzv. netermalne tehnologije. U ovom istraživanju ispitana je primjena ultrazvuka visoke snage kao i zajednička
primjena ultrazvuka visoke snage i zagrijavanja (termosonifikacija) za šaržnu inaktivaciju B. bruxellensis u crnom vinu. Tijekom istraživanja
ispitan je utjecaj različitih parametara kao što su trajanje tretiranja (1, 2, 3, 6, 10 i 15 minuta), temperatura (25, 35, 40 i 43 ºC) i promjer
sonde (12,7 i 19,1 mm). Utvrđeno je kako je zajednička primjena ultrazvuka visoke snage i zagrijavanja (termosonifikacija) bolja metoda za
inaktivaciju ovog kvasca u odnosu na samostalnu primjenu ultrazvuka visoke snage. Ipak primjenom ultrazvuka visoke snage postignuta je
smanjena proizvodnja hlapivih fenola pomoću kvasca B. bruxellensis. Potpuna inaktivacija kvasca B. bruxellensis postignuta je pri 43 ºC
primjenom ultrazvuka frekvencije 20 kHz i sonde promjera 12,7 mm kroz 3 minute.

Ključne riječi: crno vino, kvasac uzročnik kvarenja, B. bruxellensis, ultrazvuk visoke snage, termosonifikacija

Introduction sulphur dioxide). The growth of B. bruxellensis can be con-


trolled by the use of chemical, physical and biological methods
Brettanomyces bruxellensis is a non-Saccharomyces ye- (Mehlomakulu et al., 2015). Sulphur dioxide is the most used
ast that has been found in different stages of winemaking as chemical preservative in winemaking. It can be used to control
well as in bottled wine (Jolly et al., 2014). This yeast is ge- the growth of spoilage microorganisms such as B. bruxellensis,
nerally associated with spoilage, especially in red wines. It is but it can affect human health (e.g. allergic reaction, asthma,
able to convert hydroxycinnamic acids into volatile phenols diarrhea, headache or nausea) (Guerrero and Cantos-Villar,
(4-ethylphenol and 4-ethylguaiacol), providing off-odours 2015). In recent years, there is a growing interest to replace
described as ‘horse sweat’, ‘animal leather’ and ‘medicinal‘ the use of sulphur dioxide by applying non-thermal process
even at low concentrations at order of magnitude of 3 log CFU technologies. Until now, several different non-thermal techno-
mL-1 (Kheir et al., 2013). This effect causes a decrease in wine logies such as pulsed electric fields (PEF), low electric current
quality, leading to economic losses. B. bruxellensis is a slow treatment (LEC), high hydrostatic pressure (HHP) and high
growth yeast, but it can grow in adverse conditions (low pH, power ultrasound (HPU) have already been tested for inacti-
in the presence of high levels of ethanol and in presence of vation of B. bruxellensis in wine (Puértolas et al., 2009; Lu-

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
108 and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017)

strato et al., 2015; Delsart et al., 2016; González-Arenzana et was immersed in red wine (2.5 cm) and placed at the center
al., 2016; van Wyk and Silva, 2017; Luo et al., 2012; Gracin of treatment chamber. Ultrasonication was carried out at the
et al., 2016; Bermúdez-Aguirre and Barbosa-Cánovas, 2012). amplitude of 100 % or 120 µm (for 12.7 mm probe) and 60 µm
Among them, HPU has physical (cavitation and micro-mecha- (for 19.1 mm probe). The samples were isothermally treated
nical shocks) and chemical (formation of free radicals) effects for 3, 6, 10 and 15 min on 25 °C. For the thermosonication
on inactivation of microorganisms (Piyasena et al., 2003; experiments, before the ultrasonic treatment, the samples were
O’Brien, 2007; Chandrapala et al., 2012). HPU combined with heated in water bath (about 2 min) at temperatures of 35, 40
heat treatment (thermosonication), pressure treatment (mano- and 43 °C. The samples were then treated by ultrasound with
sonication) or both (manothermosonication) has been shown to a 12.7 mm diameter probe for 1, 2 and 3 min. Isothermal con-
increase the inactivation of microorganisms (Awad et al., 2012; ditions during the ultrasound treatment were achieved by cold
Abdullah and Chin, 2014; Huang et al., 2016). Additionally, water cooling of the treatment chamber. After HPU treatments
HPU treatment can be performed in batch and continuous flow samples were analyzed, and placed in equal size sterile bottles
systems (Bermúdez-Aguirre and Barbosa-Cánovas, 2012; Mo- (100 mL) and stored for 90 days at 20 °C ± 2 °C. Samples were
hideen et al., 2015). The use of HPU can also reduce treatment analyzed right after the thermosonication treatment.
duration, which prevents the loss of organoleptic qualities of
wine such as flavour, colour or taste (Awad et al., 2012). HPU Wine parameters
can be applied in winery to minimize the influence of unde- The physico-chemical wine parameters (pH, total and
sirable microorganisms during processing of must, alcohol volatile acidity, reducing sugars and alcoholic strength) were
fermentation, malolactic fermentation and sanitation of barrels determined before inoculation with B. bruxellensis using Fou-
(Jiranek et al., 2008; Yap et al. 2008). rier transform infrared spectroscopy (FTIR; Bacchus II, Micro-
The aim of this work was to investigate the impact of high dom) equipped with autosampler. Determination of sulphur
power ultrasound (HPU) and the combination of HPU and he- dioxide in wine was done by titration with iodine / iodine solu-
ating (thermosonication) on the inactivation of B. bruxellensis tion where the iodine was reduced and sulfur dioxide oxidized
in red wine during treatment in batch systems. by potentiometric determination of the titration point via the
LED indicator (LDS Sulfilyser, Laboratoires Dujardin-Salle-
ron, Noizay, France).
Materials and methods
Analysis of B. bruxellensis cell number
Inoculum preparation Before and after the HPU treatment and thermosonication
Brettanomyces bruxellensis CBS 2499 (from Westerdijk treatment and during storage after 30, 60 and 90 days wine
Fungal Biodiversity Institute) was grown in YPD (10 gL-1 ye- samples were analysed for the colony forming unit (CFU) of B.
ast extract, 20 gL-1 peptone, 20 gL-1 glucose) liquid culture bruxellensis on commercial Brettanomyces agar plates (with
medium at 28 ºC without shaking. The inoculum was prepared 100 mgL-1 chloramphenicol, 10 mgL-1 cycloheximide and
as described by Delsart et al (2016). When the population re- 100 mgL-1 coumaric acid; Conda, Spain) incubated for 7-10
ached the stationary phase in this medium, another medium days at 24 °C. Serial dilutions were carried out using sterile
was prepared and supplemented with ethanol (4 % v/v) to re- saline solution. From each dilution, 0.01 mL was plated out in
ceive the previous culture (inoculated at 10 % v/v). Following duplicate. The number of colony forming units (CFU) can be
that, a new medium was prepared with ethanol (8 % v/v) and calculated according to the following formula:
inoculated via the second medium at 10 % v/v. The last medi-
um was prepared with ethanol (12 % v/v) and inoculated via GC/MS analysis of volatile compounds
the third medium at 10 % v/v. Growth was followed by measu- Wine sample volatile compounds were analyzed by gas
ring the absorbance at 600 nm. Also, samples were decimally chromatography coupled with mass spectrometry (GC/MS)
diluted and cellular culturability was determined by surface using an Agilent Gas Chromatography 6890 series equipped
plating 0.01 mL onto YPD medium (with 20 gL-1 agar), in with an Agilent 5973 Inert mass selective detector (Agi-
duplicate and incubating at 24 ºC for up to 7 days. lent Technologies, Santa Clara, CA, USA). Prior to GC/MS
Cells of B. bruxellensis were harvested by centrifugation analysis, volatile compounds were extracted from wine by
at 4000 × g for 10 min and inoculated into red wine (Cabernet headspace solid-phase microextraction (HS-SPME) using 100
Sauvignon from Croatia, 2016) at approximately 6 log CFU- µm PDMS fiber (Supelco, Bellefonte, USA). 10 mL of a wine
mL-1. The initial cell concentration in wine was then confir- sample, containing internal standards (20 mgL-1 n-amyl alco-
med by plate counts. Inoculation was performed 24 h before hol and 0.5 mgL-1 p-cresol), were placed into a 20 mL head-
HPU treatment. Bottles were incubated at 20 ºC ± 2 °C and space vial containing NaCl p.a. (2 g) and capped with a crimp
shaken prior to sampling. cap and silicone-PTFE septum. The fiber was exposed to the
wine headspace for 30 minutes at 40 °C with constant stirring.
High power ultrasound (HPU) treatments This was followed by thermal desorption for 5 minutes in the
Red wine samples (200 mL) inoculated with B. bruxellen- injector (splitless mode) at 250 °C (Tomašević et al., 2016).
sis, were placed in a round-bottom glass vessel (250 mL), which The target analytes were separated by gas chromatography
served as a treatment chamber. An ultrasonic processor (S- using a BP20 capillary column (SGE Analytical Science, Vic-
4000, Misonix Sonicators, Newtown, CT, USA), set at nomi- toria, Australia), dimensions 50 m x 220 μm with 0.25 μm film
nal power of 600 W and 20 kHz was used for HPU treatments. thickness. The interface temperature of the detector was kept
Diameters of probes were 12.7 mm and 19.1 mm. Each probe at 250 °C and the ion source working in EI mode at 70 eV was

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017) 109

held at 280 °C. Helium 5.0 was used as a vector gas (Messer
Croatia Plin d.o.o., Zagreb, Croatia). The initial temperature
was set to 40 °C and maintained for 5 minutes, then raised
to 200 °C for 3 °Cmin-1 and finally raised to 240 °C for 30
°Cmin-1 (Tomašević et al., 2016). Volatile compounds were
identified using the Enhanced Chemstation software (Agilent
Technologies, Santa Clara, CA, USA) and by comparing the
peak retention times against those of authentic standards and
matching the mass spectra against Nist05 mass library (Wiley
& Sons, Hoboken, NJ, USA). For quantification, calibration
curves for each compound were prepared and analyzed using
GC/MS and the same extraction and chromatographic methods
as for wine samples. Identified volatile compounds included
ethyl esters (ethyl hexanoate, ethyl octanoate and ethyl deca-
noate), acetate esters (i-amyl acetate) and volatile phenols (4
ethyl phenol and 4-ethyl guaiacol).

Data analysis
Significant differences among control and treated wine
samples for each of the constituents was determined by one-
way analysis of variance (ANOVA) using the Statistica V.10 Figure 1. B. bruxellensis CBS 2499 population in red
software (StatSoft Inc., Tulsa, USA). Tukey’s honestly signifi- wine before and after different HPU treatment duration with
cant difference (HSD) test (p<0.05) was used for comparison 12.7 mm diameter ultrasonic probe at 25 °C and during stor-
when samples differed significantly after ANOVA was perfor- age (30, 60 and 90 days). All parameters are expressed as av-
med. erage value of two repetitions ± standard deviation (n=2).

Table 1. Physico-chemical parameters of red wine


Parameter Red wine
pH 3.46 ± 0.00
Total acidity (gL-1 tartaric acid) 5.85 ± 0.78
Volatile acidity (gL-1 acetic acid) 0.60 ± 0.01
Reducing sugars (gL-1) 3.90 ± 0.28
Alcoholic strength (% vol) 13.00 ± 0.14
Free SO2 (mgL-1) 11.5 ± 0.7
Total SO2 (mgL-1) 24.0 ± 1.4

Data are presented as average value of two repetitions ± stan-


dard deviation (n=2).

Results and discussion


Figure 2. B. bruxellensis CBS 2499 population in red
To investigate the possibility of using HPU for batch inac- wine before and after different HPU treatment duration with
tivation of B. bruxellensis in red wine, the experiments were 19.1 mm diameter ultrasonic probe at 25 °C and during stor-
performed at 25 °C and heated to 35, 40 and 43 °C. During the age (30, 60 and 90 days). All parameters are expressed as av-
HPU treatment at 25 °C, two probes (12.7 and 19.1 mm diame- erage value of two repetitions ± standard deviation (n=2).
ter) and four treatment durations (3, 6, 10 and 15 minutes) were
used (Figure 1 and Figure 2). A slightly better inactivation of Generally, for the HPU treatment ultrasonic intensity
B. bruxellensis was achieved using a 12.7 mm diameter probe depends on ultrasonic power and surface area of the probe
in comparison to 19.1 mm diameter probe. After 15 minutes (Margulis and Margulis, 2003; Piyasena et al. 2003; Gao et
treatment the maximum inactivation of 0.5 log CFUmL-1 was al., 2014; Kentish and Feng, 2014; Harvey et al., 2014; Režek
achieved using the 12.7 mm diameter probe, while the maxi- Jambrak et al., 2017;). Therefore, a different diameter probe is
mum inactivation achieved using the 19.1 mm diameter probe used depending on the volume of the treated medium. For the
was 0.18 log CFUmL-1. volume of 200 mL (used in our experiments), both 12.7 mm
and 19.1 mm probes could be used. Since slightly better inacti-
vation of B. bruxellensis was achieved using 12.7 mm diameter
probe, this probe was chosen for further research. Furthermore,

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
110 and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017)

obtained data demonstrate that HPU treatment at 25 °C for 15 after 90 days was determined (Table 2). The concentration of
minutes is not effective enough to notably inactivate B. bruxel- 4-ethylphenol in the untreated sample was 1742 µgL-1, while
lensis population in red wine (Figure 1 and Figure 2). Contrary in treated samples was determined in the range of 919 to 1595
to our research, Luo et al. (2012) reported significant inactiva- µgL-1. The concentration of 4-ethyl guaiacol was 668 µgL-1
tion in B. bruxellensis in wine (about 2.15 log CFUmL-1) after in the untreated sample and in the range of 186 to 398 µgL-1
20 min of HPU treatment at 23 - 25 °C. However, they used a in treated samples. The concentration of the analyzed esters
higher frequency (24 Hz) in their work. (ethyl decanoate, ethyl hexanoate, isoamyl acetate and ethyl
During the 90 days monitoring period of B. bruxellensis octanoate) were higher in the untreated sample (88 to 646 µgL-
population, a constant trend of reduction in all samples treated 1) compared to the treated samples (34 to 456 µgL-1). The
with both probes was observed (Figure 1 and Figure 2). How- concentration of volatile phenols produced in wine depends
ever, the population in the untreated sample decreased for on many parameters such as hydroxycinnamic acid composi-
about 1 log CFUmL-1 after 30 days, while no further inacti- tion in wine, developed active Brettanomyces population and
vation was observed during the following 60 days. After 90 ability of different B. bruxellensis strains to produce and ac-
days, the population in all treated samples decreased for about cumulate volatile compounds (Kheir et al., 2013). In addition
3 log CFUmL-1, while the population in untreated samples to volatile phenols, B. bruxellenasis could produce acetic acid
decreased for about 1 log CFUmL-1. The physico-chemical and volatile esters (Steensels et al., 2015). In our research,
parameters of wine used in this work (Table 1) are common lower concentration of volatile phenols in treated wines com-
in winemaking and are not expected to have a significant ef- pared to untreated wine was the effect of reduced active Brett-
fect on the survival of B. bruxellensis. The observed difference anomyces population as well as possible reduced ability of B.
in B. bruxellensis population between treated and untreated bruxellensis to produced volatile compounds due to cell dam-
samples was probably due to HPU treatment that may have age (Table 2). Cells of B. bruxellensis with a damaged cell wall
caused damage to cellular components and interfered with or membrane are more sensitive to their environment, which
cellular functions. This is supported by the previous research could affect enzyme activity (Chemat and Khan, 2011; Chan-
where it was showed that ultrasonic treatment singly could not drapala et al., 2012; Huang et al., 2016). This effect observed
break down a yeast cell, but could damage cell wall and cyto- during our work is supported by observations conducted by
plasmic membrane (Chemat and Khan, 2011; Chandrapala et other authors (Lustrato et al., 2015), that reported lower pro-
al., 2012; Huang et al., 2014; Režek Jambrak et al., 2017; Wu duction of volatile phenols by non active B. bruxellensis popu-
et al., 2015; Ferrario and Guerrero, 2017). However, further lation treated with non-thermal technology, low electric cur-
study is required to confirm this hypothesis. rent (LEC). An interesting topic for further research would be
Also, the presence of volatile compounds (4-ethylphe- to more precisely determine how sonification affects the cell
nol, 4-ethyl guaiacol, ethyl hexanoate, ethyl octanoate, ethyl wall or membrane, and consequently how it affects the volatile
decanoate, isoamyl acetate) in treated and untreated samples phenols production.

Table 2. B. bruxellensis production of volatile compounds in red wine after 90 days under different experimental conditions

Concentration (µgL-1)
Treatment
4-ethyl phenol 4-ethyl guaiacol ethyl hexanoate ethyl octanoate ethyl decanoate isoamyl acetate
untreatment
(wine+cells) 1742±8c 668±1d 269±3c 646±40b 88±3b 543±57d

12.7 diameter probe


3 min 919±5a 183±11a 174±22a,b 280±3a 34±3a 456±50c,d
6 min 1474±41b,c 398±26b,c 165±28a,b 357±48a 42±2a 410±29b,c
10 min 1066±105a,b 313±16b 143±11a 451±73a 47±9a 124±4a
15 min 1191±52a,b,c 321±38b 147±8a,b 344±24a 45±6a 303±10b

19.1 diameter probe


3 min 1595±142c 511±49c 206±24b 396±84a 52±20a 337±27b,c
6 min 1137±34a,b,c 313±24b 159±12a,b 306±31a 40±6a 345±17b,c
10 min 1236±47a,b,c 339±18b 185±3a,b 366±23a 56±1a,b 380±4b,c
15 min 927±74a,b 187±7a 169±1a,b 367±35a 58±7a,b 384±28b,c

All parameters are expressed as average value of two repetitions ± standard deviation (n=2). ANOVA to compare data; different
letters indicate statistical differences between wines of all treatments at the same time (Turkey’s test,<0.05).

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017) 111

to estimate. Our experiments show that sonification without


heating is not very effective for inactivation of Brettanomyces
cells in wine environment. However, it is possible that sonifi-
cation accelerates yeast inactivation by heating.

Conclusions

In the present work the use of high power ultrasound


treatment (HPU) and combination of HPU and heating (ther-
mosonication) to control the spoilage yeast B. bruxellensis in
red wine during the treatment in batch systems has been tested.
The results clearly indicate improved inactivation by com-
bined treatment (thermosonication) compared to solely using
HPU. Parameters that appear to have the greatest effect are
temperature of the treatment and treatment duration. Complete
Figure 3. Influence of thermosonication parameters (tre- inactivation of B. bruxellensis was achieved by treatment with
atment temperature, treatment duration and 12.7 12.7 mm diameter ultrasonic probe at temperature of 43 °C
mm diameter ultrasonic probe) on B. bruxellensis during 3 min. After HPU treatment, B. bruxellensis population
CBS 2499 population in red wine immediately after has also shown lower ability to produce volatile phenols.
thermosonication treatment. All parameters are
expressed as average value of two repetitions ±
standard deviation (n=2). Acknowledgments

In order to increase inactivation of B. bruxellensis yeast, This paper has been funded by Croatian Science Founda-
HPU treatments with a 12.7 mm diameter probe were per- tion project IP-09-2014-3796.
formed at 35, 40 and 43 °C for 1, 2 and 3 minutes (Figure
3). The number of B. bruxellensis cells was determined imme-
diately after thermosonication treatment. The B. bruxellensis References
population changed only slightly over all treatment durations
at 35 °C. At higher temperatures (40 and 43 °C), an increased Abdullah, N., Chin, N.L. (2014) Application of thermo-
inactivation of B. bruxellensis population was observed. Af- sonication treatment in processing and production of high
ter 3 -minute treatment, the population decreased for 1 log quality and safe-to-drink fruit juices. Agriculture and Agricul-
CFUmL-1 at 40 °C and for 6 log CFUmL-1 at 43 °C. Since tural Science Procedia, 2, 320-327.
the initial growth was 6 log CFUmL-1, a complete inactiva- Awad, T. S., Moharram, H. A., Shaltout, O. E., Asker, D.,
tion of B. bruxellensis was achieved at 43 °C after 3 minutes. Youssef, M. M. (2012). Applications of ultrasound in analysis,
An increase in B. bruxellensis inactivation compared to solely processing and quality control of food: A review. Food Re-
HPU, could be explained by the fact that HPU causes the cell search International, 48 (2), 410-427.
wall weakening which could facilitate thermal coagulation of Bermúdez-Aguirre, D., Barbosa-Cánovas, G.V. (2012)
the intracellular proteins (Yap et al. 2008; Chandrapala et al., Inactivation of Saccharomyces cerevisiae in pineapple, grape
2012; Cruz-Cansino et al., 2016; Wu et al., 2015). Accord- and cranberry juices under pulsed and continuous thermo-
ing to previous research data for S. cerevisiae (Cacciola et al., sonication treatments. Journal of Food Engineering, 108 (3),
2013), maximal inactivation of this yeast in wine occurred af- 383-392.
ter 3 minutes and at similar temperature (47.6 °C) with simi- Cacciola, V., Batllò, I. F., Ferraretto, P., Vincenzi, S., Ce-
lar diameter ultrasonic probe (13 mm). The ultrasound affects lotti, E. (2013). Study of the ultrasound effects on yeast lees
combined physical and chemical mechanisms occurring during lysis in winemaking. European Food Research and Technol-
cavitation and increases yeast sensitivity to heat (Piyasena et ogy, 236 (2), 311-317.
al., 2003; Wu et al., 2015). Chandrapala, J., Oliver, C., Kentish, S., Ashokkumar, M.
The influence of thermosonication treatment on inactiva- (2012) Ultrasonics in food processing–Food quality assurance
tion of bacteria, yeasts and molds depends on many conditions and food safety. Trends in Food Science & Technology, 26(2),
such as ultrasonic power and amplitude, temperature, treat- 88-98.
ment duration as well as composition of the treated medium Chemat, F., Khan, M.K. (2011) Applications of ultra-
(Patil et al., 2009;Wong et al., 2010; Bermúdez-Aguirre and sound in food technology: processing, preservation and extrac-
Barbosa-Cánovas, 2012; Gao et al., 2014; Ortuño et al., 2014; tion. Ultrasonics Sonochemistry, 18(4), 813-835.
Mohideen et al., 2015). Combination of HPU and heating Cruz-Cansino, N.D.S., Montiel-Columna, N.I., Bautista-
(thermosonication) can have a greater effect on B. bruxellensis Velueta, P.G., Pérez-Tinoco, M.R., Alanís-García, E., Ramírez-
inactivation because it damages cells at the subcellular level Moreno, E. (2016) Optimization of Thermoultrasound Condi-
(Abdullah and Chin, 2014; Huang et al., 2016; Cruz-Cansino tions for the Processing of A Prickly Pear Juice Blend (Opuntia
et al., 2016; Režek Jambrak et al., 2017). Proportion between Ficus Indica) Using Response Surface Methodology. Journal
sonification and heat influence on Brettanomyces cells is hard of Food Quality, 39(6), 780-791.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


L.Gracin et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
112 and Nutrition 12 (3-4), 107-112 (2017)

Delsart, C., Grimi, N., Boussetta, N., Miot Sertier, C., in wine storage in brand new oak barrels using low electric cu-
Ghidossi, R., Vorobiev, E., Mietton Peuchot, M. (2016). Impact rrent technology. Annals of Microbiology, 65 (4), 2091-2098.
of pulsed-electric field and high-voltage electrical discharges Margulis, M. A., Margulis, I. M. (2003). Calorimetric
on red wine microbial stabilization and quality characteristics. method for measurement of acoustic power absorbed in a vo-
Journal of Applied Microbiology, 120 (1), 152-164. lume of a liquid. Ultrasonics Sonochemistry, 10 (6), 343-345.
Ferrario, M., Guerrero, S. (2017) Impact of a combined Mehlomakulu, N. N., Setati, M. E., Divol, B. (2015) Non-
processing technology involving ultrasound and pulsed light Saccharomyces killer toxins: Possible biocontrol agents aga-
on structural and physiological changes of Saccharomyces inst Brettanomyces in wine?. South African Journal of Enology
cerevisiae KE 162 in apple juice. Food Microbiology, 65, 83- and Viticulture, 36 (1), 94-104.
94. Mohideen, F.W., Solval, K.M., Li, J., Zhang, J., Chouljen-
Gao, S., Hemar, Y., Ashokkumar, M., Paturel, S., Lewis, ko, A., Chotiko, A., Prudente, A.D., Bankston, J.D., Sathivel,
G.D. (2014) Inactivation of bacteria and yeast using high-fre- S. (2015) Effect of continuous ultra-sonication on microbial
quency ultrasound treatment. Water Research, 60, 93-104. counts and physico-chemical properties of blueberry (Vacci-
González-Arenzana, L., Sevenich, R., Rauh, C., López, nium corymbosum) juice. LWT-Food Science and Technology,
R., Knorr, D., López-Alfaro, I. (2016). Inactivation of 60(1), 563-570.
brettanomyces bruxellensis by high hydrostatic pressure O’Brian Jr, W. D. (2007). Ultrasound–biophysics mecha-
technology. Food Control, 59, 188-195. nisms. Progress in Biophysics & Molecular Biology, 93, 212-
Gracin, L., Režek Jambrak, A., Juretić, H., Dobrović, S., 255.
Barukčić, I., Grozdanović, M., Smoljanić, G. (2016). Influence Ortuño, C., Quiles, A. and Benedito, J., 2014. Inactivation
of high power ultrasound on Brettanomyces and lactic acid kinetics and cell morphology of E. coli and S. cerevisiae trea-
bacteria in wine in continuous flow treatment. Applied ted with ultrasound-assisted supercritical CO 2. Food Research
Acoustics, 103, 143-147. International, 62, 955-964.
Guerrero, R. F., Cantos-Villar, E. (2015). Demonstrating Patil, S., Bourke, P., Kelly, B., Frías, J.M., Cullen, P.J.
the efficiency of sulphur dioxide replacements in wine: a (2009) The effects of acid adaptation on Escherichia coli inac-
parameter review. Trends in Food Science & Technology, 42 tivation using power ultrasound. Innovative Food Science &
(1), 27-43. Emerging Technologies, 10(4), 486-490.
Harvey, G., Gachagan, A., Mutasa, T. (2014) Review Piyasena, P., Mohareb, E., McKellar, R.C. (2003) Inac-
of high-power ultrasound-industrial applications and tivation of microbes using ultrasound: a review. International
measurement methods. IEEE Transactions on Ultrasonics, Journal of Food Microbiology, 87(3), 207-216.
Ferroelectrics, and Frequency Control, 61(3), 481-495. Puértolas, E., López, N., Condón, S., Raso, J., Álvarez, I.
Huang, G., Chen, S., Dai, C., Sun, L., Sun, W., Tang, (2009). Pulsed electric fields inactivation of wine spoilage ye-
Y., Xiong, F., He, R., Ma, H. (2016) Effects of ultrasound ast and bacteria. International Journal of Food Microbiology,
on microbial growth and enzyme activity. Ultrasonics 130 (1), 49-55.
Sonochemistry. doi.org/10.1016/j.ultsonch.2016.12.018 Steensels, J., Daenen, L., Malcorps, P., Derdelinckx, G.,
Režek Jambrak, A., Šimunek, M., Evačić, S., Markov, Verachtert, H., Verstrepen, K. J. (2015). Brettanomyces yea-
K., Smoljanić, G., Frece, J. (2017). Influence of high power sts—From spoilage organisms to valuable contributors to in-
ultrasound on selected moulds, yeasts and Alicyclobacillus ac- dustrial fermentations. International Journal of Food Microbi-
idoterrestris in apple, cranberry and blueberry juice and nectar. ology, 206, 24-38.
Ultrasonics. doi.org/10.1016/j.ultras.2017.02.011. Tomašević M, Ćurko N, Gracin L, Kovačević Ganić
Jiranek, V., Grbin, P., Yap, A., Barnes, M., Bates, D. K. (2016) Analysis of aroma of white wine (Vitis vinifera L.
(2008). High power ultrasonics as a novel tool offering new Pošip) by gas chromatography-mass spectrometry. Croatian
opportunities for managing wine microbiology. Biotechnology Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition, 11
Letters, 30 (1), 1-6. (3-4): 122-127.
Jolly, N. P., Varela, C., Pretorius, I. S. (2014) Not your Yap A, Schmid F, Jiranek V, Grbin P, Bates D. (2008)
ordinary yeast: non-Saccharomyces yeasts in wine production Inactivation of Brettanomyces/Dekkera in wine barrels by high
uncovered. FEMS Yeast Research, 14 (2), 215-237. power ultrasound. Wine Industry Journal 23, 32–40.
Kentish, S., Feng, H. (2014). Applications of power ultra- van Wyk, S., Silva, F. V. (2017). High pressure inactivati-
sound in food processing. Annual Review of Food Science and on of Brettanomyces bruxellensis in red wine. Food Microbio-
Technology, 5, 263-284. logy, 63, 199-204.
Kheir, J., Salameh, D., Strehaiano, P., Brandam, C., Lteif, Wong, E., Vaillant, F., Pérez, A. (2010) Osmosonication
R. (2013) Impact of volatile phenols and their precursors on of blackberry juice: impact on selected pathogens, spoilage
wine quality and control measures of Brettanomyces/Dekke- microorganisms, and main quality parameters. Journal of Food
ra yeasts. European Food Research and Technology, 237 (5), Science, 75 (7). doi:10.1111/j.1750-3841.2010.01730.x.
655-671. Wu, T., Yu, X., Hu, A., Zhang, L., Jin, Y., Abid, M. (2015).
Luo, H., Schmid, F., Grbin, P. R., Jiranek, V. (2012). Via- Ultrasonic disruption of yeast cells: Underlying mechanism
bility of common wine spoilage organisms after exposure to and effects of processing parameters. Innovative Food Science
high power ultrasonics. Ultrasonics Sonochemistry, 19 (3), & Emerging Technologies, 28, 59-65.
415-420.
Lustrato, G., Alfano, G., De Leonardis, A., Macciola, V.,
Ranalli, G. (2015). Inactivation of Dekkera bruxellensis yeasts

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017) 113

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Characteristics and selection of cultures of


photosynthetic purple non-sulphur bacteria as a
potential 5-aminolevulinic acid producers
Mario Novak1*, Mladen Pavlečić1, Baghish Harutyunyan2, Vigen Goginyan2, Predrag Horvat1, Božidar Šantek1

1
University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Department of Biochemical Engineering, Labora-
tory of Biochemical Engineering, Industrial Microbiology, Malting and Brewing Technology, Pierottijeva 6/IV, HR-10000
Zagreb, Croatia
Center of Excellence Bio Pro Cro - Marine Bioprospecting
2
The Scientific and Production Center “Armbiotechnology” of the National Academy of Sciences of the Republic of Arme-
nia, Laboratory of Energy Alternative Sources, 14 Gyurjyan Str., Yerevan 0056, Republic of Armenia

*Corresponding author: mnovak@pbf.hr

Abstract

Wild strains of purple non-sulphur bacteria: Rhodospirillum rubrum B-6505, Rhodopseudomonas palustris B-6506, Rhodobacter capsu-
latus B-6508 and Rhodobacter spheroides B-6509 were studied as 5-ALA (5 aminolevulinic acid) producers. Selected strains were subjected
to mutagenesis with N-methyl-N-nitro-N-nitrosoguanidine to obtain a strain with high 5-ALA producing capacity. After mutagenesis 19 stable
mutant strains were selected from Rhodobacter capsulatus B-6508 and Rhodobacter sphaeroides B-6509. On the basis of obtained results, mu-
tant strain of Rhodobacter capsulatus B-6508 has shown the highest potential for 5-ALA production. The most favorable conditions for growth
and 5-ALA production by mutant strain R. capsulatus B-6508 were observed in media composed of glutamate and malate, light at 2000 Lux,
microaerophilic conditions and temperature of 28 °C. In these conditions, the highest 5-ALA concentration (179 mg/L) was detected together
with the highest bacterial physiological activity. The prolongation of mutant strain R. capsulatus B-6508 cultivation time after glycine, succinate
and levulinic acid addition is related to the reduction of 5-ALA concentrations (e.g. 124.5 mg/L after 48 h and 89.5 mg/L after 72 hours). In
the light/aerobic conditions R. capsulatus B-6508 produced only 58.1 mg/L of 5 ALA. Furthermore, in dark conditions even lower biomass and
5-ALA concentrations were observed during R. capsulatus B-6508 cultivation.

