1.

UVOD

Tema ovog maturalnog rada je „Belgija“, zapadnoeuropska država, koja je svojom

površinom jedna od manjih u Europi, ali i jedna od najgušće naseljenih europskih država. Belgija
se nalazi na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s
nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te
malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i
političkoj povijesti. Upravo ta njena jezična i regionalna razdvojenost, stvara velike razlike među
stanovništvom, te je u budućnosti moguć raspad Belgije kakva je danas.
Belgija je jedna malena zemlja, s velikim brojem stanovnika i visokim standardom života,
civilizacije i kulture. U Hrvatskoj se malo toga govori o Belgiji, uglavnom kad se spominje
Europska unija ili dnevno politički problemi. Ali o Belgiji bi se trebalo znati puno više i to ne
samo o glavnom gradu Bruxellesu. O tome koliko je Belgija zadnjih godina popularna kod nas,
govori i sve veći broj turističkih aražmana za Belgiju, ali i sve veći broj studenata koji odlaze na
belgijska sveučilišta.
Što se tiče mog rada u prvom dijelu iznijet ću najvažnije podatke o Belgijskoj povijesti,
jer ona je važna kako bi se mogle razumijeti teritorijalne podijele i problemi koji danas postoje
između Flandrije i Valonije, dvije najveće belgijske regije. U drugom dijelu osvrnut ću se na
belgijski geografski položaj i klimu, a potom ću iznijeti podatke o stanovništvu, državnom
uređenju, regionalnoj podijeli, s posebnim osvrtom na grad Bruxelles, i gospodarstvu, gdje ću
posebno obraditi i temu gospodarske zajednice Beneluxa.
Iako je Belgija jedna zanimljiva država, a isto tako i jako važna, prije svega jer je ona
jedna od osnivačica Europske unije i NATO-a, a u Bruxellesu je i sjedište tih dviju organizacija,
začuđuje činjenica da se ni jedan hrvatski autor nije podrobnije pozabavio ovom temom. Zato
sam se pri pisanju rada uglavnom morala služiti raznim atlasima, enciklopedijama i internetskim
stranicama, čiji popis se nalazi na kraju moga rada.

1
2. POVIJEST

2
U 1. stoljeću prije Krista Rimljani su zauzeli regiju poznatu pod nazivom Nizozemlje. Južno od
rijeke Rajne osnovali su provinciju koju su nazvali Gallia Bellgica prema keltskom plemenu
imena Belgae koji su ondje živjeli i kojima su Rimljani nametnuli latinski jezik i kulturu.
U 5. stoljeću taj prostor naseljavaju Franci. Franačka su naselja bila najgušća na sjeveru,
pa je ondje franački dijalekt, koji je postao temelj današnjeg nizozemskog, istisnuo latinski govor
iz kojeg se razvio flandrijski jezik. Verdunskim ugovorom 843. godine podijeljena je na dva
dijela, zapadni dio koji je dobila Francuska i istočni koji je dobila Lotaringija.
U 12. stoljeću nagli uspon tkalačke proizvodnje pogoduje naglom razvoju gradova
Brugesa, Genta, Ypresa i Antwerpena. Između 1363. i 1477. godine to područje pada u ruke
moćnih burgundskih vojvoda, uplevši se tako u duge i teške borbe između Engleske i Francuske,
poznate kao Stogodišnji rat. U tom ratu bogati flandrijski gradovi zbog gospodarskih razloga
(uvoz vune) staju na stranu Engleske.
Poslije smrti posljednjeg burgundskog vojvode, Belgija je pripala Habsburgovcima, te
ostaje u njezinom posjedu i nakon borbi za burgundijsku baštinu. Filip Lijepi primio je 1504. i
Španjolsku krunu, utvrdivši tako vezu između Austrije, Španjolske i Nizozemlja.
Nakon rata za španjolski baštinu 1714. godine, Belgija je ponovno austrijska. Pod
habsburškom caricom Marijom Terezijom (1717.-1780.) modernizacija poljoprivrede donijela je
novi napredak i potaknula nove dijelatnosti u regiji. U tom su razdoblju građene ceste i vodeni
putovi. Rat između revolucionarne Francuske i Austrije izbio je 1792. , a Francuzi su ih pobijedili
u lipnju 1794. što je bio uvod za Francusku aneksiju Belgije i okončanje autonomne krize.
Nakon Napoleonovog poraza na Bečkom kongresu odlučeno je da se Belgija i
Nizozemska 1815. ujedine, iako su te dvije regije imale suprotstavljene interese i regije. Belgija
je 1831. proglasila neovisnost, kada je princ Leopold od Saschen-Coburga izabran za prvog
vladara novog kraljevstva.
Nastojeći učiniti Belgiju kolonijalnom silom, kralj Leopold II. stekao je 1885. golem
teritorij u središnjoj Africi, koji je 1908. nazvan Belgijskim Kongom. Proizvodnja gume u Kongu
donijela je Lopoldu golemo bogatstvo.
U I. i II. Svjetskom ratu Belgija je proglasila neovisnost, ali oba puta Njemačke snage su
je napale i okupirale. Neke od najpoznatijih bitaka vodile su se upravo na belgijskom teritoriju.
 Priznajući jačanje flamanskog nacionalnog pokreta, belgijska vlada je 1930. zemlju
podijelila na dva dijela u kojima se govorilo francuski, odnosno flamanski, a svaki dio je trebao
imati upravu na svom jeziku.
Kako je tijekom rata postao nepopularan, kralj Leopold III. Abdicirao je 1951. u korist
svoga sina Baudouina I. Godine 1960. Belgija je dala neovisnost Kongu (Zair), a 1962. Ruandi –
Urundiju (danas Ruanda i Burundi).
Godine 1947. sklopljena je carinska unija sa Nizozemskom i Luksemburgom – Benelux, a
1949. sudjeluje u stvaranju NATO-a, 1951. Europske zajednice za ugljen i čelik, 1957.
Europske ekonomske zajednice i 1992. Europske unije.

