Njemačka, službeno: Savezna Republika Njemačka je država u srednjoj Europi.

Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem,

na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a
na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih
zemalja. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament i vlada.
S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u
EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Površina Njemačke je 357.386 km², a BDP
po glavi stanovnika iznosi 37.896 USD (3.099 milijardi). Gustoća naseljenosti je 228,8 st/km2.
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske
Unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8.

Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i
predalpski prostor, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna
njemačka nizina. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim
bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i
povoljnih uslova za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina
posebno jače razvija. Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove
paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. Švapske
Alpe ili Franačke Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.
Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Nastalo je u vrijeme hercinske
orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni šumama,
a geološki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19.
stoljeću započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava
Njemačka“.

U Njemačkoj prevladava umjereno topla vlažna klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je
prostor pod snažnim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose
vlažan zrak tokom cijele godine. Količina padalina kreće se između 700 mm u zavalama i
dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko
8°C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blaže, nego što bi se očekivalo po geografskim
širinama, a ljeta ipak svježija.

Područje Njemačke može se podijeliti u dvije ekoregije: europsko-mediteransko brdovito

područje mješovitih šuma i sjeveroistočno-atlantsko. Većina Njemačke pokrivena je
obradivim površinama (33%) i šumama (31%), samo 15% je pokriveno stalnim pašnjacima.
Zbog dugotrajne naseljenosti, prirodni biljni pokrov u Njemačkoj je jako izmijenjen. Tipična
biljna zajednica je bukova šuma, ali veliki problemi za biljni pokrov nastali su uslijed ubrzanih
procesa industrijalizacije i automobilizacije, koji su uzrokovali kisele kiše. U Njemačkoj se
zbog velikih šteta uzrokovanih onečišćenjima posebna briga
poklanja pošumljavanju i ekološkim problemima.

Biljke i životinje su uobičajne kao i u ostalim dijelovima srednje Europe. Bukve, hrastovi i
ostala listopadna stabla čine jednu trećinu šuma. Crnogorice se povećavaju kao posljedica
ponovnog pošumljavanja. Na visokim planinama prevladava smreka i jela, dok
se borovi i ariši nalaze na pjeskovitom tlu. Postoje mnoge vrste paprati, cvijeća, gljiva i
mahovina. Rijeke i Sjeverno more obiluju ribama. Divlje životinje uključuju jelene, divlje
svinje, muflone, lisice, jazavce, zečeve i mali broj dabrova. Razne ptice selice prelaze
Njemačku u proljeće i jesen. U njemačkoj rurskoj oblasti sjevernoameričke kornjače su
najraspostraniji reptili, a u mnogim njemačkim parkovima uobičajeno je vidjeti papagaje koji
slobodno lete. Kada su tridesetih godina prošlog stoljeća u Njemačku iz Amerike dovezeni
rakuni nitko nije mogao niti sanjati da će Kassel postati njihov glavni europski grad u kojem
vlada prava najezda tih sisavaca. Ljudi su svojevoljno preseljavali brojne životinjske vrste s
jednog na drugi kraj svjeta, a promjenom klime sada se - mimo svakog plana - šire i druge
vrste životinja. Ukoliko zbog promjene klime u Europu "imigriraju" i druge vrste komaraca i
insekata , postoji opasnost da se u Njemačkoj ponovno počnu širiti bolesti, kao što je na
primjer malarija, koja je ovdje već odavno iskorijenjena. No muenchenski znanstvenik koji se
bavi zaštitom prirode Josef Reicholf ističe kako ne treba precjenjivati takve slučajeve
uvođenja novih životinjskih vrsta - pojave koja se stručnim jezikom naziva: neozoen: "Udio
životinjskih vrsta koje su dovedene u Njemačku u odnosu na domaću floru i faunu suviše je
neznatan da bi se tom fenomenu trebala pripisivati tolika važnost. Puno se bitnije stvari
događaju s drugim raširenijih vrstama. Upravo tamo gdje su - s pravom - provedene
određene mjere zaštite okoliša, zbivaju se vrlo nepovoljni procesi. Kada se na primjer vode
suviše pročiste od organskih tvari, onda se to nepovoljno odražava na rasprostranjenost i
učestalost vrsta. Mnoge su životinjske vrste ugrožene jer im je praktički presječen dotok
hrane.
U gospodarskom životu Njemačke vrlo važnu ulogu imaju najveće rijeke. Rajna je
najznačajnija rijeka, koja teritorijom Njemačke protjeće i u dužini oko 700 km. Trebalo je više
od sto godina intenzivnih radova, da se Rajnu učini plovnom na cijelom toku kroz
Njemačku. Dunav spaja Njemačku sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Za potreba
njemačkog, ali i europskog gospodarstva prokopan je spojni kanal koji povezuje rijeke Rajnu i
Dunav. Rijeka Laba nalazi se periferno u odnosu na gospodarski najrazvijenjije dijelove
Njemačke, ali je vrlo značajna za zemlje srednje Europe, koje nemaju izlaz na more.