Keywords: purple non-sulphur bacteria, Rhodobacter capsulatus, 5-aminolevulinic acid, optimization of cultivation conditions.

Sažetak

Divlji sojevi ljubičastih ne-sumpornih bakterija Rhodospirillum rubrum B-6505, Rhodopseudomonas palustris B-6506, Rhodobacter cap-
sulatus B-6508 i Rhodobacter spheroides B-6509 proučavani su kao potencijalni proizvođači 5-ALA (5-aminolevulinska kiselina). Odabrani
sojevi podvrgnuti su postupku mutageneze s N-metil-N-nitro-N-nitrosoguanidinom s ciljem dobivanja sojeva s visokom sposobnošću sinteze
5-ALA. Nakon procesa mutanogeneze selekcionirano je 19 stabilnih sojeva iz vrsta Rhodobacter capsulatus B-6508 i Rhodobacter sphaeroides
B-6509. Na temelju rezultata istraživanja vidljivo je da genetički modificirani soj Rhodobacter capsulatus B-6508 ima najveći potencijal za
proizvodnju 5-ALA. Najpovoljniji uvjeti za rast R. capsulatus B-6508 i proizvodnju 5-ALA zabilježeni su na hranjivoj podlozi koja je sadržavala
malat i glutamat, imala intenzitet svjetla od 2000 Lux, mikroaerofilne uvjete i temperaturu od 28°C. U tim uvjetima registrirana je najveća 5-ALA
koncentracija (179 mg/L) zajedno s najvećom fiziološkom aktivnošću bakterijske biomase. Produljenje vremena uzgoja R. capsulatus B-6508
nakon dodataka glicina, sukcinata i levulinske kiseline povezano je sa smanjenjem 5-ALA proizvodnje (npr. 124.5 mg/L nakon 48 h odnosno 89.5
mg/L nakon 72 h). Uzgoj R. capsulatus B-6508 u aerobnim uvjetima uz prisustvo svjetla kroz 48 sati dao je samo 58.1 mg/L 5-ALA. Nadalje, kod
uzgoja R. capsulatus B-6508 bez prisustva svjetla zabilježene su još manje koncentracije bakterijske biomase i 5-ALA.

Ključne riječi: purpurne nesumporne bakterije, Rhodobacter capsulatus, 5- aminolevulinska kiselina, optimizacija uvjeta uzgoja.

Introduction purple photosynthetic bacteria. The purple bacteria are a small


group of Gram-negative eubacteria, consisting of only about
The photosynthetic bacteria can be found in fresh, salt, 30 species. They are unicellular, reproduce by binary fission,
acidic and basic waters, and also in various wastewaters. These and in most cases are motile by flagella. All purple bacteria
bacteria play important roles in CO2 assimilation and nitrogen are capable of growing anaerobically in the light with CO2 as
fixation (Lascelles et al, 1978). One of the major groups are the carbon source and reduced inorganic compounds as the

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
114 and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017)

electron donor (Madigan and Jung 2009). The only pathway of the spheroidene group. Rba. sphaeroides, Rba. sulfidophi-
for carbon fixation by purple bacteria is the Calvin cycle. There lus, Rba. capsulatus, Rba. blasticus, and Rba. adriaticus are
are two divisions of photosynthetic purple bacteria, the purple species of this genus (Madigan and Jung, 2009).
sulphur bacteria and the purple non-sulphur bacteria. 5-aminolevulinic acid (5-ALA) is an intermediate in
The purple sulphur bacteria use the inorganic sulphur synthesis of different tetrapyrrole molecules in all living orga-
compounds such as hydrogen sulphide as the electron donor. nisms, i.e. chlorophyll, hem or vitamin B12 (Kang et al, 2012).
These organisms are predominantly aquatic, found in sulphate- There are two different pathways in which 5-ALA can be
rich environments, and are mostly strictly anaerobes that requ- produced: C4 pathway (Shemin pathway) which is present in
ire vitamin B12 as the only growth factor. purple bacteria, yeasts and mammalian cells and C5 pathway
The purple non-sulphur bacteria (PNSB) use various which is present in many plants and some microorganisms
organic compounds as electron donors including fatty acids, (Woodard and Dailey, 1995). Today, 5-ALA is mostly produ-
other organic acids such as succinate or malate, primary and ced using microbial fermentation, namely by photosynthetic
secondary alcohols, carbohydrates and even aromatic com- bacteria because chemical synthesis of 5-ALA has lower yields
pounds. Under phototrophic (anoxic/light) conditions, typical and is more complicated in comparison to microbial producti-
purple non-sulphur bacteria can grow photoautotrophic with on (Liu et al, 2014). Production of 5-ALA has been reported
H2 or low levels of sulphide as electron donors; a few speci- using both wild strains of bacteria and their mutants. Appli-
es can use S2O3 or Fe2+ as photosynthetic electron donors cation of mutant strains is far more suited for 5-ALA produc-
(Ehrenreich and Widdel, 1994; Brune, 1995). However, most tion. So far many different strains of photosynthetic bacteria
purple non-sulphur bacteria grow best as photoheterotrophs in together with their mutants have been tested for their 5-ALA
media containing a readily useable organic compound, such as production capacities (Sasaki et al, 1991; Xiu-yan et al, 2005;
malate or pyruvate, and ammonia as nitrogen source (Sojka, Liu et al, 2015; Meng et al, 2016). Both chemically defined and
1978). Most purple non-sulphur bacteria have a predominantly complex media can be used (Heiko et al, 1993). 5-ALA can
photoheterotrophic mode of metabolism. be used as an effective herbicide, or as a plant stress tolerance
The PNSB have been classified as anoxygenic photo- enhancer (Nunkaew et al, 2014). It is not harmful to crops,
trophic bacteria, and are divided into 6 genera. Bacteria from animals or humans and it is biodegradable which makes it inte-
genus Rhodospirillum have spiralshaped cells and 0.5 to 1.5 µm resting from ecological point of view. Much attention was also
width. This genus uses polar flagella for motility. The bacteria dedicated to its great potential in the field of medicine, namely
have intracytoplasmic photosynthetic membranes arranged in tumor-localizing and photodynamic therapy (Seiji et al, 1999).
vesicles, lamellae, or stacks, but not as finger-like intrusions In this research, strains of purple non-sulphur bacteria
of cytoplasmic membrane. Rsp. rubrum, Rsp. fulvum Rsp. oxi- belonging to genera Rhodobacter, Rhodopseudomonas and
gens, Rsp. photometricum and Rsp. meliscchianum belong to Rhodospirillum were isolated and genetically modified by
this genus (Madigan and Jung, 2009). The Rhodopseudomo- chemical mutagenesis. Obtained mutant strains were used in
nas cells are rod-shaped and display polar growth, dividing further research which the main goal was to define the optimal
asymmetrically. They use flagella for motility. These bacteria bioprocess conditions for purple non-sulphur bacteria growth
contain intracytoplasmic photosynthetic membranes. Rps. pa- and 5-ALA production.
lustris, Rps. acidophila, Rps. rutica, Rps. viridis belong to this
genus. The bacteria of the Rhodomicrobium genus are ovoid.
Their peritrichously arranged flagella are used for motility. Re- Materials and methods
production of these organisms occurs by budding. Members of
this genus have staked intracytoplasmic membranes. Rhodo- Microorganisms
microbium vannielii is a member of the genus (Madigan and In this study, Rhodospirillum rubrum B-6505, Rhodopseu-
Jung 2009). The cells in the Rhodopila genus are spherical to domonas palustris B-6506, Rhodobacter capsulatus B-6508
ovoid. They use flagella for motility. The photosynthetic mem- and Rhodobacter spheriodes B-6509 from the Culture Collec-
branes of these bacteria are vesicular. The Rhodopila can grow tion of the Laboratory of Energy Alternative Sources, Scientif-
at low pH and biotin and p-aminobenzoic acid are required as ic and Production Center “Armbiotechnology” of the National
growth factor. These cells are sensitive to oxygen. Rhodopila Academy of Sciences of the Republic of Armenia were used as
globiformis is a member of this genus. Rhodocyclus bacteria wild strains as well as mutants. Wild strains of microorganisms
are slender, curved cells and are 0.3-0.7 µm in diameter. The were isolated from local mineral water sources around the city
bacteria in this genus are non-motile or motile by polar flage- of Yerevan (Republic of Armenia).
lla. They have intracytoplasmic membranes which form small
finger-like intrusions of the cytoplasmic membrane (Madigan Cultivation media
and Jung 2009). The genus Rhodobacter was formerly inclu- In this research, following media were used for cultiva-
ded in the genus Rhodopseudomonas, but is now differentia- tion of purple non-sulphur bacteria:
ted by their invaginating intracytoplasmic membranes that can a) Ormerod agar medium (Ormerod et al. 1961):
appear vesicular in thin sections. The cells are ovoid to rod- 2.0 g/L Na- malate, 0.1 g/L yeast extract, 0.2 g/L MgSO4 x
shaped and the bacteria multiply by binary fission. They can be 7H2O, 0.08 g/L CaCl2 x H2O, 0.01 g/L FeSO4 x 7H2O, 0.9
motile or nonmotile. All species require thiamine and most of g/L K2HPO4, 0.6 g/L KH2PO4, 1.25 g/L (NH4)2SO4, 0.02 g/L
them require biotin. Additional vitamin requirements are varia- EDTA, 0.028 g/L H3BO3, 0.021 g/L MnSO4 x 4H2O, 0.075
ble among the species. The photosynthetic pigments in purple g/L Na2MoO4 x 2H2O, 0.0024 g/L ZnSO4 x 2H2O, 0.01 g/L
bacteria are “Bchl a” (bacterial chlorophyll a) and carotenoides Cu(NO3)2 x 3H2O 20g/L agar pH = 6.8-7.3.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017) 115

b) GA (glutamate / acetate) liquid medium (Suwansaard Comparison of mutants and wild strains of non-sul-
2010): phur purple bacteria for 5-ALA production
1.5 g/L yeast extract, 1.64 g/L C2H3NaO2, 2 g/L C5H8NO4Na, Selected mutant strains of non-sulphur purple bacteria,
0.8 g/L (NH4)2SO4 x 7H2O, 0.5 g/L KH2PO4, 0.5 g/L K2HPO4, cultivated on Petri dishes under different cultivation (light and
0.2 g/L MgSO4 x 7H2O, 0.053 g/L CaCl2 x 2H2O, 1.2 x 10-3 dark) conditions were inoculated on microtiter plates. Each
g/L MnSO4 x 7H2O, 1.0 x 10-3 g/L thiamin-HCl, 1.0 x 10-3 g/L microtiter plate well contained 200 µL of GM medium and
nicotinic acid, 1.0 x 10-5 g/L biotin, pH = 6.8-7.0. it was inoculated with single-cell colony isolated from Petri
c) GG (glutamate / glucose) liquid medium (Nishikawa et al. dishes. The mutant strains were evaluated for 5-ALA produc-
1999): tion using the Ehrlich reaction in a 96-well microtiter plate.
1.5 g/L yeast extract, 3.6 g/L C6H12O6, 2 g/L C5H8NO4Na, 0.8 Plates were incubated at 30˚C until visually detectable biomass
g/L (NH4)2SO4 x 7H2O, 0.5 g/L KH2PO4. 0.5 g/L K2HPO4, quantity was observed. Selection of the most promising 5-ALA
0.2 g/L MgSO4 x 7H2O, 0.053 g/L CaCl2 x 2H2O, 1.2 x 10-3 producing mutants was carried out by the addition of the mix-
g/L MnSO4 x 7H2O, 1.0 x 10-3 g/L thiamin-HCl, 1.0 x 10-3 g/L ture of succinate (30mM), glycine (30mM) and levulinic acid
nicotinic acid, 1.0 x 10-5 g/L biotin, pH = 6.8-7.0. (15mM) into each microtiter plate well. Succinate and glycine
d) GM (glutamate / malate) liquid medium (Nishikawa et al. are precursors for 5-ALA production via 5-ALA synthase and
1999): levulinic acid is an inhibitor of 5-ALA dehydratase (Suwansaa-
1.5g/L yeast extract, 2.7 g/L C4H4Na2O5, 2 g/L C5H8NO4Na, rd 2010). After 24 hours of cultivation, each microtiter plate
0.8 g/L (NH4)2SO4 x 7H2O, 0.5 g/L KH2PO4. 0.5 g/L K2HPO4, well was checked for accumulated 5-ALA according to the
0.2 g/L MgSO4 x 7H2O, 0.053 g/L CaCl2 x 2H2O, 1.2 x 10-3 Nishikawa et al. (1999). An indicator of 5-ALA concentration
g/L MnSO4 x 7H2O, 1.0 x 10-3 g/L thiamin-HCl, 1.0 x 10-3 g/L in media is the intensity of the colorimetric reaction. Selected
nicotinic acid, 1.0 x 10-5 g/L biotin, pH = 6.8-7.0. mutants that have shown the highest 5-ALA production were
transferred into new test tubes containing fresh GM media for
Selection of media for purple non- new cultivation in order to obtain bacterial biomass for further
sulphur bacteria growth research.
From Petrie dishes, previously grown bacterial biomass of
Rhodospirillum rubrum B-6505, Rhodopseudomonas palustris Optimization of cultivation conditions for 5-ALA pro-
B-6506, Rhodobacter capsulatus B-6508 and Rhodobacter duction
spheriodes B-6509 on Ormerod agar medium, was taken with In order to define optimal conditions for 5-ALA produc-
microbiological inoculation loop into test tubes with 5 mL of tion, cultivation of non-sulphur purple bacterial mutant strain
sterile water. This prepared inoculum was homogenized and 2 Rhodobacter capsulatus B-6508 was carried out in different
mL were taken for inoculation of 200 mL flasks containing 25 conditions (medium composition, light/dark regime, aerobic/
mL of liquid media (GM, GG and GM) with different carbon microaerophilic conditions). Cultivation of bacterial biomass
sources (acetate, glutamate and malate). Total of 12 flasks were lasted 24 to 120 h depending on the experimental setup. Inocu-
used and they were kept on a rotary shaker in light conditions lum for cultivation was grown in light conditions under 2000
(1500-1800 lux) at 28°C. After 5 days of cultivation, samples Lux (28 °C) in Erlenmeyer flasks (without mixing) for 48 hours.
were taken and analyzed. Based on optical density (520 nm) Erlenmeyer flasks with 50 mL of GM media were inoculated
and microscopical evaluation of bacterial activity, appropriate with 10 % vol/vol of inoculum. The impact of the dark and light
cultivation media was chosen for further research. regime, as well as aerobic and microaerophilic conditions, on the
bacterial growth and 5-ALA production was also studied. The
Chemical mutagenesis light regime was established by cultivation in luminostat with a
Selected strains of purple non-sulphur bacteria Rhodopse- constant light source intensity of 2000 Lux and cultivation tem-
udomonas palustris, Rhodobacter capsulatus and Rhodbacter perature (28 oC). The dark regime was achieved by cultivation
spheriodes were genetically modified by nitrosoguanidine (N- in flasks that were enveloped in dark paper and aluminum foil
methyl-N-nitro-N-nitrosoguanidine). The process of mutage- in the thermostat, without light. Aerobic cultivation was carried
nesis was performed according to the Nishikawa et al (1999). out by shaker mixing intensity of 150 min-1 for surface aeration
Obtained genetically modified strains were cultivated in GM and the free flow of air through the sterile porous filter. Bacterial
medium (flasks with 20 mL of medium) in light and dark con- cultivation in microaerophilic conditions was carried out by low
ditions. After 2 days of cultivation, 1 mL of bacterial cultivati- shaker mixing intensity (<50 min-1) to prevent surface aeration
on medium was taken from light and dark cultivation and used as well as without any free air flow in the flask. In these condi-
for inoculation of Petri dishes containing GM medium with tions, oxygen present in the liquid free volume of flask can be
added 20 g/L of agar. Inoculum contained approximately 1 g/L used for bacterial physiological activities. After defined biomass
dry weight of biomass. Inoculated Petri dishes were kept in cultivation period (24, 48, 72 h) a mixture of glycine, succinate
both dark and light (1800-2000 lux) conditions at 28˚C. After and levulinic acid (GSLA) was added to stimulate the 5-ALA
2-3 days of cultivation on the GM-agar, mutant strains that had production. The quantity of added GSLA mixture was defined
shown the highest visible amount of grown biomass were se- to obtain the concentration in cultivation medium of 30 mmol/L
lected and used for further research. of glycine, 30 mmol/L of succinate and 15 mmol/L of levulinic
acid. After addition of GSLA, cultivation was carried out for an-
other 24 to 72 h, depending on the experimental setup. Samples
from each flask (2 mL) were taken for analytical purposes. After
centrifugation at 8000 min-1 for 20 min supernatant was used

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
116 and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017)

for 5-ALA determination by using Suwansaard (2010) protocol. Results and discussion
Separated biomass was dried at 105°C (24 hours) for determina-
tion of dry biomass concentration. The growth rate of studied Selection of media for cultivation of
bacterial strains was determined by the standard kinetic proce- purple non-sulphur bacteria
dure (Novak 2015). Wild strains of purple non-sulphur bacteria: Rhodospirillum
rubrum B-6505, Rhodopseudomonas palustris B-6506, Rhodo-
Spectrophotometric determination of bacter capsulatus B-6508 and Rhodobacter spheroides B-6509
5-ALA (modified Erlich reaction) were inoculated in different cultivation media in order to defi-
Samples taken from cultivation broth were centrifuged ne the most adequate carbon source for biomass growth. Three
and supernatant was used for further analysis. Sample of 0.2 different media were used, GA (glutamate-acetate), GG (glutama-
mL was mixed together with 0.65 mL of acetaldehyde-acetone te-glucose) and GM media (glutamate-malate), where glutamate
buffer (acetate buffer with 1% of acetylacetone). Sample was serves as a nitrogen source. During purple non-sulphur bacteria
well mixed and then put at 100° C for 20 minutes. After de- cultivations optical density of medium was monitored in order to
fined time (20 min) sample was cooled at 0 °C and then 0.65 evaluate the intensity of bacterial growth. Furthermore, the bacte-
mL Erlich reagents (acetic acid with 2% w/v polimethylami- rial morphological stage was also examined under a microscope.
nobenz- aldehyde and perchloric acid; Sato et al. 1981) was Results of these experiments are presented in Table 1.
added. After 20 minutes, sample absorbance was measured on
a spectrophotometer at 553 nm and 5-ALA concentration was
determined from the calibration curve.

Table 1. Comparison of different chemically defined media for phototrophic cultivation of purple non-sulphur bacteria

Strains Nutrient media / growth characteristics


GM (glutamate-malate) GG (glutamate-glucose) GA (glutamate-acetate)
Rhodospirillum rubrum B-6505 ++ - ++
Rhodopseudomonas palustris ++ - +
B-6506
Rhodobacter capsulatus B-6508 ++ +++ +
Rhodobacter spheroides B-6509 ++ +++ +

Legend: «-» - no growth, «+» - negligible growth, «++» - good growth, «+++» - excellent growth.

On the basis of these results it is obvious that the GG Rhodopseudomonas palustris (B-6506) have shown that they
(glutamate-glucose) media is only suitable for cultivation of can grow under dark conditions, but they were not able to pro-
Rhodobacter capsulatus B-6508 and Rhodobacter spheroides duce 5-ALA. Mutant strains of Rba. capsulatus B-6508 and Rps.
B-6509. On the other hand, GM (glutamate-malate) media is sphaeroides B-6509 did not grow in dark conditions. However,
suitable for cultivation of all selected strains. Bacterial growth in light conditions (1800 - 2000 Lux) only the growth of se-
on the GA (glutamate-acetate) medium was on the lowest level lected mutants of Rba. capsulatus B-6508 and Rps. sphaeroides
compared to other two media. Therefore, for further research B-6509 was observed. The photosynthetic bacterium accumu-
GM media was selected. Willison (1988) reported that Rhodo- lates 5-ALA, which is a precursor in tetrapyrrole biosynthesis,
bacter capsulatus B-6508 prefers organic acids as malate or under light illumination and upon addition of levulinic acid as
lactate as a carbon source, whereas slower growth was obser- an inhibitor of 5-ALA dehydratase (Suwansaard M., 2010). Ba-
ved on media with sugars as a carbon source. sed on the colorimetric determination of 5-ALA ten mutants of
Rhodobacter capsulatus B-6508 have shown the approximately
Mutagenesis and isolation of 5-ALA producing strains similar intensity of color reaction (Fig. 1b) that was considerably
As wild strains of purple non-sulphur bacteria have a very higher compared to the mutants of Rhodopseudomonas palustris
low production rate of 5-ALA (Tangprasittipap and Prasertsan B-6506 (Fig, 1a). Therefore, for further research, mutant strain
2002), for example only11 mg/L in our research, strains of Rho- Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 was selected due to its
dopseudomonas palustris, Rhodobacter capsulatus and Rhodo- higher potential for 5-ALA production.
bacter spheroides were subjected to mutagens with N-methyl-
N-nitro-N-nitrosoguanidine in order to obtain mutants that have
a higher capacity for 5-ALA production. Total of 19 stable mu-
tant strains were obtained from Rhodobacter capsulatus B-6508
(strain marks: D-7, D-8, E-1, E-5, E-6, E-10, F-5, F-6, G-3,
G-4) and Rhodobacter sphaeroides B-6509 (strain marks: A-12,
B-10, C-8, D-7, E-10, F-7, F-10, G-9, G-10). Mutant strains of

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017) 117

On the basis of results presented in Figure 2, the growth


rate of mutant strain of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10
was determined by the standard kinetic procedure. In microae-
rophilic conditions, Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10
reached the growth rate of 0.05 h-1 and in aerobic conditions
0.035 h-1, respectively. The maximum biomass concentration
was observed in the time period of 22 - 28 h what is impor-
tant for the addition of glycine, succinate and levulinic acid
Figure 1. Microtiter plate containing mutants of strain Rho- (GSLA) during 5-ALA production. It is known that the addi-
dopseudomonas palustris B-6506 (a) and strain tion of GSLA has to be done in the high exponential bacterial
Rhodobacter capsulatus B-6508 (b) (quantitative growth phase in order to obtain the highest 5-ALA yields (Liu
reaction with Ehrlich reagent: purple colour indi- et al. 2014; Liu et al. 2015). It this research, selected mutant
cates positive reaction) strain of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 shows also the
ability to produce relatively small amounts of 5-ALA (8 mg/L)
even without GSLA addition. The maximum biomass concen-
Optimization of cultivation conditions tration during Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 cultivation
for 5-ALA production in microaerophilic conditions was observed after approxima-
At the beginning of this research, growth in the light re- tely 24 h and it did not decrease significantly for another 24
gime under aerobic and microaerophilic conditions was studi- hours. This observation confirms that the addition of GSLA has
ed. As it can be seen in Figure 2, the maximum biomass con- to be performed after 24 hours or in a later cultivation stage.
centration in microaerophilic cultivation was 2.6 g/L and in In another experimental setup, prolonged cultivation af-
aerobic 2.5 g/L. The initial concentration of biomass in both ter GSLA addition of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 in
experiments was 0.7 g/L. After 48 h of cultivation, biomass microaerophilic light conditions was tested. It was determined
concentration in microaerophilic conditions was 2.5 g/L and that bacterial biomass concentrations were at approximately
in aerobic conditions 2.2 g/L. At this time point, the mixture similar levels (2.3 g/L after 24 hours, 2.5 g/L after 48 hours
of glycine, succinate and levulinic acid (GSLA) was added. and 2.25 g/L after 72 hours). However, it was observed that
5-ALA concentration was determined after further 24 h of cul- 5-ALA concentration was reduced with prolongation of cul-
tivation (72 h of total cultivation time). In aerobic conditions tivation time due to the negative impact of light, biomass and
5-ALA concentration reached the value of 58.1 mg/L and in medium (e.g. pH alteration) on the 5-ALA stability. In these
microaerophilic conditions 86.49 mg/L, respectively. Based experiments, the most physiologically active biomass and the
on the obtained results it is obvious that light combines with highest 5-ALA concentration (179 mg/L) were observed after
microaerophilic conditions are favorable for 5-ALA synthesis. 24 hours of cultivation after addition of GSLA. Prolongation
Therefore, the further optimization of mutant strain Rhodobac- of cultivation time after GSLA addition on the 48 and 72 hours
ter capsulatus B-6508 E-10 cultivation was performed in these was related to the reduction of 5-ALA concentration on the
conditions. The activity of 5-ALA synthetase is considerably 124.5 mg/L and 89.5 mg/L, respectively.As a versatile group
depending on the oxygen concentration and its higher concen- of microorganisms purple non-sulphur bacteria can grow un-
trations can cause the loss of pigmentation due to the impact der aerobic and anaerobic conditions as well as in dark and
on the 5-ALA synthetase activator (glycine and succinate). light conditions (Suwansaard 2010; Nishikawa et. al 1999).
The shift of aerobic cultivation conditions into microaerophilic Selected strain Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 was
conditions is related to the slight increase of 5-ALA production cultivated under light conditions and it was proven that light
(Tangprasittipap and Prasertsan 2002). conditions are favorable for 5-ALA production. During purple
non-sulphur bacterium cultivation light is used as energy sour-
ce and therefore it is necessary to optimize the light features in
order to reduce the operational bioprocess costs. However, the
cultivation of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 has to be
examined in dark conditions in order to evaluate the potential
of these conditions for bacterial growth and 5-ALA synthesis.
In these experiments, Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10
was cultivated in aerobic and microaerophilic conditions wit-
hout light (dark conditions) for 48 h and then GSLA mixture
was added (Figure 3).

Figure 2. Changes of mutant strain Rhodobacter capsulatus


B-6508 E 10 biomass concentration during cultiva-
tion in microaerophilic and aerobic conditions at
27-29 °C and light intensity of 2000 Lux.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
118 and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017)

not support this claim. In this Rhodobacter capsulatus B-6508


E-10 cultivation, pH was relatively quickly increased up to
9.50 what considerably slowed down the bacterial growth, due
to the fact that purple bacteria prefer neutral to slightly aci-
dic (pH = 6.5 - 7.0) conditions. Furthermore, this relatively
high pH value was probably related to the absence of 5-ALA
production although GSLA mixture was added to the medium.
This observation is in accordance with literature where is po-
inted out that growth media should not contain iron or cobalt
ions if enlarged 5-ALA accumulation would like to happen du-
ring purple bacteria cultivation (Tangprasittipap and Prasertsan
2002). Although metal ions are important elements in regula-
tion of tetrapyrrole biosynthesis in Rhodobacter sphaeroides,
5-ALA synthetase is obviously regulated by hem compounds
through feedback inhibition or repression under iron sufficient
Figure 3 Change of biomass (X) and 5-ALA concentrati- conditions (Sasikala and Ramana 1995).
ons during mutant strain Rhodobacter capsulatus
B-6508 E 10 cultivation in microaerophilic and
aerobic conditions without light (dark conditions) Conclusions

As it can be seen in Figure 3, very low 5-ALA concentra- The purple non-sulphur bacteria are able to use various
tion (below 2 mg/L) was observed during Rhodobacter capsu- organic compounds for their growth and the medium compo-
latus B-6508 E-10 cultivation in dark microaerophilic conditi- sed of glutamate and malate (GM) shows the highest potential
ons. On the contrary, during Rhodobacter capsulatus B-6508 for their cultivation. The most favorable conditions for Rhodo-
E-10 cultivation in dark aerobic conditions considerably higher bacter capsulatus B-6508 E-10 growth and 5-ALA synthesis
5-ALA concentration 46.5 mg/L (31 mg/g dry weight biomass) are light (2000 Lux), microaerophilic conditions and tempera-
was detected. ALA synthase activity is the same in cultures ture 28 °C. During Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 cul-
grown under high and low oxygen concentration (Biel 1992), tivation in light aerobic conditions lower 5-ALA concentration
but ALA dehydratase activity is lower when aerobic conditions (58.1 mg/L) was obtained compared to the bacterial cultivation
are met (Nishikawa et al. 1999) meaning ALA accumulation in light microaerophilic conditions (86.59 mg/L). In the dark
is possible during aerobic cultivation. Comparison between cultivation of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10, aerati-
Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 cultivations in light and on is required for 5-ALA production, but considerably lower
dark conditions shows considerably lower bacterial biomass 5-ALA concentrations (31 mg/L) were detected. Cultivation of
yield as well as 5-ALA yield. It is known that light intensity Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 in light microaerophilic
is an important factor for 5-ALA production (Tangprasittipap conditions for 24 hours resulted in the most physiologically
and Prasertsan 2002) and together with low oxygen concentra- active bacterial biomass for 5-ALA production (179 mg/L)
tion 5-aminolevulinate synthase is stabilized (Abu-Farha et al compared to the bacterial cultivation in the time period of 48
2005) so that 5 ALA production can be enlarged. On the basis (124.5 mg/L) and 72 (89.5 mg/L) hours.
of previous facts, it is obvious that higher 5-ALA production
efficiency can only be obtained during Rhodobacter capsula-
tus B-6508 cultivation in light microaerophilic conditions. Acknowledgment

This research was financed from the Phoenix Grant Agree-


The impact of Fe2+ ion and vitamin B12 ment (NUMBER - 690925 - Phoenix), Project „The study of
on the growth and 5-ALA production by features of 5-aminolevulinic acid biosynthesis by photosynthe-
Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 tic bacteria “(NUMBER- 16A-1f37; Ministry of Education and
Because of fact that Fe2+ ion and vitamin B12 have a Science, Republic of Armenia) and project Bioprospecting of
great role in the metabolism of purple bacteria (Liu et al 2015) Adriatic sea (KK.01.1.1.01.0002).
their impact on the growth and 5-ALA production was also
examined during Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 culti-
vations. In GM media Fe2+ and vitamin B12 were added so Literature
that their concentrations were 30 µM and 2.5 mg/L, respecti-
vely. After 48 h of Rhodobacter capsulatus B-6508 E-10 culti- Abu-Farha M., Niles J., Willmore WG. (2005) Erythro-
vation in light microaerophilic conditions it was observed that id-specific 5-aminolevulinate synthase protein is stabilized by
relatively low biomass concentration (≈ 1g/L) was obtained low oxygen and proteasomal inhibition. Biochemistry and Cell
together with the absence of purple pigment synthesis. Prolon- Biology, 83 (5) 620-630.
gation of this cultivation (5 days) did not show any positive im- Biel, A. J. (1992) Oxygen-regulated steps in the Rhodo-
pact on bacterial growth. It is known that addition of Fe2+ ion bacter capsulatus tetrapyrrole biosynthetic pathway. Journal
to media can have a positive impact on the growth of purple of Bacteriology, 174 (22) 5272-5274.
bacteria (Liu et al. 2005). However, the results of this study did

