SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

SCP-31SV

SEMINARSKI RAD

ODREĐIVANJE OPASNIH MJESTA NA DIONICI

CESTE SOLIN-TROGIR

Predmet: Sigurnost prometa

Mentor: Student:

Prof. doc.sc. Sinan Alispahić Vedran Stojanac

Asistentica Hata Mušinović, dipl.ing. S-78/17

 SADRŽAJ

1. UVOD..........................................................................................................................................1

2. PRIKAZ STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA

NA PODRUČJU GRADA SPLITA OD 2016. GODINE DO 2018. GODINE.........................2

3. OPASNA MJESTA NA DIONICI CESTE SOLIN-TROGIR..............................................6

3.1 Statistički podaci o broju prometnih nezgoda između 2016. godine i 30.6.2019. godine....6

3.2 Određivanje mjesta (lokacija) prometnih nezgoda na dionici ceste Solin-Trogir.................7

3.3 Prikaz prometnih nezgoda sa poginulim i ozljeđenim osobama...........................................8

3.4 Kartografski prikaz opasnih mjesta na dionici ceste Solin-Trogir........................................9

3.4.2 Opasno mjesto na raskrižju u Kaštel Starom.............................................................10

3.5 Određivanje i mapiranje rizika na dionici ceste Solin-Trogir.............................................11

4. MJERE ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA...................................................................12

5. KORIŠTENJE SIGURNOSNOG POJASA........................................................................13

5.1 Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa na dionici ceste Solin-Trogir...............................14

6. ZAKLJUČAK........................................................................................................................16

LITERATURA.......................................................................................................................17
1. UVOD
Sigurnost općenito predstavlja prihvatljiv rizik od nezgoda i drugih opasnosti dok bi sigurnost
cestovnog prometa podrazumijevala stanje i svojstvo prometnog toka koji se odvija na
prometnim površinama, odnosno sudjelovanje svih sudionika u prometu bez incidentnih
situacija.

Cilj sigurnosti kao djelatnosti bio bi:

 Spriječiti događanje prometnih nezgoda,

 Ublažiti posljedice ako se dogodi prometna nezgoda,
 Sanirati cestovne lokacije za koje se procjenije da su visokorizične premda se na njima
još nije dogodila prometna nezgoda-opasna mjesta (tzv. crne točke).[1]

Ako pođemo od činjenice da je broj poginulih u cestovnom prometu u svijetu porastao na čak
1,35 miljuna godišnje, dolazimo do poraznih rezultata, a još gore zvuči podatak da svake 24
sekunde u svijetu, neka osoba smrtno strada u prometu. Da bi se stanje sigurnosti u cestovnom
prometu podignulo na veću razinu, društvo mora uložiti znatno više napora u poboljšanje
prometne infrastrukture i razvitak prometne kulture. Velik dio tih napora pripada Ministarstvu
unutrašnjih poslova, odnosno prometnoj policiji, koja svojim aktivnostima utječe na povećanje
prometne discipline svih sudionika u prometu.

Od tri bitna čimbenika sigurnosti prometa (čovjek, vozilo, cesta), prometna kultura svih
sudionika a posebno vozača, najbrže može utjecati na smanjenje tragičnih posljedica. Ne treba
bježati od činjenice kako je za promicanje prometne kulture sudionika u prometu potrebno
uložiti najmanje financijskih sredstava u usporedbi sa druga dva čimbenika tako da jaći trag u
odgoju budućih sudionika u prometu trebaju ostaviti i autoškole. Sama vozila kao i prometnice
su tehnološki napredovale do neslućenih razmjera te daju jasan poticaj sigurnosti svih sudionika
u prometu.

