Monte Carlo je podruje u kneevini Monako i njezin neslubeni glavni grad. Podruje ima oko 3.

000 stanovnika, premda je broj onih koji tu obitavaju znatno vei. Jedna je od vodeih europskih turistikih destinacija. Monte Carlo je poznat po kazinima, Velikoj nagradi Monaka, svjetskim prvenstvima u boksu i backgammonu, modnim sadrajima i drugome. Osim kompleksa s kraja 19. stoljea, postoji opera, baletna kola te luksuzni, glamurozni hoteli i klubovi. Knez Rainier III. je naslijedio prijestolje kneevine od svog djeda kneza Louisa II., 1949. godine. 1962. je donesen novi ustav kojime je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa enama. 1993. godine Monako je postao lan UN-a. Godine 2002., potpisan je novi ugovor s Francuskom u kojem je dogovoreno da kneevina ostane nezavisna drava ak i u sluaju ako nema nasljednika dinastije. Godine 2004. kneevina je postala lan Vijea Europe. Poslije smrti kneza Rainiera koji je umro 6. travnja 2005. prijestolje je naslijedio njegov sin Albert II.. Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je parlamentarna monarhija s knezom na elu drave. Izvrna vlast sastoji se od ministra drave (Ministre d'tat) koji presjeda vladom sastavljenom od est lanova. Ministar drave je francuski graanin kojeg odabire knez izmeu kandidata koje predloi francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza dravom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine Conseil communal koji se satoji od 15 lanova. Monako je podjeljen na 6 etvrti: Monaco-Ville, stari grad, La Condamine, luka zona i trnica, Monte-Carlo, stambena zona i casino, Fontvieille, nova etvrt uz more, Le Larvotto, plae, Les Moneghetti, sjeverozapadna stambena zona. Glavni izvor prihoda Monaka je turizam, svake godine veliki broj turista privlai Kasino i ugodna klima. Graanima kneevine drava ne ubire porez, zbog ega u dravi ivi veliki broj ljudi koji nastoje izbjei oporezivanje. Monako nije lan Europske unije, ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneevina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica eura. Lokalni monegaki jezik se predaje u kolama uz francuski. U kneevini ivi 30 000 stranih stanovnika, 30 000 privremenih stranih radnika i 7600 domaeg stanovnitva (2004). Veinu stanovnitva ine Francuzi, njih 47%, dok domae stanovnitvo (Monegaski) i Talijani ine 16% stanovnitva. Ostalih 21% ine pripadnici nekih od 15 raznih nacionalnih skupina koji ive u Monaku. Slubeni jezik je francuski, ali takoer su rasprostranjeni talijanski i engleski zajedno s lokalnim monegakim jezikom.

Slubena religija je katolianstvo, a ustav jami slobodu vjere pripadnicima drugih religija. a number of small towns in Europe were growing prosperous from the establishment of casinos, notably in German towns such as Baden-Baden and Homburg[disambiguation needed ]. In 1856, Charles III of Monaco granted a concession to Napoleon Langlois and Albert Aubert to establish a sea-bathing facility for the treatment of various diseases, and to build a German-style casino in Monaco.[2] The initial casino was opened in La Condamine in 1862, but was not a success; its present location in the area called "Les Spelugues" (The Caves) of Monte Carlo, came only after several relocations in the years that followed. The success of the casino grew slowly, largely due to the area's inaccessibility from much of Europe. The installation of the railway in 1868, however, brought with it an influx of people into Monte Carlo and saw it grow in wealth.[2]