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Novak et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 113-119 (2017) 119

Brune DC (1995) Sulfur compounds as photosynthetic Sasikala, C., Ramana, CV. (1995) Biotechnological po-
electron donors. In: Blankenship RE, Madigan MT and Bau- tential of anoxynogenic phototrophic bacteria II. biopolyester,
er CE (eds): Anoxygenic Photosynthetic Bacteria (Advances biopesticide, biofuel and biofertilizer. Advances in Applied mi-
in Photosynthesis and Respiration, Vol 2), 847–870. Kluwer crobiology, 41 227-278.
Academic Publishers, Dordrecht Sato K., Ishida K., Shirai M., Shimizu S., (1981). Occur-
Ehrenreich A and Widdel F (1994) Anaerobic oxidation rence and some properties of two types d-aminolevulinic acid
of ferrous iron by purple bacteria, a new type of phototrophic synthase in a facultative methylotrophe, Protaminobacter ru-
metabolism. Applied Environmental Microbiology, 60 4517– ber. Agricultural and biological chemistry, 49 3423-3428.
4526. Sojka GA (1978) Metabolism of nonaromatic organic
Heiko H., Walter G., Hanke T. (1993) Photoinduced Da- compounds. In: Clayton RK and Sistrom WR (eds) The Photo-
mage in Leaf Segments of Wheat (Triticumaestivum L.) and synthetic Bacteria, 707–718. Plenum Press, New York
Lettuce (Lactuca sativa L.) Treated with 5-Aminolevulinic Suwansaard M. (2010) Production of hydrogen and 5
Acid I. Effect on Structural Components of the Photosynthetic aminolevulinic acid by photosynthetic bacteria from palm oil
Apparatus. Journal of Plant Physiology, 142 (2) 230-236. mill effluent, PhD thesis. Prince of Songkla University.
Kang, Z., Zhang J., Zhou J., Qi Q., Du G., Chen J. (2012) Tangprasittipap, A., Prasertsan, P. (2002) 5-Aminolevu-
Recent advances in microbial production of δ-aminolevulinic linic acid from photosynthetic bacteria and its applications.
acid and vitamin B12. Biotechnology Advances, 30 1533–1542. Songklanakarin Journal of Science and Technology, 24 (4)
Liu S.; Zhang G.; Li, X.; Zhang J. (2015) Optimization of 717-725.
Influencing Factors on Biomass Accumulation and 5-Amino- Willison John (1988) Pyruvate and Acetate Metabolism in
levulinic Acid (ALA) Yield in Rhodobacter sphaeroides Wa- the Photosynthetic Bacterium Rhodobacter capsulatus. Jour-
stewater Treatment, Journal of. Microbiology and Biotechno- nal of General Microbiology, 134 2429-2439.
logy, 25 (11) 1920–1927. Woodard, S.I., Dailey, H.A. (1995). Regulation of heme
Liu, S., Zhang, G., Li, X., Zhang, J. (2014). Microbial biosynthesis in Escherichia coli. Archives of Biochemistry and
production and applications of 5-aminolevulinic acid. Applied Biophysics, 316 110–115.
Microbiology and Biotechnology, 98 7349–7357. Xiu-yan L., Xiang-yang X., Qing-lan M., Wei-hong W.
Madigan M., Jung D. (2009) Advances in Photosynthesis (2005) Biological formation of 5-aminolevulinic acid by pho-
and Respiration, Volume 28. In: Hunter N., Daldal F., Thur- tosynthetic bacteria. Journal of environmental sciences, 7 152-
nauer M., Beatty T. (ed): The Purple Phototrophic Bacteria, 155.
1-15. Springer, Dordrecht Zhang, J., Kang, Z., Chen, J., Du, G., (2015). Optimiza-
Meng Q, Zhang Y, Ju X, Ma C, Ma H, Chen J, Zheng tion of the heme biosynthesis pathway for the production of
P, Sun J, Zhu J, Ma Y, Zhao X, Chen T. (2016) Production 5-aminolevulinic acid in Escherichia coli. Scientific Reports,
of 5-aminolevulinic acid by cell free multi-enzyme catalysis. 5.
Journal of Biotechnology, 20 226 8-13.
Nishikawa S., Watanabe K., Tanaka T., Miyachi N., Hot-
ta Y., Murooka Y. (1999) Rhodobacter sphaeroides mutants
which accumulate 5-aminolevulinic acid under aerobic and
dark conditions. Journal of Bioscience and Bioengineering, 87
(6) 798-804.
Novak Mario (2015) Mathematical modelling and mass
transfer research in development of sustainable bioprocesses
for production of organic solvents and biofuels. PhD thesis.
Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of
Zagreb
Nunkaew T., Kantachote D., Kanzaki H., Nitoda T., Rit-
chie RJ. (2014) Effects of 5ALA containing supernetants from
selected Rhodopseudomonas palustris strains on rice growth
under NaCl stress,with mediating effects on chlorophyll, pho-
tosynthetic electron transport and antioxidative enzymes. Elec-
tronic Journal of Biotechnology, 17 (1).
Ormerod J.G.; Ormerod K.S., Get H. (1961) Light-depen-
dent utilization of organic compounds and photoproduction of
molecular hydrogen by photosynthetic bacteria; relationships
with nitrogen metabolism. Archives of Biochemistry and Bio-
physics, 94 449.
Sasaki K, Tanak T., Nishinori Y., Hayashi M. (1991) En-
hanced production of 5ALA by repeated addition of Levulinic
acid and supplement of precursors in photoheterotrophic cul-
ture of Rhodobacter spheroides. Journal of Fermentation and
Bioengineering, 71 (6) 403-406.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
120 and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017)

IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Preferencije potrošača i važnost intrinzičnih i


ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabuke
Consumer preferences and the importance of intrinsic
and extrinsic apple chips characteristics
Željka Mesić1*, Velimir Hunjak2, Marina Tomić2
1
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi,
Svetošimunska c. 25, 10000 Zagreb
2
Zdrava navika d.o.o., Industrijski odvojak 6, 10431 Sv. Nedelja

* Corresponding author: zmesic@agr.hr

Sažetak

Cilj istraživanja je utvrditi, za potrošače relevantna intrinzična i ekstrinzična obilježja čipsa od jabuke, stavove potrošača o tom proizvo-
du, te utvrditi potrošačke preferencije i njihovo ponašanje u kupnji i potrošnji čipsa od jabuke. Anketno istraživanje je provedeno na uzorku od
100 potrošača čipsa od jabuke na području Grada Zagreba. Najviše ispitanika kupuje čips od jabuke barem jednom mjesečno i to najčešće u
drogerijama i supermarketima. Čips od jabuke se najčešće konzumira nekoliko puta mjesečno, uglavnom kod kuće i na poslu. Više od polovice
ispitanih potrošača je izjavilo da čips od jabuke jede kao međuobrok, dok oko petina ispitanika čips jede kada su gladni ili kada im je dosadno.
Osnovni motivi za kupnju čipsa od jabuka su zdravstveni aspekt, dobar okus te interes za isprobavanjem novih proizvoda. Ispitani potrošači sma-
traju intrinzična, odnosno senzorička svojstva čipsa od jabuke važnijima u odnosu na ekstrinzična obilježja. Od intrinzičnih obilježja najvažniji
su im okus, miris, izgled i boja, dok od ekstrinzičnih obilježja potrošači najveću pažnju pridaju cijeni, preporuci i marki proizvoda. Ispitanici
višeg stupnja obrazovanja smatraju važnijima prodajno mjesto, marku/brend i miris čipsa od jabuke dok ispitanici nižeg stupnja obrazovanja
veću važnost pridaju veličini pakiranja čipsa od jabuke. Rezultati istraživanja mogu pomoći proizvođačima čipsa od jabuke, kao i nutritivno
vrjednijih grickalica pri izradi komunikacijskih strategija za poboljšanje prodaje.

Ključne riječi: čips od jabuke, potrošači, intrinzična obilježja, ekstrinzična obilježja, stavovi

Abstract

The purpose of this paper is to examine intrinsic and extrinsic apple chips characteristics, consumer attitudes about this product and
consumer preferences and their behavior in purchase and consumption of apple chips. The survey was conducted on a sample of 100 consum-
ers of apple chips in the City of Zagreb. Most respondents buy apple chips at least once a month, mostly in drugstores and supermarkets. Apple
chips is mostly consumed several times a month, at home and at work. More than half of the respondents consume chips as a snack, while 1/5 of
respondents eat chips when they are hungry or bored. The basic motives for apple chips purchase are the health aspect, good taste and interest
in trying new product. Respondents consider intrinsic or sensory characteristics of apple chips more important than extrinsic. Most important
intrinsic characteristics are taste, smell, appearance and colour, while from the extrinsic or external characteristics consumers give the greatest
attention to price, recommendation and brand. Respondents with higher education consider selling place, brand and smell of the apple chips
more important, while those with lower education give more importance to the size of apple packaging. This study could help apple chips produc-
ers, as well as producers of more nutritive valuable snacks, in developing communication strategies to increase sales.

Key words: Apple chips, Consumer, Intrinsic characteristics, Extrinsic characteristics, Attitudes

Uvod pna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila


je 101.750 tona (DZS, 2016), dok je potrošnja jabuke iznosi-
Jabuke imaju dobar okus, miris, teksturu i veliku nutri- la 95.000 tona godišnje - kao konzumna i u obliku raznih
tivnu vrijednost. Osim u svježem stanju, jabuke se troše i u prerađevina (sokovi, osušena jabuka i dr.). Da bi se izbjegla pri-
prehrambenoj industriji u proizvodnji džemova, marmelada, nudna prodaja svježeg voća po vrlo niskim cijenama, potrebno
sokova i dehidriranih proizvoda (Woodroof i Luh, 1975). Uku- je preraditi jabuke u proizvode s dodanom vrijednošću, koji

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017) 121

bi ujedno donijeli i veću cijenu jabuci kao sirovini. Jedan od znati i zadovoljni s proizvodom i na koji način ga doživljavaju.
takvih proizvoda s dodanom vrijednošću je čips od jabuke. Tržište čipsa od jabuke u tom smislu je potpuno neistraženo.
Čips od jabuke je proizvod koji se svrstava u skupinu sušenog Zbog toga je cilj ovog istraživanja utvrditi, za potrošače
voća. Svjetski trend brige za zdravlje i bolji izgled doveo je relevantna ekstrinzična i intrinzična obilježja čipsa od jabu-
do povećane potrošnje suhog voća, a samim time i čipsa od ke, stavove potrošača o tom proizvodu, te utvrditi potrošačke
jabuke. Istraživanje autora Cerjak i Tomić (2014) pokazalo je preferencije i njihovo ponašanje u kupnji i potrošnji čipsa od
da potrošači smatraju da je suho voće, u koje pripada i čips od jabuke.
jabuke, jako ukusno i da povoljno utječe na zdravlje. Takvo
suho voće sadrži male količine natrija te ne sadrži masti,
kolesterol ili dodatak šećera (Aksoy i sur., 2011). Materijali i metode
Tehnologija proizvodnje čipsa od jabuke potpuno je
drugačija od tehnologije proizvodnje slanog čipsa koji se Primarni podaci prikupljeni su metodom anketnog is-
dobije prženjem u vrlo slanom ulju (Sito i sur., 2013). Prema pitivanja s potrošačima čipsa od jabuke. Anketno ispitivanje
Hunjak (2011) čips od jabuke se proizvodi na način da se provedeno je na uzorku od 100 ispitanika na području grada
svježa jabuka, nakon pranja, nareže na ploške debljine 0,6 Zagreba u drogerijama, supermarketima i trgovačkim centri-
cm te se nakon izbacivanja usplođa slaže na police sušare i ma: DM-u, BIPA-i, Konzumu, Mülleru i Intersparu. Anketa je
suši toplim zrakom. Temperatura zraka za sušenje kreće se trajala od 5 do 7 minuta. Prije provođenja anketnog ispitivanja
od 60°C do 70 °C, a sam proces sušenja traje od 12 do 17 anketni upitnik je testiran na uzorku od pet ispitanika da bi
sati. Nakon sušenja čips se hladi te pakira u posebno uređenoj se ispravile eventualne nejasnoće u redoslijedu i formulaciji
prostoriji kontroliranih uvjeta - pakirnici. Nakon pakiranja u pitanja.
za to predviđenu ambalažu, čips se stavlja u transportne kutije Anketnim upitnikom obuhvaćeno je ponašanje potrošača
te se plasira na tržište. Čips od jabuke je prirodni proizvod, u kupnji i potrošnji čipsa od jabuke (učestalost kupnje, mjesto
dobiven prirodnim putem bez konzervansa i aditiva pa prema kupnje, učestalost konzumacije, mjesto konzumacije, razlo-
tome njegova kvaliteta prvenstveno ovisi o kvaliteti sirovine. zi konzumacije, zadovoljstvo ponudom). Zatim je uslijedila
U samoj proizvodnji koristi se jabuka određenog kalibra sorte grupa pitanja o važnosti ekstrinzičnih i intrinzičnih obilježja
Granny Smith, Golden Delicious te Jonagold. Čips bi trebao čipsa od jabuke, koja je mjerena na skali od pet stupnjeva (1
biti jednolike boje, zadržati prirodni miris jabuke te biti = potpuno nevažno obilježje, 2= nevažno obilježje, 3= niti važ-
potpuno bez vlage, radi čega se u konačnici i naziva čipsom, no, niti nevažno obilježje, 4= važno obilježje, 5= jako važno
zbog svojih hruskavih svojstava. obilježje). Mjerena su sljedeća ekstrinzična obilježja čipsa od
Pri kupnji čipsa od jabuke, kao i ostalih poljoprivredno- jabuke: cijena, preporuka, marka/brand, veličina pakiranja, di-
prehrambenih proizvoda, potrošači veliku važnost pridaju zajn pakiranja, certifikat (HACCP) i prodajno mjesto, dok je
kvaliteti proizvoda. Kvaliteta se može odnositi na različite od intrinzičnih obilježja mjerena važnost okusa, mirisa, tvrdo-
aspekte proizvoda: organoleptička svojstva, sigurnost, će odnosno hruskavosti, izgleda i boje.
podrijetlo, način proizvodnje (organski, tradicionalni). Kako Nadalje, anketnim ispitivanjem su se obuhvatila pitanja
bi odredili kvalitetu proizvoda potrošači koriste intrinzična i koja su se odnosila na stavove ispitanika prema čipsu od ja-
ekstrinzična obilježja (Lee i Lou, 2011). Ekstrinzična obilježja buke. Ispitanici su na ljestvici od 5 stupnjeva (1=uopće se ne
kvalitete se odnose na proizvod, ali nisu fizički dio njega. slažem, 2=ne slažem se, 3=niti se slažem, niti ne slažem, 4=
Ekstrinzična obilježja kvalitete uglavnom se odnose na cijenu, slažem se, 5=potpuno se slažem) iskazali stupanj suglasnosti s
ime marke, oznaku kvalitete, ime trgovine, pakiranje (Bernue´s pet izjava kojima su se mjerili stavovi prema čipsu od jabuke.
i sur., 2003; Rao i Monroe, 1989) ili općenitije pokazatelje, Posljednja skupina pitanja u anketi odnosila se na soci-
kao što je zemlja podrijetla (Hoffmann, 2000). Prema Olson odemografska obilježja; spol, dob, stupanj obrazovanja i do-
i Jacoby (1972), intrinzična obilježja su dio fizičkog izgleda hodak.
proizvoda i ne mogu se mijenjati bez same fizičke promjene Obrada prikupljenih podatka je provedena pomoću jed-
proizvoda. Dobro poznata intrinzična obilježja kvalitete novarijatne (frekvencije, distribucija podataka) i dvovarijatne
prehrambenih proizvoda su boja, miris, okus i svježina. Ranija analize podataka (ANOVA) za što je korišten statistički pro-
istraživanja iz područja ponašanja potrošača su pokazala da gram SPSS, verzija 21.
potrošači pridaju veliku važnost određenim ekstrinzičnim i
intrinzičnim obilježjima pri kupnji hrane (Steenkamp, 1997;
Espejel i sur., 2007) ili nakon donošenja kupovne odluke
(Enneking i sur., 2007). Fandos i Flavian (2006) su utvrdili da
intrinzična obilježja imaju pozitivan utjecaj na namjeru kupnje
dok su Enneking i sur. (2007) istraživali važnost intrinzičnih
i ekstrinzičnih obilježja pri kupnji proizvoda. Cerjak i Tomić
(2014) su utvrdili da su najvažnija ekstrinzična obilježja suhog
voća, prema mišljenju ispitanika, cijena i podrijetlo.
Poznavanje i pravilno predviđanje ponašanja potrošača
pretpostavka je za uspješno opsluživanje ciljnog potrošačkog
segmenta. Čips od jabuke je novost na domaćem tržištu i za
sada ne postoje podaci o tome u kojoj su mjeri potrošači upo-

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
122 and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017)

Rezultati i rasprava
Više od polovice ispitanika je odgovorilo da kupuju čips
Struktura uzorka prema socio-demografskim obilježjima od jabuke u Drogerie Market-u (DM), zatim Konzumu, Inter-
prikazana je u Tablici 1. sparu, Mülleru i Billi, dok je kupnja u ostalim prodajnim mjes-
tima manje zastupljena.
Tablica 1. Socio-demografska obilježja uzorka Čips od jabuke se najčešće konzumira nekoliko puta
Table 1. Socio-demographic characteristics of the sample mjesečno (28,3%). Slijede ispitanici koji konzumiraju taj
% proizvod nekoliko puta tjedno (18,2%) i jednom tjedno
Sociodemografska obilježja (17,2%). Čak 9,1% ispitanika konzumira čips od jabuke svaki
N=100 dan (Slika 2).
Spol Muški 36,0
Ženski 64,0
Dob 16 - 35 50,0
36 - 45 25,0
Više od 46 25,0
Stupanj obrazovanja Osnovna škola 4,0
SSS 22,0
VSŠ/VSS 74,0
Mjesečni osobni do 2.500 kn 9,0
dohodak Slika 2. Učestalost konzumacije čipsa od jabuke
2.500 – 5.000 kn 18,0 Figure 2. Frequency of apple chips consumption
5.001 – 9.000 kn 56,0 Na pitanje o mjestu konzumacije čipsa od jabuke je posto-
jala mogućnost više odgovora. Čips se najčešće konzumira kod
više od 9.000 kn 17,0 kuće (83%) i na poslu (35%), u autu ili autobusu dok se na
ostalim mjestima konzumira u manjoj količini (tablica 2).
U istraživanju je sudjelovalo 36% muških i 64% ženskih
ispitanika. Prosječna dob ispitanika je 35 godina.  Više od S obzirom na prigodu u kojoj ispitanici najčešće
dvije trećine ispitanika, odnosno njih 74% ima visoku ili višu konzumiraju čips od jabuke, gotovo 3/4 njih je izjavilo da
stručnu spremu. Ukupna mjesečna primanja kod najvećeg navedeni proizvod jede kao međuobrok (74%), dok oko petina
broja ispitanika su od 5.001,00 – 9.000,00 kuna, dok najmanje ispitanika čips jede kada su gladni ili kada im je dosadno
ispitanika ima mjesečna primanja do 2.500,00 kuna - Tablica
1. Tablica 2. Mjesto konzumacije čipsa od jabuke
Table 2. Place of consumption of apple chips
Ponašanje potrošača prilikom kupnje Mjesto konzumacije N %
i potrošnje čipsa od jabuke
Prema učestalosti kupnje, najveći broj ispitanika, njih Kod kuće 83 83,0
36%, kupuje čips od jabuke barem jednom mjesečno. Gotovo
četvrtina ispitanika kupuje čips od jabuke više puta mjesečno, Na poslu 35 35,0
18% jednom tjedno, dok tek 3% ispitanika kupuje čips od ja- U autu/autobusu/vlaku 12 12,0
buke svaki dan (Slika 1).
U kinu 5 5,0
Na zabavama 4 4,0
U školi/na fakultetu 4 4,0
Na izletu 4 4,0

Najčešći razlozi konzumacije čipsa od jabuke su


zdravstveni aspekt (n=69), dobar okus (n=39) i želja za
isprobavanjem novih proizvoda (n=20). 14 ispitanika ne
kupuje taj proizvod za sebe dok jedan ispitanik kupuje čips od
jabuke jer voli sušeno voće.
Po pitanju zadovoljstva ponudom čipsa od jabuke na
zagrebačkom tržištu, ispitanici su iskazali nezadovoljstvo
Slika 1. Učestalost kupnje čipsa od jabuke (srednja vrijednost 2,25).
Figure 1. Purchasing behaviour of apple chips consumers

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017) 123

Najveći udio ispitanika je spreman platiti 7-8 kn za 50g stupanj obrazovanja potrošača utječe na važnost intrinzičnih
čipsa od jabuke (46%), slijede oni koji su spremni platiti 5-6 i ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabuke (p<0,05). Kao što je
kn za istu količinu čipsa od jabuke, dok je samo jedan ispitanik vidljivo iz rezultata prikazanih u tablici 3., ispitani potrošači
spreman platiti preko 10 kn za čips od jabuke pakiranja 50g. više i visoke stručne spreme pridaju veću važnost marki ili
brandu čipsa od jabuke u odnosu na ispitanike srednjoškolske
i osnovnoškolske stručne spreme. Nadalje, ispitanici sa višom
Važnost intrinzičnih i ekstrinzičnih i visokom stručnom spremom smatraju prodajno mjesto
obilježja čipsa od jabuke srednje važnim dok je za ispitanike sa završenom osnovnom
Rezultati istraživanja su pokazali da su ispitanicima važ- i/ili srednjom školom prodajno mjesto nevažno. Od ostalih
nija intrinzična, odnosno senzorička svojstva u odnosu na ek- ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabuke veličina pakiranja je
strinzična (vanjska) obilježja čipsa od jabuke. vrlo važna ispitanicima srednjoškolskog i osnovnoškolskog
Rezultati istraživanja su pokazali da je ispitanicima pri obrazovanja dok je ispitanica sa završenom višom i visokom
kupnji i potrošnji čipsa od jabuke od intrinzičnih obilježja naj- školom veličina pakiranja srednje važna. Nije utvrđena
važniji okus čipsa (srednja ocjena 4,79). Također, vrlo bitno statistički značajna razlika u važnosti ostalih ekstrinzičnih
svojstvo prilikom kupnje čipsa od jabuke je miris čipsa (sred- obilježja čipsa od jabuke (cijena, preporuka, dizajn pakiranja,
nja ocjena 4,43), dok su izgled (srednja ocjena 3,71) i boja certifikat (HACCP) s obzirom na stupanj obrazovanja
(srednja ocjena 3,65) najvećem broju ispitanika manje važna ispitanika (p>0,05).
intrinzična obilježja čipsa od jabuke – Tablica 3. Što se tiče važnosti intrinzičnih obilježja, statistički
Ispitanicima su od ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabu- značajna razlika je utvrđena kod mirisa čipsa od jabuke
ke najvažniji cijena (srednja ocjena 4,01), preporuka (srednja pri čemu ispitanici sa višom i visokom stručnom spremom
ocjena 3,82) i marka/brand čipsa od jabuke (srednja ocjena smatraju miris važnijim obilježjem u odnosu na ispitanike
3,74). Najmanje važno ekstrinzično obilježje za ispitane po- sa završenom srednjom i osnovnom školom (p<0,05). Nije
trošače čipsa od jabuke je prodajno mjesto (srednja vrijednost utvrđena statistički značajna razlika među ispitanicima
2,94). različitog stupnja obrazovanja s obzirom na važnost ostalih
Rezultati jednosmjerne analize varijance (ANOVA) intrinzičnih obilježja čipsa od jabuke (okus, tvrdoća, boja i
pokazali su da od ispitanih sociodemografskih obilježja (spol, izgled), p>0,05 – Tablica 3.
dob, mjesečni osobni dohodak, stupanj obrazovanja), jedino

Tablica 3. Važnost intrinzičnih i ekstrinzičnih obilježja čipsa od jabuke prema stupnju obrazovanja
Table 3. The importance of intrinsic and extrinsic characteristics of apple chips according to level of education
Srednja Srednja SD p
Ekstrinzična obilježja SD Obrazovanje
ocjena ocjena
OŠ 3,25 1,26
Cijena 4,01 0,79 SSS 4,18 0,73 n.s.
VŠS/VSS 4,00 0,80
OŠ 3,75 1,26
Preporuka 3,82 1,03 SSS 3,45 1,22 n.s.
VŠS/VSS 3,95 0,95
OŠ 2,75 1,26
Marka/brand 3,74 0,94 SSS 3,55 0,74 <0,05
VŠS/VSS 3,86 0,96
OŠ 4,75 0,50
Veličina pakiranja 3,57 0,97 SSS 3,68 0,84 <0,05
VŠS/VSS 3,46 0,98
OŠ 3,75 0,96

Dizajn pakiranja 3,53 1,01 SSS 3,14 0,89 n.s.


VŠS/VSS 3,62 1,03
OŠ 2,75 2,06
Certifikat (HACCP) 3,43 1,21 SSS 3,00 0,98 n.s.
VŠS/VSS 3,58 1,20
OŠ 2,25 1,50
Prodajno mjesto 2,94 1,29 SSS 2,32 1,25 <0,05
VŠS/VSS 3,15 1,23

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
124 and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017)

Srednja Srednja
Intrinzična obilježja SD Obrazovanje SD p
ocjena ocjena
OŠ 4,75 0,50
Okus 4,79 0,41 SSS 4,82 0,39 n.s.
VŠS/VSS 4,78 0,41
OŠ 3,50 1,91
Miris 4,43 0,72 SSS 4,41 0,73 <0,05
VŠS/VSS 4,50 0,58
OŠ 4,25 0,50

Tvrdoća/hruskavost 4,52 0,66 SSS 4,50 0,86 n.s.


VŠS/VSS 4,54 0,60
OŠ 3,25 1,71
Izgled 3,71 1,05 SSS 3,45 1,01 >0,05
VŠS/VSS 3,82 1,02
OŠ 3,00 1,83
Boja 3,65 1,05 SSS 3,59 1,05 n.s.
VŠS/VSS 3,72 1,01

Stavovi potrošača prema čipsu od jabuke zirom na njihov stupanj obrazovanja (p<0,05). Ispitanicima sa
Na temelju rezultata prikazanih u tablici 4., može se za- završenom višom i visokom školom je važnije da je čips proi-
ključiti da se ispitanici najviše slažu s izjavom da im je važno zveden prirodnim putem u odnosu na ispitanike nižeg stupnja
da je čips proizveden prirodnim putem (srednja ocjena 4,46) te obrazovanja. Nadalje, ispitanici višeg stupnja obrazovanja se
da je čips od jabuke dobar za zdravlje (srednja ocjena 4,14). S više slažu s izjavom da su potrošači čipsa od jabuke osobe koje
druge strane, ispitanici se ne slažu da bi cijena čipsa od jabu- drže do svog zdravlja u usporedbi s ispitanicima nižeg stupnja
ke trebala biti slična cijeni čipsa od krumpira (srednja ocjena obrazovanja (p<0,05, ANOVA). Spol, dob i mjesečni osobni
2,54), kao niti da je čips od jabuke isti kao i svi ostali čipsevi dohodak ispitanika ne utječu signifikantno na njihove stavove
(srednja ocjena 1,81). prema čipsu od jabuke.
Rezultati istraživanja su pokazali da postoji statistički
značajna razlika u stavovima ispitanika o čipsu od jabuke s ob-

Tablica 4. Stavovi ispitanika o čipsu od jabuke prema stupnju obrazovanja


Table 4. Consumers attitudes towards apple chips according to level of education
Srednja Obrazo- Srednja
IZJAVE SD SD p
ocjena vanje ocjena
OŠ 3,50 1,915
Važno mi je da je čips proizveden prirod-
4,46 0,86 SSS 4,05 1,133 <0,05
nim putem.
VŠS/VSS 4,64 ,587
OŠ 3,75 1,89
Čips od jabuke je dobar za zdravlje. 4,14 0,88 SSS 3,95 0,78 n.s.
VŠS/VSS 4,22 0,83
OŠ 3,25 2,06
Potrošači čipsa od jabuke su osobe koje
3,80 1,17 SSS 3,32 1,29 <0,05
drže do svog zdravlja.
VŠS/VSS 3,97 1,05
OŠ 2,00 1,41
Cijena čipsa od jabuke bi trebala biti
2,54 1,25 SSS 2,64 1,25 n.s.
slična cijeni čipsa od krumpira.
VŠS/VSS 2,54 1,25
OŠ 1,25 0,50
Čips od jabuke je isti kao i svi ostali
1,81 0,94 n.s.
čipsevi. SSS 2,14 0,99
VŠS/VSS 1,74 0,92

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


Ž. Mesić et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 120-125 (2017) 125