Što se tiće broja prometnih nezgoda na prostoru Republike Hrvatske, on se u mnogome smanjio
u proteklih deset godina. U 2009. godini broj prometnih nezgoda iznosio je 50.388 dok je u
2018. godini iznosio 33.440 prometnih nezgoda.[2] Provedbom Nacionalnog programa
sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, Vlada želi smanjiti broj prometnih nezgoda za
50% do 2020. godine u odnosu na 2010. godinu, a mjere s kojima se to želi postići su:

 Promjena ponašanja sudionika u prometu,

 Bolja cestovna infrastruktura,
 Sigurnija vozila,
 Učinkovitija medicinska skrb nakon prometnih nezgoda, te
 Ostala polja djelovanja.

1
 2. PRIKAZ STANJA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA NA
PODRUČJU GRADA SPLITA OD 2016. GODINE DO 2018. GODINE
Ukupan broj prometnih nezgoda na prometnicama grada Splita u periodu između 2016.
godine i 2018. godine iznosio je 3.474 prometne nezgode. Uzevši u obzir protekle godine,
području grada Splita najviše ih je bilo 2013. godine i to čak 1.340 dok ih je 2018. godine
bilo 1.067 što daje podatak od 20,4% manje prometnih nezgoda u odnosu na 2013. godinu.
To je podatak koji u svakome slučaju veseli i daje nadu u optimizam ali nas nikako nesmije
zadovoljiti.

Neke od pozitivnih čimbenika koji utječu na sigurnost prometa na prometnicama grada Splita
možemo pronaći kroz pojačani rad djelatnika prometne policije koji svojim preventivno-
represivnim akcijama djeluju na sve sudionike u prometu a naročito vozače, potom bolja i
novija tehnološka otkrića u automobilskoj industriji također imaju svoj obol u samoj
sigurnosti pri upravljanju vozilom, i sl. Negativne čimbenike koji utječu na stanje sigurnosti
prometa u gradu Splitu možemo tražiti kroz nagli porast motornih vozila na cestama grada,
potom, kroz generalno loša tehnička stanja vozila te nezadovoljavajuće konstruktivno-
tehničke karakteristike prometnice i sl.

Stanje sigurnosti za period između 01.1.2016. godine i 31.12.2018. godine na prometnicama

grada Splita je sljedeće: [3]

 Ukupan broj prometnih nezgoda iznosi 3.474,

 Broj prometnih nezgoda sa materijalnom štetom iznosi 2.146,
 Broj prometnih nezgoda sa nastradalim osobama iznosi 1.504 osobe,
 Broj prometnih nezgoda sa poginulim u prometu iznosi 14.

Tablica 1. Analiza stanja sigurnosti na prometnicama grada Splita u periodu između 2013.
godine i 2018. godine.

2
Grafikon 1. Prometne nezgode na području grada Splita u periodu između 2016.godine te 2018.
godine

Prometne nezgode na području grada Splita

1179 1128
Broj prometnih nezgoda

1067

747 726 673

531 481 492

2016. godina 2017. godina 2018. godina

Axis Title

broj nezgoda s materijalnom štetom s nastradalim

Tablica 2. Analiza posljedica prometnih nezgoda na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine [3]

Tablica 3. Analiza posljedica prometnih nezgoda na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine (nastradale osobe) [3]

3
Tablica 4. Analiza prometnih nezgoda po vrsti vozila na području grada Splita za period između
2013. godine i 2018. godine [3]

Iz tablice 4. vidi se da su osobni automobili uzrok čak 77,7% prometnih nezgoda na području
grada Splita.

Tablica 5. Analiza prometnih nezgoda po uzroku nastanka na području grada Splita za period
između 2013.godine i 2018. godine[3]

Iz tablice 5. razvidno je da brzina i nepropisna vožnja unazad predstavljaju najveću opasnost za

sigurnost cestovnog prometa na splitskim cestama. Također, veliki broj prometnih nezgoda
otpada i na nepoštivanje prednosti prolaska što možemo pripisati općoj prometnoj nekulturi te
slabom poznavanju prometnih pravila i propisa kod starijih sudionika u prometu.