Osim Nijemaca i stranih državljana u Njemačkoj žive 4 nacionalne manjine. Na sjeveru

živi Danska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj
zemlji Schleswig-Holstein. Frizijci (60 000) žive na zapadnim obalama Schleswig-Holsteina i
dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slavenska manjina
po imenu Lužički Srbi. U Njemačkoj od srednjeg vijeka žive i Romi kojih ima oko 70 000.
Njemački ustav jamči slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kaže da se nitko ne smije
diskriminirati zbog vjere.
Katoličanstvo je bilo glavna religija u Njemačkoj do 16. stoljeća, kad je reformacija drastično
promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio Katoličkoj Crkvi i
osnovao protestantizam. Danas većina protestanata u Njemačkoj spada u Njemačku
evangeličku crkvu.
Najraširenija religija u Njemačkoj je kršćanstvo. Protestanti, odnosno Njemačka evangelička
crkva, čine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici čine također 33%
populacije, a smješteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kršćanskim
denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovništva čini oko 4% muslimana (3,3 milijuna), a većinom su turskog
podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripada pravoslavnim zajednicama (većinom Srbi i Grci),
milijun ostalih kršćana, milijun članova zajednica s posebnim statusom, milijun članova novih
religioznih pokreta, milijun članova duhovnih zajednica, 150 000 Židova, 150 000 budista i
100 000 hinduista.[9]
Poslije Velike Britanije i Francuske, Njemačka ima najveću jeverjsku zajednicu. Istraživanja su
pokazala da u svim slojevima društva još uvijek postoje stereotipi o Jevrejima. Čak i mladi
ljudi koji ne opravdavaju antisemitizam, imaju često predstave koje potiču još iz nacističke
propagande. "Bogati, vrijedni Jevreji" – najčešći je kliše u Njemačkoj. Omladina uči u
knjigama da su nacisti Jevreje protjerivali zbog njihove dominacije u svijetu finansija. Mladi
Jevreji tvrde, da je diskriminacija i danas prisutna. Riječ je o prikrivenoj diskriminaciji ili
diskriminaciji u „rukavicama“. "Kada na nastavi govorimo o koncentracionim logorima, svi se
okrenu prema meni i gledaju da li ću da zaplačem“, kaže jedan učenik Jevrejin. Jevrejski
centar u Frankfurtu već nekoliko godina liči na tvrđavu. Policijska patrola dežura dan i noć u
blizini zgrade. Policijski službenici svakog prolaznika posmatra kritičnim pogledom. Strogo
čuvane su i druge jevrejske institucije, poput Westend sinagoge, Lichtigfeld škole, Jevrejskog
staračkog doma. Svi oni važe kao potencijalni cilj islamskih terorista i nacista. Često i danas u
Njemačkoj osvanu oskrnavljena jevrejska groblja i spomenici.

Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema
dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u
skupinu iznad 65 godina.
Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i
gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete
porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svjetski
vrh.
Konkretni propisi u vezi s obvezom školovanja razlikuju se u pojedinim saveznim
pokrajinama. Djeca i mladi, ovisno o saveznoj pokrajini, moraju ići u školu najmanje 9 ili 10
godina (osnovna škola i sekundarno obrazovanje I. stupnja). Nakon toga, u nekim je
saveznim pokrajinama obvezno pohađanje srednjoškolskih ustanova sekundarnog
obrazovanja II. stupnja (gimnazija ili strukovna škola).
Hauptschule- zanatske/stručne škole
Realschule- opća gimnazija ali u cilju aavljenja određenom strukom
Gimnasyum-Namijenjena je učenicima koji svoje obrazovanje žele nastaviti na
fakultetima/univerzitetima.
Državni fakultetu u Njemačkoj su besplatni, međutim studenti su u obavezi da plate
semestarske participacije, koje variraju zavisno od pokrajine i same ustanove i iznose
uglavnom oko 200-300 evra po semestru.
Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu. U
Njemačkoj živi 9 miliona stranaca. Dobri poslovi i plate, čisto okruženje, niske stope
kriminala, puno slobodnog vremena i kulturnih atrakcija, dobar javni prijevoz - to je ono što
Njemačku čini tako atraktivnom za strance. Ljudi migriraju u Njemačku iz više razloga, ali
vjerojatno su najvažniji snažni ekonomski i socijalni sistem. Minimalna plata u Njemačkoj
iznosi oko 1500 eura. Stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznosila je samo 4,7%. Potražnja su
ljekari, IT stručnjaci i inženjeri. Mnogo je poslova koji zahtijevaju kvalifikaciju na nivou
stepena, kao što su vodoinstalater, električar, zanatlija itd. Njemačke multinacionalne
kompanije, kao što su BMW, Siemens, Adidas i Volkswagen, zapošljavaju hiljade ljudi svake
godine. Nedavno je Njemačka uspjela sve bolje integrirati imigrante na tržište rada.
Ujedno, Njemačka je poznata po svom sveobuhvatnom sistemu socijalne pomoći koja je
utvrđena i u zakonu. Njihove penzije iznose oko 1000 eura. Također, svaki poreski obveznik
koji živi sa djetetom može dobiti dečije dodatke (do 18.godina), mjesečno primaju 190 eura
po djetetu za prvo dvoje djece, 196 eura za treće dijete i 221 eur za svako naredno dijete

Proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa u Njemačkoj je profesionalni posao. Zemlja ima vrlo
visoke standarde koji pokrivaju cijeli lanac opskrbe, od uzgoja pa do stroge kontrole
kvalitete! Vrhunsko pivo, bavarske kobasice pa time i Oktoberfest, događaj na kojem te dvije
namirnice možete naći u izobilju, neke su od glavnih asocijacija na ovu državu koja je ujedno
svijetu predstavila Martina Luthera, jednu od najvažnijih figura europske povijesti, ali i
Hitlera, omraženog diktatora, Führera, čiji su postupci doveli do Drugog svjetskog rata. U
Volkswagenovim automobilima vozi se svaki treći stanovnik, Gutenberg nam je svojim
izumom omogućio širenje znanja. Pored svih ovih, i još mnogih drugih obilježja po kojima je
poznata, Njemačka je i zemlja poljoprivrede. Širom svijeta Nijemci investiraju u industriju,
prije svega u zemljama u razvoju, a u izvozu se bilježe rekordni iznosi. Njemačka je jedan od
glavnih izvoznika, kada se govori o poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Najvažnije robe
su meso i mesni proizvodi. U zapadnoj Njemačkoj, te u nedavno privatiziranim
gospodarstvima u istočnoj Njemačkoj, prevladavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Farme u Njemačkoj zapošljavaju oko 750.000 farmera, ali naravno tu je i puno radnika
zaposlenih na pola radnog vremena. Većina farmi svojim vlasnicima ne predstavlja glavni
posao. Iako se broj farmi znatno smanjio, proizvodnja se stalno povećava kroz sve
učinkovitije metode proizvodnje. Vrsta poljoprivrednog proizvoda ovisi od regije do regije.
Najviše se uzgajaju krumpir, pšenica, ječam, šećerna repa, voće i kupusnjače, a stočarsku
proizvodnu čine goveda, svinje i perad. Uzgoj svinja u Njemačkoj ima dugu tradiciju, a danas
je Njemačka jedan od vodećih izvoznika svinjskog i goveđeg mesa.
Na ravnim terenima sjeverne Njemačke uzgajaju se žitarice i šećerna repa. U brdskim
područjima uzgajaju se pak povrće, drže se svinje i goveda, a razvijena je i mlječna industrija.
Gotovo svi veliki gradovi okruženi su voćnjacima i povrtnjacima. Možemo reći da je
Njemačka i zemlja vina. Uz većinu riječnih područja zapadne i južne Njemačke, posebno uz
Rajnu i Majnu, protežu se vinogradi. Cjelokupna proizvodnja vina doseže devet miliona
hektolitara godišnje, odnosno 1.2 bilijuna butelja, što stavlja Njemačku na 8. mjesto najvećih
proizvođača vina u svijetu. Bijelo vino čini skoro dvije trećine te proizvodnje.
Proizvodne metode i tehnološka struktura danas je na visokoj razini, a stalan je i razvoj u
smislu životinjske genetike, zdravlja životinja, tehnologije proizvodnje i higijene. Na globalnoj
razini, Njemačka se nalazi na trećem mjestu po proizvodnji mesa, nakon Kine i SAD-a. Uzgoj
svinja u Njemačkoj prije svega je koncentriran na sjeverozapadu zemlje, na koji otpada oko
polovica cjelokupne domaće populacije svinja. Uzgoj svinja u Njemačkoj se odlikuje velikim
brojem različitih pasmina. Raznolikost u pasminama goveda odražava regionalne klimatske i
prehrambene razlike, koje nalazimo od bavarskih Alpa na jugu pa do Sjevernog mora i
baltičke obale.
Uzgoj stoke u Njemačkoj se dijeli na goveda i mliječna goveda, kao i kombinirane pasmine.
Brdska goveda dominiraju u Južnoj Njemačkoj, dok se Holstein pasmina može naći na
sjeveru. Kao i poljoprivreda u cjelini, uzgoj goveda se razvijao u korist većih poljoprivrednih
poduzeća. Danas više od 60 % od goveda drže u stadima od više od 100 životinja.
2002. godine Njemačka je bila na 5. mjestu po potrošnji energije u svijetu s tim da dvije
trećine svoje primarne energije uvozi. Iste godine, Njemačka je bila i najveći europski
potrošač električne energije koja je iznosila 512.9 milijardi kilovatsati.
Vladina politika naglašava očuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna
energija, energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija. Kao rezultat mjera
očuvanja energije, energetska efikasnost (količina energije koja je potrebna da se proizvede
jedinica bruto društvenog proizvoda) se poboljšava od početka sedamdesetih godina prošlog
stoljeća. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50% potreba za energijom dolazi iz obnovljivih
izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije će se do 2021. značajno smanjiti. U
2002. godini izvori energije u Njemačkoj su bili nafta koja je izvor 40% energije, ugljen 23%,
prirodni plin 22%, nuklearni izvori energije s udjelom od 11%, hidroenergija s 2% i ostali
izvori koji čine 2%.