Zaključci Literatura

Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj raste potražnja za Aksoy, U., Carughi, A., Anderson, J. Feeney, M. J. Gal-
alternativnim grickalicama veće nutritivne vrijednosti. Trend laher, D., Kaliora, A., Karathanos, V., Kayano, S., Painter, J.,
brige za zdravlje doveo je do povećane potrošnje sušenog Prior, R., Vayallil, P., Williamson, G., wilson, T., (2011) Food
voća, a samim time i čipsa od jabuke. Policy Makers Asked to Consider Dried Fruits Equivalent to
Fresh Fruits. 30th World Nut and Dried Fruit Congress, Buda-
Više od trećine ispitanika kupuje čips od jabuke barem pest, 2011.
jednom mjesečno dok skoro četvrtina ispitanika kupuje čips Bernue´s, A., Olaizola, A. i Corcoran, K. (2003) Extrinsic
od jabuke nekoliko puta mjesečno, i to najčešće u drogerijama attributes of red meat as indicators of quality in Europe: an
i supermarketima. Najveći udio ispitanika konzumira čips application for market segmentation. Food Quality and Prefer-
nekoliko puta mjesečno, uglavnom kod kuće i na poslu. Više ence, 14 (4) 265-76.
od polovice ispitanih potrošača je izjavilo da čips od jabuke Cerjak, M., Tomić, M. (2014) Ponašanje potrošača suhog
jede kao međuobrok, dok oko petine ispitanika čips jede kada voća na tržištu grada Zagreba. Pomologia Croatica, 19 (1-4)
su gladni ili kada im je dosadno. Osnovni motivi za kupnju 67-80.
čipsa od jabuka su zdravstveni aspekt, dobar okus te interes za Državni zavod za statistiku RH (2016) Biljna proizvodnja
isprobavanjem novih proizvoda. Unatoč čestoj kupnji i kon- u 2015., Priopćenje broj 1.1.14., 12. svibnja 2016., Zagreb.
zumaciji čipsa od jabuke, ispitanici su iskazali nezadovoljstvo Enneking, U., Neumann, C., Henneberg, S. (2007) How
ponudom čipsa od jabuke na zagrebačkom tržištu, što upućuje important intrinsic and extrinsic product attributes affect pur-
na zaključak da je potrebno prošiti ponudu čipsa od jabuke ali i chase decision. Food Quality and Preference, 18(1) 133-138.
ostalih alternativa klasičnim grickalicama (čips od rogača, čips Espejel, J., Fandos, C., and Flavián, C. (2007) The role of
od kelja, čips od povrća...). intrinsic and extrinsic quality attributes on consumer behav-
Ispitani potrošači smatraju intrinzična, odnosno senzorička iour for traditional food products. Managing Service Quality:
svojstva čipsa od jabuke važnijima u odnosu na ekstrinzična An International Journal, 17(6) 681-701.
obilježja. Od intrinzičnih obilježja najvažniji su im okus, miris, Fandos, C., and Flavián, C. (2006) Intrinsic and extrinsic
izgled i boja. Od ekstrinzičnih obilježja potrošači najveću quality attributes, loyalty and buying intention: an analysis for
pažnju pridaju cijeni, preporuci i marki proizvoda. Ispitanici a PDO product. British food journal, 108(8) 646-662
višeg stupnja obrazovanja smatraju važnijima prodajno mjesto, Hoffmann, R., (2000) Country of origin: A consumer per-
marku/brend i miris čipsa od jabuke dok ispitanici nižeg ception perspective of fresh meat. British Food Journal, 102
stupnja obrazovanja veću važnost pridaju veličini pakiranja (3) 211–229.
čipsa od jabuke. Hunjak, V. (2011) Kupovno ponašanje i zadovoljstvo
Ispitanicima je važno da je čips proizveden prirodnim kupaca od čipsa od jabuke marke Veli’s, Diplomski rad,
putem te smatraju da je čips od jabuke dobar za zdravlje. Što Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.
se tiče cijene čipsa od jabuke, ispitanici se ne slažu da bi cijena Lee, M., Lou, Y. C. (2011) Consumer reliance on intrinsic
čipsa od jabuke trebala biti slična cijeni čipsa od krumpira, and extrinsic cues in product evaluations: a conjoint approach.
kao niti da je čips od jabuke isti kao i svi ostali čipsevi. Iako Journal of Applied Business Research, 12(1) 21-29.
ispitanici ne smatraju da bi cijena čipsa od jabuke trebala biti Olson, J., Jacoby, J. (1972) Cue Utilization in the Quality
slična cijeni čipsa od krumpira, proizvođači čipsa od jabuke Perception Process. Proceedings of the Third Annual Confer-
trebaju imati na umu da je cijena najvažnije ekstrinzično ence of the Association for Consumer Research, Association
obilježje za potrošače. for Consumer Research, Iowa City: 167–179.
Informacije o preferencijama i stavovima potrošača Rao, A.R., Monroe, K.B., (1989) The effect of price,
te o važnosti ekstrinzičnih i intrinzičnih obilježja čipsa od brand name, and store name, on buyer_s perception of product
jabuke mogu pomoći proizvođačima čipsa od jabuke, kao quality: An integrative review. Journal of Marketing Research,
i proizvođačima drugih nutritivno vrijednijih grickalica pri 26, 351–357.
izradi komunikacijskih strategija za unapređenje prodaje. Sito, S., Škurdija, S., Sinković, P., Čeh, M., Martinec, J.,
S obzirom na dobivene rezultate, preporuča se u budućim & Arar, M. (2013) Utjecaj oblika na kvalitetu osušenog ploda
istraživanjima provesti segmentaciju tržišta čipsa od jabuke jabuke. Glasnik Zaštite Bilja, 36(5) 16-20.
kako bi se identificirali tržni segmenti prema kojima bi se mo- Steenkamp, J. B. E. (1997) Dynamics in consumer behav-
gle kreirati precizne marketinške strategije. ior with respect to agricultural and food products. In Agricul-
tural marketing and consumer behavior in a changing world,
143-188). Springer US.
Woodroof, J. G., & Luh, B. S. (1975) Commercial Fruit
Processing. The AVI Publishing Company, INC. Westport,
Connecticut.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Denžić Lugomer et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
126 and Nutrition 12 (3-4), 126-130 (2017)

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Water quality on cattle farms in the northwest Croatia


Marija Denžić Lugomer1*, Vesna Jaki Tkalec2, Maja Kiš1, Damir Pavliček1, Sanja Furmeg2, Jadranka Sokolović2
1
Croatian Veterinary Institute, Veterinary Department Križevci, Laboratory for Analytical Chemistry and Residues, Ivana
Zakmardija Dijankovečkog 10, 48260 Križevci
2
Croatian Veterinary Institute, Veterinary Department Križevci, Laboratory for Microbiology of Food and Feed, Ivana Za-
kmardija Dijankovečkog 10, 48260 Križevci

* Corresponding author: denzic.vzk@veinst.hr

Abstract

In this study, quality of well water used for cattle watering on farms in the northwest Croatia was investigated. The following microbiolo-
gical parameters were analysed: total coliforms, Escherichia coli, intestinal enterococci, the number of microorganism colonies at 37 ° C and
22 ° C, Clostridium perfringens and Pseudomonas aeruginosa. Physico-chemical analysis included following parameters: colour, taste, odour,
pH, chlorides, sulphates, nitrites, nitrates, sodium, potassium, ammonium, free chlorine, iron and the consumption of KMnO4. Among 34 samples
analysed, 79.4% were microbiologically, 61.8% were chemically and 94.1% of the samples were in total unsuitable according to the Croatian
water quality regulations (OJ 125/2013, 141/2013, 128/2015).
Keywords: water quality, cattle, northwest Croatia, watering

Sažetak

U ovom radu ispitivana je kvaliteta bunarske vode koja se koristi za napajanje goveda na farmama sjeverozapadne Hrvatske. Analizirani
su slijedeći mikrobiološki parametri: ukupni koliformi, Escherichia coli, crijevni enterokoki, broj kolonija mikroorganizama na 37 °C i 22 °C,
Clostridium perfringens i Pseudomonas aeruginosa. Od fizikalno-kemijskih parametara analizirani su: boja, okus, miris, pH, kloridi, sulfati,
nitriti, nitrati, natrij, kalij, amonijak, slobodni klor, željezo i utrošak KMnO4. Od 34 pretražena uzorka, prema Pravilniku o parametrima suklad-
nosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013, 141/2013, 128/2015) mikrobiološki nije bilo sukladno 79,4%, kemijski 61,8%
uzoraka, odnosno ukupno 94,1% uzoraka.
Ključne riječi: kvaliteta vode, goveda, sjeverozapadna Hrvatska, napajanje

Introduction safe, whereas water from all other sources investigated (well,
cistern and barrel) did not meet health safety criteria. Moreo-
The existence of water is certainly one of the conditions ver, our previous study on water quality for broiler chickens
of life on our planet because it is necessary for all vital pro- and laying hens on farms in the northwest Croatia showed that
cesses in the biosphere. The water accounts for about 70% of 25.0% of samples were chemically and/or microbiologically
the mass of all living organisms, including animals. It is a vital unsuitable and all of the unsuitable samples come from wells
body fluid essential for the transport of nutrients and removal (Kiš et al., 2017). Therefore, more emphasis should be placed
of waste, metabolic reactions, regulation of the body tempe- on a systematic study of drinking water for animals with a goal
rature, etc. In most cases animals satisfy the need for water of achieving its health and ecological acceptability.
from watering and water quantity depends on their species and The aim of this study was to investigate the quality of
category, nutrition, physiological condition, activities, produc- well water used for supplying cattle on Croatian farms in the
tivity and environmental conditions. Domestic animals, such northwest since, according to our knowledge, no such studies
as cows must have 4.5 L of water per 50 kg of body weight per have been done yet.
day and 3 L for each liter of milk. Yearling cattle require on an
average 20-30 L of water per day, and calves up to 1 month of
age 8-10 L of water (Naletilić et al., 2013). Materials and methods
In the Republic of Croatia, the quality of water for animals
must correspond to that for human consumption whose control Water sampling
is carried out in accordance with the criteria of the Croatian Water was sampled on dairy and beef cattle farms in the
water quality regulation (OJ 125/2013, 141/2013, 128/2015). northwest Croatia from the wells used for their watering. The
However, the water quality for the animals may often be over- samples were collected by qualified employees, in clean, steri-
looked. By investigating the quality of water used as drink- le bottles and transported in portable refrigerators to laborato-
ing water for turkeys in Dalmatian hinterland, Ostović et al. ries within 6 hours of sampling. Immediately after coming to
(2011) found only water from the water supply system to be the lab, they underwent microbiological and physical-chemical

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Denžić Lugomer et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 126-130 (2017) 127

analysis. A total of 34 samples of well water from different measurement of absorbance at 510 nm of an orange-red com-
farms collected during the autumn of 2016 were analysed. plex formed by the reaction of iron (II) ions with a solution of
1,10-phenanthroline. Iron (III) ions are reduced to iron (II) ions
by adding ascorbic acid before forming the complex.
Physico-chemical analysis
Consumption of KMnO4
Colour The method for determining consumption of KMnO4, i.e.
Colour of samples was determined according to the norm the permanganate index, is based on determining the amount
HRN EN ISO 7887:2012. Principle of method is based on of oxygen required for oxidation of dissolved organic matter
using optical apparatus for comparison with hexachloroplati- in water with some strong oxidizing agent (KMnO4). The con-
nate concentration at wavelength, λ=410 nm. sumption of KMnO4 was determined in accordance with the
norm HRN EN ISO 8467:2001. The method is based on hea-
Odour and taste ting the sample in a boiling water bath with a known amount
Determination of odour and taste were carried out accor- of potassium permanganate and sulfuric acid at a fixed time
ding norm HRN EN 1622:2008 using short method which period (10 min). Reduction of part of the permanganate by oxi-
is applicable when either a sample has no odour and taste or dizing substances in the sample and the determination of the
for compliance of odour and taste with specified level. Only consumed permanganate by addition of an excess of oxalate
microbiologically suitable samples were subjected to analysis. solution, followed by titration with permanganate.

pH value
The concentration of hydrogen ions or pH value of wa- Microbiological analysis
ter was determined potentiometrically, i.e. by measuring the
pH value using the Meter Toledo Meter SevenCompact S220 For the purpose of confirming and determining the total
instrument. The procedure with the pH meter and the pH me- number of coliform bacteria and Escherichia coli bacteria in
asurement procedure itself were carried out according to the water, the membrane filtration method was used according to
norm HRN ISO 10523:2012. the standard procedure HRN EN ISO 9308-1:2014, while the
procedure HRN EN ISO 7899-2:2000 was used to confirm and
Dissolved anions determine the number of intestinal enterococci. For the detecti-
Dissolved anions (chlorides, nitrites, nitrates, suphates) on of bacterial species of Pseudomonas aeruginosa, a procedu-
were determined by ion-liquid chromatography according to re was used according to the norm HRN EN ISO 16266:2008.
the norm HRN EN ISO 10304-1:2009. The method was set up The detection and number of Clostridium perfringens spores
on the DIONEX ion chromatography assay and the detection after membrane filtration and anaerobic incubation at 44 °C
was performed with a conductometric detector with suppressi- and 37 °C for 24 hours was determined on m-CP agar (Clo-
on. As eluent, a solution of 4.5 mmol L-1 Na2CO3 and 1.4 mmol stridium Perfringens agar base, Merck, Germany) and TSC
L-1 NaHCO3 was used. Dionex IonPac AS22 column was used, agar (Tripton sulfit cycloser agar, Biokar, France). The method
4 × 250 mm, thermostated at 30 ° C. The flow rate was 1.2 mL HRN EN ISO 6222:2000 was used to determine the number of
min-1 The sample was filtered through a membrane filter Ø 45 microorganism colonies colonizing on a nutrient agar.
μm prior to injection. The sample search procedure was carried out in accor-
dance with the requirements of the above mentioned standards
Dissolved cations by membrane filtration of 100 mL of water sample through
Dissolved cations (sodium, potassium and ammonium) 0.45 μm pore size filters and incubated on solid selective agar
were determined by ion-liquid chromatography according to (Lactose TTC agar with Tergitol 7, Merck, Germany) for total
the norm HRN EN ISO 14911:2001. The method was set up on coliforms, TTC and TBX (Tryptone Bille X-gluconide, Merck,
the DIONEX ion chromatography assay and the detection was Germany) agar for Escherichia coli and Slanetz and Bartley
performed with a conductometric detector with a suppression. agar for intestinal enterococci. Morphological and biochemi-
A solution of 20 mM methanesulfonic acid was used as eluent cal properties were used to confirm and identify the grown
at a flow rate of 1 mL min-1.. Dionex IonPac CS12 column, 4 microorganisms. Coliform bacteria were confirmed by the pro-
× 250 mm, thermostated at 22 ° C was used. The sample was duction of indole from tryptophane and by negative oxidase.
filtered through a membrane filter Ø 45 μm prior to injection. The bacterial species of Escherichia coli grows as blue-green
colonies on TBX agar, indole is positive and oxidase negative.
Free chlorine The intestinal enterococci hydrolyse aesculin on bile-aesculin-
The free chlorine determination method is based on a di- azide agar. The end-product, 6,7-dihydroxycumarin, combines
rect reaction with N, N-diethyl-1,4-phenylenediamine (DPD) with iron(III) ions to give a tan coloured to black compound
and the formation of a pink coloured compound at pH 6.2 to which diffuses into the medium. Pseudomonas aeruginosa is a
6.5. The measurement of colour intensity is achieved by a chlo- microorganism that grows on a selective medium with cetrimi-
rine pocket meter, HACH colorimeter. de and produces pyocyanin, it is the oxidase positive, fluores-
ces under UV light (360±20 nm) and is capable of producing
Iron ammonia from acetamide.
The method for determining iron in water was carried out To determine the number of microorganism colonies in a
according to the norm HRN ISO 6332:1998 and is based on the 1 mL of water sample, yeast extract agar was applied and the

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Denžić Lugomer et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
128 and Nutrition 12 (3-4), 126-130 (2017)

plates were incubated at 22 °C for 68 hours and 37 °C for 44 Apart from housing and nutrition, cattle breeding also
hours. depends on water supply. Unsatisfactory, poor quality of wa-
ter, either organoleptic, physico-chemical or microbiological,
affects the animal health, welfare and productivity. Problems
Results and discussion related to the quality of water for livestock watering, in terms
of impaired health and productivity, are caused by the qualita-
The percentage of microbiologically and chemically un- tive composition of water but may also be the result of water
suitable samples among 34 analysed samples regarding the disinfection due to the resulting harmful by-products (Marja-
Maximum Permissible Concentration (MPC) set out by the nović and Tofant, 2008).
Croatian water quality regulations (OJ 125/2013, 141/2013, Water for animals should be colourless, odourless and ta-
128/2015) are presented in Table 1 and the results of unsuit- steless. The colour of water comes from dissolved and suspen-
able samples according to a individually analysed parameter ded matter. The water colour does not have a hygienic meaning,
are shown in Table 2. but it gives to water an unappealing look. In this study, the co-
lour of all water samples was within the MPC of 20 mg L-1 PtCo
Table 1. Microbiologically and chemically unsuitable sam- scale. Odour and taste have sanitary significance because they
ples pursuant to the exposure levels set out by the are often the first obvious indicators of water contamination. The
Croatian water quality regulations (OJ 125/2013, present study showed that all of the analysed microbiologically
141/2013, 128/2015) suitable samples were odourless and tasteless.
Type of analysis Analysed Unsuitable % Determining the pH value is very important because of
the influence on the chemical and biological properties of wa-
samples (n) samples (n) ter. Water with low pH is corrosive to equipment and has a
Microbiological 27 79.4 negative impact on animal acceptability, because it is acidic,
34 while water with high pH is also unacceptable because it is
Chemical 21 61.8 unsavoury. No sample was found to be unsuitable with this
parameter and the average pH value was 7.4.
Table 2. Unsuitable samples pursuant to the exposure The consumption of KMnO4 is a parameter that points
levels set out by the Croatian water quality regulations (OJ to content of dissolved organic substances in water. In natural
125/2013, 141/2013, 128/2015) per individually analysed pa- waters, increased amounts of organic matter are usually due to
rameter with minimum and maximum obtained values among secondary sources of pollution (e.g. the rupture of agricultural
34 analyzed samples surfaces, human or animal waste substances or industrial waste
Unsuitable Min-max products) and that is why the determination of this parameter
Parameter samples (n) % values among in water is an important indicator of a potential water sour-
34 samples
ce contamination with an organic matter (Asaj, 1974). All the
samples tested were suitable with this parameter, respecting
Total coliforms 25 73.5 0-890 cfu/100
the MPC of 5.0 mg O2 L-1.
mL
The concentration of chlorides in water has no major he-
Microorganism count at 24 70.6 0-2000 cfu/
alth significance, but it is important because of their corrosive
37 °C mL action on metal tubes of the water supply systems and because
Microorganism count at 23 67.6 0-990 cfu/mL of the taste of water (Naletilić et al., 2013). Dissolved chlorides
22 °C are the most dissolved anions in water. Their concentration in
Intestinal enterococci 23 67.6 0-300 cfu/100 water sources is largely constant and any significant change
mL may indicate to secondary pollution of the water source with
Escherichia coli 21 61.8 0-400 cfu/100 faecal matter and/or wastewaters (Asaj, 1974). MPC for chlo-
mL rides is 250 mg L-1. All analysed water samples showed com-
Nitrates 13 38.2 1.2-212.7 mg pliance with this parameter. In addition, sulphate concentration
L-1
was also monitored, as their increased concentrations in water
(>150 ppm) cause salty taste, diarrhoea, and in some cases co-
Clostridium perfringens 9 26.5 0-47 cfu/100
pper deficiency (Higgins et al., 2008). Increased sulphate con-
mL
centrations stimulate the development of polioencephaloma, a
Ammonium 8 23.5 <0.03-1.31
neurological disorder characterised by weakness, muscle tre-
mg L-1 mors, lethargy and even paralysis and death in cattle (Higgins
Pseudomonas aeruginosa 3 8.8 0-61 cfu/100 et al., 2008).The highest measured sulphate concentration was
mL 105 mg L-1, well below prescribed 250 mg L-1.
Iron 2 5.9 <20 -819 µg For the purpose of testing and assessing the water qua-
L-1 lity, determining the presence of substances resulting from the
Potassium 2 5.9 0.21- 101.9 decomposition of waste from plants and/or animals is of great
mg L-1 importance. Cattle breeding affects the deterioration of water
Free chlorine 1 2.9 <0.02-1.03 quality through different sources of contamination (e.g. farms,
mg L-1 fertilizers on agricultural surfaces) (Nemčić-Jurec and Valda,
2010). Nitrogen compounds, such as ammonia, nitrite and ni-

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Denžić Lugomer et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 126-130 (2017) 129

trate, are products of the breakdown of the substances of biolo- ter supply system, the occurrence of iron is the most common
gical origin. All these forms of nitrogen can be discharged into consequence of corrosion of pipes and reservoirs. Although high
the water by polluting water sources with wastewaters. Presen- levels of iron in drinking water do not have toxicological signi-
ce of nitrites in the drinking water points to partially decom- ficance, secondary metabolic effects should be considered for
posed organic waste substances. Nitrites are very toxic. Nitrite at least two reasons: 1) iron may affect the taste of water, and
concentrations in all water samples were satisfactory, below consequently reduce water intake; and 2) excessive iron intake
MPC, which is 0.5 mg L-1. may have harmful effects on the metabolism of several essential
The concentration of nitrates as nitrogen compounds, micronutrients including copper, zinc, magnesium, manganese
which are the highest degree of the nitrogen oxidation in its and calcium (Olkowski, 2009). Of the 34 examined samples, 32
natural cycle, is small in the surface waters (usually 1 to 30 (94.1%) were found to be suitable with MPC of 200 µg L-1.
mg L-1), but can be found in larger quantities in deep waters. The most common and most noticeable problems with
Increased concentration of nitrate in drinking water can po- drinking water are due to its microbiological composition. Not
tentially cause health problems in humans and animals. It is only are microorganisms considered dangerous but also are their
known that when nitrite in the blood binds to hemoglobin, it toxins which often remain in the water when microorganisms are
turns into methemoglobin, reducing the oxygen transfer capa- no longer present. As a sanitary indicator, the number of bacteria
city, which can be very dangerous. Nitrate toxicity causes poor in a milliliter of water is most often determined, and as the most
growth, slimness and poor coordination in poultry (Ostović et common causes of infection, especially of the digestive system,
al., 2011). It is also known that nitrates can produce nitrosa- the total number of coliforms and intestinal enterococci is deter-
mines which can modify certain DNA components and cause mined. Microbial contamination, besides the negative impact on
tumours (Nemčić-Jurec et al., 2009). Signs of lower level of animal health, is also reflected in their productivity, usually by
nitrate poisoning in cattle include inferior growth, infertility, reduced weight gain. Our previously study of health safety of
abortion and vitamin A deficiency (Higgins et al., 2008). In drinking water which are used in the milk collection points in the
acute nitrate poisoning there is breathing difficulty, rapid pul- Bjelovar-bilogora’s district showed that very high percentage of
se, foaming, convulsion, blue muzzle and dark circles around samples (46.3%) were microbiologically unsuitable (Denžić et
the eyes. Signs of chronic nitrate poisoning include reduced al., 2016). The results of this study showed that only 7 samples
weight gain, decreased appetite, reduced milk production and (20.6%) were microbiologically suitable. In 11 (32.4%) samples,
increased exposure to infection (Higgins et al., 2008). In this the number of colonies at 22 ° C in 1 mL of water was within
study, nitrate concentrations were satisfactory (below MPC the permissible level which for aerobic mesophiles is 100, while
which is 50 mg L-1) in 61.8% of the analysed water samples. in 10 (29.4%) samples the number of colonies at 37 ° C in 1
Ostović et al. (2011) found that nitrate concentrations in water mL of water was below the permitted 20 colonies. According to
supply containers for turkeys, though within the permitted li- the Croatian water quality regulations (OJ 125/2013, 141/2013,
mits, were almost twice as high when compared to water sour- 128/2015), coliform bacteria must not be present in the drin-
ces. The mean nitrate concentration in the suitable samples was king water, and only 9 (26.5%) of the samples were found to
14.3 mg L-1, with the highest measured value of 36.6 mg L-1. be suitable. Water contaminated with Escherichia coli bacteria
From all dissolved cations, ammonium, potassium and so- and intestinal enterococci is the most common evidence of fae-
dium concentrations were monitored. The presence of ammo- cal contamination because they are part of the normal intestinal
nium in water indicates a “fresh” pollution with organic matter microflora of humans and warm-blooded animals. These bac-
and presents a danger to users of such water. Sometimes rain- teria can survive in the environment for a long period of time
fall and very often the water of deep wells can contain traces and their concentration is so high that they can be easily proven
of ammonia that is of geological origin and does not pose a even in very diluted samples. In the present study, Escherichia
threat to users. In this study 76.5% of the samples were found coli was detected in 21 (61.8%) and enterococci in 23 samples
to be suitable with this parameter taking into account MPC of (67.6%). Clostridium perfrigens can survive for an indefinite pe-
0.5 mg L-1.Monitoring the concentration of the other two cati- riod because it creates spores in unfavourable conditions. There-
ons was decided because of their role in the functioning of the fore, the presence of Clostridium perfrigens and Pseudomonas
organism. Studies have shown that animals can tolerate large aeruginosa indicates contamination with faecal or wastewater
doses of sodium if they are given sufficient amounts of water. for a longer period of time. Clostridium perfrigens was detected
Cattle given water containing 975 mg L-1 of sodium ions for 28 in 9 (26.5%) samples, while Pseudomonas aeruginosa was de-
days increased the water intake, reduced milk production and tected in only 3 (8.8%) samples.. In the study of Marjanović and
had diarrhoea. Excessive intake of potassium salts suppresses Tofant (2008) who investigated the quality of water for cattle
absorption of magnesium in ruminants (Olkowski, 2009). All watering, the water from all analysed wells was also unsuitable,
analysed samples were compliant with sodium ion MPC (200 and only water from water supply system was safe.
mg L-1), while 94.1% of samples were found to be compliant In order to destroy pathogenic microorganims, disinfecti-
with potassium ion MPC (12 mg L-1). on of water is necessary. However, irregular dosage of disin-
Iron is an important microelement, but in excessive doses fectant can affect the taste of water to the extent that animals do
it can also be harmful. Water with an increased concentration of not want to drink it; the concentrations of residual disinfectants,
iron has a negative influence on the organoleptic properties of i.e. free chlorine, are also monitored. Residues of disinfectants
the water, causes bitter, oily and sour taste, so during the proce- with other substances present in the water can produce by-pro-
ssing and preparation of water for consumption it is necessary to ducts with a consequent impact on animal health and produc-
remove iron ions. Iron in the drinking water causes cloudiness tivity. An example being the dissolved organic carbon which,
and at higher concentrations gives it a taste of ink. In the wa- when heated with chlorine, produces high-dose trihalomethane

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


M. Denžić Lugomer et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
130 and Nutrition 12 (3-4), 126-130 (2017)

carcinogens. Some studies show that over-chlorinated drinking HRN EN ISO 7899 - 2:2000 – Water quality – Detection
water was the cause of reproducitive failure, increased number and enumeration of intestinal enterococci – Part 2: Membrane
of spontaneous abortion, return to oestrus number and percen- filtration method (ISO 7899-2:2000; EN ISO 7899-2:2000)
tage of stillbirths, and reduced farrowing and total number of HRN EN ISO 8467:2001 – Water quality – Determination
piglets in gilts and sows (Tofant et al., 2010). Also, adverse of permanganate index (ISO 8467:1993; EN ISO 8467:1995)
effects manifested as an increased percentage of death losses HRN EN ISO 14911:2001 –Water quality-determination
in all production categories, i.e., suckling, nursery and fatte- of dissolved Li+, Na+, NH4+, K+, Mn2+, Ca2+, Mg2+, Sr2+ and Ba2+
ning pigs (Tofant et al., 2011). Almost all investigated samples using ion chromatography- Method for water and waste water
(97.1%) were within MPC for free chlorine (0.5 mg L-1), with a (ISO 14911:1998; EN ISO 14911:1999)
large number of samples with the free chlorine concentrations HRN EN 1622:2008 –Water quality – Determination of
below or very close to the detection limit of 0.02 mg L-1. the treshold odour number (TON) and treshold flavour number
(TFN) (EN 1622:2006)
HRN EN ISO 16266:2008 –Water quality – Detection and
Conclusions enumeration of Pseudomonas aeruginosa – Method by mem-
brane filtration (16266:2006; EN ISO 16266:2008)
The analysis of water supply for cattle on the farms in HRN EN ISO 10304 -1:2009 –Water quality-Determinati-
northwest Croatia reveals high percentage of chemically and on of dissolved anions by liquid chronatography- Part 1: Deter-
microbiologically unsuitable water samples. The study showed mination of bromide, chloride, fluoride, nitrate, nitrite, phos-
that cattle are given unsuitable water on as many as 94.1% of phate and sulfate (ISO 10304-1:2007; EN ISO 10304-1:2009)
farms. Since only water supply sources were investigated in the HRN EN ISO 7887:2012 – Water quality - Examination and
study, the situation in drinkers and in water containers could be determination of colour (ISO 7887:2011; EN ISO 7887:2011)
even worse. These results dictate that farmers should be infor- HRN ISO 10523:2012 - Water quality – Determination of
med about the importance of the drinking water hygiene. The pH(ISO 10523:2008)
quality of the well water is variable, as it may contain contami- HRN EN ISO 9308 – 1:2014 –Water quality - Enumera-
nants due to inadequate drainage from its own or nearby facili- tion of Escheria coli and coliform bacteria – Part 1: Membrane
ties (stables, septic tanks) or after rainfall when surface water filtration method for waters with low bacterial background
flows into wells. Laboratory test results show water status only flora ((, ISO 9308-1:2014; EN ISO 9308-1:2014)
at the time when the sample was taken, so the true state of well Kiš M., Furmeg S., Jaki Tkalec V., Denžić Lugomer M.,
water health safety and its changes can only be determined by Pavliček D., Majnarić D., Sokolović J. (2017) Water quality
more frequent repetition of the analysis and by appropriate su- on poultry farms in the northwest Croatia. In: XII Symposium
pervision. As one of the solutions, it is recommended to use pu- Poultry days 2017. Šibenik, Hrvatska.
blic water supply systems for livestock watering because basic Marjanović S., Tofant A. (2008) Kvaliteta vode za napa-
microbiological, physico-chemical and organoleptic properties janje goveda – čimbenik dobrobiti. Meso, 10 (2) 127-131.
of water are controlled regularly thus making the water safer. Naletilić Š., Ostović M., Džakula R., Pavičić Ž., Matković
K., Vučemilo M. (2013) Kvaliteta vode za napajanje goveda i
konja iz termopojilica na obiteljskom gospodarstvu. Krmiva,
References 55 (4) 183-188.
Nemčić-Jurec J., Vadla D., Mesić M., Bašić F. (2009)
Asaj A. (1974) Zoohigijena u praksi. Školska knjiga, Za- Porijeklo nitrata u vodi za piće iz plitkih bunara Koprivničko-
greb, Hrvatska. križevačke županije. In: XIII. Znanstveno-stručni skup “Voda i
Croatian water quality regulation – Ordinance on the pa- javna vodoopskrba”. Gradac, Hrvatska.
rameters of assessment and the methods for the analysis of wa- Nemčić-Jurec J., Vadla D. (2010) Nadziranje nitrata u
ter for human consumption. Official Journal of the Republic of vodi za piće na području Koprivničko-križevačke županije.
Croatia, No. 125/2013, 141/2013, 128/2015. Acta Medica Croatica, 64 (5) 375-381.
Denžić Lugomer M., Jaki Tkalec V., Pavliček D., Kiš M., Olkowski A.A. (2009) Livestok Water Quality: A Field
Sokolović J., Majnarić D. (2016) Analiza pitke vode na sabi- Guide for Cattle, Horses, Poultry and Swine. Available at:
ralištima mlijeka Bjelovarsko-bilogorske županije. Croatian http://www5.agr.gc.ca/resources/prod/doc/terr/pdf/lwq_
Journal of Food Technology, Biotechnology and Nutrition, 11 guide_e.pdf. Accessed: 24.01.2017.
(3-4) 176-181. Ostović M., Tofant A., Pavičić Ž., Ekert Kabalin
Higgins S.F., Agouridis C.T., Gumbert A.A. (2008) A., Menčik S. (2011) Kvaliteta vode za napajanje purana
Drinking Water Quality Guidelines for Cattle. Available at: na obiteljskim gospodarstvima u dalmatinskom zaleđu,
http://www2.ca.uky.edu/agcomm/pubs/id/id170/id170.pdf. Stočarstvo, 65 (2) 131-138.
Accessed: 24.01.2017. Tofant A., Ostovic M., Wolf S., Ekert Kabalin A., Pavi-
HRN ISO 6332:1998 – Water quality – Determination of cic Z., Grizelj J. (2010) Association between over-chlorinated
iron – Spectrometric method using 1,10-pheananthroline (ISO drinking water and adverse reproductive outcomes in gilts and
6332:1988) sows: a case report, Veterinarni Medicina, 55 (8) 394-398.
HRN EN ISO 6222:2000 –Water quality – Enumeration Tofant A., Ostovic M., Wolf S., Ekert Kabalin A., Pavicic
of culturable micro-organisms – Colony count by inoculation Z., Mikulic M. (2011) Association between over-chlorinated
in a nutrient agar culture medium (ISO 6222:1999; EN ISO drinking water and suckling, nursery and fattening pig death
6222:1999) losses, Veterinarni Medicina, 56 (7) 358-361.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017) 131