4
Tablica 6. Analiza prometnih nezgoda sa pješacima na području grada Splita za period između
2016.godine i 2018. godine [3]

Tablica 7. Analiza prometnih nezgoda po satima na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine [3]

Iz tablice 6. vidljivo je da se najveći broj prometnih nezgoda događa u vremenskom periodu

između 9 sati i 17 sati jer je u tom period najveći broj motornih vozila na prometnicama.

5
3. OPASNA MJESTA NA DIONICI CESTE SOLIN-TROGIR
Dionica ceste Solin-Trogir predstavlja jedan od najfrekventnijih prometnih pravaca na području
Splitsko-dalmatinske županije sa prosjekom od 25.000 vozila tijekom cijele godine. Do sada je u
promet pušteno 15 km kaštelanske trase od ukupnih 23,2 km. Bitno je naglasiti da je puštanjem
odnosno otvaranjem zadnje dionice ceste Kaštel Gomilica-Kaštel Stari od 5,5 km znatno
povećana protočnost te je u mnogome povećana sigurnost samog prometa ove frekventne
cestovne dionice.

Slika 1. Kartografski prikaz dionice ceste Solin-Trogir

3.1 Statistički podaci o broju prometnih nezgoda između 2016. godine i 30.6.2018. godine

Po statističkim podacima dobivenim u Policijskoj postaji Prometne policije Split, u razdoblju od

posljednih deset godina, na promatranoj dionici ceste Solin-Trogir dogodila se 1.301 prometna
nezgoda. Ne tako davne 2008. godine kada je započeta gradnja odnosno rekonstrukcija ove
dionice ceste dogodila se 221 prometna nezgoda dok se 2017. godine dogodilo 66 prometnih
nezgoda. Brojke ukazuju na čak 29,9% manje prometnih nezgoda u 2017. godini u odnosu na
2008. godinu. Sve navedeno ukazuje na bitan pad prometnih nezgoda te očit rast sigurnosti
prometa na navedenoj dionici ceste.

Broj prometnih nezgoda za promatrani period od 01.1.2016. godine do 30.6.2018. godine:

 U 2016. godini dogodilo se 87 prometnih nezgoda,

 U 2017. godini dogodilo se 66 prometnih nezgoda,
 U prvih šest mjeseci 2018. godine dogodilo se 30 prometnih nezgoda.

Bitno je naglasiti da je i u novije vrijeme broj prometnih nezgoda evidentno u padu.

6
Tablica 8. Prometne nezgode na dionici ceste Solin-Trogir za period između 2008. godine i
30.6.2018. godine [3]

Godina Prometne nezgode

2008. g. 221
2009. g. 217
2010. g. 153
2011. g. 175
2012. g. 116
2013. g. 114
2014. g. 68
2015. g. 84
2016. g. 87
2017. g. 66
30.6.2018 30
.
Ukupno: 1331

3.2. Određivanje mjesta (lokacija) prometnih nezgoda na dionici ceste Solin-Trogir

Sigurnost dionice ceste Solin-Trogir evidentno raste iz godine u godinu te se s boljim protokom
prometa proporcionalno povećava. Problem ove dionice ceste predstavljaju semaforizirana
raskrižja u nivou koja zbog nemogućnosti drugačije izvedbe u ljetnim mjesecima stvaraju gužvu
a samim time i mogućnost nastanka prometne nezgode. Po informacijama dobivenim u
Policijskoj upravi Split, odsjeku Prometne policije te njihove Službe za sigurnost prometa,
sljedeća mjesta na dionici ceste D8 između Solina i Trogira predstavljaju opasna mjesta:

 Solinska širina - najveći broj prometnih nezgoda nastaje na Solinskoj širini odnosno
raskrižju gdje ljeti prosječno u danu prolazi i do 48.000 vozila. Ovaj dio dionice ceste D8
(jadranske magistrale) sa svojim završetkom na izlazu iz Kaštel Sućurca predstavlja
opasno mjesto odnosno opasnu dionicu ceste u trajanju od cca 6,2 km.
 Raskrižje Ivana Pavla II. sa Zagorskim putem - raskrižje na kojem se cesta Ivana
Pavla II. križa sa Zagorskim putem sa svoje sjeverne strane i Ulicom Josipa Bana Jelačića
sa svoje južne strane nalazi se u Kaštel Starom isto tako predstavlja opasno mjesto po
učestalosti nastanaka prometnih nezgoda.
 Raskrižje Ceste Plano sa trogirskom cestom - također, opasno je i raskrižje Plano-
Trogir koje generira velik protok vozila, velike gužve pa tako i prometne nezgode te treba
hitnu rekonstrukciju. Na tom raskrižju se velik broj vozila odvaja u lijevo, u pravcu
Trogira pa dolazi do velikih zagušenja u njihovu protoku.

3.3 Prikaz prometnih nezgoda sa poginulim i ozljeđenim osobama

7
Broj prometnih nezgoda sa poginulim i ozljeđenim osobama za priod između 2008. godine i
30.6.2018. godine:

 U 2016. godini ukupno je nastradalo 64 osobe, teško ozljeđenih 7 osoba a lakše

ozljeđenih 57 osoba,
 U 2017. godini ukupno je nastradalo 48 osoba od čega jedna poginula osoba, teško
ozljeđenih 8 a lakše ozljeđenih 39 osoba,
 U prvoj polovici 2018. godine ukupno je nastradala 21 osoba, teško ozljeđenih 2 a lakše
ozljeđenih 19 osoba.

U tablici 9. razvidan je pad broja poginulih i nastradalih osoba u vremenskom periodu između
2008. godine te prve polovice 2018. godine.

Tablica 9. Prometne nezgode sa poginulim i ozljeđenim osobama za priod između 2008. godine
i 30.6.2018. godine[3]

Godina Poginuli TTO LTO Ukupno

2008. g. 4 37 133 174
2009. g. 3 20 100 123
2010. g. 2 11 62 75
2011. g. 2 13 84 99
2012. g. 2 12 44 58
2013. g. 1 5 49 55
2014. g. 1 3 47 51
2015. g. 1 7 53 61
2016. g. 0 7 57 64
2017. g. 1 8 39 48
30.6.2018 0 2 19 21
.
Ukupno: 17 125 687 829

3.4 Kartografski prikaz opasnih mjesta na dionici ceste Solin-Trogir

8
 Slika 2. Kartografski prikaz opasnih mjesta na dionici ceste Solin-Trogir

3.4.1 Opasno mjesto dionice ceste Solinska širina-Kaštel Sućurac

Slika 3. Uvećani prikaz opasnog mjesta odnosno dionice ceste D8 između Solina i Kaštel
Sućurca

Ovaj dio ceste D8 Solin-Trogir, predstavlja najfrekventniji dio ove dionice te trasu ceste gdje se
događa najviše prometnih nesreća. Opasna dionica ceste podebljana je crvenim markerom.

3.4.2 Opasno mjesto na raskrižju u Kaštel Starom

9
Slika 4. Uvećani prikaz raskrižja Ivana Pavla II. sa Zagorskim putem

3.4.3 Opasno mjesto na raskrižju u Planom

Slika 5. Uvećani prikaz raskrižja Cesta Plano sa Trogirskom cestom

3.5 Određivanje i mapiranje rizika na dionici ceste Solin-Trogir

10
Statistički podaci ustupljeni od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, odjela za sigurnost
Prometne policije Split, uglavnom su šturi i nepotpuni. Razlog tome leži u ćinjenici da Policijske
uprave u Republici Hrvatskoj od 01.8.2019. godine prelaze na novi informacijski sustav te se u
vrijeme izvedbe ovog rada nije moglo doći do više podataka i informacija o prometnim
nezgodama na dionici ceste D8, Solin-Trogir. Stoga je određivanje i mapiranje podataka
prikazano na osnovu procjene autora rada te je izvedeno putem grafikona 2.