2. BENELUX

Benelux je gospodarsko udruženje u Zapadnoj Europi koja se sastoji od tri međusobno

susjedne monarhije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Ime ove zajednice je spoj početnih
slova svake od ovih zemalja.
Dogovor o osnivanju carinske unije Beneluxa je potpisan 1944. godine, od strane vlada
ovih država u Londonu, a dogovor je sproveden 1947. godine. Ovaj dogovor je od 1960.
zamijenila Beneluška gospodarska zajednica. Ovom dogovoru je prethodila Belgijsko-
luksemburška gospodarska zajednica, koja je utemeljena 1925. godine. Osnivanje ove zajednice
uvelike je potaknulo osnivanje Europske unije.
Ovaj ugovor je donesen kako bi se promovirala slobodna razmjena radnika, usluga, novca
i dobara u regiji. Oni su u potpunosti ostvarili carinsku uniju te 1991. dokinuli nadzor putnika i
robe na unutrašnjim granicama. Unatoč uključenju u EU i kasnijem Schengenskom sporazumu,
udruženje je i dalje značajno jer članice, usprkos tome što su malene, imaju u zajedničkom
nastupu u Ministarskom vijeću EU 12 glasova.
Unija se financira prilozima članica, i to u omjeru Belgija i Nizozemska po 48 %, a
Luksemburg 3 %. Službeni jezici su francuski i nizozemski, a sjedište je u Bruxellesu.1
Slika 1. Karta članica Beneluxa2

1 http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014.)
2 http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014,)
 Parlament Beneluksa je osnovan 1955. godine. Sastoji se od 21 zastupnika nizozemskog
parlamenta, 21 zastupnika Belgijskog državnog i regionalnog parlamenta i 7 zastupnika
luksemburškog parlamenta. Glavni organi su :
1. Odbor ministara sastavljen od ministara vanjskih poslova, gospodarstva i financija.
Zasjeda najmanje četiri puta na godinu i jednoglasno donosi odluke, koje moraju
ratificirati parlamenti svih članica.
2. Vijeće gospodarske unije izvršno je tijelo Odbora ministara, čine ga do 10 visokih
činovnika članica. Usklađuje rad osam komisija (npr. za vanjsku trgovinu, financije i
novac, industriju i trgovinu, promet, socijalna pitanja) i 11 posebnih komisija.
3. Generalno tajništvo s generalnim tajnikom te dva podsekretara.
Unatoč velikoj ekspanziji Europske unije, ova zajednica je i dalje veliki izazov za zemlje
Beneluxa kako bi uskladili poslove koji nisu pod kontrolom Europske unije. Benelux isto tako
ima važno mjesto prilikom odabira tema za poslove koji su na dnevnom redu Europske unije.
Zemlje Beneluxa rade na usklađivanju socijalne, ekonomske i financijske politike, razvoju
4
zajedničke urbane i ruralne infrastrukture, jačanju pogranične suradnje na unutarnjim i vanjskim
granicama ali i jačanje suradnje sa istovjetnim regionalnim organizacijama poput Nordijskog
vijeća.

4. GEOGRAFSKA OBILJEŽJA

4.1. Reljef

Kraljevina Belgija (nizozemski Koninkrijk Belgie, francuski Royaume de Belgique,

njemački Konigreich Belgien) je zapadnoeuropska zemlja, koja na sjeveru graniči sa
Nizozemskom, na istoku sa Njemačkom, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na
jugozapadu, te ima izlaz na Sjeverno more. Površinom se prostire na 30 528 km² te ima skoro 11
milijuna stanovnika.3
Belgiju čini nizina uz obalu Sjevernog mora i kanala La Manchea, a iza pojasa obalnih
dina leže prostrani polderi od finih riječnih i morskih naplavina. Prema unutrašnjosti prelaze u
pješčanu nizinu Flandrije i istočno od rijeke Schelde u blago valovit pješčani Kempenland. Iznad
te ravnice ponegdje se s izrazitim rubom uzdiže srednja Belgija, blago valovita ravnica ili niski
brežuljci, nadmorske visine od 50 do 100 m, od pješčanih ili glinovitih tercijarnih sedimenata, u
južnom dijelu od krednih vapnenaca, pokrivenih zbijenim praporom. Jugoistočni dio zemlje
proteže se u Ardene, niska brda od devonskih i karbonskih škriljavaca, pješčenjaka i vapnenca.
Sjeveroistočno od rijeke Schelde na poldere se nastavlja pješčana kempenska ravnica
visine do 100 m. Središnja valovita ravnica pruža se između Schlede odnosno Flandrijske nizine
na zapad, kempenskog ravnjaka na sjever i dolina rijeke Meuse - Sambre na istok. Izdiže se od 80
m na sjeveru do 200 m na jugu. Prekriven je pješčanim i glinovitim naslagama, a na jugu plodnim
praporom. Jugoistočno od doline Meuse - Sambre prostire se visoka Belgija s pješčano-
vapnenačkim ravnjakom Condrozom i znatno sniženim hercinskim gorjem Ardenima, čiji je
najviši vrh Botrange, 694 m². Na krajnjem jugu Belgija zahvaća i brežuljkasti dio Lotaringije.