SCIENTIFIC NOTE

Changes in the quality characteristics of carrot juice


preserved with Aframomum danielli seed extract
Abiodun Aderonke Amanyunose1, Olufunmilola Adunni Abiodun2*, Gabriel Olaniyi Adegoke3,
Adegbola Oladele Dauda2

1
Department of Food Science and Technology, Iree, Osun State, Nigeria
2
Department of Home Economics and Food Science, University of Ilorin, Kwara State, Nigeria
3
Department of Food Technology, University of Ibadan, Oyo State, Nigeria

*
Corresponding author: funmiabiodun2003@yahoo.com, abiodun.oa@unilorin.edu.ng

Abstract

Effect of using different concentrations of Aframomum danielli on the physicochemical, microbiological and sensory characteristics of
carrot juice stored under refrigerated and ambient temperatures were examined. This was done to ascertain the concentration and storage
conditions that will enhance the quality of the juice. Carrot juice was produced and treated with different concentrations of Aframomum danielli
extract (5, 10 and 15 %). The juice was pasteurized and stored at 4 oC and 27 oC. Control sample was prepared for each group and the quality
attributes of the samples were monitored for five days. Sensory properties of the juice were conducted on the first day of production. A decrease
in pH was observed during the five days storage with the control samples showing lower pH when compared to the treated samples. The pH of
treated samples (10 and 15 %) was slightly maintained at 4 oC. Titratable acidity increased while the total soluble solids decreased with days of
storage. Vitamin A loss was more pronounced in the control samples than the treated samples which showed more vitamin A retention at higher
concentration of Aframomum danielli at 4 oC. The microbial population was higher in the control juice stored at ambient temperature but was
retarded by low temperature coupled with higher concentrations of A. danielli extract. Sensory evaluation showed that the control and up to 10%
inclusion of A. danielli extract were acceptable

Keywords: Aframomum danielli, carrot juice, physicochemical properties, spices, temperature

Introduction been reduced due to their suspected contribution to the growth


of carcinogenic tissues in humans (Ho, 1997, Anbudhasan et
Carrots (Daucus carota) are an excellent source of anti- al., 2014). This invariably led to general rejection of synthetic
oxidant compounds and the richestvegetable sources of the pro- food additives, thus increasing the trend among consumers to-
vitamin A (carotene) which can be used in our daily diet (Bao ward natural ingredients. Several compounds with antioxidant
and Chang, 1994). They are of good nutritional quality and properties have been isolated from spices, herbs, oil seeds, fer-
could be used to make carrot juice and fiber products which can mented foods and vegetables (Taghvaei and Jafari, 2015).
be supplied all year round (Bao and Chang, 1994). Fresh carrot Aframomum danielli, an aromatic spice belonging to the
juice has a short shelf life, which makes centralized industrial Zingiberaceae family is an effective spice that has been of
production and distribution difficult, and there is also high de- commercial value and of wide application in the country. Both
gree of spoilage in the retail outlet (Alkint, 2003). Reiter et al. the seeds and leaf extracts do not cause tissue damage and it
(2003) observed that enzymatic mash maceration, acidification lowers significantly the effect of some enzymes that lead to
and thermal treatment of carrot juices prior to juice extraction liver toxicity (Adegoke et al., 2002). It possesses broad-spec-
was found to be an important step in the production of cloud trum antimicrobial properties as it has been found to inhibit the
stable juices. Reiter et al. (2003) and Demir et al. (2004) pro- growth of some microorganisms such as Salmonella enteridi-
duced carrot juices using different methods and additives but, tis, Streptococcus aureus, Aspergillus niger and Pseudomonas
however, thermal processing had been reported to alter food fragii (Adegoke and Skura, 1994, Ashaye et al., 2006). With
qualities. Thus suitable procedure for maintaining quality of the existing information on the application of Aframomum
carrot juice is important (Huang and Bourne, 1983). The use of danielli (Adegoke et al., 2002), this spice could be used as a
artificial additives on food had been reported to cause harmful preservative on the carrot juice. However, the objective of this
effect on human health (Al-Shammari et al., 2014; Inetianbor work was to ascertain the changes in the quality characteristics
et al., 2015). According to Kennedy et al. (1992), additives of carrot juice preserved with Aframomum danielli extract.
have been found to reduce the quality loss usually associated
with juice processing. Synthetic antioxidants are very effec-
tive with high stability and low cost but their use in food has

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
132 and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017)

Materials and methods Sensory analysis


Sensory evaluation was carried out on the carrot juice im-
Materials mediately after processing using 20 panelists chosen from stu-
Fresh carrots and Aframomum danielli seeds were pur- dents of Food Technology Department, University of Ibadan.
chased from a local market in Ibadan, Oyo State, Nigeria. Evaluation was on the following sensory parameters: colour,
taste, aroma and overall acceptability. Panelist evaluated the
MethodsProduction of carrot juice quality attributes using 9 point hedonic scale, with 9-liked ex-
Matured carrot (500 g) were sorted, washed, trimmed tremely and 1-disliked extremely. The data obtained were sub-
and sliced with a stainless steel knife. The carrot slices were jected to analysis of Variance.
weighed and blended with distilled water (125mL) in a warring
blender (Howard et al., 1996). The blended carrots roots were Statistical analysis
filtered using a muslin cloth to obtain the juice. The analyses were carried out in triplicate. The mean and
standard deviation of the data obtained were calculated. The
Preparation of Aframomum danielli extract data were evaluated for significant differences in their means
Aframomum danielli seeds were obtained and cleaned to using One-Way Analysis of Variance at p ≤ 0.05. Differences
remove extraneous matter and adhering particles, the seeds between the means were separated using Tukey’s test with
were then sorted, dried and milled in a hammer mill to separate SPSS (17.0).
the endosperm from the seed coat. The powder (89 % dry mat-
ter) obtained was packed in polyethylene bag to prevent mois- Results and Discussion
ture absorption. Fifty grams of Aframomum danielli powder pH of the control and A. danielli treated carrot juices
was dissolved in 1000 mL of distilled water. The suspension ranged from 5.1-6.4. The pH value decreased in juices kept at
was kept in the refrigerator at 4 oC for 5 days followed by cen- 27±2 oC than at refrigeration temperature. The control samples
trifuging at 1000 rpm to obtain supernatant solution and was had lower pH values than the treated samples. There was slight
then stored at 4 oC until required (Adegoke et al., 2000). decrease in the control juice pH from 6.3 to 6.08 while at 27±2
ºC, the pH dropped drastically to 5.1 in the juice at day 5. The
Treatment of carrot juice with pH values of the juice samples dropped during the five days
Aframomum danielli extract storage period. pH drop was pronounced in the control samples
Different concentrations of Aframomum danielli extracts than in the samples treated with varying concentrations of A.
(5, 10 and 15 mL) were added to 95, 90 and 85 mL of the car- danielli (Fig. 1). The pH drop was accompanied with cloud
rot juice respectively. The juice was sieved, filled into sterile formation for the samples stored at room temperature similar
bottles and then pasteurized at 71 oC for 15 s. After pasteuriza- to observations of Alkint (2003). Carrot juice stored at 27±2 ºC
tion the juice was allowed to cool before storage at both refrig- had the lowest range of pH values after five days and this could
eration temperature (4 oC) and ambient temperature (27 oC). be as a result of the onset of fermentation process. The pH drop
The samples were then monitored for their physicochemical was inhibited by the addition of A. danielli extract above 10 %
properties for a period of five days. at 4 ºC. However, pH drop was suppressed in dose-dependent
manner at 27±2 ºC. This drop in pH was more prevalent at
Physico-chemical composition of carrot juice 27±2 oC due to greater rate of fermentation at this tempera-
The pH of the samples was determined using a pH meter ture according to Ashaye et al. (2013). The A. danielli treated
standardized with buffer solution of pH 7.0 and 4.0 respectively samples had higher pH values compared to the control samples
according to AOAC’s method (1990). The pH of the juice was at refrigerated temperature showing that the spice extract had a
read directly after dipping the electrode into the juice. Titrat- stabilizing effect on the juice.
able acidity was determined according to the method of AOAC
(1990) and was expressed in citric acid equivalent. Soluble
solids was expressed as ºBrix and determined by refractometer
(Abbe refractometer).

Vitamin A determination
Carrot juice (2 mL) was added to 10 mL of chloroform
and homogenized properly for 1 hour. The mixture was then
filtered into a 30 mL test tube. Standard solution of β-carotene
was prepared by dissolving 30 µg/mL β-carotene stock solu-
tions in 100 mL of chloroform. Absorbance of sample and
standards were read on the spectrophotometer (Jenway Analog
Colorimeter) at a wavelength of 449 nm and absorption coeffi-
cients of 2592 (Cardoso et al., 2009). Conversion of β-carotene
to vitamin A was done according to Barr (2003) as follows;
Retinol Equivalents (RE) and International Units (IU).
1 RE = 1 μg retinol or 6 μg beta-carotene

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017) 133

A A

B B

Fig. 1: Effect of Aframomum danielli on the pH of carrot Fig. 2: Effect of Aframomum danielli on the titratable acidity
juice stored at 4 oC (A) and 29 oC (B) of carrot juice stored at 4 oC (A) and 27±2 oC (B)

The total titratable acidity changes are shown in Fig. 2. Total soluble solid are shown in Fig. 3. The values of the
Titratable acidity of control and Aframomum danielli treated control and Aframomum danielli treated carrot juice ranged
carrot juices ranged from 0.63-0.70 %. Titratable acidity in- from 6.5-8.5 oBrix and decreased with days of storage. At 4
creased with days of storage (Fig. 2). These values were sta- o
C, the values were constant at 0-2 days and the 4-5 days in the
bilized at higher concentration (15 %) till the third day but in- treated samples. Total soluble solids followed the same trend
creased slightly at 4 and 5 days of storage at both refrigeration in the samples treated with different concentrations of Afra-
and ambient temperatures. Total titratable acidity of the sam- momum danielli at 4 and 27±2 oC. The total soluble solids of
ples increased with days of storage, with the sample stored at A. danielli treated carrot juices were higher than the control
ambient temperature recording higher range of total titratable carrot juice and may be as a result of dissolved compounds in
acidity. The control samples had higher values compared to the A. danielli extract. Total soluble solid obtained was with-
the samples treated with A. danielli extract. A. danielli extract in the value (6.9 oBrix) reported by Sharma et al. (2006) for
inhibited the increase in titratable acidity at 4 oC and 27±2 ºC. carrot juice. The values decreased at both temperatures with
Increase in titratable acidity of the carrot juice may possibly storage periods. This corroborates the report of Hossain et al
be due to reactions between the carrot juice components and (2011) that the soluble solids decreased rapidly in tomato juice
A. danielli extracts at low temperature. The high pH value 6.4 with storage time. This could be due to fermentation process
in the juice treated with 15 % Aframomum danielli extract at in which the components are broken down into alcohol, wa-
first day result in low acidity and characterizes the carrot juice ter and carbon dioxide. Sugars and acids can be considered as
as a low-acid food. Rise in total titratable acidity and decrease parameters of composition of the juices and hence indices of
in pH indicates increase in the acid concentrations of the carrot adulteration Maireva et al. (2013).
juice with increase in storage time. Jatto and Adegoke (2010)
reported stabilized pH for cashew juice with Aframomum dan-
ielli for one week but addition of additives was observed to
have differential effect on the pH of tomato juice with length
of storage (Hossain et al., 2011).

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
134 and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017)

3150.10 µg/100g in the control juice after production (Table 1).


The values decreased with increased concentration of Aframo-
mum danielli in the first day but later increased with increase
in Aframomum danielli concentration in the fifth day. Storage
at 4 oC retained appreciable level of vitamin A than storing
at ambient temperature. The vitamin A content of the juice
which was calculated as β-carotene equivalent decreased af-
ter the five days of storage for the samples stored 4 and 27±2
o
C. The values for the carrot juices were higher after prepa-
ration but reduced greatly with storage days. There were no
significant differences (p>0.05) in the vitamin A contents of
A control and carrot juices treated with A. danielli extract at
day 1 in the samples kept at 4 oC. There were significant dif-
ferences (p<0.05) in the juices stored at ambient temperature
at all periods. The vitamin A contents of the juice decreased
with increase in concentration of A. danielli extract. This may
be due to the reduction in carrot juice with increased concen-
tration of A. danielli extract. It has been stated that only about
25 % of total carrot β-carotene is extracted by juicing and
retention during processing has been found to be reasonably
high (Bates et al., 2001). Chen et al. (1995) observed highest
destruction of carotenoids in carrot juice using convectional
canning (121oC for 30min) processing method. Reduction in
B vitamin A in carrot juice was possibly due to degradation of
carotenoids and was reported to vary according to preserva-
Fig. 3: Effect of Aframomum danielli on the total soluble tion techniques and processing conditions (Bao and Chang,
solid of carrot juice stored at 4 oC (A) and 27±2 oC (B) 1994). Carotenoids are generally stable in their natural envi-
ronments but when food is heated or when they are extracted
The control sample had the lowest vitamin A value 520.20 into solution, in oils or organic solvents, they become much
µg/100 g at 4 oC in the fifth day while the highest value was more labile (Coultate, 2002).

Table 1: Effect of Aframomum danielli on vitamin A (µg/100g) content of carrot juice

Sample 4 oC 27±2 oC

Days of storage

0 1 5 1 5
Control 3150±0.41a 2077±0.21a 520±0.15d 1931±0.23c 782±0.33d
5% 3016±0.63b 2900±0.10a 1907±0.12c 1986±0.16a 989±0.19c
10 % 2961±0.38c 2742±0.19a 1927±0.24b 1966±0.10b 1012±0.09b
15 % 2827±0.22d 2689±0.27a 1934±0.11a 1902±0.12d 1361±0.18a

Value with the same letter down the column are not significantly (p<0.05) different

Microbial load was noticed in the control and 5 % A dani- refrigerated samples at increasing A. danielli concentrations.
elli at 4oC from 3 -5 days (Table 2a and b). The value increased According to Akhtar et al. (2012) spoilage can be controlled
in the control with days of storage but was constant at 5 % A. by keeping the juice in refrigerator and using preservatives.
danielli concentration. There was increase in microbial load Quality changes in strawberry were also observed to be due
of the juice stored at 27±2 oC with higher value (15.0x104cfu/ to microbiological and physiological processes. This was in
mLmL) in the control juice at the fifth day. The total viable agreement with Adegoke and Skura (1994) that A. danielli pos-
bacterial count of the carrot juice increased rapidly with in- sesses broad-spectrum antimicrobial activity and the results in
crease in storage periods in the samples kept at 27±2 oC. The study showed that the spice antimicrobial activity is enhanced
carrot juice stored at ambient temperature had the highest num- with low-temperature storage. Moreover, it was concluded that
ber of microbial population which may be due to the favorable beyond one week, the preservative potential of Aframomum
temperature with the higher levels of A. danielli concentration danielli at 15% concentration becomes very low (Adegoke et
showing a reduction in growth of microorganisms when com- al., 2000).
pared to the control. Retardation of growth was recorded for

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017) 135

Table 2a: Microbial counts (cfu/mL) of carrot juice at 4 oC difference (p<0.05) in the color, taste, aroma and overall ac-
ceptability of all the juice produced. The sensory properties
Sample Days revealed no significant differences (p>0.05) in the colour and
aroma of carrot juice with 10 and 15 % A. danielli extract.
1 3 5 The control carrot juice was significantly different (p<0.05)
Control Nil 1.8 x10 1
2.5 x 102 from A. danielli treated carrot juices in the taste and overall
acceptability. The taste and acceptability of the carrot juices
5% A. danielli Nil 1.0 x102 1.0 x 102 were affected by increased concentration of A. danielli extract
10% A. danielli Nil Nil Nil in the carrot juice. The taste of the carrot juice was acceptable
at 5 % A. danielli extract concentration but at 10 % concentra-
15% A. danielli Nil Nil Nil tion, slight change in the taste of the carrot juice was observed.
There was an objectionable taste at 15 % A. danielli extract
concentration. The control carrot juice was more acceptable
Table 2b: Microbial counts (cfu/mL) of carrot juice at 27±2 oC than the A. danielli treated juices. Addition of up to 10 % A.
danielli concentration to carrot juice is desirable as higher con-
Sample Days centrations (15%) of A. danielli impact undesirable effect on
the taste of the product. Ashaye et al. (2013) reported accept-
1 3 5 ability of roselle grape juice preserved with A. danielli at zero
Control Nil 10.8 x10 2
15.0 x 104 and one week of storage. Likewise, Ishola et al. (2015) pre-
served zobo drink with Aframomum danielli and black pepper
5% A. danielli Nil 6.6 x102 8.1 x 103 extracts. But it was observed that 12% and 4% Aframomum
10% A. danielli Nil 4.0 x 102 5.0 x 102 danielli and black pepper extracts were the most preferred in
the zobo drink. Adegoke et al. (2013) reported acceptability
15% A. danielli Nil 2.1 x 102 3.0 x 102 of yoghurt with A.danielli, strawberry and vanilla. Therefo-
re, addition of A. danielli to food had impact on the taste and
The sensory properties carried out on the freshly prepared aroma of the product.
carrot juice were shown in Table 3. There were significant

Table 3: Sensory characteristics of carrot juice treated with A. danielli


Sample Colour Taste Aroma Overall Acceptability
Control 6.2±0.16c 6.6±0.12a 6.5±0.10a 7.1±0.15a
5% A. danielli 6.4±0.20b 6.4±0.15b 6.4±0.08b 6.7±0.14b
10% A. danielli 6.5±0.11a 6.0±0.09c 6.0±0.17c 6.5±0.11c
15% A. danielli 6.5±0.19a 5.2±0.14d 6.0±0.13c 6.4±0.07d

Value with the same letter down the column are not significantly (p<0.05) different

Conclusions Adegoke, G.O. and Skura, B.J. (1994). Nutritional profile


and antimicrobial spectrum of the A. danielli. Plant Food for
The results of this study showed that A. danielli can be Human Nutrition. 45:175-182
used effectively as a preservative for carrot juice. This was Adegoke, G.O., Fasoyiro, S.B. and Skura, B.J. (2000).
reflected in the total soluble solids, acidity and vitamin A re- Control of microbial growth, browning and lipid oxidation by
tention of the juice when compared to the control samples. Al- the spice A. danielli. European food Resource Technology, 211:
though there were significant differences in the taste and over- 342-345
all acceptability of the control and carrot juice treated with A. Adegoke, G.O., Musenbi, S., Wachira, S., Muigai, C.,
danielli but the sensory analysis conducted on the fresh juice Muigai, F., Ngumba,E., Karanja, P., Onyango, C., Adoko,
revealed that incorporation of up to 10 % A. danielli extract G.M. (2013). Production of Probiotic Yoghurt Flavored with
into carrot juice were desirable. the Spice, Aframomum danielli, Strawberry and Vanilla. Food
and Public Health, 3(2): 92-96
Alkint, C. (2003). Carrot juice processing-Effects on vari-
References ous quality aspects. Presented in the Faculty of Technology,
Lund University.
Adegoke, G.O., Gbadamosi, R., Ewoerhurhoma, F., Uzo- Al-Shammari, E., Bano, R., Khan, S. Shankity, I. (2014).
Peters, P.I., Falade, K.O., Itiola, O., Moody, O., Skura, B.J. The Effect of Preservatives and Flavour Additive on the Pro-
(2002). Protection of maize (Zea mays) and soybeans (Glycine duction of Oxygen-Free Radicals by Isolated Human Neutro-
max) using A. danielli. European food Resource Technology, phils. International Journal of Nutrition and Food Sciences. 3
214: 404-411. (3): 210-215.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


A. A. Amanyunose et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
136 and Nutrition 12 (3-4), 131-136 (2017)

AOAC (1990). Association of Official Analytical Chem- Jatto, W.G. and Adegoke, G.O. (2010). Storage studies
ists Official methods of Analysis 15th edition. Washington, on cashew juice preserved with water extracted Aframomum
DC, USA. danielli. Electronic Journal of Environmental Agricultural and
Anbudhasan, P., Surendraraj, A., Karkuzhali, S. and Sath- Food Chemistry, 9: 1351-1359.
ishkumaran, P. (2014). Natural antioxidants and its benefits. Kennedy, J.F., Riverazis, J., Lioyd, L.L. (1992). Enzyme
International Journal of Food and Nutritional Sciences, 3(6): browning in orange juice using a model system based on fresh-
225-232 ly squeezed orange juice. Journal of Science of Food and Ag-
Ashaye, O.A., Taiwo, O.O. and Adegoke, G.O. (2006). riculture, 52: 85-95.
Effect of local preservative (Aframomum danielli) on the Maireva, S., Usai T. and Manhokwe, S. (2013). The de-
chemical and sensory properties of stored warakanshi. African termination of adulteration in orange based Fruit Juices. Inter-
Journal of Agricultural Research, 1 (1): 010-016 national Journal of Science and Technology, 2 (5): 365- 372.
Ashaye, O.A., Olanipekun, O.T., Ige, E.A., Farinde, E.O. Reiter, M., Stuparic, M., Neidhart, S. and Carle, R. (2003).
and Akinkunmi, S.O. (2013). Changes in quality attributes of The role of process technology in carrot juice cloud stability.
mixed roselle, water melon and grape juice using Aframomum Lebensm.-Wiss. U.-Technol. 36: 165–172
danielli as a preservative. African Journal of Food Science, 7 Sharma, H.K., Kaur, J., Sarkar, B.C., Singh, C., Singh, B.
(6): 216-221 and Shitandi, A.A. (2006). Optimization of pretreatment condi-
Bao, B. and Chang, K.C. (1994). Carrot juice colour, ca- tions of carrots to maximize juice recovery by response surface
rotenoids and monostarchy polysaccharide as affected by pro- methodology. Journal of Engineering Science and Technology,
cessing condition. Journal of Food Science, 59: 2-5.Barr, S.I. 1: 158- 165
(2003). Dietary reference intakes: Vitamins. The Whitehall- Taghvaei, M. and Jafari, S.M. (2015). Application and
Robins Report, vol 12 no 2 stability of natural antioxidants in edible oils in order to substi-
Bates. R.P., Morris, J.R. and Crandall, P.G. (2001). Prin- tute synthetic additives. Journal of Food Science and Technol-
ciples and practices of small and medium scale fruit juice pro- ogy, 52 (3): 1272-1282
cessing. Chapman & Hall publishers, London.
Cardoso, P.C., Della-Lucia, C.M., Stringheta, P.C., Cha-
ves, J.B.P. and Pinheiro-Sant’Ana, H.M. (2009). Carotene and
provitamin A content of vegetables sold in Viçosa, MG, Brazil,
during spring and winter. Brazilian Journal of Pharmaceutical
Sciences, 45 (3): 527-537
Chen, B.H., Peng, H.Y. and Chen, H.E. (1995). Changes
in carotenoids, color and vitamin A contents during processing
of carrot juice. Journal of Agricultural and Food Chemistry,
43:1912-1918
Coultate, T.P. (2002). Food: The chemistry of its compo-
nent. 4th edition. Royal Society of Chemistry. Pp 175-217.
Demir, N., Acar, J. & Bahçeci, K.S. (2004).Effects of sto-
rage on quality of carrot juices produced with lactofermentati-
on and acidification. European Food Research and Technology,
218: 465–468 https://doi.org/10.1007/s00217-004-0883-
Ho, C.T. (1997). Antioxidant properties of plant flavo-
noids. Food factors for cancer prevention. Chigashi, H., Osa-
wa, T., Terao, J., Watanabe, S., Yoshikawa, T. (eds). Pp 593-
595. Springer publisher, Tokyo, Japan.
Hossain, M.N., Fakruddin, M., Islam, M.N. (2011). Effect
of chemical additives on the shelf life of tomato juice. Ameri-
can Journal of Food Technology, 6: 914-923
Howard, L.R., Braswell, D., Aselage, J. (1996). Chemi-
cal composition and colour of strained carrots as affected by
processing. Journal of Food Science, 61: 327-330
Huang, Y.T. and Bourne, M.C. (1983). Kinetics of thermal
softening of vegetables. Journal of Texture Studies, 14: 1-9.
Inetianbor, J. E., Yakubu, J. M. and Ezeonu, S. C. (2015).
Effects of food additives and preservatives on man- A Review.
Asian Journal of Science and Technology, 6(2):1118-1135
Ishola, A.I., Okorie, S.U., Nwokeke, B.C. and Ike, E.A.
(2015). Comparative Study on the Effect of Spices Bioactive
Extract on the Stability of Physico-chemical and Sensory Attri-
butes of Zobo Drink under Storage. Asian Journal of Agricul-
ture and Food Sciences, 3 (2): 120-127

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017) 137

ZNANSTVENA BILJEŠKA / SCIENTIFIC NOTE

Reološka svojstva mliječnog proizvoda


na bazi svježeg sira i voća
Rheological properties of dairy products
based on fresh cheese and fruit
Tijana Brčina*, Milica Vilušić, Amel Selimović

Odsjek za Prehrambenu tehnologiju, Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, Univerzitetska 8, 75 000 Tuzla, Bosna i Her-
cegovina

* Corresponding author:
Tel: 00 387 35 320 806; Fax: 00 387 35 320 741; E-mail: tijana.brcina@untz.ba

Sažetak

Cilj rada je bio ispitati reološka svojstva mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća, u ovisnosti o udjelu mliječne masti i upotrje-
bljenih starter kultura. Reološka svojstva su ispitana na Physica MCR 301 reometru (Anton Paar, Austria). Rezultati reoloških ispitivanja su
pokazali razlike u modulima elastičnosti G’ i viskoznosti G’’ u ovisnosti o sadržaju suhe tvari, masti i mikrobnoj starter kulturi. Mliječni proizvod
je proizveden upotrebom mikrobnih starter kultura CHN 22, XT - 303 i mješavina CHN-22 i Lyofasf SAB 440 B u omjeru 2:1, a svježi sir koji
je korišten za dobivanje mliječnog proizvoda je proizveden od obranog (0.9% m.m.) i djelomično obranog mlijeka (1.5% m.m.). Produkcija eg-
zopolisagarida od strane mikrobne sarter kulture Lyofast SAB 440 B je utjecala na manje vrijednosti G ‘, G “i G * u uzorcima koji su dobiveni
inokulacijom sa ovom kulturom u kombinaciji sa CHN 22.
Ključne riječi: mliječni proizvod, modul elastičnosti G’, modul viskoznosti G’’, mikrobne sarter kulture, egzopolisaharidi.

Abstract

The aim of the paper was to examine the rheological properties of dairy products based on fresh cheese and fruit, depending on the pro-
portion of dairy fat and the use of starter cultures. Rheological properties were tested on the Physica MCR 301 rheometer (Anton Paar, Austria).
The results of rheological tests have shown differences in elasticity modulus G ‘and viscosity G’ depending on the content of dry matter, fat and
microbial starter culture. The dairy product was produced using CHN 22, XT - 303 microbial starter cultures and CHN - 22 and Lyofasf SAB
440 B mixes in 2:1 ratio, and the fresh cheese used to obtain dairy products was manufactured from molded (0.9% mm) and partially skimmed
milk (1.5% mm). The production of exopolysaccharide by microbial sarter culture Lyofast SAB 440 B has affected the reduction of both modules
in the samples obtained by inoculation with this culture in combination with CHN 22.
Key words: dairy product, modulus of elasticity G ‘, viscosity modulus G’’, microbial culture starter, exopolysaccharides.