Određivanje i mapiranje razine rizika na dionici ceste

D8, Solin-Trogir

Visok rizik
Prometne nezgode

2013.g. - 2017.g. 11 14 10 22 43 Srednje visok

Srednji rizik
Srednje nizak rizik
2008. g. - 2012. g. 19 26 15 13 27 Nizak rizik

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Rizici prometnih nezgoda u %

Grafikon 2. Određivanje i mapiranje razine rizika na dionici ceste D8, Solin- Trogir

4. MJERE ZA SANACIJU OPASNIH MJESTA

11
Na prethodno navedenim opasnim mjestima i dionici ceste potrebno je sprovesti sljedeće mjere:

 Na Solinskoj širini potrebno je poboljšati protočnost prometa na naćin da se što prije

izgrade najavljeni projekti izgradnje dodatnog nadvožnjaka na širini, potom pristupnih
rampi na potezu put Splita, zatim dodatnih trakova za skretanje u Solin. Sve navedene
mjere morale bi dati rezultate kroz bolji protok vozila a tako i poboljšanu sigurnost
prometa.
 Na raskrižju Ulice Ivana Pavla II sa Zagorskim putem potrebno je izgraditi raskrižje
u dva nivoa na naćin kako je to izvedeno na raskrižju Kaštel Sućurac-Kaštel Gomilica.
Potrebno je odvojiti lijevo skretanje zapadnog i istočnog privoza iz raskrižja te izvedbom
tunela ili nadvožnjaka usmjeriti promet na sigurniji i protočniji naćin.
 Na raskrižju ceste Plano-Trogirska cesta najbolje bi se rješenje dobilo izvedbom
kružnog toka. Naime, na ovom raskrižju u turističkoj sezoni dolazi do nesnosnih gužvi te
svakim novim ciklusom na semaforiziranom raskrižju one postaju sve veće. Sama brzina
kretanja vozila na ovom raskrižju je iz gore navedenih razloga prilično mala, te bi iz tog
razloga kružni tok bio dobro rješenje. Također, na ovaj naćin bi se izbjegle suvišne
konfliktne točke te tako povećao protok vozila te bitno povećala sigurnost na raskrižju.

Nadalje, po informacijama dobivenim u postaji Prometne policije Split, njihovi djelatnici će i

dalje provoditi sigurnosno preventivno represivne mjere na navedenoj dionici, i to:

 I dalje će se iz prometa isključivati sva tehnički neispravna i neregistrirana vozila te

vozači koji upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola, droga ili prije stjecanja prava na
upravljanje motornim vozilima,
 Na kritičnim mjestima i kritičnim dionicama na području ceste D8, Solin-Trogir,
intenzivirati će se radarska kontrola brzine kretanja motornih vozila pogotovo na opasnoj
dionici ceste Solin-Kaštel Sućurac te u gradu Solinu i Trogiru, a isto tako i na području
cijele dionice ceste Solin-Trogir te na lokalnim cestama u naseljenim mjestima na
području navedene dionice.

Na navedenim dionicama prethodnih godina bitno se povećala sigurnost prometa, a tome najviše
možemo zahvaliti suvremenoj novoizgrađenoj prometnici koja većinom zadovoljava sve
sigurnosne kriterije. Poboljšane su karakteristike površine kolnika kroz novi, suvremeni asfalt,
poboljšane su i geometrijske karakteristike ceste. Izmjenjeni su i dopunjeni prometni znakovi te
horizontalna signalizacija isto kao i oprema ceste. Danas se preko ove suvremene prometnice, iz
Solina u Trogir stiže kroz dvadeset i pet (25 min.) minuta u normalnim prometnim okvirima.