3 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.
5
 4.2. Klima

3 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.
6
 Belgija ima oceansku klimu na koju utječe Sjevernoatlanska struja i zapadni vjetrova sa
mora. Vrijeme je promjenjivo, pa kiše mogu biti i dugotrajne i česte. Zime su blage, ali vlažne, s
čestim maglama dok su ljeta prohladna. Srednja siječanjska temperatura snižava se od obale
prema unutrašnjosti (0°C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najviša u središnjoj
Belgiji (do 22°C), a najniža u planinskom području (14°C). Trajniji snježni pokrivač
karakterističan je samo za više dijelove Ardena. Ardeni, najkontinentalnije i najviše područje u
Belgiji, ima niže zimske temperature te više kiše i snijega no što je slučaj u ostalim dijelovima
zemlje.

Tablica 1. Klima za Briselsku regiju4

Mjesec Sij Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol Ruj. List Stu. Pros. Godišnji
. . . prosjek
Temperatur 2.5 3.2 5.7 8.7 12.7 15. 17. 17. 14. 10.4 6.0 3.4 9.7
a 5 2 0 4
(°C) (prosjek)
Padaline 67 54 73 57 70 78 75 63 59 71 78 76 821
(prosjek u mm)

5. STANOVNIŠTVO

Od 7O-ih godina 20. stoljeća može se reći da stanovništvo „ne raste“, zato je
karakterističan malen udio mladog stanovništva i sve veći udio starijega. Također, zadnjih godina
drastično se smanjio i broj djece u obitelji (1996. prosječno 0,5), a u više od polovice
domaćinstava živi samo jedan li dva člana. 5 Prema popisu stanovnika iz 2010. Belgija je imala 10
4 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
5 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.
6
839 905 stanovnika.6
Tablica 2. Demografska slika Belgije7

Natalitet (1996.)
11.4 ‰ Mortalitet (1996.)
10.4 ‰ Prirodni priraštaj
(1996.)
1.0 ‰ Mortalitet
dojenčadi (1996.)
5.6 ‰ Udio stan. Mlađeg
od 15 godina (1994.)
18.1 % Udio stan. Starijeg
od 60 godina (1994.)
21.1 % Udio gradskog
stanovništva (1996.)
96.8 %

Belgija je, uz Nizozemsku, sa 336.3 stanovnika na

km² najgušće naseljena Europska država, no velike su
razlike između rijetko naseljenih Ardena i gusto naseljenih
valonskih industrijskih područja te šireg područja Bruxellesa, u
kojem živi 60 % pučanstva. Zadnjih desetljeća nastala je
dinamična gradska regija Antwerpen - Gent - Mechelen -
Leuven, koja je tijesno povezana s bruxelleskom gradskom
jezgrom. Snažna je urbanizacija i u Flandriji, osobito na obali.
Velike promjene doživljavaju valonski gradovi, koji su nekoć
bili izrazito industrijski, a sada se preusmjeravaju na uslužne
djelatnosti.

Slika 2. Prikaz stalnog rasta

stanovništva8

7
 16.01.2014.
)

7 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države

svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
21.

8
http://en.wi
6 kipedia.org
/wiki/Belgi
h um
t (16.01.201
t 4.)
p
:
/
/
e
n
.
w
i
k
i
p
e
d
i
a
.
o
r
g
/
w
i
k
i
/
B
e
l
g
i
u
m

8
 Više od 97 % stanovnika živi u gradovima što predstavlja jedan od najvećih postotaka
urbanizacije na svijetu. Najveći gradovi su Bruxelles, Antwerpen, Gent, Charleroi, Liege i
Bruges.
Po regijama 2005. najviše stanovnika imala je Flandrija (6 043 161), Valonija (3 395 942)
i Bruxelles (1 006 749).9 Oko 60 % stanovnika govori nizozemskim jezikom, odnosno
flamanskim, 40 % francuskim, a 1 % njemačkim. 10 Bruxelles, koji čini 8 % stanovništva je
dvojezični gradu kojem se govori i francuskim i nizozemskim. U početku grad je bio većinom
nizozemski dok danas oko 80 % stanovništva govori francuski, 8.5 % nizozemskim, a 10.2 %
jednim i drugim jezikom.11

Oko 58 % stanovnika čine etnički Flamanci, 31 % Valonci, a ostalih 11 % čine

imigranti iz Italije, Francuske, Njemačke i sjeverne Afrike. 12 Prema vjeri Belgijanci su većinom
katolici, 75

9 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
10 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.