Uvod jali se smatraju viskoelastičnima, ako je za vrijeme i poslije


deformacije dio dobivene mehaničke energije pohranjen u ma-
Uloga fermentiranih mliječnih proizvoda u ljudskoj pre- terijalu (elastični dio), a dio raspršen (viskozni dio).
hrani je poznata od davnina. Ovi proizvodi odavno predstav- Dinamičke metode prate proces geliranja proteina (ko-
ljaju sastavni dio prehrane. Ljekovita i prehrambena svojstva agulacije) i određuju reološka svojstva finalnog proizvoda
raznih fermentiranih mliječnih proizvoda iskusile su mnoge (gruša). Kod ove metode, materijal koji se ispituje je podrvrg-
generacije (Panesar, 2011). Reološka i mikroskopska istraži- nut kontroliranim oscilacijama, tj. frekvenciji koja određuje
vanja su pokazala da se svježi sir može opisati kao disperzija brzinu deformacije uzorka.
ili pasta hidratiziranog kiselog gela kazeinskih čestica u sirutki Ispitivanje proteinske mreže hrane, kao što je sir, obav-
(Korolczuk, 1993; Tscheuschner i Nimbs, 1993; Ozer i sur., lja se sa malim amplitudama oscilatornog smicanja, koje
1998; Senge i sur., 1998; Senge, 2002). Inače, svježi sirevi pos- nisu destruktivnog karaktera, i pri tome daju informacije o
jeduju viskoelastična svojstva. modulima elastičnosti (G’) i viskoznosti (G’’) (Tunick i Hek-
Sir je viskoelastični materijal i sve teksturalne karakter- ken, 2012). Viskoelastične karakteristike, kao što su modul
istike su kombinacija mjerljivih reoloških i mehaničkih svo- elastičnosti i viskoznosti pomažu da se bolje razumije struktura
jstava. Svježi sirevi posjeduju viskoelastična svojstva. Materi- supstrata, utjecaj temperature, interakcije komponenata i fazna

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
138 and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017)

transformacija (Velez-Ruiz, 2008). Reološka svojstva sira su ta niža kod uzoraka koji sadrže egzopolisaharide (Hassan i sur.,
koja daju odgovor na stres i naprezanje koji se primjenjuju ti- 2003). Do istih rezultata je došla i Florenca (2013) istraživan-
jekom kompresije, sječenja ili rezanja (Andronoiu i sur, 2010). jem reologije kozjih sireva za mazanje koji su proizvedeni sa
Viskoelastične gelove karakterizira određivanje modula autohtonim starter kulturama sa i bez produkcije egzopolisa-
G’ i G’’ u linearno viskoelastičnoj regiji (LVR). U linearno harida. Oba uzorka sira su okarakterizirana kao slabo visko-
viskoelastičnoj regiji, moduli G’ i G’’ ostaju konstantni pri elastični gelovi i pseudoplastični proizvodi, gdje su sirevi sa
promjeni amplitude deformacije. Ova regija se uočava pri EPS pokazivali manje vrijednosti G’, G’’ i η*, u istom raspo-
nižim vrijednostima frekvencije ili deformacije. Kako se vri- nu frekvencije, od sireva bez EPS. Svrha rada je bila ispitati
jednost deformacije povećava, tako će vrijednosti modula G’ promjene modula G’ i G” ovisno o udjelu suhe tvari i masti u
i G’’ početi smanjivati ili povećavati te to predstavlja kraj lin- mliječnom proizvodu.
erno viskoelastične regije. Također je praćen utjecaj EPS mikrobne starter kulture na
Važno je razlikovati elastični i viskozni parametar u navedene module.
viskoelastičnim mliječnim proizvodima kako bi se mogao
bolje procijeniti sam tijek razvoja varijabli proizvoda (Pechak
i Smith, 2007). Materijali i metode
Faktor gubitka (faktor prigušenja) tan δ se računa iz odno-
sa G’’ i G’ (). ″Gel točka″ (točka križanja) se može odrediti Proizvodnja prototipa miječnog proizvoda na bazi svje-
određivanjem mjesta na kojem je tan δ neovisan o frekvenciji žeg sira i voća provedena je u laboratoriju za Prehrambenu teh-
ili temperaturi i gdje vrijednosti modula G’ i G’’ postaju jed- nologiju Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Za proi-
nake (G’ = G’’). Vrijednost tan δ u ovoj točki je 1. Pojam tan zvodnju svježeg sira korišteno je komercijalno UHT mlijeko sa
δ se spominje kao tangens gubitka i mjera je relativne vrijed- 0.9% (M1) i 1.5% (M2) mliječne masti. Za izravnu inokulaciju
nosti viskozne i elastične komponente ili kao mjera energije u mlijeko za sir korištene su FD-DVS kulture (proizvođača
koja se izgubila i energija koja se pohranila pod djelovanjem Chr. Hansen, Danska i Sacco, Italija):
deformacije.
Kazeinski gelovi su odgovorni za strukturu i reološka 1. CHN-22 u Lactococcus lactis ssp. lactis
svojstva proizvoda koji imaju gelastu strukturu, rastezljivi sastavu:
su i podložni frakturama. Reološka ispitivanja se koriste kao Lactococcus lactis ssp. cremoris
metode određivanja kvalitete proizvoda mliječne industrije i
kao metode istraživanja strukture proizvoda (Tunick, 2000). Lactococcus lactis ssp. lactis biovar diacety-
Kiseli kazeinski gel se ponaša kao viskoelastični materijal. lactis
Sa povećanjem viskoznih svojstava povećava se tan δ,
Leuconostoc mesenteorides ssp. cremoris
dok se povećanjem elastičnih svojstava smanjuje tan δ. Ta-
kođer, može se zaključiti da je tan δ idealan parametar za Streptococcus thermophilus
praćenje promjene iz viskoznog tečnog (mlijeko) u čvrsto (gel)
stanje. Primjena malog napona na kiseli kazeinski gel, rezul- 2. XT–303 u Lactococcus lactis ssp. lactis
sastavu:
tira izduživanjem proteinskog matriksa (koje ima povratnu Lactococcus lactis ssp. cremoris
reakciju). Čvrstoća gela se povećava sa povećanjem sadržaja
proteina, toplinskim tretmanom mlijeka, povećanjem tempera- Lactococcus lactis ssp. lactis biovar diacety-
ture pri kojoj se dodaju kiseline ili sredstava za acidifikaciju, i lactis
sniženjem pH vrijednosti (Maćej i sur., 2004).
Dinamička mjerenja na kazeinskim gelovima daju in- Leuconostoc mesenteorides ssp. cremoris
formacije o kratkim interakcijama, posebno o konformaciji i
Leuconostoc pseudomesenteorides
strukturi kazeinskih čestica (Roefs i sur., 1990). Eksperimenti
moraju biti provedeni pri linearnom viskoelastičnom rasponu 3. CHN – 22 : Lyofast SAB 440B = 2:1
kako bi struktura sira ostala netaknuta. Na taj način, moduli su Lyofast SAB
funkcije vremena, a ne samo veličine naprezanja ili deformaci- 440 B (pro-
je (Rao i Skinner, 1986). ducira EPS) Streptococcus thermophilus
Kelly i O’Donnell (1998) su ispitivali Quark, koji sadrži u sastavu:
80 % vode, utvrdivši da proteoliza i način proizvodnje sman- Lactobacillus acidophilus
juju G’ vrijednost. Schulz i sur. (1999) su razvili metodu za
Bifidobacterium animals ssp.lactis
in-line (unutarnje) praćenje formacija kazeinskih gelova ti-
jekom proizvodnje quark sira i jogurta upotrebom oscilacijske Kao voćni dodatak korišteno je voće iz pasteriziranih
reometrije. kompota ananasa (V1), breskve (V2) i kruške (V3), u laganom
Bakterije mliječne kiseline koje su sposobne producirati sirupu (Iska Qualität, I. Schroeder KG, Njemačka). Dodava-
egzopolisaharide (EPS) imaju važnu ulogu u mliječnoj indu- nje je provedeno po odabranoj formulaciji (25% voća na masu
striji zbog njihovog doprinosa konzistenciji i reologiji fermen- sira). Mlijeko je termički obrađeno na temperaturi 75°C/30
tiranih mlijeka (Florenca, 2013). Također je utvrđeno da je niži sekundi, zbog homogenizacije i bolje denaturacije proteina si-
modul elastičnosti i viskoznosti pri oscilatornom mjerenju kod rutke i njihova uklapanja u strukturu gruša, ohlađeno na tem-
jogurta sa egzopolisaharidima (EPS) nego kod jogurta bez eg- peraturu inokulacije (25°C), nacjepljeno sa mikrobnim starter
zopolisaharida zbog indikacija inicijalne neelastičnosti koja je kulturama.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017) 139

Fermentacija je trajala između 11 i 12 sati na 25°C, do po- provedena su na temperaturi 20°C. Test amplitude proveden
stizanja vrijednosti pH od 4.6 – 4.7. Potom je izvršeno rezanje je sa utvrđenim parametrima: deformacija γ = 0.01-100% i
gruša, hlađenje i cijeđenje sirutke pomoću pamučnih tkanina, kutne frekvencije ω = 10 rad/s. Kod ove oscilacijske probe
u trajanju od oko 8 sati, na 20 °C. Nakon završenog cijeđenja varira amplituda od γ = 0.01-100%, a frekvencija se održava
gruša, svježi sir je dobro homogeniziran u mikseru i razdijeljen konstantnom. Ovim testom se ne ispituje stanje mirovanja
na 3 dijela. U svaki dio je dodana jedna vrsta sjeckanog voća. uzorka, uz kutnu frekvenciju ω = 10 rad/s gdje opterećenje
U jedan dio ananas, u drugi breskva i u treći je dodana kruška. smicanja ne odgovara mirovanju.
Dobiveni proizvodi su skladišteni u hladnjaku u plastič- Ako bi se ispitivalo stanje mirovanja uzorka onda bi
nim posudama i čuvani 10 dana na temperaturi +4°C. Oznake trebalo smanjiti ω. Sve vrijednosti reoloških parametara su u
uzoraka, udjel mliječne masti, vrste mikrobnih kultura i vrste logaritamskom obliku.
voća korištene pri laboratorskoj proizvodnji sirnog deserta pri- Dinamički test je definiran slijedećim karakteristikama:
kazane su u tablici 1. modula elastičnosti - G›, modula viskoznosti - G» i dinamičkim
Tablica 1. Oznake uzoraka sirnog deserta viskozitetom (η) u obliku kompleksnog modula - G*, gdje je
Table 1. Samples of dairy desserts
G* = G'+G''
Oznaka Mliječna Mikrobna kultura Voće
uzorka mast u G* mjera ukupnog otpora gruša na deformaciju (Mezger,
mlijeku (%) 2000; Vilušić, 2002).
M1K1A Ananas
CHN -22
M1K1B Breskva Statistička obrada
M1K1K Kruška
0.9 Analiza varijance (ANOVA) je provedena upotrebom
M1K2A Ananas SPSS softvera (verzija 22) gdje je određen utjecaj kulture,
XT - 303 voća i udjela mliječne masti u mlijeku od kojeg je proizveden
M1K2B Breskva
mliječni proizvod. Tukey test je korišten da bi se odredilo koji
M1K2K Kruška uzorci su statistički značajni (p< 0.05).
M1K3A Ananas
CHN – 22 : Lyofast
M1K3B SAB 440 B = 2:1 Breskva Rezultati i rasprava
M1K3K Kruška
Sadržaj mliječne masti u uzorcima mliječnog proizvoda
M2K1A Ananas na bazi svježeg sira i voća je varirao od 1.40 do 2.48%, a sa-
CHN -22 držaj suhe tvari od 15.13 do 20.62%. Dinamičke metode često
M2K1B Breskva
se koriste za praćenje procesa koagulacije, odnosno formiranja
M2K1K Kruška gruša, i određuju reološka svojstva finalnog proizvoda.
1.5
M2K2A Ananas Pri upotrebi dinamičkih metoda za reološka mjerenja
XT - 303 sam proces koagulacije ne utječe na mjerenje. Izlazni signal
M2K2B Breskva je predstavljen kao dvije krivulje od kojih jedna predstavlja
M2K2K Kruška elastična svojstva, a druga viskozna svojstva reološko-defor-
macijskog ponašanja. Ovakva metoda se može primjenjivati
M2K3A Ananas
za mjerenje elastičnih i viskoznih svojstava proizvoda tijekom
CHN – 22 : Lyofast
M2K3B SAB 440 B = 2:1 Breskva cijelog procesa koagulacije ili praćenje svojstava gotovog pro-
izvoda. Kada se provode mjerenja pri konstantnoj frekvenci-
M2K3K Kruška
ji, ova metoda omogućava snimanje viskoelastičnog svojstva
sustava kao funkcija vremena (Bohlin i sur., 1984; Ikeda i
Mliječna mast i suha tvar uzoraka mliječnog proizvoda Foegeding, 2003). Kod dinamičkih metoda materijal, koji se
na bazi svježeg sira i voća je utvrđena standardnim analitičkim ispituje je podvrgnut kontroliranim oscilacijama, tj. frekvenci-
metodama: mliječna mast Gerber metodom, a suha tvar suše- ji koja određuje brzinu deformacije uzorka. Nastanak gruša je
njem na 105°C do konstantne mase. osnova svakog fermentiranog mliječnog proizvoda, koji prema
Kudryashov i sur. (2001), prati prvo povećanje energije gubi-
taka uslijed agregiranja kazeinskih čestica u nakupine i dalj-
Reološka mjerenja njeg međusobnog povećanja modula elastičnosti i viskoznosti,
obzirom da je gruš već formiran. Dinamički test je definiran
Reološka svojstva mliječnog proizvoda na bazi svježeg sa modulom elastičnosti (G›), modulom viskoznosti (G››), di-
sira i voća ispitana su na Physica MCR 301 reometru namičkim viskozitetom (η-Pas) i kompleksnim modulom G*.
(Anton Paar, Austria). MCR reometri temelje se na konceptu Vrlo niska temperatura inkubacije (23°C), sporo zakiseljavanje
tehnologije na granici rezanja (rezni rub). Sva reološka (fermentacija duže traje) i procesi formiranja gruša rezultiraju
mjerenja mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća manjim vrijednostim tan δ (krivulje su ravnije) u odnosu na

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
140 and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017)

gruš nastao na višoj temperaturi (30°C) (Lucey, 2004). Tempe- mogu biti posljedica preniskog ili visokog napona smicanja iz
ratura fermentacije svih proizvedenih uzoraka mliječnog proi- linearnog viskoelastičnog područja dinamičkog testa napona
zvoda na bazi svježeg sira je bila 25°C i bila je relativno spora smicanja. Kiseli kazeinski gel ima viskoelastična svojstva, a
sa trajanjem od 11.5 i 12 sati. Na osnovu rezultata reoloških is- kao takav pokazuje karakteristike i čvrstih tijela (elastičnosti)
pitivanja vrijednost G››, koja opisuje viskozna svojstva mliječ- i tekućina (viskozitet) (Lucey i sur., 1997b), (vrijednosti koja
nog proizvoda na bazi svježeg sira i voća, niža je od G›, koja ovisi od fine ravnoteže spontane dezintegracije strukture i br-
opisuje elastični dio reološko-deformacijskog ponašanja. Na zine deformacije primjenjene preko instrumenta). Analiza va-
osnovu toga, proizlaze elastična svojstva uzoraka mliječnog rijance (tablica 2) pokazala je statistički signifikantnu razliku
proizvoda na bazi svježeg sira i voća. Sumiranjem realne kom- za vrijednosti G›, G›› i G*, jer je dobivena F-vrijednost (tes-
ponente G› i imaginarne komponente G›› dobije se kompleksni tna vrijednost) veća od granične tablične vrijednosti. Ovome
modul smicanja G* koji predstavlja čvrstoću gruša. Paralelne u prilog govori i činjenica da je nivo signifikatnosti p < 0.05.
krivulje G› i G›› pokazuju tipično viskoelastično ponašanje, Analiza varijance (tablica 3) pokazala je da postoji statistički
što i odgovara tvrdnji da uzorci mliječnog proizvoda na bazi signifikantna razlika unutar grupa podataka za G›, G›› i G* (p
svježeg sira i voća posjeduju viskoelastična svojstva. Odnos < 0.05). S obzirom na statistički signifikantnu razliku, prove-
G› i G›› nije puno odstupao kod uzoraka proizvoda na bazi den je Tukey test (tablica 4). Radi uspoređivanja vrijednosti
svježeg sira i voća i iznosio je G›/G›› ≈ 4. Odgovor gruša na unutar grupa G›, G›› i G*, proizvoljno su izabrane tri točke
oscilacijske deformacije i postojanje relativno veće vrijednosti amplituda 0.0316, 0.1 i 1%, pri konstantnoj frekvenciji kako je
modula elastičnosti, prikazane u obliku veće energije čuvanja ranije i navedeno.
na skali kraćeg frekvencijskog perioda ili skali deformacije,

Tablica 2. Analiza varijance podataka modula G›, G›› i G*


Table 2. Analysis of variance G›, G›› i G* moduls

Izvor Sume kvadrata Stupnjevi Prosjeci F (testna p-nivo sig.


slobode vrijed.)
Varijance kvadrata
Između proizvoda 1.135 · 10 7
8 1418828.294 5.406 0,000
moduli

Analitička greška 4.016· 10 7


153 262459.734

Ukupno 5.151· 107 161

Tablica 3. Analiza varijance modula G›, G›› i G* unutar grupe podataka


Table 3. Analysis of variance G›, G›› i G* moduls in side group
Izvor Sume Stupnjevi Prosjeci F (testna p-nivo
slobode vrijed.)
Varijance kvadrata kvadrata sig.
G’ Između proizvoda 51003315,716 17 3000195,042 32,089 0,000
Analitička greška 25524232,910 273 93495,359
Ukupno
76527548,626 290

G’’ Između proizvoda 3646394,239 17 214493,779 125,977 0,000


Analitička greška 464821,719 273 1702,644

Ukupno
4111215,958 290

G* Između proizvoda 81926367,846 17 4819198,109 40,949 0,000


Analitička greška 32128733,320 273 117687,668

Ukupno
114055101,166 290

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017) 141

Tablica 4. Statistička obrada rezultata reoloških mjerenja (a)


(Tukey test)
Table 4. Statistical analysis of rheological measurement
results (Tukey test)

G’ G’’ G*
M1K1A5,6 M1K1A8 M1K1A6

M1K1B2,3 M1K1B3 M1K1B3,4

M1K1K7 M1K1K9 M1K1K7

M1K2A10 M1K2A13 M1K2A10

M1K2B8 M1K2B11 M1K2B8


(c)
M1K2K9 M1K2K12 M1K2K9

M1K3A4 M1K3A6 M1K3A5

M1K3B1,2,3 M1K3B2 M1K3B2,3,4

M1K3K4 M1K3K5 M1K3K5

M2K1A1,2 M2K1A2 M2K1A1,2,3

M2K1B1 M2K1B1 M2K1B1

M2K1K4 M2K1K4 M2K1K4

M2K2A1 M2K2A2 M2K2A1,2

M2K2B4,5 M2K2B5 M2K2B5


(d)
M2K2K6 M2K2K7 M2K2K6

M2K3A7 M2K3A10 M2K3A7

M2K3B1,2,3 M2K3B2 M2K3B1,2,3

M2K3K1 M2K3K1 M2K3K1,2

1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13 - srednje vrijednosti u istoj ko-


loni, sa različitim eksponentom su signifikantno različite
(p<0,05)
U reološkom dinamičkom spektru, modul elastičnosti
(G›) i modul viskoznosti (G››) se smanjuju pri zagrijavanju i
povećavaju pri hlađenju. Svježi sirevi (Queso Blanco, Queso
Blanco con Frutas, Queso Para Freir and Parela) imaju veći
elastični modul G› 2.64-3.63 x 104 Pa) i viskozni modul G›› (f)
(0.79 -1.12 x 104Pa) u odnosu na sireve za topljenje. Sa po-
većanjem temperature i dužine čuvanja, G› i G›› kod svježih
sireva značajno se smanjuju (Park, 2006). Na osnovu rezultata
reoloških mjerenja vrijednosti modula G› i G›› bile su veće kod
uzoraka proizvedenih od mlijeka sa 0.9 % mliječne masti, pa se
može zaključiti da se vrijednosti modula G› i G›› smanjuju sa
povećanjem sadržaja suhe tvari i masti u uzorcima mliječnog
proizvoda na bazi svježeg sira i voća što je vidljivo na slikama
1(a), 1(c)¸ 1(f), 2 (a) i 2(e).

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
142 and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017)

(g) mlijeka sa 0.9 % m.m., sadržaj suhe tvari iznosio je od 15.13


do 16.25 %, a sadržaj masti od 1.40 do 1.76% dok su uzorci
proizvedeni od mlijeka sa 1.5 % m.m. sadržavali od 20.32 do
21.40% suhe tvari te od 1.96 do 2.48% mliječne masti.

(a)

(h)

(b)

(i)

(d)

Slika 1. Promjene modula čuvanja G› i modula gubitka


G›› u ovisnosti o deformaciji uzorka proizvedenog
od mlijeka M1: M1K1A (a), M1K1K (c), M1K2A
(d), M1K2K (f), M1K3A (g), M1K3B (h) i M1K3K
(i)
Figure 1. Changes of G ‹storage module and loss modu-
lus G› depending on deformation of the sample
produced from M1 milk: M1K1A (a), M1K1K (c),
M1K2A (d), M1K2K (f), M1K3A (g), M1K3B (h)
and M1K3K (i)

Uzorci koji su dobiveni od obranog mlijeka sa 0.9% mli-


ječne masti imali su veće vrijednosti modula G› i G›› od uzo-
raka proizvedenih od djelomično obranog mlijeka s 1.5 % mli-
ječne masti. U uzorcima mliječnog proizvoda proizvedenih od

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017) 143

(e) (i)

(f)
Slika 2. Promjene modula čuvanja G› i modula gubitka
G›› u ovisnosti o deformaciji uzorka proizvedenog
od mlijeka M2K1A (a), M2K1B (b), M2K2A (d),
M2K2B (e), M2K2K (f), M2K3A (g), M2K3B (h) i
M2K3K (i)
Figure 2. Changes of G ‹storage module and loss modu-
lus G› depending on deformation of the sample
produced from M2 milk: M2K1A (a), M2K1B (b),
M2K2A (d), M2K2B (e), M2K2K (f), M2K3A (g),
M2K3B (h) and M2K3K (i)

Mliječna mast pozitivno utječe na teksturu, okus i boju


mliječnih proizvoda (Haque i Ji, 2003). Smanjen sadržaj masti
u jogurtu uzrokuje formiranje krhke gel strukture jogurta,
(g) što ukazuje na lošija reološka svojstva, teksturu, okus i miris
(Lobato-Calleros i sur, 2014). Iz tablice 4 vidljivo je i da
uzorci sa većim udjelom mliječne masti imaju niže vrijednosti
modula G› i G›› kod uzoraka nacijepljenih sa K1 i K2 starter
kulturom (p<0.05). Uzorci nacijepljeni s mješavinom starter
kultura (K3) ne pokazuju takve rezultate.
Kod uzoraka s ananasom i breskvom, vrijednosti modula
G’’ su manje od vrijednosti modula G’, što znači da prevla-
dava karakter elastičnog dijela uzorka svježeg sira. Budući da
u svim proizvedenim uzorcima mliječnog proizvoda na bazi
svježeg sira i voća dominira G’ > G’’ znači da spomenuti uzorci
zadržavaju tan δ < 1. Svi uzorci mliječnog proizvoda na bazi
svježeg sira i voća su imali omjer viskoznih i elastičnih karak-
teristika između 0 i 1 (tan δ). To potvrđuje vrijednost tan δ koja
se nalazila u intervalu od 0.22 do 0.3 što dokazuje da mliječni
(h) proizvod na bazi svježeg sira i voća posjeduje elastična svoj-
stva. U slučaju idealno elastičnog tijela tan δ je jednak 0, a za

idealno viskoznu tekućinu tan . Tan δ je idealan para-


metar za praćenje promjene iz viskoznog tekućeg (mlijeko) u
čvrsto (gel) stanje (Mezger, 2000; Maćej i sur., 2004). Pojam
tan δ se spominje kao tangens gubitka i mjera je relativne vri-
jednosti viskozne i elastične komponente ili kao mjera energije
koja se izgubila i energija koja se pohranila pod djelovanjem
deformacije. U studiji koju su proveli El-Garawany i Abd El
Salam (2005) modul čuvanja G’ je bio veći od modula gubitaka
G’’ na različim temperaturama. Općenito, log (G′) i log (G″)
rastu sa povećanjem primjenjene frekvencije, čime se ukazuje
na slabo umreženu strukturu gela.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
144 and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017)

Uzorci mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i ananasa promjeni deformacije. Iz rezultata reoloških ispitivanja, LVE
proizvedenih od obranog mlijeka sa 0.9% mliječne masti i regija se uočava na niskim frekvencijama u kojoj su moduli
djelomično obranog mlijeka sa 1.5% mliječne masti inokulirani G’ i G’’ ostali konstantni pri promjeni frekvencije. Kako se
sa mikrobnim starter kulturama XT-303 i mješavinom starter frekvencija počela povećavati uočava se pad vrijednosti oba
kultura CHN-22 i Lyofast SAB 440 B u omjeru 2:1 imali su modula. Taj pad predstavlja kraj LVE regije. Kod nekih ma-
najveće vrijednosti modula G› (M1K2A i M2K3A) (slike terijala, kraj LVE regije može predstavljati i porast ovih mod-
1(d) i 2(g)). Također, Tukey testom pokazalo se da ovi uzorci ula. Kako se vidi sa slika (1(a), 1(c)¸ 1(f), 2 (a), 2(d), 2(e) i 2
posjeduju veće vrijednosti. Najmanje vrijednosti pokazali su (g)), dužina LVE regija je različita od uzorka do uzorka. Kod
uzorci mliječnog proizvoda i breskve proizvedeni od obranog uzoraka mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i ananasa
mlijeka s 0.9% mliječne masti i djelomično obranog mlijeka proizvedenih od djelomično obranog mlijeka s 1.5% mliječne
sa 1.5% mliječne masti inokulirani sa mikrobnim starter masti i inokuliranih s mikrobnom starter kulturom XT-303 i
kulturama CHN-22 i mješavinom starter kultura CHN-22 i mješavinom mikrobnih starter kultura CHN-22 i Lyofast SAB
Lyofast SAB 440 B u omjeru 2:1 (M1K3B – G››, M1K3K– 440 B u omjeru 2:1 (M2K2V1 i M2K3V1) (slike 2 (d) i (g))
G›, M2K1B – G››, M2K2A – G›) (slike 1(h), 1(i), 2(b) i 2(d)) ova regija je najkraća. Kod ostalih uzoraka kraj LVE regije
(tablica 4). Najveće vrijednosti modula G›› su imali uzorci nastupio je u intervalu deformacije od 1 do 10%. Promatrajući
mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i ananasa proizvedeni rezultate reoloških ispitivanja, primjetno je da je kod uzoraka
od obranog mlijeka sa 0.9% mliječne masti i djelomično mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća proizvedenih
obranog mlijeka sa 1.5% mliječne masti inokulirani sa od obranog mlijeka s 0.9% mliječne masti i djelomično obra-
mikrobnim starter kulturama XT - 303 i mješavinom starter nog mlijeka s 1.5% mliječne masti inokuliranih s mikrobnim
kultura CHN-22 i Lyofast SAB 440 B u omjeru 2:1 (M1K2A starter kulturama CHN–22, XT–303 i mješavinom mikrobnih
i M2K3A) (slike 1(d) i 2(g)), a najmanje vrijednosti pokazali starter kultura CHN-22 i Lyofast SAB 440 B u omjeru 2:1,
su uzorci mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i breskve od kojih su tri uzorka bila sa ananasom (M1K1A, M1K2A i
proizvedeni od obranog mlijeka sa 0.9% mliječne masti i M2K3A) (slike 1(a), 1(d) i 2(g)), a jedan sa kruškom (M2K2K)
djelomično obranog mlijeka sa 1.5% mliječne masti inokulirani (slika 2(f)), na kraju mjerenja došlo do križanja krivih G’ i G’’.
sa XT – 303 i mješavinom starter kultura CHN-22 i Lyofast Ova točka se često naziva ″gel točka″ u kojoj se vrijednosti
SAB 440 B u omjeru 2:1 (M1K3B i M2K1B) (slike 1 (h) i modula G’ i G’’ izjednačavaju i tan δ = 1 (δ = 45°). U ovoj
2(b) Starter kulture također značajno mogu poboljšati reološke točki, dolazi do promjene viskoznog elastičnog ponašanja iz
karakteristike proizvoda. Primjena i inkorporiranje probiotika dominatnog elastičnog (G’ > G’’) u viskozno ponašanje (G’’
u starteru također može utjecati na tijek fermentacije, proces > G’). To se vidi najbolje kod uzorka mliječnog proizvoda na
formiranja gela i reološke karakteristike finalnog proizvoda. bazi svježeg sira i kruške proizvedenog od djelomično obra-
Poznato je da su egzopolisaharidi (EPS) produkti fermentacije nog mlijeka s 1.5% mliječne masti i mikrobne starter kulture
koji poboljšavaju viskozitet proizvoda i smanjuju sinerezu XT-303 (M2K2K) koja je nastupila prije završetka mjerenog
u usporedbi sa proizvodima bez EPS kultura (Iličić, 2010). područja deformacije, tj. na nešto nižoj deformaciji od kra-
Utvrđeno je da je niži modul elastičnosti i viskoznosti pri jnje (slika 2(f)) za razliku od ostalih uzoraka kod kojih je ta
oscilatornom mjerenju kod EPS jogurta nego kod jogurta bez točka nastupila točno na kraju mjernog područja. Budući da su
EPS zbog indikacija inicijalne neelastičnosti koja je niža kod moduli elastičnosti i viskoznosti ovisni o frekvenciji, i vrijeme
uzoraka koji sadrže egzopolisaharide (Hassan i sur., 2003). postizanja ″gel točke″ je također ovisno o frekvenciji. Ova
Mikrobna starter kultura Lyofast SAB 440 B u svom sastavu točka se koristi u reologiji emulzija za definiranje promjene
pored dvije probiotičke bakterije sastoji se i od posebno ponašanja iz tekućeg u čvrsto i obratno. Ako su formirane
odabranih sojeva Streptococcus thermophilus koji produciraju idealne točke križanja, tada su moduli potpuno neovisni o
egzopolisaharide. Pet od šest uzoraka mliječnog proizvoda na frekvenciji.
bazi svježeg sira i voća koji su bili inokulirani ovom starter Prema Allmere i sur. (1999) nađene su vrijednosti G›
kulturom su imali niže vrijednosti modula G› i G›› (slike 1 (g-i), oscilacijskih mjerenja značajno promijenjene udjelom ukupnih
2(h) i 2 (i)) jer je produkcija egzopolisaharida imala utjecaj na proteina mliječnih uzoraka. Za razliku od vrijednosti G››, gdje
sniženje vrijednosti oba modula. Analiza varijance je pokazala ni ukupni proteini, ni udio kazeina, nemaju značajan uzajamni
statistički signifikantnu razliku unutar grupa podataka G› i G›› odnos sa modulom gubitaka. Činjenica je da veći udio ukupnih
između uzoraka (p<0.05). Tukey test (tablica 4) je pokazao da proteina kreira mrežu sa većom gustoćom strukture matriksa,
su egzopolisaharidi imali utjecaja na niže vrijednosti modula koja onda rezultira većim elasticitetom, bez utjecaja na
G’ i G’’ samo kod uzoraka koji su proizvedeni od mlijeka s 0.9 viskozni modul.
% m.m. To nije bio slučaj kod uzoraka proizvedenih od mlijeka
sa 1.5% m.m. uz EPS kulture, gdje je došlo do porasta vrijed-
nosti modula G’ i G’’ u odnosu na uzorke bez EPS kulture. Zaključci
Kod uzorka mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća
proizvedenog od mlijeka s 1.5% m.m. dva od tri uzorka s EPS Na osnovu reološke procjene, vrijednosti modula čuvanja
imaju više vrijednosti modula G’ i G’’ (M2K3A i M2K3K). G› i modula gubitaka G›› variraju kod svih uzoraka s obzirom
Hook-ov zakon navodi da je proporcionalan odnos između na različit sadržaj suhe tvari i masti.
naprezanja i deformacije za viskoelastične materijale kada Svi uzorci mliječnog proizvoda na bazi svježeg sira i voća
je primijenjen mali napor. Ovaj fenomen se naziva linearna su imali G› > G›› odakle proizilazi da uzorci posjeduju ela-
viskoelastičnost (LVE). Unutar ove linearno viskoznoelastične stična svojstva sa omjerom viskoznih i elastičnih karakteristika
regije, viskoelastični parametri G’ i G’’ ostaju konstantni pri između 0 i 1 (tan δ).

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


T. Brčina et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 137-145 (2017) 145

Uzorci dobiveni od obranog mlijeka imali su veće vrijed- Pechak, D. G., Smith, A. K. (2007): Instrumental Tech-
nosti modula G› i G›› od uzoraka proizvedenih od djelomično niques for Sample Preparation, Chapter 2, u Structure of dairy
obranog mlijeka. foods, Blackwell Publishing Ltd., ur. A. Tamime, 17-50.
Niže vrijednosti modula G› i G›› kod pet uzoraka mliječ- Rao, V.N.M., Skinner, G. E. (1986): Rheological proper-
nog proizvoda na bazi svježeg sira i voća (M1K3A, M1K3B, ties of solid foods, u Engineering Properties of Foods, Marcel
M1K3K, M2K3B i M2K3K) dobivenih inokulacijom sa mi- Dekker, New York, NY, ur. M. A. Rao, S. S. H. Rizvi, 215–254.
krobnom starter kulturom Lyofast 440 SAB B, rezultat su Robinson, R. K. (1991) Therapeutic Properties of Fer-
utjecaja produkcije egzopolisaharida od strane sojeva Strepto- mented Milks, Elsevier Applied Science Publishers, London.
coccus thermophilus.