5. KORIŠTENJE SIGURNOSNOG POJASA

12
U novije vrijeme sva vozila, serijski su opremljena sigurnosnim pojasima. Pojas predstavlja
jedan od najboljih suvremenih izuma na području sigurnosti u motornim vozilima. Njegovo
korištenje propisano je i zakonom te je nužno njegovo korištenje u vozilima makar i na malim
relacijama.
Sigurnosni pojasevi su već pokazali svu svoju važnost pri zaštiti putnika u vozilu, svakim se
danom unapređuju te u kombinaciji sa zračnim jastucima čine jednu značajnu cjelinu sigurnosnih
sustava za zaštitu putnika u vozilu. Osim što u slučaju nezgode štite putnika od povreda,
sigurnosni pojasevi mogu i ozljediti putnike u vozilu. Rezultat je to velike inercije tijela i sile
putem pritiska pojasa. Upravo iz tih razloga se pribjeglo ugradnji raznim poboljšanjima te
ugradnji ograničevača zatezanja pojasa. Za učinkovitu zaštitu putnika u vozilu svi pojasi trebaju
imati tri točke vezanja.

Slika 6. Tri točke vezanja pojasa

Donja pojasna traka treba biti namještena preko kukova i prema bedrima, a ne preko trbuha.
Pojas treba biti čvrsto priljubljen po zakopčavanju te što je bliže tijelu, pruža veću zaštitu.
Također, ne smije biti uvinut niti oštećen.

Slika 7. Ponašanje tijela kada se dogodi prometna nezgoda kada je vezano sigurnosnim pojasom
(gore), i ponašanje tijela kada nije vezano sigurnosnim pojasom (dolje)

13
 Slika 8. Rizici ozljeđivanja vozača i suvozača sa pojasom i bez pojasa

5.1 Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa na dionici ceste Solin-Trogir

Provedena anketa o korištenju sigurnosnog pojasa izvršena je dana 07.8.2019. godine na

području dionice ceste D8, Solin-Trogir te na području grada Splita. Anketa je provedena na 100
ispitanika odnosno sudionika u prometu (vozača).
Po novom zakonu MUP Republike Hrvatske najavio je još veće kazne za nesavjesne vozače koji
se ne vežu sigurnosnim pojasevima.

Tablica 10. Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje na cesti D8, Solin-Trogir
ANKETA O KORIŠTENJU SIGURNOSNIH POJASA PROMETU
Dionica puta D8, Solin - Trogir
Anketa na 100 ispitanika (7.8.2019) Broj Postotak (%)
UKUPAN BROJ VOZILA 100
Vozači sa vezanim sigu. pojasom 79 79
Vozači bez svezanog sigu. pojasa 21 21

Tablica 11. Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje na području grada Splita
ANKETA O KORIŠTENJU SIGURNOSNIH POJASA PROMETU
Dionica puta Grad SPLIT
Anketa na 100 ispitanika (7.8.2019) Broj Postotak (%)
UKUPAN BROJ VOZILA 100
Vozači sa vezanim sigu. pojasom 83 83
Vozači bez svezanog sigu. pojasa 17 17

Podaci koji su navedeni u tablicama 10 i 11, daju nam potvrdu da se kod vozača promijenila
svijest o korištenju sigurnosnog pojasa, a tome su u mnogome doprinjele i stalne policijske
kontrole prometa te povećane kazne za sudionike u prometu koji ne koriste sigurnosni pojas.