11 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)
12 Atlas Europe, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997., str. 297.

8
%, dok ostalih 25 % čine muslimani, protestanti, židovi i ateisti.13

Slika 3. Dobno-spolna piramida14

6. DRŽAVNO UREĐENJE

Prema Ustavu iz 1831. Belgija je parlamentarna monarhija. Ustavnim promjenama 1993.

13 Atlas Europe, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997., str. 297.

14 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)
9
godine preobrazila se u federativnu državu koju čine tri nacionalne zajednice (flamanska,
francuska i njemačka) i tri autonomne regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles). Izrazita
rascijepljenost vidi se i po tome što je većina političkih stranaka organizirana po nacionalnoj
pripadnosti. Od oko 1970. značajan broj Belgijskih političkih stranaka podijeljen je na različite
komponente koje uglavnom predstavljaju političke i jezične interese tih zajednica. Glavne stranke
u svakoj zajednici su: Krščanski demokrati, liberali i socijaldemokrati.

Slika 4. Karta Belgije15

Dvodomni je parlament sastavljen od Zastupničkog doma i Senata. Senat ima prije svega
korektivnu ulogu, premda može i davati poticaje za nove zakone glede ustavnih promjena, a pri
ratifikaciji međunarodnih sporazuma ravnopravan je Zastupničkom domu.
Kralj ima znatne ovlasti, npr., saziva parlament nakon izbora ili ostavke vlade, može ga i
raspustiti, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, imenuje mandatara za sastav vlade i druge
visoke dužnosnike, a ponajprije je čuvar teritorijalne cjelovitosti i državne suverenosti. Aktualni
kralj je Filip, koji je naslijedio svoga oca Alberta II. koji je 2013. abdicirao sa prijestolja.

15 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)
10
10
 Slika 5. Belgijska zastava i grb16

Nacionalne zajednice i regije biraju svoje parlamente, a oni sastavljaju vlade. Flamanska
nacionalna zajednica i regija imaju jedinstven parlament, a francuska zajednica ii Valonija svaka
svoj (sjedište prve je u Bruxellesu, a druge u Namuru). Posebna vijeća imaju još regija Bruxelles
i njemačka nacionalna zajednica.

6.1. Regionalna podjela

Još iz vremena habsburških i burgundskih sudova, da bi se pripadalo nekoj višoj klasi

moralo se govoriti francuski, a oni koji su govorili samo nizozemski automatski su bili građani
drugoga reda. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, flamanski pokret napredovao je kako bi se
suprotstavio ovoj situaciji.
Dok su ljudi u južnoj Belgiji govorili francuski ili nekim njegovim dijalektom, većina ih
je usvojila francuski jezik kao svoj prvi jezik, Flamanci su to odbili učiniti, i uspjeli su se izboriti
da nizozemski bude ravnopravan jezik u obrazovnom sustavu. Nakon Drugog svjetskog rata, u
belgijskoj politici sve jače je dominirala ideja o autonomiji u ove dvije jezične zajednice. Tenzije
između ove dvije zajednice su porasle, zbog čega je i došlo do promijene ustava kako bi se
izbjegao mogući sukob.
Na temelju četiriju jezičnih područja, formiranih 1962.-1963., i uzastopnih revizija

16 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
11
11
belgijskog ustava, uspostavljen je jedinstven oblik federalne države sa odvojenom političkom
moći na tri razine:
1. Savezna vlada sa sjedištem u Bruxellesu
2. Tri jezične zajednice:
- Flamanska zajednica (nizozemsko govorno područje)
- Francuska zajednica (francusko govorno područje)
- Zajednica njemačkog govornog područja
3. Tri regije:
- Flandrija, podijeljena u pet okruga
- Valonija, podijeljena u pet okruga
- Bruxelles, regija glavnog grada.

Slika 6. Belgijske regije17

6.1.1. Flamanska regija

Flamanska regija ili Flandrija zauzima sjeverni dio Belgije. Ima površinu od 13.522 km²
(44,29 %) i podijeljena je na pet pokrajina sa ukupno 308 općina. 18 To je jedno od najgušće

17 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
18 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
12
12
naseljenih regija Europe s oko 455 stanovnika na km ².19 Najveći gradovi ove regije su Antwerpen,
Gent i Brugges.
Službeni jezik je nizozemski. Francuski se može koristiti za određene administrativne
svrhe u desetak pojedinih općina u širem krugu Bruxellesa i na granici s Valonijom.
Bruxelles je dio Flandrije, ali samo za svoje flamanske stanovnike i lokalne institucije. To
je i službeni glavni grad Flandrije. Trenutačne Flamanske vlasti (Flamanski parlament,
Flamanska vlada), predstavljaju sve flamansko stanovništvo, uključujući i one koji žive u
Bruxelleskoj regiji.