Literatura

Allmere, T., Åkerlind, M., Andrén, A. (1999) Rheological


properties od acidified gels of skim milk from cows selected
for high or low fat concentration, International Dairy Journal,
9 703-707.
Andronoiu, D.G., Diaconu G.G., Botez E., Rotaru, G.,
Nistor O.V., Mocanu G.D. (2010) Research concearning the
changes of curd texture along the cascaval cheese making pro-
cess. Journal of Agroalimentary Processes and Technologies,
16 (2) 207-211
Florenca, S. (2013) Rheology of spreadable goat cheese
made with autochthonous lactic cultures differing in their abi-
lity to produce exopolysaccharides, Food Science and Techno-
logy, 33(2) 233-238.
Haque, Z.U., Ji, T. (2003) Cheddar whey processing and
source: II. Effect on nonfat ice cream and yogurt, International
Journal of Food Science And Technology, 38 463-473.
Hassan, A.N., Ipsen, R., Janzen, T., Qvist, K.B. (2003)
Microstructure and rheology of yoghurt made with cultures
differing in the ability to produce exopolysaccharides. Journal
of Dairy Science, 86 4632-4638.
Iličić, M.D. (2010) Optimizacija tehnološkog procesa
proizvodnje funkcionalnog fermentisanog mliječnog napitka.
Doktorska disertacija. Tehnološki fakultet. Univerzitet u No-
vom Sadu.
Korolczuk, J. (1993) Flow behaviour of low solids fresh
cheeses, Journal Dairy Research, 60 593–601.
Lobato-Calleros, C., Ramirez-Santiago, C., Vernon-Car-
ter, E.J., Alvarez-Ramirez J., (2014) Impact of native and
chemically modified starches addition as fat replacers in the
viscoelasticity of reduced-fat stirred yogurt, Journal of Food
Engineering 131 110-115.
Maćej, O., Jovanović, S., Barać, M. (2004) Uticaj odabra-
nih faktora na reološke osobine i mikrostrukturu kiselog kaze-
inskog gela, Prehrambena industrija - mleko i mlečni proizvodi
15 (1-2), 46-56.
Mezger, T. (2000) Das Rheologie-Handbuch, C. R. Vin-
centz Verlag, Hannover
Ozer, B.H., Bell, A.E., Grandison, A.S., Robinson, R.K.
(1998) Rheological properties of concentrated yogurt (Lab-
neh), Journal of Texture Studies 29, 67–79.
Panesar, P.S. (2011) Fermented Dairy Products: Starter
Cultures and Potential Nutritional Benefits, Food and Nutriti-
on Sciences 2, 47-51.
Park, H. J. (2006) Studies on Functional and Rheologi-
cal Characteristics of Hispanic Cheeses Theses and Disserta-
tions.634.http://openprairie.sdstate.edu/etd/634 (30.08.2016)

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
146 and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017)

STRUČNI RAD / PROFESSIONAL PAPER

Osiguranje kvalitete rezultata ispitivanja 2

vina u analitičkom laboratoriju

Quality assurance of wine testing results in analytical laboratory


Renata Leder1*, Valentina Ščitnik2, Marija Vukoja2, Anita Boras2, Ivana Vladimira Petric1, Neven Antunac2,
Mara Banović3
1
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Jandrićeva 42, 10000 Zagreb, Hrvat-
ska
2
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
3
Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pierrottieva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
*
Corresponding author: renata.leder@hcphs.hr

Sažetak

Osiguranje kvalitete temeljni je čimbenik u dobivanju pouzdanih, vjerodostojnih i ponovljivih rezultata analiza. Cilj rada je prikazati na-
čin kontrole kvalitete rezultata ispitivanja vina, a time i osposobljenost laboratorija, provedbom unutarnje i vanjske kontrole kvalitete za četiri
odabrana parametra: relativna gustoća, alkoholna jakost, hlapljiva i ukupna kiselost. Unutarnja kontrola kvalitete provedena je primjenom
kontrolnih karata za interni referentni materijal, a vanjska kontrola kvalitete sudjelovanjem u međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima.
Prikazane su vrijednosti statističke obrade rezultata laboratorija na osnovu kojih se procjenjuje uspješnost sudjelovanja laboratorija u
međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima. Na osnovu prikazanih rezultata može se zaključiti da je odabrani laboratorij u promatranom
razdoblju uspješno provodio kontrolu kvalitete rezultata analitičkih metoda za sva četiri ispitivana parametra, budući da dobiveni rezultati
referentnog materijala nisu prelazili zadane granične vrijednosti. Laboratorij je uspješno sudjelovao i u međulaboratorijskim usporedbenim
ispitivanjima, što je potvrđeno dobivenim Z-vrijednostima koje su bile između -2,00 i +2,00 za sve ispitivane parametre. Primjenom predstavljenih
postupaka kontrole postignuta je visoka kvaliteta rezultata ispitivanja.
Ključne riječi: analize vina, kontrolne karte, kvaliteta, međulaboratorijska usporedbena ispitivanja, osiguranje kvalitete, referentne metode

Abstract

Quality assurance is the key factor in producing reliable, trustworthy and reproducible analyses results. The goal of this research is to
demonstrate the modality of results quality control in the scope of wine analyses and thus the qualification of laboratory, by implementation of
internal and external quality control for four selected parameters:relative density, alcoholic strength, volatile and total acidity. Internal qua-
lity control is carried out by applying control charts for in-house reference material and external quality is carried out by the participation in
interlaboratory comparison examinations. Here are presented the results of laboratories data statistical processing from which the success of
participation in interlaboratory comparisons is being estimated. Based on the presented results we can conclude that laboratory successfully
implemented quality control of testing results during controlled period for four analyzed parameters, because the reference material results did
not exceed the specified limit values. Laboratory has successfully participated in interlaboratory comparisons which was confirmed by obtained
Z-values that were between -2.00 and +2.00 for all tested parameters. By application of presented control procedures, high quality of testing
results is achieved.
Key words: wine analyses, control charts, quality, interlaboratory comparison, quality assurance, reference methods

Uvod a za rad u laboratoriju u primjeni je norma HRN EN ISO/


IEC 17025:2007 „Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih
U uvjetima sve jače konkurencije i sve većih zahtjeva i umjernih laboratorija“. Primjer organizacije koja je akre-
potrošača, kvaliteta je postala temeljni čimbenik opstanka na ditirana prema ovim zahtjevima je Hrvatski centar za poljo-
tržištu. Principi tzv. dobre laboratorijske prakse (DLP) primje- privredu, hranu i selo (HCPHS), Zavod za vinogradarstvo i
njuju se od 1970. g., da bi u današnje vrijeme bili zamijenje- vinarstvo (ZVV), Odjel za kontrolu kvalitete proizvoda (u
ni sa sustavom upravljanja kvalitetom, koji se primjenjuju u daljnjem tekstu Odjel) u kojem se provode fizikalno-kemij-
svim djelatnostima (Peterlić, 2008). Raditi kvalitetno znači ska ispitivanja kakvoće grožđa, mošta, vina i voćnih vina te
raditi prema najvišim svjetskim standardima (normama), jakih alkoholnih pića.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017) 147

Kvaliteta rezultata ispitivanja ili umjeravanja može se i učestalosti sudjelovanja u ispitivanjima sposobnosti (HAA-
pratiti unutarnjim ili vanjskim mjerama kontrole kvalitete. Pr-2/6, 2015). Cilj rada bio je prikazati način kontrole kvalitete
Unutarnja kontrola kvalitete sastoji se od postupaka koje pro- rezultata ispitivanja vina, provedbom unutarnje i vanjske kon-
vodi osoblje laboratorija u svrhu kontinuirane procjene kva- trole kvalitete.
litete rezultata ispitivanja, dobivenih određenim analitičkim
postupkom. Unutarnje mjere osiguravanja kvalitete rezultata
ispitivanja imaju za cilj svakodnevno dobivanje valjanih i kva- Materijali i metode
litetnih rezultata analiza. Unutarnja kontrola kvalitete rezulta-
ta može se osigurati uporabom referentnog materijala (RM) Materijali
(Gašljević i sur., 2007), te kontrolnim kartama (KK), kojima Sve analize vina provedene su u Odjelu za kontrolu kva-
se vrijednosti dobivene jednoga dana uspoređuju s vrijednosti- litete proizvoda, ZVV, HCPHS, tijekom 2015. i 2016. godine.
ma dobivenih kroz više prethodnih dana (Hovind i sur., 2011). Unutarnja kontrola kvalitete provedena je primjenom KK za
Prikazivanje rezultata analiza na KK omogućuje analitičaru interni RM, a vanjska je kontrola kvalitete provedena sudjelo-
utvrđivanje raspodjele analiziranih vrijednosti, prikaz podata- vanjem u MUI.
ka na sažeti način, utvrđivanje trendova i poduzimanje odgo-
varajućih popravnih radnji (Runje, 2015; Runje i Ančić, 2015; Priprema internog referentnog materijala
Štajdohar-Pađen, 2015). U praktičnoj svakodnevnoj primjeni i Interni RM odgovarajuće matrice (vino) u Odjelu se pri-
tumačenju kontrolnih karata moguća su tri slučaja: prema sukladno normama i propisima za validacijske postupke
• metoda je pod kontrolom ukoliko je rezultat između „gra- te statističku obradu dobivenih rezultata (ISO Guide 80:2014;
nica upozorenja“ (± 2 standardne devijacije, SD), (engl. Leder i sur., 2014). RM-u se najprije utvrđuje homogenost i
warning limits) te ukoliko je rezultat između „granica stabilnost, nakon čega slijedi provjera ekstremnih vrijednosti
upozorenja“ i „granica akcije“ (± 3 SD), (engl. action li- (engl. outliera), određivanje referentne vrijednosti te izrada
mits) a dva prethodna rezultata su unutar „granica upozo- kontrolnih karata s dozvoljenim granicama odstupanja, odno-
renja“ (± 2 SD) može se nastaviti s analizama redovnih sno „granicama upozorenja“ ( ± 2 SD) i „granicama akcije“ (
uzoraka, ± 3 SD). Ovdje prikazane referentne vrijednosti za sve para-
• metoda je pod kontrolom, ali se može smatrati statistički metre, odnosno ispitne metode, dobivene su mjerenjima prove-
izvan kontrole ukoliko su rezultati između „granica upo- denim u 25 jedinica proizvoda izuzetih iz ukupne nabavljene
zorenja“, s najviše jednim rezultatom između „granica količine (500 boca volumena 0,187 L) vina sorte Graševina,
upozorenja“ i „granica akcije“. U slučajevima kada se se- berbe 2013., proizvođača Kutjevo d.d. Sva mjerenja određi-
dam uzastopnih rezultata postepeno povećava, odnosno vanih značajki RM-a provodili su analitičari Odjela koji su se
smanjuje ili se deset od jedanaest nalazi ispod ili iznad svaki tjedan izmjenjivali u provođenju navedenih ispitivanja.
centralne linije, može se pristupiti analizama redovnih Primijenjene metode i uređaji navedeni su u tablici 1.
uzoraka. Ovakvi trendovi kontrolnih uzoraka ukazuju na
moguće probleme s primjenom metode. Tablica 1. Parametri, metode i uređaji za pripremu internog
• metoda je izvan kontrole kad je rezultat izvan „granica referentnog materijala u Odjelu
akcije“ te kad je rezultat između „granica upozorenja“ i Table 1. Parametres, methods and instruments of in-house
„granica akcije“, a najmanje jedan od prethodna dva re- reference material preparation in Department
zultata također između tih granica (pravilo dva od tri). U
ovakvoj situaciji ne smiju se analizirati redovni uzorci, parametar /
već se moraju poduzeti odgovarajući koraci za otklanja- metoda / method uređaj / instrument
parameter
nje uzroka dobivanja rezultata izvan dozvoljenih granica
(Hovind i sur., 2011). OIV-MA-AS2- tri uređaja DMA
relativna gustoća
01A:R2012, 4500
Vanjska kontrola kvalitete temelji se na ispitivanju ospo- (20/20°C) relative
(Compedium OIV,
sobljenosti laboratorija (eng. Proficiency Testing) u različitim density (20/20°C)
2016.) (Anton Paar)
shemama ispitivanja sposobnosti ili drugim međulaboratorij-
skim usporedbama i najbolji je alat u procijeni sposobnosti NIR spektrometrija
i kvalitete mjerenja. Unutarnje i vanjske mjere osiguravanja alkoholna jakost tri uređaja Alcolyzer
Patent Anton Paar
kvalitete međusobno se ne isključuju. Redovito sudjelovanje (% vol) alcoholic
laboratorija u međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanji- strength (% vol) (Anton Paar)
(US 6,690,015; AT
ma (MUI) nije dovoljno za praćenje svakodnevnih rezultata. 406711).
Organizator programa MUI odgovoran je za oblikovanje she-
me programa, pomoć laboratorijima u analizi neprihvatljivih OIV-MA-
ukupna kiselost (g/L)
AS313-01:R2015
rezultata te izvještavanje o dobivenim rezultatima koje mora -
(Compedium OIV,
uključiti: tumačenje ciljnih vrijednosti, način vrednovanja re- total acidity (g/L)
2016.)
zultata, grafički prikaz dobivenih rezultata te kontinuirano pra-
ćenje rezultata svakog pojedinog laboratorija sudionika (Ančić, hlapljiva kiselost OIV-MA-
destilator
2014). Iako HRN EN ISO/IEC 17025 ne propisuje učestalost (g/L) AS313-02:R2015
sudjelovanja laboratorija u MUI, prema preporukama Hrvatske (Compedium OIV,
(Leo Kuebler)
volatile acidity (g/L) 2016.)
akreditacijske agencije (HAA), laboratorij mora razviti strate-
giju kontrole kvalitete koja uključuje strategiju sudjelovanja
u ispitivanjima sposobnosti koja uključuje određivanje razine

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
148 and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017)

Primjena internog referentnog materijala Rezultati i rasprava


Interni RM primjenjuje se u Odjelu svakodnevno prije po-
četka analiza uzoraka vina koji se taj dan ispituju i to za svaki U domeni unutarnje kontrole kvalitete jedan je od cilje-
navedeni parametar, odnosno metodu. Dobiveni rezultati uno- va bio i primijeniti interni RM odgovarajuće matrice - vino,
se se u kontrolne karte, te se provodi svakodnevna i dugoroč- pripremljen u laboratoriju Odjela, te na taj način uštedjeti zna-
na procjena rezultata. Za potrebe dnevnih analiza pristupa se čajna financijska sredstva, budući je time u znatnoj mjeri sma-
analizama ukoliko je dobiveni rezultat unutar zadanih granica, njena potreba za uvozom skupog certificiranog RM-a iz ino-
a ukoliko nije, provodi se analiza uzroka nesukladnosti i od- zemnih laboratorija. Ovakav RM mora imati zadovoljavajuću
govarajuće popravne radnje. Za dugoročne analize KK procje- homogenost i stabilnost (HAA-Pr-2/8:2015), što je provjereno
njuje se pojava pozitivnih ili negativnih trendova, te se također sukladno ISO Guide 80:2014.
po potrebi poduzimaju popravne radnje (Hovind i sur., 2011). U svrhu vanjske kontrole kvalitete Odjel sudjeluje u MUI
U razdoblju pripreme internog RM, kontrola kvalitete rezulta- za vino (program 17- Wines), koje organizira BIPEA (Bureau
ta ispitivanja provedena je pomoću prethodne šarže internog Interprofessionnel d›Etudes Analytiques, Francuska), tvrtka
RM-a i pomoću certificiranog RM (TITRIVIN BTB), koji su- akreditirana za organiziranje MUI. Organizator MUI dostavlja
kladno ISO 17034:2016 proizvodi Chambre d`agriculture de la svim prijavljenim laboratorijima identične uzorke vina i pro-
Gironde – Service Vigne et Vin, Francuska. vodi statističku obradu rezultata analiza. Kriterij uspješnosti
sudjelovanja u MUI je Z-vrijednost, koja označava odstupanje
Uzorci za međulaboratorijska usporedbena ispitivanja od prosjeka izraženo kao standardna devijacija. Ako je |Z| = 0,
U uzorcima vina za MUI koje organizator kontinuirano rezultat je izvrstan, odnosno vrijednost koju je dobio labora-
tijekom godine isporučuje u Odjel, provedena su ispitivanja torij identična je referentnoj vrijednosti za taj parametar. Pri-
relativne gustoće u 20 uzoraka, alkoholne jakosti u 12 uzo- hvatljiv i zadovoljavajući rezultat je ako je |Z| ≤ 2 te se nalazi
raka, hlapljive kiselosti u 14 uzoraka te ukupne kiselosti u 19 unutar „granica upozorenja“ ( ± 2 SD), dok je rezultat upitan
uzoraka. i nalazi se između „granica upozorenja“ i „granica akcije“ (
± 3 SD) ako je 2 < |Z| ≤ 3. Rezultat ne zadovoljava i nalazi
se izvan „granica akcije“ ako je |Z| > 3, što zahtijeva pokreta-
Metode nje popravne ili korektivne radnje, radi uspostave nadzora nad
rezultatima ispitivanja (HRN ISO 13528:2017; HAA-Pr-2/6,
Sva ispitivanja u promatranom razdoblju provedena su 2015). Na temelju referentnih vrijednosti laboratorij provodi i
metodama akreditiranim sukladno normi HR EN ISO/IEC procjenu sistematske pogreške mjerenja (eng. bias). Vrijednost
17025:2007. biasa (%) je veća ako je veće odstupanje vrijednosti rezulta-
Relativna gustoća. Određivanje relativne gustoće pro- ta mjerenja od referentne vrijednosti (IUPAC, 1995; Hovind i
vedeno je metodom elektronske denzimetrije OIV-MA-AS2- sur., 2011).
01A:R2012 (Compendium OIV, 2016) s frekventnim oscilato- Rezultati dobiveni analizom vina RM-a testirani su na
rom, na uređaju DMA 4500 (Anton Paar, Austrija). outliere te primijenjeni za kreiranje kontrolnih karata s refe-
Alkoholna jakost. Alkoholna jakost određena je NIR rentnim i graničnim vrijednostima (tablica 2).
spektrometrijom, uređajem Alcolyzer, Anton Paar, Austrija U području unutarnje kontrole kvalitete za svaki analizi-
(US 6,690,015; AT 406711). rani parametar odabrana je po jedna KK (slike 1-4). Rezultati
Hlapljiva kiselost. Određivanje hlapljive kiselosti vina vanjske kontrole kvalitete za pojedine parametre prikazani su
provedeno je destilacijom uzorka vina vodenom parom te titra- u tablicama 3-6. To su vrijednosti koje laboratoriju šalje orga-
cijama destilata otopinom natrijevog hidroksida te otopinom nizator MUI nakon provedene statističke obrade rezultata svih
joda radi korekcije kiselosti uzrokovane slobodnim i vezanim laboratorija koji sudjeluju u ispitivanjima.
sumporovim dioksidom u dobivenom destilatu (OIV-MA-
AS313-02:R2015), (Compendium OIV, 2016).
Ukupna kiselost. Određivanje ukupne kiselosti se prove-
deno je titracijom s 0,1 mol/L otopinom natrijevog hidroksida
uz indikator bromtimol modro (OIV-MA-AS313-01:R2015),
(Compendium OIV, 2016).
Statistička obrada podataka. Statistička obrada poda-
taka izvršena je u programu Microsoft Office Excel®. Od
mjera centralne tendencije izračunata je aritmetička srednja
vrijednost ( ), a od mjera varijabilnosti: standardna devijacija
(SD) i Z-vrijednost kao mjera relativnog položaja. Provjera
ekstremnih vrijednosti, odnosno outliera provedena je
Grubbsovim testom (Microsoft Office Excel®, Real Statistics
Resource Pack).

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017) 149

Tablica 2. Rezultati pripreme internog referentnog materijala u Odjelu


Table 2. Results of in-house reference material preparation in Department

Parametar / parameter n – 3 SD – 2 SD + 2 SD + 3 SD
relativna gustoća (20/20°C) relative density
153 0,99266 0,99250 0,99256 0,99267 0,99282
(20/20°C)

alkoholna jakost (% vol) alcoholic strength (% vol) 153 12,200 12,105 12,137 12,263 12,295

ukupna kiselost (g/L)


63 6,16 5,939 6,013 6,308 6,381
total acidity (g/L)
hlapljiva kiselost (g/L)
63 0,271 0,194 0,219 0,323 0,348
volatile acidity (g/L)

n: broj mjerenja / number of measurements; : referentna vrijednost / reference value; SD:standardna devijacija / standard de-
viation; - 3 SD: donja „granica akcije“ / lower action limit; - 2 SD: donja „granica upozorenja“ / lower warrning limit; +
2 SD: gornja „granica upozorenja“ / upper warning limit; - 3 SD:.gornja „granica akcije“ / upper action limit

Relativna gustoća Relativna gustoća je omjer izražen kao Na osnovu vrijednosti relativne gustoće internog RM-a
decimalni broj gustoće nekog određenog volumena vina pri prikazanih na slici 1, vidljivo je da se u promatranom razdo-
20°C prema gustoći istog volumena vode pri istoj temperaturi. blju dobivena vrijednost relativne gustoće vina RM-a dobro
Obično se kreće u rasponu od 0,9850 do 0,9970, dok u vini- podudarala s referentnom vrijednosti, što potvrđuje veliku pre-
ma koja imaju visok udio šećera, može biti i veća od 1,0000 ciznost i točnost izvođenja analiza i dobivenih rezultata. Budu-
(Panda, 2011). Primjer kontrolne karte za relativnu gustoću ći da su vrijednosti bile unutar „granica upozorenja“ ( ± 2 SD)
internog RM-a u promatranom razdoblju prikazan je na slici 1. metoda određivanja gustoće vina bila je uspješno primjenjena
(Hovind i sur., 2011).
Usporedbom rezultata analiza vina u MUI za relativnu
gustoću u promatranom razdoblju (tablica 3) vidljiva je izvr-
sna podudarnost rezultata s referentnim vrijednostima, što se
može zaključiti na osnovu vrlo niske vrijednosti biasa (između
–0,009 % i 0,011 %) i Z-vrijednosti, koja je varirala od -0,60 do
1,75, te je bila manja od 2, odnosno veća od -2, što se smatra
prihvatljivim i zadovoljavajućim rezultatom (ISO 13528:2015;
HAA-Pr-2/6, 2015).

Slika 1. Kontrolna karta za relativnu gustoću vina


Figure 1. The control chart for the relative density of wine

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
150 and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017)

Tablica 3. Rezultati sudjelovanja Odjela u međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima za relativnu gustoću vina
Table 3. Results of participation of Department in interlaboratory comparison for relative density of wine

1. 2. 3. 4. (2.-3.) 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

RB LAB RV RAZLIKA min max BIAS (%) nLab s(MUI) s(MUI) (%) Z-vrijednost

BIAS S(MUI)
DIFFE-
No LAB RV min max nLab S(MUI) Z-value
RENCE
(%) (%)

1. 0,99165 0,99158 0,00007 0,99128 0,99188 0,007 74 0,00006 0,0061 0,47

2. 1,03086 1,03078 0,00008 1,03048 1,03108 0,008 63 0,00011 0,0107 0,53

3.
0,99131
0,99133
-0,00002 74 0,0001 0,0101 -0,13
0,99103
0,99163
-0,002

4. 0,99313 0,99278 0,00035 0,99238 0,99318 0,035 69 0,0002 0,0201 1,75

5. 1,01858 1,01867 -0,00009 1,01837 1,01897 -0,009 67 0,0001 0,0098 -0,60

6. 0,99227 0,99226 0,00001 0,99196 0,99256 0,001 73 0,00007 0,0071 0,07

7. 0,99142 0,99144 -0,00002 0,99114 0,99174 -0,002 83 0,00007 0,0071 -0,13

8. 1,04245 1,04254 -0,00009 1,04224 1,04284 -0,009 70 0,0002 0,0192 -0,60

9. 1,00548 1,00542 0,00006 1,00502 1,00582 0,006 69 0,0003 0,0298 0,30

10. 1,00548 1,00542 0,00006 1,00502 1,00582 0,006 69 0,0003 0,0298 0,30

11. 0,99281 0,99279 0,00002 0,99249 0,99309 0,002 78 0,0001 0,0101 0,13

12. 0,99281 0,99279 0,00002 0,99249 0,99309 0,002 78 0,0001 0,0101 0,13

13. 0,99147 0,99151 -0,00004 0,99121 0,99181 -0,004 71 0,00007 0,0071 -0,27

14. 0,99147 0,99151 -0,00004 0,99121 0,99181 -0,004 70 0,00007 0,0071 -0,27

15. 0,99068 0,99057 0,00011 0,99027 0,99087 0,011 73 0,00007 0,0071 0,73

16. 1,01141 1,01137 0,00004 1,01097 1,01177 0,004 70 0,00007 0,0069 0,20

17. 0,99068 0,99057 0,00011 0,99027 0,99087 0,011 73 0,00007 0,0071 0,73

18. 1,01141 1,01137 0,00004 1,01097 1,01177 0,004 70 0,00007 0,0069 0,20

19. 0,99040 0,99033 0,00007 0,99003 0,99063 0,007 81 0,00015 0,0151 0,40

20. 0,99040 0,99033 0,00007 0,99003 0,99063 0,007 81 0,00015 0,0151 0,40

1. redni broj uzoraka / ordinal number of samples, 2. vrijednosti dobivene u laboratoriju / values obtained in the laboratory, 3.
referentne vrijednosti / reference values, 4. razlika između (2) i (3) / difference between (2) and (3); 5. i 6. minimalni i maksimalni
dozvoljeni interval / minimum and maximun allowed interval; 7. vrijednosti biasa / bias values, 8. broj laboratorija uključenih u
pojedini krug MUI / number of laboratories included in a single cycle of ILC, 9. i 10. standardne devijacije prihvatljivih rezultata
izražene u apsolutnim i relativnim vrijednostima / standard deviations of acceptable results expressed in absolute and relative
values, 11. Z-vrijednosti / Z-values.

U svakom je krugu MUI za parametar relativne gustoće Alkoholna jakost


sudjelovalo od 63 do 83 europska laboratorija, dok je Odjel Alkoholna jakost (% vol.) izražena volumenom je broj li-
sudjelovao u ukupno 20 MUI. Vrijednosti minimalne i mak- tara etanola sadržanog u 100 litara vina, a oba volumena mjere
simalne prihvatljive vrijednosti izračunava organizator MUI i se pri temperaturi od 20°C (Compendium OIV, 2016). U vinu
označavaju granice prihvatljivosti rezultata, a vrijednosti Odje- su uz etanol prisutni jednovalentni i viševalentni alkoholi koji
la su u svakom sudjelovanju bile unutar tih granica. dolaze ili iz grožđa ili kao produkt fermentacije. Udio etanola,
ovisi o udjelu fermentabilnih šećera, vrsti kvasaca, temperaturi
i uvjetima fermentacije. U standardnim uvjetima fermentacije,

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017) 151

može nastati 14-15 % etanola. Veća koncentracije upućuju na Vrijednosti alkoholne jakosti internog RM-a (slika 2) na-
došećeravanje tijekom fermentacije, dok su vina s manje od lazile su se uglavnom unutar „granica upozorenja“ ( ± 2 SD).
10 % etanola podložnija mikrobiološkim kvarenjima. Osim na Tijekom 2015. g. vrijednosti su se nalazile na samoj „granici
stabilnost, etanol značajno utječe na sposobnost starenja i sen- upozorenja“ i u blizini „granice akcije“ ( ± 3 SD), što još
zorske karakteristike vina (Ribéreau-Gayon i sur., 2006; Jack- uvijek predstavlja prihvatljiv rezultat, ali prisutnost negativnog
son, 2014). Primjer kontrolne karte alkoholne jakosti internog trenda ukazuje na potrebu kalibracije uređaja. Nakon provede-
RM-a za promatrano razdoblje prikazan je na slici 2. ne kalibracije sve vrijednosti se ponovo nalaze unutar „granica
upozorenja“.
U promatranom razdoblju u MUI je za alkoholnu jakost
sudjelovalo od 85 do 101 europskih laboratorija. Odjel je bio
vrlo uspješan u ukupno 12 MUI (tablica 4) što je vidljivo iz do-
bre podudarnosti vrijednosti dobivenih u Odjelu s referentnim
vrijednostima, odnosno niskih relativnih vrijednosti biasa (od
–0,92 % do 2,31 %). Z-vrijednosti su u svim sudjelovanjima
bile manje od +2, odnosno veće od –2, a u dva sudjelovanja je
bilo Z=0,00.

Slika 2. Kontrolna karta za alkoholnu jakost vina


Figure 2. The control chart for the alcoholic strength of wine

Tablica 4. Rezultati sudjelovanja Odjela u međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima za alkoholnu jakost vina
Table 4. Results of participation of Department in interlaboratory comparison for alcoholic strength of wine

1. 2. 3. 4. (2-3) 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

RAZLI- BIAS
s(MUI) Z-vrijed-
RB LAB RV min max nLab s(MUI)
(%) nost
KA (%)

DIFFE- BIAS S(MUI)


No. LAB RV min max nLab S(MUI) Z-value
RENCE (%) %

1. 10,65 10,56 0,09 10,37 10,75 0,85 87 0,07 0,66 0,95

2. 12,25 12,17 0,08 11,98 12,36 0,66 91 0,07 0,58 0,84

3. 12,30 12,24 0,06 12,05 12,43 0,49 86 0,11 0,90 0,63

4. 12,00 11,99 0,01 11,80 12,18 0,08 85 0,08 0,67 0,11

5. 13,70 13,75 -0,05 13,56 13,94 -0,36 97 0,09 0,65 -0,53

6. 14,59 14,26 0,33 14,26 14,64 2,31 97 0,1 0,70 1,47

7. 11,84 11,95 -0,11 11,76 12,14 -0,92 90 0,12 1,00 -1,16

8. 10,89 10,84 0,05 10,65 11,03 0,46 101 0,08 0,74 0,53

9. 12,83 12,80 0,03 12,61 12,99 0,23 97 0,09 0,70 0,32

10. 12,07 12,07 0,00 11,88 12,26 0,00 91 0,08 0,66 0,00

11. 9,91 9,91 0,00 9,72 10,10 0,00 97 0,08 0,81 0,00

12. 12,16 12,13 0,03 11,94 12,32 0,25 95 0,1 0,82 0,32

1. redni broj uzoraka / ordinal number of samples, 2. vrijednosti dobivene u laboratoriju / values obtained in the laboratory, 3.
referentne vrijednosti / reference values, 4. razlika između (2) i (3) / difference between (2) and (3); 5. i 6. minimalni i maksimalni
dozvoljeni interval / minimum and maximun allowed interval; 7. vrijednosti biasa / bias values, 8. broj laboratorija uključenih u
pojedini krug MUI / number of laboratories included in a single cycle of ILC, 9. i 10. standardne devijacije prihvatljivih rezultata
izražene u apsolutnim i relativnim vrijednostima / standard deviations of acceptable results expressed in absolute and relative
values, 11. Z-vrijednosti / Z-values.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
152 and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017)

Hlapljiva kiselost
Hlapljive kiseline vina čine skupinu organskih kiselina
koje se uglavnom javljaju kao sekundarni proizvodi alkoholne
fermentacije ili se u vinu mogu pojaviti kao rezultat kvarenja
vina. Octena kiselina je najzastupljenija hlapljiva kiselina u
vinu (95–99 %), ali uz nju su prisutne i druge karboksilne kise-
line, kao što su mravlja, maslačna i propionska kiselina koje su
u zdravima vinima obično ispod senzorskog praga osjetljivosti
(Jackson, 2014). U zdravom grožđu sadržaj hlapljivih kiselina
je zanemariv (70–250 mg/L), a u vinima nenarušene kvalite-
te uglavnom se kreće između 0,4 i 0,8 g/L (Zoecklein i sur.,
1995).
Slika 3. Kontrolna karta za hlapljivu kiselost vina
Figure 3. The control chart for the volatile acidity of wine

Vrijednosti hlapljive kiselosti RM-a (slika 3) tijekom


promatranog razdoblja nalazile su se unutar „granica upozo-
renja“ ( ± 2 SD). U studenom i prosincu 2015. g., vrijednosti
su u dva navrata bile na „granici upozorenja“, što upućuje na
upitan ali još uvijek prihvatljiv rezultat, te je i iz ravnomjerne
distribucije rezultata oko referentne vrijednosti vidljivo da je
metoda uspješno primjenjena.

