You are on page 1of 2

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske.

Nalazi se u Zapadnoj Europi, a


graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a
sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio
posebne općinske jedinice unutar zemlje.

Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od
najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a
veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava
nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u
dvanaest provincija.

Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.)


ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja
Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581.
godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika
Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom
Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju
Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru.
Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno
Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine.
Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u
po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska
ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini.

Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni


poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od
suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s
Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju
pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Naziv
Za vrijeme vladavine Kraljevine Burgundije vojvoda Niskih Zemalja, koji uglavnom prebiva
u Flandriji ili u Brabantu, Niske Zemlje naziva les pays de par deça što u prijevodu znači
zemlje ovdje prijeko. To je u opreci s les pays de par delà, što pak znači zemlje tamo prijeko a
odnosi se na samu Burgundiju. Naziv niske zemlje (pri moru) također biva korišten.

U 15. stoljeću dolazi u uporabu naziv Nederlanden (Niske Zemlje). Za razliku od naziva
susjednih država poput Francuske ili Engleske, ovaj naziv nije etničkog podrijetla već je
zemljopisni termin koji tek naznačuje odnos prema nekom drugom višem terenu. Nazivi koji
sadrže Nieder- koriste se u raznoraznim mjestima na njemačkom govornom području.
Niderlant je u kasnom srednjem vijeku prostor između rijeka Maas i Rajne što uključuje i
današnji Niederrhein prostor na samom zapadu Njemačke. Područje znano kao Oberland
počinje u okolici grada Kölna.

U širem smislu se termin mogao odnositi i na deltu rijeka Scheldt, Maas i Rajne, no u tom
slučaju se koristi množinski oblik. Većim značajem i važnošću Niskih zemalja dolazi do
uporabe termina specifično samo za te prostore. Od otprilike 1490. godine se tako nazivaju i
Burgundsko-Hapsburške provincije. Pored naziva Vlaanderen (Flandrija), de Nederlanden
(Niske zemlje) postaje najučestalije korišteni termin polovicom 16. stoljeća. U francuskom se
koristi Pays-Bas, talijanskom Paesi Bassi a njemačkome Niederlande. U nizozemskom se
koriste i jedninski i množinski oblici dočim francuski i engleski (Low Countries) koriste
isključivo množinu.

Kartograf Ortelius koristi 1570. naziv Neder-Germanië (Niska-Njemačka). Renesansni


humanisti vraćaju ponovno u uporabu naziv Belgica kojeg je osmislio Gaj Julije Cezar.
Nakon Nizozemske revolucije ostaju nazivi Belgium i Nederlandt u uporabi kako za
Nizozemsku u cijelosti tako i za pojedine države. Kolonija Nova Nizozemska se u latinskom
naziva Nova Belgica ili pak Novum Belgium. U vrijeme Španjolske i Austrijske uprave se
koristi naziv Belgium Regium dok se Belgium Foederatum koristi samo za Republiku
Ujedinjenih Niskih Zemalja. Kasnije se inozemstvu sve češće na Republiku referira pod
nazivom Holland.

You might also like