6.1.2. Valonska regija

Valonija ili Valonska regija je južna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica čiji je
glavni grad Namur. Službeni jezici su francuski i njemački. Regija ima oko 3 360 000 stanovnika,
a površinski, 16 844 km² i zauzima 55.18 % države.20 Također se sastoji od pet pokrajina. Najveći
gradovi su Liege, Namur i Charleroi.
U većini općina službeni jezik je francuski dok njemački ima takav status u devet istočnih
općina koje su pripadale Njemačkoj do razgraničenja 1918. godine. Valonci su često izloženi
kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika. Po istraživanjima iz
2006. godine govori ga samo 19 % stanovnika, dok 59 % Flamanaca govori francuski.21
Njemačka nacionalna zajednica broji oko 70 000 ljudi, a zajamčena su joj posebna prava,
posebno u jezičnim i kulturološkim pitanjima. Među Nijemcima je sve jača želja za ekonomskom
samostalnošću i uzdizanjem na razinu autonomne regije.
Valonija je tijekom 19. stoljeća doživjela jak razvoj posebno zahvaljujući industriji
baziranoj na ugljenu i željezu. Tokom 20. stoljeća ove grane su postale manje profitabilne, a
kriza u čeličnoj industriji rezultiralo je slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske
djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromašnija od Flandrije: 2004. godine
BDP je u flamanskom dijelu bio 27 356 eura, a u valonskom 19 858 eura, u nekim dijelovima

19 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
20 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
21 http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
13
13
nezaposlenost dostiže i 20 %.22

6.1.3. Regija glavnog grada Bruxellesa

Bruxelles je glavni i njveći grad Kraljevine Belgije. Na nacionalnoj razini Bruxelles je

glavni grad Francuske zajednice u Belgiji, te Flamanske zajednice i regije, kao i regije glavnog
grada. Sa područjem oko 162 km² (0.53 % Belgije), ovo je najmanja regija.
Briselska regija nije pokrajina niti pripada kojoj pokrajini. Njegova nadležnost seže samo
u okvire općine i nije odgovoran za druge dijelove regije. Ali ipak ima neke osobine pokrajine.

7. BRUXELLES

Bruxelles (francuski) ili Brussel (nizozemski) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad francuske zajednice u Belgiji, Flamanske zajednice
i regije, kao i regije glavnoga grada. Na međunarodnoj razini grad je jedan od sjedišta Europske
unije i mnogih njezinih institucija, NATO-a i mnogobrojnih drugih međunarodnih organizacija.
Po legendi, St. Gerry, biskup Cambraia, u 6. stoljeću ga je osnovao na jednom od otoka
oko kojeg se širilo naselje. Prema tome, naziv grada dolazi iz staronizozemske složenice
Bruocsella, gdje riječ „bruoc“ znači močvara, a riječ „sella“ znači dom, tako da je doslovni
prijevod imena grada „dom u močvari“. 23 Taj naziv prvi put se spominje 966. godine, a deset
godina kasnije vojvoda Karlo Lorenski na otoku je sagradio otok, te tako utemeljio grad.24
Bruxelles se nalazi u središtu Belgije, između Flandrijske nizine i barbantske visoravni,
na visini između 15 i 100 metara. Rijeka Senne prolazi kroz grad od jugozapada prema
sjeveroistoku, makar u središtu grada ona nije vidljiva, budući da je natkrivena u 19. i 20. st.
Zbog svog statusa glavnog grada države, ovdje se nalazi Kraljevska palača i Belgijski
savezni parlament. Sve glavne flamanske institucije nalaze se u Bruxellesu: Flamanski parlament,
flamanska vlada i cjelokupna uprava.
Od završetka Drugog svjetskog rata Bruxelles je postao upravno središte mnogih
22 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.

23 Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str. 11.

24 Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str. 11.
14
14
međunarodnih organizacija. Tu se nalaze glavne institucije Europske unije i NATO-a. Među
ostalim važnim organizacijama tu su Zapadnoeuropska unija, Svjetska carinska organizacija i
Eurocontrol, kao i mnoge međunarodne korporacije. Prema broju održavanja međunarodnih
konferencija i konvencija Bruxelles je u svjetskom vrhu.
Također, za Bruxelles možemo reći da je praktički glavni grad Europske unije, budući da
se u njemu nalazi veći dio institucija Europske unije. Iako EU službeno nema glavni grad, prema
ugovoru iz Amsterdama Bruxelles je službeno sjedište Europske komisije (izvršne vlasti) i
Vijeća Europske unije (zakonodavno i izvršno tijelo). Iako se službeno sjedište Europskog
parlamenta nalazi u Strasbourgu, gdje se održavaju glasovanja, sastanci političkih i odbornih
skupina održavaju se u Bruxellesu, kao i određeni broj sjednica. Europsko vijeće također ima
stalno sjedište u gradu. Najveći dio zgrada Europske unije nalazi se u tzv. „Europskoj četvrti“.
Prema podacima iz 2008. u Briselskoj regiji živio je 1 070 841 stanovnik, od čega na
prostoru samog Bruxellesa 147 873 stanovnika.25 Danas se procjenjuje da više od pola grada čine
stranci, uglavnom iz Francuske i Maroka.
Od osnivanja kraljevine Belgije 1830., Bruxelles se transformirao iz grada u kojem se
govorio isključivo nizozemski, u višejezični grad gdje je francuski ubrzo postao jezik većine
stanovništva. Ovaj jezični prijelaz počeo se događati u 18. stoljeću, a ubrzao se stjecanjem
neovisnosti Belgije. Zbog povijesne uloge nizozemskog, flamanske stranke zahtijevaju potpunu
dvojezičnost gradske regije u svim pogledima. S druge strane, frankofoni Belgijanci smatraju
jezičnu granicu umjetnom.