Tablica 5. Rezultati sudjelovanja Odjela međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima za hlapljivu kiselost vina
Table 5. Results of participation of Department in interlaboratory comparison for volatile acidity of wine
1. 2. 3. 4.(2.-3.) 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

LAB RV BIAS s(MUI)


RAZLI- Z-vrijed-
RB min max nLab s(MUI)
KA nost
(mEq) (mEq) (%) (%)

BIAS S(MUI)
DIFFE-
No. LAB RV min max nLab S(MUI) Z-value
RENCE
(%) %

1. 11,0 9,3 1,7 7,6 11,0 18,3 78 0,9 10 2,00

2. 8,2 6,8 1,4 5,1 8,5 20,6 86 0,6 9 1,65

3. 4,8 3,9 0,9 2,2 5,6 23,1 74 0,6 15 1,06

4. 4,7 3,8 0,9 2,1 5,5 23,7 95 0,5 13 1,06

5. 1,1 1,5 -0,4 0,0 3,2 -26,7 69 0,6 40 -0,47

6. 8,2 7,6 0,6 5,9 9,3 7,9 102 0,7 9 0,71

7. 6,5 6,5 0,0 4,8 8,2 0,0 91 0,8 12 0,00

8. 3,0 3,0 0,0 1,3 4,7 0,0 82 0,5 17 0,00

9. 7,2 6,4 0,8 4,7 8,1 12,5 97 0,7 11 0,94

10. 9,7 8,4 1,3 6,7 10,1 15,5 103 0,7 8 1,53

11. 7,4 6,9 0,5 5,2 8,6 7,2 84 1,0 14 0,59

12. 7,2 6,7 0,5 5,0 8,4 7,5 91 0,9 13 0,59

13. 7,1 6,6 0,5 4,9 8,3 7,6 109 1,1 17 0,59

14. 5,1 5,1 0,0 3,4 6,8 0,0 97 0,9 18 0,00

1. redni broj uzoraka / ordinal number of samples, 2. vrijednosti dobivene u laboratoriju / values obtained in the laboratory, 3.
referentne vrijednosti / reference values, 4. razlika između (2) i (3) / difference between (2) and (3); 5. i 6. minimalni i maksimalni
dozvoljeni interval / minimum and maximun allowed interval; 7. vrijednosti biasa / bias values, 8. broj laboratorija uključenih u
pojedini krug MUI / number of laboratories included in a single cycle of ILC, 9. i 10. standardne devijacije prihvatljivih rezultata
izražene u apsolutnim i relativnim vrijednostima / standard deviations of acceptable results expressed in absolute and relative
values, 11. Z-vrijednosti / Z-value

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017) 153

Tijekom promatranog razdoblja u MUI za hlapljivu kise-


lost je sudjelovalo 69 do 109 laboratorija, dok je Odjel sudje-
lovao u ukupno 14 MUI (tablica 5). Iako se kod ovog parame-
tra mogu uočiti nešto veće relativne vrijednosti biasa (između
-26,7 % i 23,7 %), na osnovu dobivenih Z-vrijednosti (-0,47
do 2,00) vidljivo je da je Odjel bio uspješan u svih 14 MUI, sa
čak tri rezultata identična s referentnom vrijednosti (Z = 0,00).

Ukupna kiselost
Ukupna kiselost vina predstavlja sumu kiselina koje se
neutraliziraju do pH 7, sa standardnom otopinom lužine uz in-
dikator brom-timol modro, i kreće se u rasponu od 4 do 14
g/L. Ovisno o stupnju disocijacije ukupnoj kiselosti doprinose
organske i anorganske kiseline. Od organskih kiselina, najviše
su zastupljene vinska, limunska, jabučna i mliječna a od anor- Slika 4. Kontrolna karta za ukupnu kiselost vina
ganskih fosfatna, sulfatna i ugljična kiselina (Ribéreau-Gayon Figure 4. The control chart for total acidity of wine
i sur., 2006).
Vrijednosti ukupne kiselosti vina (slika 4) nalazile su se
unutar „granica upozorenja“, tj. ± 2 SD. U lipnju 2015. g.
vrijednost se samo jednom nalazila na „granici upozorenja“ i
„granici akcije“ što se još uvijek smatra prihvatljivim rezulta-
tom.
U MUI je za ukupnu kiselost u promatranom razdoblju
sudjelovalo od 61 do 126 laboratorija, dok je Odjel sudjelovao
u ukupno 19 MUI (tablica 6). Dobivena su dobra slaganja s
referentnim vrijednostima, odnosno male relativne vrijedno-
sti biasa (-0,5 % i 9,2 %). Na osnovu dobivenih Z-vrijednosti
(-0,14 i 1,89) vidljivo je da su analize provedene u Odjelu bile
uspješne u svih 19 MUI.

Tablica 6. Rezultati sudjelovanja Odjela u međulaboratorijskim usporedbenim ispitivanjima za ukupnu kiselost vina
Table 6. Results of participation of Department in interlaboratory comparison for total acidity of wine
1. 2. 3. 4. (2.-3.) 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
BIAS s(MUI)
RAZLI- Z-vrijed-
RB LAB RV min max nLab s(MUI)
KA nost
(%) (%)
BIAS S(MUI)
DIFFE-
No. LAB RV min max nLab S(MUI) Z-value
RENCE
(%) %
1. 95,0 92,8 2,2 85,8 99,8 2,4 113 2,5 2,7 0,63
2. 74,5 70,6 3,9 63,6 77,6 5,5 95 2,1 3,0 1,11
3. 75,5 73,2 2,3 66,2 80,2 3,1 122 2,5 3,4 0,66
4. 99,0 99,5 -0,5 92,5 106,5 -0,5 110 3 3,0 -0,14
5. 50,8 47,9 2,9 40,9 54,9 6,1 100 1,8 3,8 0,83
6. 105,0 101,6 3,4 94,6 108,6 3,3 112 2,8 2,8 0,97
7. 78,0 71,4 6,6 64,4 78,4 9,2 122 2,4 3,4 1,89
8. 63,5 58,3 5,2 51,3 65,3 8,9 108 2,2 3,8 1,49
9. 101,0 99,9 1,1 92,9 106,9 1,1 113 3,2 3,2 0,31
10. 63,5 58,3 5,2 21,3 65,3 8,9 108 2,2 3,8 1,49
11. 101,0 99,9 1,1 92,9 106,9 1,1 113 3,2 3,2 0,31
12. 84,5 83,3 1,2 76,3 90,3 1,4 126 2,5 3,0 0,34
13. 84,5 83,3 1,2 76,3 90,3 1,4 126 2,5 3,0 0,34
14. 63,0 59,7 3,3 52,7 66,7 5,5 61 2,6 4,4 0,94
15. 84,5 82,0 2,5 75,0 89,0 3,0 120 3,1 3,8 0,71
16. 70,0 67,9 2,1 60,9 74,9 3,1 107 2,2 3,2 0,60
17. 84,5 82,0 2,5 75,0 89,0 3,0 120 3,1 3,8 0,71
18. 70,0 67,9 2,1 60,9 74,9 3,1 107 2,2 3,2 0,60
19. 87,0 84,6 2,4 77,6 91,6 2,8 115 3,5 4,1 0,69

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


R. Leder et al: Croatian Journal of Food Technology, Biotechnology
154 and Nutrition 12 (3-4), 146-154 (2017)

1. redni broj uzoraka / ordinal number of samples, 2. vrijednosti dobivene u laboratoriju / values obtained in the laboratory, 3.
referentne vrijednosti / reference values, 4. razlika između (2) i (3) / difference between (2) and (3); 5. i 6. minimalni i maksimalni
dozvoljeni interval / minimum and maximun allowed interval; 7. vrijednosti biasa / bias values, 8. broj laboratorija uključenih u
pojedini krug MUI / number of laboratories included in a single cycle of ILC, 9. i 10. standardne devijacije prihvatljivih rezultata
izražene u apsolutnim i relativnim vrijednostima / standard deviations of acceptable results expressed in absolute and relative
values, 11. Z-vrijednosti / Z-values.

Zaključci ISO Guide 80:2014. Guidance for the in-house preparati-


on of quality control materials (QCMs). International Organi-
Osiguranje kvalitete u analitičkom laboratoriju podrazu- zation for Standardization.
mijeva sve one mjere koje se primjenjuju da bi se osigurao IUPAC (1995) International Union of Pure and Appli-
kvalitetan rad, koji osigurava pouzdane i vjerodostojne re- ed Chemistry. Analytical Chemistry Division Commission
zultate analiza. U cilju osiguranja kvalitete rezultata analiza, on Analytical Nomenclature. Nomenclature in evaluation of
Odjel za kontrolu kvalitete proizvoda zadovoljava propisane analytical methods, including detection and quantification ca-
standarde kvalitete rada analitičkog laboratorija, koji predstav- pabilties. Lloyd A. Currie, Chemical Science and Technology
ljaju osnovu za akreditaciju sukladno zahtjevima norme HRN Laboratory, National Institute of Standards and Technology,
EN ISO/IEC 17025. Tijekom prikazanog jednogodišnjeg raz- Gaithersburg, MD 20899, USA.
doblja, Odjel je potvrdio da ima uspostavljen sustav osiguranja Jackson R.S. (2014) Wine science – principles and appli-
kvalitete ispitnih rezultata, što dokazuje uspješnom kontinuira- cation. 4. izdanje, Academic Press, San Diego, USA.
nom provedbom unutarnjih i vanjskih mjera kontrole kvalitete. Leder R., Peran S., Petric I. V., Kubanović V. (2014) Isku-
Referentni materijal – vino, pripremljen u Odjelu, prikladan je stva u pripremi referentnih materijala kao alata interne kontrole
za primjenu u kontroli kvalitete rezultata ispitivanja, sukladno kvalitete. U: Zbornik sažetaka: 10 Međunarodna konferencija
normama i propisima za validacijske postupke te statističku “Kompetentnost laboratorija i Regional Conformity assesse-
obradu dobivenih rezultata. Zamjenom skupog certificiranog ment Workshop“, CROLAB, 15.10- 18. 10, Šibenik.
referentnog materijala sa referentnim materijalom pripremlje- Panda H. (2011) The Complete Book on Wine Production.
nim u Odjelu, značajno su smanjeni troškovi unutarnje kontro- Niir Project Cosultancy Services (NPCS), New Delhi, India.
le kvalitete rezultata ispitivanja. Peterlić S. (2008) Dobra profesionalna praksa u analitič-
kom laboratoriju. Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb.
Ribéreau-Gayon P., Glories Y., Maujean A., Dubourdi-
Literatura eu D. (2006) Handbook of Enology: The Chemistry of Wine
Stabilization and Treatments, Volume 2, 2 Ed., John Wiley &
Ančić M. (2014) Međulaboratorijske usporedbe. II. blok. Sons, Ltd, Chichester, UK.
U: Međulaboratorijska usporedbena ispitivanja. CROLAB se- Runje B. (2015) Razumjeti kontrolne karte. Što su, čemu
minar. Hrvatski inženjerski savez, Zagreb. služe, kako ih izraditi i kako ih tumačiti. II. Blok. CROLAB
Anton Paar® (2005) Method for the spectroscopic deter- seminar. Hrvatski inženjerski savez. 12. ožujka. Zagreb.
mination of ethanol concentration in an aqueous sample, Eu- Runje B., Ančić M. (2015) Razumjeti kontrolne karte. Što
ropski patent br. 1073896 B1. su, čemu služe, kako ih izraditi i kako ih tumačiti. III. Blok.
Compendium OIV(2016) Compendium of International CROLAB seminar. Hrvatski inženjerski savez. 12. ožujka. Za-
Methods of Analysis of Wines and Musts. International Orga- greb.
nization of vine and wine - OIV. Paris, France. Štajdohar-Pađen O. (2015) Razumjeti kontrolne karte.
Gašljević V., Košiček M., Marinčić S. (2007) Planiranje, Što su, čemu služe, kako ih izraditi i kako ih tumačiti. I. Blok.
primjena i ocjenjivanje unutrašnjih mjera osiguravanja kvali- CROLAB seminar. Hrvatski inženjerski savez. 12. ožujka. Za-
tete rezultata. Seminar. Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb. greb.
HAA-Pr-2/8 (2015) Pravila za izbor i uporabu referencij- Zoecklein B.W, Fugelsang K.C., Gump B.H., Nury F.S.
skih tvari, Hrvatska akreditacijska agencija, Zagreb. (1995) Wine analysis and production. Chapman & Hall, New
HAA-Pr-2/6 (2015) Pravila za međulaboratorijske uspo- York, USA.
rebe, Hrvatska akreditacijska agencija, Zagreb.
Hovind H., Magnusson B., Krysell M., Lund U., Mäkinen
I. (2011) Internal Quality Controll –Handbook for Chemical
Laboratories. Nordtest. NT Technical Report 569. Norway.
HRN EN ISO/IEC 17025:2007. Opći zahtjevi za ospo-
sobljenost ispitnih i umjernih laboratorija. Hrvatski zavod za
norme, Zagreb.
HRN ISO 13528:2017. Statističke metode pri ispitivanju
sposobnosti putem međulaboratorijskih usporedbi. Hrvatski
zavod za norme, Zagreb.
ISO 17034:2016. General requirements for the competen-
ce of reference material producers. International Organization
for Standardization.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


155

Zahvala
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam/Croatian Journal of Food Technology, Bio-
technology and Nutrition zahvaljuje svim recenzentima koji su tijekom 2017. godine pomogli u uređivanju znanstvenih i stručnih
radova.

Marija Badanjak Sabolović


Sandra Balbino
Ines Banjari
Irena Barukčić
Danijela Bursać Kovačević
Irena Colić Barić
Mato Drenjančević
Ivana Generalić Mekinić
Tibor Janči
Ana Jeromel
Marko Jukić
Irena Keser
Kristina Kljak
Draženka Komes
Klara Kraljić
Marina Krpan
Nina Kudumija
Ružica Lončarić
Ksenija Markov
Ibrahim Mujić
Jasna Novak
Dubravka Novotni
Mario Ostović
Jelka Pleadin
Ljiljana Primorac
Ivana Radojčić Redovniković
Darja Sokolić
Zvonimir Šatalić
Jana Šic Žlabur
Marina Tišma
Nina Toth
Milna Tudor Kalit
Natalija Velić
Sanja Vidaček Filipec
Sandra Voća
Tomislava Vukušić
Ana Vulić
Manuela Zadravec

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


156

Upute autorima
Mole se autori radova za objavljivanje u znanstveno-struč- koji se podnosi uredništvu mora biti napisan bez tipografskih po-
nom časopisu “HRVATSKI ČASOPIS ZA PREHRAMBENU grešaka, u trećem licu, uz izbjegavanje pasivnih glagolskih oblika.
TEHNOLOGIJU BIOTEHNOLOGIJU I NUTRICIONIZAM”
da se prilikom pisanja drže slijedećih naputaka. Časopis objav- RADOVI ZAPRIMLJENI U ČASOPIS ZA
ljuje radove na hrvatskom ili engleskom jeziku, koji spadaju u MOGUĆU OBJAVU ŠALJU SE NA RECENZIJU
slijedeće kategorije: BAREM DVOJICI UGLEDNIH STRUČNJAKA
1. Izvorni znanstveni radovi Opseg rada treba biti maksimalno 20 A4 stranica (21,0 x
Sadrže neobjavljene rezultate vlastitih izvornih istraživa- 29,7 cm), što uključuje tablice i slike (otprilike dvije tablice ili
nja. Rezultati moraju biti popraćeni i objašnjeni raspravom, te slike po stranici).
po potrebi statistički obrađeni. Eksperiment treba biti ponov-
ljiv, te tako dobiveni rezultati unutar granica predviđene ekspe- UPUTE ZA PRIPREMU TABLICA I SLIKA:
rimentalne pogreške. Rad je podijeljen na slijedeća poglavlja:
- Sažetak (na hrvatskom i engleskom jeziku) SLIKE:
- Uvod • Slike se trebaju poslati kao posebni JPEG ili TIFF dokumenti
- Materijali i metode rada (visoka rezolucija) i trebaju biti prilikom slanja označeni kao:
- Rezultati i rasprava Slika 1., Slika 2., Slika XY. Na samoj slici ne smije biti naziv.
- Zaključci • Za radove koji se pišu na Hrvatskom jeziku naziv slike tre-
- Literatura ba biti prvo na Hrvatskom pa zatim na Engleskom jeziku:

2. Prethodna priopćenja Slika 1. Ocjena prilagodbe (fitanja) izlaznih i ciljanih po-


Kraće obavijesti o novim znanstvenim spoznajama, čija dataka dobivenih preko UNM, za različite amplitu-
narav zahtijeva hitno objavljivanje. Ne moraju omogućavati po- de.
navljanje ni provjeru iznesenih rezultata, ali obveza autora je da Figure 1. Goodness of fit of output and experimental data
nakon završetka istraživanja objavi izvorni znanstveni rad. obtained from ANN, for different amplitudes.

3. Znanstvene bilješke • Nazivi slika se trebaju staviti u rad točno na mjesto gdje
Kratka priopćenja ili znanstvene bilješke sadrže rezulta- slika treba biti.
te završenih kraćih istraživanja, opise izvornih laboratorijskih
tehnika, metoda, aparata i dr. TABLICE:
• Tablice trebaju biti izrađene u Word formatu i stavljene u
4. Pregledni radovi rad s nazivom iznad tablice
U kategoriju preglednih radova spadaju cjeloviti prikazi • Za radove koji se pišu na Hrvatskom jeziku nazivi tablica
novih znanstvenih spoznaja, područja ili problema. Izrađeni trebaju biti prvo na Hrvatskom pa na Engleskom jeziku.
su na temelju rezultata izvornih znanstvenih istraživanja većeg Tablice trebaju biti pripremljene u jednostavnom obliku
broja autora, rasprave na temelju literaturnih znanstvenih či- - vidi ispod:
njenica i vlastitih pretpostavki.
Tablica 1. Utjecaj ultrazvuka (1000W) na kemijski sastav [%]
5. Autorski pregledi kravljeg mlijeka
Radovi u kojima se prikazuju cjeloviti pregledi nekog Table 1. Influence of ultrasound on chemical composition
problema ili područja u kojem je autor objavio veći broj izvor- [%] of cow milk.
nih znanstvenih radova.
Otopine/Solutions Koncentracija/Concentration (g/L)
6. Stručni radovi
Urea 0,4
Problematikom nisu vezani uz izvorna istraživanja, a u
njima se iznose mogućnosti razvoja struke na područjima pre- R, L - asparagine acid 2,0
hrambene tehnologije, biotehnologije i nutricionizma. Kod Glycine 2,5
stručnih radova bitna je primjena poznatih metoda i činjenica,
te se koriste već stečena znanja primijenjena na cilj ispitivanja. Na-succinate 0,1
Razlučivanje znanstvenog i stručnog rada vrši sam autor, a te- CaCO3 0,14
melji se na originalnosti rezultata istraživanja i zaključaka, te
MgCO3 0,4
prikazanih znanstvenih metoda.

Uvjeti za prihvaćanje rada na recenziju: Ako sadržaj i kvaliteta nekog rada to opravdavaju, u izu-
Rukopisi sa prilozima se šalju Uredništvu u dva primjerka zetnim slučajevima prihvatiti će se i duži radovi. Za pravilno
s CD-om, ili putem e-mail adrese na E-mail: jfrece@pbf.hr. Rad formatiranje dokumenta, potrebno je uključiti numeriranje

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


157

redova, podesiti 1,5 prored, te rubne bjeline (margine) na 2.5 Primjeri:


cm.
Font korišten za izradu rada treba biti Times New Roman, Znanstveni ili stručni radovi:
s veličinom slova od 12 pt. Izuzetak je naslov rada, za kojeg se Brnčić M., Karlović S. Rimac Brnčić S., Penava A., Bo-
koriste podebljana slova u fontu veličine 14 pt. Početak odlom- siljkov T., Ježek D., Tripalo B. (2010) Textural properties of
ka ne smije se uvlačiti TAB tipkom, dok se pojedini odlomci infra red dried apple slices as affected by high power ultraso-
razdjeljuju tipkom ENTER. Za numeraciju stranica koristi se und pre-treatment. African Journal of Biotechnology, 9 (41)
automatska numeracija ugrađena u program, s time da se broj 6907-6915.
stranice postavlja na poziciju dolje-desno. Slijedeći formati su
prihvatljivi: MS Word (do verzije 2010, ekstenzije.doc i.docx), Knjige:
te WordPerfect (do verzije 6). OpenOffice ODT format nije Sun D-W (ed) (2005) Emerging Technologies for Food
prihvatljiv. Processing. Academic Press, Elsevier Science, London, UK.
Naslov rada treba biti kratak. Ispod naslova navode se Edwards M. (2004) Detecting Foreign Bodies in Food.
imena i prezimena autora. Na posebnom listu papira prilože- Woodhead Publishing, Boca Raton, USA
nom uz rad navode se titule i adrese autora, s punim imenima Heinz W. (2007) Pressure and Heat Resistance of Clostri-
i prezimenima. U radu na hrvatskom jeziku se za pisanje deci- dium botulinum and Other Endospores. U: Doona C.J., Fee-
malnih brojeva koriste isključivo zarezi, odnosno u engleskoj herry F.E. (ed): High Pressure Processing of Foods, str. 95-115.
verziji isključivo točke. Blackwell Publishing, Ames, USA.
Sažetak ne smije biti duži od jedne stranice, te treba sa-
državati jezgrovit prikaz, metodologiju, glavne rezultate i za- Kongresni radovi:
ključak. Piše se na hrvatskom i engleskom jeziku u kurzivu. U Bosiljkov T., Brnčić M., Tripalo B., Karlović S., Ukra-
samom sažetku ne koriste se skraćenice, niti literaturni navodi. inczyk M., Ježek D., Rimac-Brnčić S. (2009) Impact of ul-
Ispod sažetka navode se ključne riječi. trasound-enhanced homogenization on physical properties of
Uvod sadrži ukratko opisane rezultate prethodnih istraži- soybean milk. U: Chemical Engineering Transactions - volume
vanja, kao i svrhu vlastitog istraživanja. Materijale i metode 17, Proceedings of the 9th International Conference on Chemi-
treba kratko izložiti. Za poznate metode i tehniku istraživa- cal and Process Engineering. Rim, Italija.
nja navodi se samo autor i literatura, dok se detaljnije opisuju
samo ako odstupaju od već objavljenih u literaturi. Patenti:
Rezultati i rasprava služe za isticanje i objašnjavanje naj- Haydock D. (1993) Ultrasonically driven cutting knife
važnijih rezultata, te se ne ponavljaju podaci izneseni u tabli- and method and apparatus for cutting a soft yielding bakery
cama i slikama. Zaključci sadržavaju kratko i jasno iznesen product. Europski patent br. 3817141.
značaj rezultata istraživanja.
Literatura mora biti selektivna, osim ako je riječ o pre- WWW stranice:
glednim člancima, kada može biti i opširna. Ako originalna Hielscher N. (2007) Ultrasonic Homogenizing and Blen-
literatura nije dostupna, autor mora navesti izvor koji je kori- ding. Dostupno na: http://www.hielscher.com/ultrasonics/. Pri-
stio. Autori odabrane literature navedeni u tekstu moraju biti stupljeno: 01.01.2010.
na popisu literature. Autorima citiranima u tekstu navodi se u
zagradama prezime i godina objavljivanja. U slučaju da je rad Tablice i dijagrami moraju biti razumljivi i bez detaljnog
napisalo dvoje autora, navode se oba, dok se za radove sa tri opisa u radu. Isti podaci ne mogu se koristiti na tablicama i
ili više autora navodi samo prezime prvog autora uz oznaku “i dijagramima. Naslovi tablica i slika moraju biti pisani na hr-
sur.”, te godina objavljivanja. vatskom i engleskom jeziku u kurzivu.
U popisu literature potrebno je navesti potpune podatke o
svim autorima (prezime i inicijali imena autora), naslov djela, Opisi i legende tablica i slika moraju biti pisani na hrvat-
naziv izdavača, mjesto i godina izdavanja, te stranice (od - do). skom i engleskom jeziku, kao i sav tekst istih.
Literaturni navodi navode se abecednim redom, a radovi istog
autora i kronološkim redom. U slučaju zajedničkog rada više Radi sigurnije i kvalitetnije izvedbe tiskanja rada, potreb-
autora, u popisu se ne koristi oblik “i sur.”, nego se navode svi no ih je također dostaviti i u jednom od grafičkih ili slikovnih
autori. Naslovi knjiga i časopisa pišu se u kurzivu. formata (JPEG, TIFF, XLS i sl.).

Separati

Prvom autoru rada dostaviti će se 5 primjeraka časopisa


“HRVATSKI ČASOPIS ZA PREHRAMBENU TEHNOLO-
GIJU BIOTEHNOLOGIJU I NUTRICIONIZAM”.

Na zahtjev autora dostaviti će se i veći broj primjeraka.


Adresa Uredništva:
Kačićeva 21, 10000 Zagreb
HRVATSKA
E-mail: jfrece@pbf.hr

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


158

Instructions to authors
Authors of papers should adhere to the following rules Manuscript preparation:
before submission in scientific-professional paper “CROATIAN
JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY BIOTECHNOLOGY Manuscripts to be considered for publication should be
AND NUTRITION”. submitted to Editorial office in two copies with CD, or by
Journal publishes papers in Croatian or English language, e-mail.
which belong to one of the following categories:
ARTICLES SUBMITTED FOR POSSIBLE
1. Original scientific papers PUBLISHING IN JOURNAL UNDERGO
Full-length papers consisted of author’s own original REVIEW PROCESS BY AT LEAST TWO
research. Results have to be accompanied and thoroughly DISTINGUISHED REVIEWERS.
explained in discussion. Statistical analysis of results should
be conducted. Experiments must be reproducible, with results
inside margins for experimental errors. Manuscript has to be written without spelling errors.
Paper should be divided in the following chapters: Passive tenses should be avoided. Maximum number of pages
- Abstract should be 15 A4 pages (21.0 × 29.7 cm), including figures and
- Introduction tables (approximately 2 figures of tables per page).
- Materials and methods
- Results and discussion FIGURES:
- Conclusions • Figures should be sent as separate JPEG or TIFF files
- Literature (high resolution) and marked as Figure 1., Figure 2….Fi-
gure XY.
2. Preliminary communications • Title of the Figure should be in English:
Short notifications about new scientific findings, which
require immediate publication. Result do not necessary have to Figure 1. Goodness of fit of output and experimental data
be reproducible or verified, but authors has to publish original obtained from ANN, for different amplitudes.
scientific paper after completion of research.
Titles of the figures should be placed in the article at the
3. Scientific notes place where authors consider to be.
Scientific notes include results of finished shorter
research, descriptions of new laboratory techniques, methods, TABLES:
devices, etc. • Tables should be presented in Word format and placed in
the article with the title above the table.
4. Reviews • Title of the table should be in English.
In this category belongs integral review of new scientific • Tables should be prepared in simple format - see below:
knowledge, area or problems. Manuscript is based on results
from original scientific papers from larger number of authors, Table 1. Influence of ultrasound on chemical composition
as well as discussion on the basis of literature references and [%] of cow milk.
own hypothesis. Solutions Concentration (g/L)
5. Author reviews Urea 0,4
Papers that analyze and integrate knowledge in specific R, L - asparagine acid 2,0
field, in which author himself has larger number of original
scientific papers. Glycine 2,5
Na-succinate 0,1
6. Professional papers
CaCO3 0,14
Papers which are not linked to original research. In
manuscripts development possibilities of specific fields MgCO3 0,4
(food technology, biotechnology and nutrition) are presented.
Application of known methods and facts, as well as application Larger manuscripts will be accepted if quality and content
of already acquired knowledge on research objective is justify it.
presented. Differentiation between original scientific and For proper document formatting, line numbering as well
professional paper rest on author’s opinion and it is based as automatic page numbering (position down - right) has to be
on originality of research results and conclusions, as well as included. Line spacing should be set at 1.5; margins at 2.5 cm.
presented scientific methods. Times New Roman font with size 12 pt should be used. Title
of manuscript is exception with font size 14 pt. Indentation at
start of new paragraph is not allowed.

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION


159

Manuscripts may be submitted in any standard format, Original scientific or professional papers:
including Word (up to version 2010,.doc and.docx extensions),
Wordperfect (up to version 6). OpenOffice ODT format is not Brnčić M., Karlović S. Rimac Brnčić S., Penava A.,
acceptable. Bosiljkov T., Ježek D., Tripalo B. (2010) Textural properties
Title of the manuscript should be short, with names and of infra red dried apple slices as affected by high power
surnames of authors below. Full names of authors and their ultrasound pre-treatment. African Journal of Biotechnology, 9
addresses should be written on separate page attached to the (41) 6907-6915.
paper.
Summary must be under one page long, and it has to in- Books:
clude concise review, methodology, main results and conclu- Sun D-W (ed) (2005) Emerging Technologies for Food
sion. Please do not use abbreviations and references in summa- Processing. Academic Press, Elsevier Science, London, UK.
ry. After summary authors have to write up to five keywords. Edwards M. (2004) Detecting Foreign Bodies in Food.
Introduction has to present summary of previous research Woodhead Publishing, Boca Raton, USA
results, as well as purpose of manuscript. Heinz W. (2007) Pressure and Heat Resistance of
Materials and methods should be presented briefly. For Clostridium botulinum and Other Endospores. In: Doona C.J.,
known methods, authors and references are sufficient. Detailed Feeherry F.E. (ed) : High Pressure Processing of Foods, str. 95-
description should be given in case of new or modified methods. 115. Blackwell Publishing, Ames, USA.
Results and Discussion chapter should be used for Congress papers:
emphasis and description of most important results. Data in Bosiljkov T., Brnčić M., Tripalo B., Karlović S.,
tables must not be repeated in figures. Ukrainczyk M., Ježek D., Rimac-Brnčić S. (2009) Impact of
Conclusions contain brief presentation of importance of ultrasound-enhanced homogenization on physical properties
research results. of soybean milk. In: Chemical Engineering Transactions -
References should be selective, except in case of review volume 17, Proceedings of the 9th International Conference on
articles. Authors should quote source, if original literature is Chemical and Process Engineering. Rim, Italija.
not available. Authors of chosen references which are quoted Patents:
in text must be in reference list. For quoting in text, surname of Haydock D. (1993) Ultrasonically driven cutting knife
author and year of publication of paper should be used, such as and method and apparatus for cutting a soft yielding bakery
(Knorr, 2010). In case of two authors of paper, surnames of both product. European patent Nr. 3817141.
authors should be included. Only first author should be quoted
in case of three or more authors, with “et al” abbreviation, i.e. Web pages:
(Knorr et al, 2010). Hielscher N. (2007) Ultrasonic Homogenizing and
In reference list it is necessary to include full data about Blending. Available at: http://www.hielscher.com/ultrasonics/.
all authors (surname, initials of name (s)), title of paper, pub- Accessed: 01.01.2010.
lisher, place and year of publishing, as well as page numbers
in journal. Reference list has to be in alphabetical order, with Tables and figures must be comprehensible without
papers of the same author in chronological order. detailed description in paper. Same data cannot be presented in
tables and figures at the same time. All figures should also be
sent in one of the graphics formats (JPEG, TIFF, etc.).

Corresponding author will receive five copies of the issue


in which the article appears. On authors’ request, more copies
can be provided.

Editorial office:
Kačićeva 21, 10000 Zagreb,

CROATIAN JOURNAL OF FOOD TECHNOLOGY, BIOTECHNOLOGY AND NUTRITION

You might also like