14
Slika 9. Akcija o korištenju sigurnosnog pojasa

15
ZAKLJUČAK

Opasno mjesto ili »crna točka« su ona mjesta na cesti koja predstavljaju dijelove dionice cesta
male duljine na kojima se učestalije ponavljaju prometne nesreće u određenom vremenskom
razdoblju. Najčešća opasna mjesta su raskrižja ili zavoji, ali to mogu biti i cestovne dionice na
kojem je rizik od prometne nezgode (statistički) značajno veći nego na drugim sličnim cestovnim
lokacijama, odnosno, to je onaj dio ceste određene dužine na kojem je rizik od nesreće veći nego
na drugim dijelovima ceste iste duljine.
Prometna kultura je zasigurno jedan element koji izostaje kod mnogih sudionika u prometu, od
vozača, pješaka, biciklista, mopedista i motociklista koji su ujedno i najugroženija skupina
sudionika u prometu jer kao takvi (nedovoljno opremljeni i nezaštićeni) trpe najveće posljedice
prometnih nezgoda. Stoga je nužno nastaviti sa provođenjem Plana i Programa obuke i edukacije
djece predškolskog i školskog uzrasta iz područja sigurnosti prometa.
U prvom dijelu ovog rada predstavljen je prikaz stanja sigurnosti u prometu na području
grada/općine Split, te se iz iznesenih pokazatelja vidi određeni statistčki rast u odnosu na
prijašnje godine.
Kroz drugi dio rada određena su opasna mjesta na dionici D8, Solin-Trogir. Djelomični problem
u izvedbi ovog rada predstavljali su nepotpuni statistički pokazatelji ustupljeni od strane
Policijske postaje Split odnosno njihovog odjela za sigurnost prometa. Naime, policijske uprave
na području Republike Hrvatske su 01.8.2019. godine prešli su na novi operacijski računalni
sustav te mi stoga nisu bili u mogućnosti pomoći u većoj mjeri. Obrađeni su samo osnovni
pokazatelji o broju prometnih nezgoda na spomenutoj dionici ceste za vremenski interval između
01.1.2016 i 30.6.2019. godine. Na obrađenoj dionici ceste D8 također se vidi kroz statističke
pokazatelje određeni rast sigurnosti u prometu te se kao opči zaključak nameće teza da zasluge
tome uglavnom pripadaju novoizgrađenoj, suvremenoj brzoj prometnici. Određeni problem
predstavljaju ljetne gužve ali one se očituju samo u prilascima gradu Trogiru.
Za kraj rada obrađena je tema o sigurnosnim pojasevima u vozilima kao mjerama sigurnosti u
prometu te je provedena anketa o korištenju sigurnosnog pojasa na sto vozača području grada
Splita te na području dionice ceste D8, Solin-Trogir. Prikupljenim podacima u anketi vidi se da
vozači i putnici u vozilima mnogo ozbiljnije shvaćaju važnost korištenja sigurnosnog pojasa u
prometu.
Za sam kraj rada mogu navesti da sam kroz isti razmišljao kao budući ing. prometa te da su
stavovi izneseni u radu isključivo moji. U procesu izvedbe rada shvatio sam bitnost statističkih
pokazatelja pri određivanja opasnih mjesta na cestama te opasnih dionica određenih cestovnih
pravaca.

16
LITERATURA

[1] Alispahic, S. (2018). Autorizirana predavanja iz predmeta „Sigurnost prometa.

Internacionalni univerzitet Travnik u Travniku

17
18
[2] MUP HR, [Izvor] Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2018., [pristupljeno 02.8.2019.]
https://mup.gov.hr/UserDocsImages//statistika/2019//bilten_promet_2018.pdf

[3] Republika Hrvatska-Ministarsvo unutrašnjih poslova, Statistički podaci o stanju sigurnosti

cestovnog prometa na području općine Split te na dionici ceste D8, Solin-Trogir za vremenski
period između 01.1.2016. godine i 31.12.2019. godine, [Izvor] MUP RH- PU Splitsko-
dalmatinska-Sektor policije-Služba za sigurnost prometa, [podaci ustupljeni] 06.8.2019.

[4] Prof. dr.sc. Cerovac V.; „Tehnika i sigurnost prometa“ Zagreb, 1997. godina.

POPIS SLIKA

Slika 1. Kartografski prikaz dionice ceste Solin-Trogir, [Izvor] Google maps, [pristupljeno
05.8.2019.] Dostupno na: https://www.google.com/maps/place/Magistrala+Solin,+21000,+Split .......6

Slika 2. Kartografski prikaz opasnih mjesta na dionici ceste Solin-Trogir, [Izvor] Google maps,
[pristupljeno 05.8.2019.] Dostupno na: https://www.google.com/maps/place/D8,+Solin/ ..................9