Grafikon 1. Jezici govoreni kod kuće u Briselskoj regiji (2006.)26

25 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels
(16.01.2014.)
26 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)
15
 9%

11%
samo francuski francuski
i nizozemski francuski i
57% neki drugi jezik samo
7% nizozemski
ni francuski ni nizozemski

16%

Što se tiče gospodarstva, Bruxelles je značajno gospodarsko središte Belgije. Regija

glavnog grada Bruxellesa ima drugi po visini BDP po stanovniku u Europskoj uniji. Glavni
gospodarski faktori su sektor usluga i ugostiteljstvo. Prema podacima iz 2007., u Bruxellesu
postoji preko 2000 restorana. Zbog svog europskog i svjetskog međunarodnog položaja ovdje
sjedišta imaju brojna međunarodna poduzeća, kao i interesne skupine i lobisti. Uredi mnogih
zemalja, kulturne institucije i veleposlanstva donose veliku kupovnu moć u gradu. Vrlo važan
čimbenik koji privlači nove stanovnike i turiste u grad su prestižna sveučilišta, te mnogi kongresi
koji se ovdje održavaju.
Također, Bruxelles ima bogatu kulturnu i umjetničku tradiciju. Grad slovi
kao prijestolnica stripa. Diljem grada mogu se na zidovima naći crteži poznatih likova iz stripova.
Što se tiče kulturnih ustanova tu su Briselsko kazalište, i La Monnaie kazalište i opera.
Među mnogobrojnim muzejima tu su Kraljevski muzej umjetnosti, Vojni muzej i Muzej stripova.
Briselska glazbena scena nudi sve od opere i koncertnih dvorana do glazbenih barova i techno
klubova.

Slika 7. Grand Place27

27 http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)
16
 Arhitektura u Bruxellesu je raznolika i sastoji se od srednjovjekovnih građevina na Grand
Placeu do postmodernih zgrada institucija Europske unije. Vjerojatno najveća atrakcija grada je
Grand Place koji se od 1988. nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, zajedno s
gotičkom vijećnicom u središtu grada, katedralom sv. Mihovila i Gudule i dvorcem Laken. Druga
važna znamenitost je Kraljevska palača u Bruxellesu. Simbol grada i poznata turistička atrakcija
je brončana fontana Manneken Pis. Ostale znamenitosti su Parc du Cinquantenaire sa slavolukom
pobjede i obližnjim muzejima, Bazilika Svetog srca, Briselska burza, itd.

8. GOSPODARSTVO

17
17
 Zbog malenog domaćeg tržišta, povoljnog položaja na raskrižju važnih prometnih putova
i blizine velikih luka, belgijsko gospodarstvo je izrazito izvozno usmjereno. Veliki je udio
i

18
18
stranog kapitala, prije svega u većim poduzećima, naročito u Flandriji. Druga karakteristika
belgijskog gospodarstva jest veliko značenje uslužnih djelatnosti, jer je u njima zaposleno više od
63% radne snage, a ostvaruju 69% BDP-a. 28 To djelomice treba zahvaliti Bruxellesu, značajnom
upravnom središtu EU, djelomice velikom značenju prometa i trgovine te planskom
preusmjeravanju iz klasičnog industrijskog društva u postindustrijsko.
Valonija je tijekom 19. stoljeća bila jedna od koljevki industrijske revolucije.
Jednostrana usmjerenost u proizvodnju ugljena i željeza dovela je tijekom krize europske
proizvodnje željeza
50-ih godina 20. Stoljeća do propasti valonske teške i metalne industrije, a s velikim ulaganjima u
moderniju industriju gospodarsko se težište premjestilo u Flandriju. Zadnji godina Belgiji prijeti
teška nezaposlenost, koju nastoje smanjiti otvaranjem novih radnih mjesta u uslužnim
djelatnostima i elastičnijom politikom zapošljavanja.

Tablica 3. Zastupljenost gospodarskih grana29

Gospodarska grana (1999.) BDP (%) Zaposleni (%)

Poljoprivreda 1.4 2.1
Rudarstvo i industrija 18.9 16.8
Građevinarstvo 5.0 5.9
Javne službe 2.7 0.7
Promet i veze 6.8 6.8
Trgovina i ugostiteljstvo 13.5 15.7
Financijske i poslovne usluge 28.2 14.9
Javna uprava i obrana, javne, zajedničke i osobne usluge 23.6 37.1

Struktura BDP-a ukazuje da se radi o izuzetno razvijenoj zemlji. Ukupni BDP iznosio je u
2004. godini 283,5 milijardi eura, što daje 27 253 eura po stanovniku. 30 Stopa nezaposlenosti
iznosila je 2004. godine 7.8 %. 31 Stopa rasta gospodarstva u 2004. godini iznosila je 5.2 % dok je
inflacija bila 1.9 %.32
28 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
23.

29 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
23.

30 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
21.
31 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
21.

