Maroko Kraljevina Maroko (Al-Mamlak l-Mariby)

Zastava

Grb

Geslo ( arapski: "Bog, zemlja, kralj")

Glavni grad

Rabat

Slubeni jezik

arapski i berberski

Vlada - Kralj - Predsjednik Vlade Muhamed VI. Abdelilah Benkirane

Neovisnost Povrina - ukupno - % vode

Od Francuske 2. oujka 1956. 56. po veliini 446.550 km 0,056 %

Stanovnitvo - ukupno (2006) - gustoa

35. po veliini 33.241.259 74,4/km

BDP (PKM) - ukupno - po stanovniku

procjena 2005. 135.74 milijardi $ (54.) 4,503 $ (109.)

Valuta

dirham (100 centima)

Pozivni broj

212

Vremenska zona

UTC UTC +1 ljeti

Internetski nastavak

.ma

Maroko je drava u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj kao Magreb, na obali Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Granii na sjeveru sa panjolskim eksklavama Ceuta i Melilla, na istoku i jugoistoku s Alirom te na jugu s teritorijem Zapadne Sahare koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. Arapsko ime zemlje, "Al-Mamlak l-Mariby", znai "Zapadna kraljevina".

Geografija Relativno iroku nizinu uz obalu Atlantskog oceana uokviruju sa sjevera nie krko gorje Rif (1.768 m), paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga vapnenake planine Atlasa na kojem se nalazi i najvii vrh zemlje, Jebel Toubkal (4.165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutranjosti neto otrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Koliina oborina opada od sjevera prema jugu; najjuniji

dijelovi zemlje pripadaju Sahari. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom vei dio godine.

Maroko Povijest Prvi zabiljeeni stanovnici podruja dananjeg Maroka bili su Berberi. Krajem 7. stoljea s istoka su stigli arapski osvajai i donijeli Islam. U 11. stoljeu podruje je postalo dio drave Almoravida, a u 12. stoljeu Almohada. U 16. stoljeu Marokanci su se uspjeli othrvati pokuajima europske kolonizacije i otomanskim osvajaima koji su zauzeli susjedni Alir i na taj nain stvorili zasebni identitet. Godine 1666. lokalni vladar sa sjeveroistoka Ar-Rashid zauzeo je Fes, a neto kasnije i veinu marokanske unutranjosti, utemeljivi tako dinastiju Alawi koja vlada Marokom do danas. Godine 1830. Francuzi su osvojili susjedni Alir, ali je Maroko ostao neovisan sve do poetka 20. stoljea kada je Velika Britanija popustila pred zahtjevima Francuske i otvorila joj put prema veem utjecaju u zemlji. Francuskim pretenzijama u Maroku protivila se Njemaka pa je diplomatska kriza u dva navrata, 1906. i 1911. zamalo prerasla u oruani sukob velikih sila. Godine 1912. Maroko je postao francuski protektorat pod formalnom upravom sultana, ali sa stvarnom moi u rukama francuskog glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod upravu panjolske sa sreditem uTtouanu, a Tanger je postao meunarodni grad. Za vrijeme francuske vlasti sredite Maroka premjeteno je iz unutranjosti na obalu. Luka Casablanca je izrasla u milijunski grad, industrijski i financijski centar sa znaajnom zajednicom Europljana, a Rabat postao nova prijestolnica. Nakon 2. svjetskog

rata sve su izraenije bile tenje Marokanaca za samostalnou, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V. Francuska je pokuala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici 1950-ihmorala popustiti i Maroko je 1956. postao neovisna monarhija, a godinu dana kasnije sultan Mohammed proglasio se kraljem. Marokansku neovisnost obiljeila je duga (1961. 1999.) vladavina kralja Hassana II. koji je kombinacijom autoritarne i umjereno reformistike politike uspio odrati jedinstvo i politiku stabilnost zemlje. Maroko je za razliku od mnogih arapskih zemalja ostao vrsto na strani Zapada uHladnom ratu. Godine 1976. Hassan je u saveznitvu s Mauritanijom zauzeo susjednu Zapadnu Saharu, bivu panjolsku koloniju s vrijednim leitima fosfata, otpoevi time sukob sa zapadnosaharskim gerilskim pokretom Polisario kojeg je podravao susjedni Alir. U 1990-ima u Maroku je zapoeo proces postupne demokratizacije. Hassana je naslijedio sin Muhamed VI. koji je ubrzao politike i drutvene reforme. Stanovnitvo Glavni jezici stanovnitva su arapski odnosno njegovo narjeje koji se znaajno razlikuje od standardnog jezika, te narjeja berberskog kojima se govori uglavnom u planinskim podrujima. Stanovnitvo Maroka je mjeavina mnogih skupina, od starosjeditelja Berbera preko doseljenika iz sjeverne i supsaharske Afrike do izbjeglica s Iberijskog poluotoka nakon rekonkviste. Dravna religija je Islam kojemu pripadaju gotovo svi stanovnici.

Etnojezine skupine u Maroku

Maroko je po broju stanovnika etvrta arapska zemlja, iza Egipta, Sudana i Alira. Veina Marokanaca po vjeri su sunitskimuslimani, kojima pripadaju Arapi i Berberi. Arapi su doli u Maroko u 7. stoljeu i uspostavili svoju kulturu ondje. idovska zajednica u Maroku se znaajno smanjila, a trenutano broji oko 7.000 stanovnika (vidi idovski zbjeg iz arapskih zemalja). Veina od 100.000 inozemnih stanovnika su Francuzi i panjolci, od kojih su mnogi uiteljima ili tehniarima ondje. Sve vie i vie je i umirovljenika, posebice u Marrakechu. Ekonomija Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u BDP-u. Poljoprivredna proizvodnja, uglavnom uzgoj itarica, agruma i povra, ovisna je o koliini oborina koja jako varira iz godine u godinu. Od industrija se istiu tekstilna, prehrambena i proizvodnja i prerada fosfata. BDP je za 2004. procijenjen na 4200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Vanjske poveznice [uredi]

Kraljevina Maroko Slubena stranica na arapskom, francuskom, engleskom i panjolskom Marokanski parlament slubena stranica na arapskom i francuskom Maghreb Arabe Presse slubena novinska agencija, na arapskom, francuskom, engleskom i panjolskom