Slika 3. Uvećani prikaz mjesta odnosno dionice ceste D8 između Solina i Kaštel Sućurca, [Izvor]
Google maps, [pristupljeno 05.8.2019.] Dostupno na:
https://www.google.com/maps/place/D8,+Solin/ ...................................................................................... 9

Slika 4. Uvećani prikaz raskrižja Ivana Pavla II. sa Zagorskim putem, [Izvor] Google maps,
[pristupljeno 05.8.2019.] Dostupno na:
https://www.google.com/maps/place/D8,+Solin/ ................10

Slika 5. Uvećani prikaz raskrižja Cesta Plano sa Trogirskom cestom, [Izvor] Google maps,
[pristupljeno 05.8.2019.] Dostupno na:
https://www.google.com/maps/place/D8,+Solin/ .................11

Slika 6. Tri točke vezanja pojasa, [Internet] Opušteno.rs, [ažurirano 31.10.2016., pristupljeno
02.8.2019.] Dostupno na: https://opusteno.rs/automobilizam-f48/vezivanje-sigurnosnih-pojaseva-
t31407.html ............................................................................................................................................... 13

Slika 7. Ponašanje tijela kada se dogodi prometna nezgoda kada je vezano sigurnosnim
pojasom,i ponašanje tijela kada nije vezano sigurnosnim pojasom, [Internet] Opušteno.rs,
[ažurirano 31.10.2016., pristupljeno 02.8.2019.] Dostupno na: https://opusteno.rs/automobilizam-
f48/vezivanje-sigurnosnih-pojaseva-t31407.html ..................................................................................... 13

Slika 8. Rizici ozljeđivanja vozača i suvozača sa pojasom i bez pojasa, Hrvatski AutoKlub
[Internet]. Vožnja bez sigurnosnog pojasa. 2012 [Citirano: 02.06.2018.]. Dostupno na:
http://www.hak.hr/vijest/261/crash-test-voznja-bez-sigurnosnogpojasa-2012 ...............................14

19
Slika 9. Akcija o korištenju sigurnosnog pojasa, TIP-Tuzlanski info portal [Internet], Spasite
život-koristite sigurnosni pojas, 2010 [Citirano: 17.11.2010.]. Dostupno na:
http://tip.ba/2010/11/17/spasite-zivot-koristite-sigurnosni-pojas/ ........................................................ 15

POPIS TABLICA

Tablica 1. Analiza stanja sigurnosti na prometnicama grada Splita u periodu između 2103.
godine i 2018. godine .....................................................................................................................2

Tablica 2. Analiza posljedica prometnih nezgoda na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine ............................................................................................................3

Tablica 3. Analiza posljedica prometnih nezgoda na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine (nastradale osobe) ..............................................................................3

Tablica 4. Analiza prometnih nezgoda po vrsti vozila na području grada Splita za period između
2013. godine i 2018. godine ...........................................................................................................4

Tablica 5. Analiza prometnih nezgoda po uzroku nastanka na području grada Splita za period
između 2013.godine i 2018. godine ...............................................................................................4

Tablica 6. Analiza prometnih nezgoda sa pješacima na području grada Splita za period između
2016.godine i 2018. godine ............................................................................................................5

Tablica 7. Analiza prometnih nezgoda po satima na području grada Splita za period između
2013.godine i 2018. godine ...........................................................................................................5

Tablica 8. Prometne nezgode na dionici ceste Solin-Trogir za period između 2008. godine i
30.6.2018. godine ..........................................................................................................................7

Tablica 9. Prometne nezgode sa poginulim i ozljeđenim osobama za priod između 2008. godine
i 30.6.2018. godine ........................................................................................................................8

Tablica 10. Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje na cesti D8,
Solin-Trogir ……………………………………………………………………………………..14

Tablica 11. Anketa o korištenju sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje na području

grada Splita …...…………………………………………………………………………………14

20
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Prometne nezgode na području grada Splita u periodu
između 2016.godine te 2018. godine...............................................................................................3

Grafikon 2. Određivanje i mapiranje razine rizika na dionici ceste D8, Solin- Trogir
................11

21