32 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
21.
 Izvoz za 2004. godinu iznosio je 246.4 milijarde eura, a glavni izvozni partneri su
Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija.33 Glavni izvozni proizvodi su kemijski i
farmaceutski proizvodi, prijevozna sredstva, strojevi i oprema, plastika i guma te metali. Uvoz je
te iste godine iznosio 229.5 milijardi eura. Glavni uvozni partneri su Nizozemska, Njemačka,
Francuska, Velika Britanija i SAD.

8.1. Poljopivreda

Belgija ima 739 000 ha njiva i trajnih nasada (24.2% površine) te 641 000 ha travnjaka i
pašnjaka (21%).34 Poljoprivreda pokriva oko 80% domaćih potreba za hranom, gotovo potpuno
za goveđim, svinjskim i pilećim mesom, mlijekom i mliječnim proizvodima, povrćem i šećerom.
U Flandriji prevladavaju manji posjedi (udio mješovitih posjeda zbog modernizacije i
specijalizacije opada), a u Valoniji srednja i velika imanja.
Glavna su poljoprivredna područja na prapornim tlima srednje Belgije, gdje se uzgaja
pšenica i šećerna repa. Na pješčanim tlima ravničarske Belgije uzgajaju se krumpir, ječam i raž.
Osobito u okolici gradova prošireno je uzgajanje povrća, djelomično u staklenicima.
Karakteristična je kultura cikorije (njome pokrivaju veliki dio svjetskih potreba), a vrlo je važan i
uzgoj ukrasnih lončanica.
Govedarstvo je koncentrirano u vlažnim dijelovima Flandrije (mliječno) i u Ardenima.
Svinjogojstvom i peradarstvom bave se gotovo isključivo na specijaliziranim imanjima na
sjeveru. Voćarstvo i vinogradarstvo većinom su smješteni na krajnjem jugu. Glavni proizvodi su
jabuke, kruške i šljive.
8.2. Rudarstvo i energetika

Ležišta kamenog ugljena u Valoniji bila su u 19. stoljeću temelj industrijalizacije, no 60-
ih godina ugljenarstvo je zbog prijelaza na tekuća goriva i konkurencije jeftinijeg ugljena iz
uvoza zamrlo. Nakon 1960. zatvorili su gotovo sve ugljenokope. O tome svjedoči i podatak
da je Belgija 1938. godine proizvodila 29.6 milijuna tona ugljena godišnje, a 1994. samo
753 000

33 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.

34 Bateman, Graham, Egan Victoria. Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka: Extrade, 1997., str.
272. 19
19
tona.35
Belgija ima skromne domaće energetske izvore i već je 60-ih godina počela sa
nuklearnom energijom. Nuklearne elektrane pokrivaju 57 % potreba za električnom
energijom. Preostalu električnu energiju proizvode u termo elektranama (nafta, zemni
plin, ugljen).

8.3. Industrija

U prvo vrijeme željezare su se nalazile blizu uljenokopa u Valoniji, u

dolinama rijeke Maas i Sambre, danas u lukama gjde su vezane na sirovine iz uvoza. S
njima su tijesno povezane metalna industrija i strojogradnja, koje ostvaruju gotovo
trećinu belgijskog izvoza. Glavni su proizvodi najrazličitiji strojevi za industriju,
lokomotive i željeznički vagoni. Vrlo je važna automobilska industrija, jer u Belgiji
postoje tvornice dijelova i montaže brojnih stranih poduzeća (Opel, Ford, volkswagen).
Značajne su još industrija oružja i svemirska industrija u okolici Liega.
Obojena metalurgija nastala je još za kolonijalnog vremena u lukama i uz
ugljenokope (preradba ruda iz nekadašnjega Belgijskoga Konga). Proizvode se bakar,
cink, olovo. Glavna središta su Flone, Balen, Hoboken, Olen i Beerse.
Kemijska industrija druga je najvažnija izvozna grana i čini oko 17 % izvoza.
Njezina je osnova petrokemijska industrija s rafinerijama u luci Antwerpenu, čiji je
godišnji kapacitet više od 30 milijuna tona sirove nafte. Uz bazične kemijske proizvode,
sintetički amonijak, sintetički kaučuk, sumporna i solna kiselina, proizvode umjetna
gnojiva, plastične mase, boje, fotografski materijal.
Tekstilna industrija ima dugogodišnju tradiciju, prije svega u flandrijskim
gradovima. Prevladavaju mala i srednja obiteljska poduzeća, izrazito orijentirana na
izvoz visokokvalitetnih proizvoda. glavna su središta pamučne industrije Gent,
Mosuscro, Ronse, Alst, a odjevne Bruxelles, Binche i Kortrijk.Svjetski su poznate
belgijske čipke.
I u prehrambenoj industriji prevladavaju mala obiteljska poduzeća, premda
su sve izrazitije težnje za udruživanjem u veća, konkurentnija poduzeća; ta je industrija
većinom raspoređena po većim gradovima.
35 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23.
20
20
 B ga tržišta. Zanimljivo je da je najveća prodaja čokolade u svijetu na briselskom
elgijs aerodromu.
ke su
čoko
lade
glaso
vite
u
svijet
u i
pokri
vaju
velik
i dio
međ
unar
odno

35 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23.
21
21
 Antwerpen je svjetsko središte trgovine brušenim dragim kamenjem i najveće tržište za
nebrušene dijamante. Ondje se nalaze brojne brusnice dijamanata. Također, Belgija je svjetski
poznat proizvođač dijamantnog oruđa. Industrija rezanja dijamanata u Antwerpenu uspostavljena
je prije petsto godina, a danas pokriva 70 % poslova s dijamantima.

8.4. Turizam

Belgija je značajna turistička zemlja. U zemlji je otprilike 3 700 hotela i pansiona sa

gotovo 700 000 kreveta, što dovodi do otprilike 28 milijuna noćenja na godinu.36 Glavna su
turistička središta stari gradovi poput Bruxellesa, Genta, Antwerpe, Brugge, ljetovališta na
Sjeverno moru (Ostende, Knokke-Heist, Blankeberge) i lječilišta (Spa, Chaudfontaine). U
brdovitim Ardenima prevladavaju rekreacijski i izletnički turizam. Zadnjih je godina sve važniji
industrijski turizam, gdje su nekadašnje tvornice i rudnici preuređeni u muzeje na otvorenom.
Bruxelles je treće kongresno mjesto na svijetu.

8.5. Promet

Cestovni promet karakterizira vrlo gusta cestovna mreža (143 800 km), od čega 1665 km
autoceste koja povezuje sve veće gradove.37
Belgija ima jednu od najgušćih željezničkih mreža na svijetu, s ukupnom dužinom pruga
3368 km (2293 km elektrificiranih).38 Osim državnih željeznica, djeluju i još dvije manje privatne
željeznice. Bruxselles je brzim vlakovima povezan s Parizom, Londonom, Kolnom i
Amsterdamom.
Što se tiče brodskog prometa, Belgija ima trgovačku mornaricu sa 52 broda, ukupne
nosivosti 947 200 t.39 Najveća luka je Antwerpen, koja je po veličini osma na svijetu, a druga u
Europi. Tu se pretovari oko 110 milijuna tona tereta na godinu. Ostale veće luke su Gent i

36 Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str.

11.

37 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
23.

39 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.
21
21
38 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str.
21.

39 Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.
22
22
Zeebrugge.
Što se tiče zračnog prometa, međunarodni aerodromi su Bruxelles i Antwerpen. Domaći
zračni prijevoznik Sabena (osnovana 1923.) je 2001. bankrotirala, a njene linije preuzela je nova
aviokompanija Brusseles Airlaines.

9. ZAKLJUČAK

Od 4. listopada 1830., kada je stekla nezavisnost od Nizozemske, Belgija je samostalna

država. U Rimsko doba na tom području živjelo je keltsko pleme Belagae po kojem je Belgija i
dobila ime. Sve do svoje samostalnosti taj teritorij pokušavali su prisvojiti brojni vladari i države,
među kojima najviše Francuzi i Nijemci.
Osim razvijenog gospodarstva, reljef i blaga klima, učinile su Belgiju idealnim mjestom
za život. O tome svjedoči i sve veći broj stanaca koji napuštaju svoje domovine, i naseljavaju se u
Belgiju.

22
22
 Što se tiče stanovništva, Belgija je jedna od najnaseljenijih zemalja u Europi.
Također, ona je uz Nizozemsku, najgušće naseljena europska zemlja. Međutim, velike su razlike
između gusto naseljenih i slabije naseljenih područja. Tako su slabije razvijeni Ardeni,
vjerojatno zbog svojih lošijih klimatskih uvjeta, nego nizinska područja.
Također velike su razlike i između etničkih skupina u Belgiji, posebno između
Flamanaca i Valonaca. Te razlike vidljive su i u gospodarstvu, pa je tako Valonija puno
razvijenija od Flandrije. Sve to dovelo je do separatističkih težnji Flamanaca, koji se želi
odcijepiti od ostatka Belgije. Ali na sreću, ta kriza je za sada uspješno riješena, samo pitanje je do
kada.
Belgija je parlamentarna monarhija. Upravo je kralj taj koji čuva teritorijalnu cjelovitost i
državni suverenitet. Također, Belgija je federativna monarhija, podijeljena na tri
autonomne regije. Izvršnu vlast predstavlja vlada na čelu sa premijerom, a u vladi je
podjednaki broj ministara Flamanaca i Valonaca.
Belgija visoki stupanj ekonomskog razvoja može zahvaliti povoljnom geografskom
položaju, prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenijoj trgovini. Kad se usporedi
udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Belgiju se može reći da predstavlja jednu od najotvorenijih
privrednih država u Europi, koja je najviše ovisna o trgovačkoj suradnji sa tri susjedne države:
Francuskom, Njemačkom i Nizozemskom.

10. LITERATURA:

1. Atlas Europe. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997.

2. Bateman, Graham, Egan Victoria. Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka: Extrade, 1997.
3. Geographica: The complete Illustrated Atlas of the world. Australia: Konemann, 1999.
3. Natek, Karel, Natek, Marjet. Države svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004.
4. Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004.

Internetske stranice:
1. http://www.benelux-parlement.eu (16.01.2014.)
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)
3. http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014.)
4. http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)