Njemačka prometna mreža je suvremena, dobro razgranata i djelotvorna zahvaljujući

stoljetnoj tradiciji i pogodnoj konfiguraciji tla bez velikih prirodnih prepreka. Cestovni sustav
obuhvaća više od 220 000 kilometara (oko 11 000 km su autoceste); cestovna je mreža
osobito gusta na zapadu, uz najurbaniziranija područja. Na istoku, gdje je do ujedinjenja
njemačka autocesta vodila samo do Berlina, sada se cestovna mreža osuvremenjuje i razvija.
Njemački željeznički sustav ima oko 40 000 km pruga; suvremen je i djelotvoran, osobito na
zapadu. Superbrzi vlakovi ponos su željezničke mreže koja spaja Njemačku s drugim
zemljama kontinentalne Europe. Brojne njemačke zračne luke obavljaju značajan
međunarodni teretni i putnički promet. Frankfurtska zračna luka treća je u Europi
poslije Londona i Pariza. Rajna i Laba su okosnice riječne mreže koja brojnim plovnim
kanalima povezuje Njemačku s francuskim, nizozemskim, belgijskim i austrijskim lukama, te
europskim istokom. Duisburg, smješten na ušću Ruhra u Rajnu, najvažnija je riječna
luka. Hamburg je najvažnija morska luka; slijede Wilhelmshaven, Bremen, Lubeck i Rostock.

Turizam Njemačke vrlo je razvijen. Njemačka je sedma najposjećenija zemlja na svijetu[1] s

ukupno 407,26 milijuna noćenja tijekom 2012. godine.[2]Taj broj uključuje 68,83 milijuna
noćenja stranih posjetitelja, a većina stranih turista dolazi iz Nizozemske, Velike
Britanije i Švicarske. Osim toga, više od 30% Nijemaca provodi odmor u svojoj zemlji. Prema
izvješćima o konkurentnosti putovanja i turizma, Njemačka je ocijenjena jednim od
najsigurnijih turističkih odredišta u svijetu.
Službeno tijelo za turizam u Njemačkoj je Njemačka turistička zajednica (GNTB), koju
zastupaju nacionalni turistički uredi u 29 zemalja. Istraživanja GNTB-a uključuju percepcije i
razloge odmora u Njemačkoj, a to su: kultura (75%), ruralno područje (59%), gradovi (59%),
čistoća (47%), sigurnost (41%), modernost (36%), dobri hoteli (35%),
dobra gastronomija (34%), pristupačnost (30%), kozmopolitizam/gostoljubivost (27%) i
dobar omjer cijene i kvalitete (10%) (bilo je moguće više odgovora).
Tijekom 2012. godine u Njemačku je stiglo više od 30,4 milijuna međunarodnih turista, čime
je zemlja dobila preko 38 milijardi dolara međunarodnih prihoda od turizma.[3] Turizam
izravno doprinosi mjemačkome BDP-u više od 43,2 milijarde eura. Uključujući neizravne i
inducirane učinke, industrija pridonosi 4,5% njemačkog BDP-a i podržava 2 milijuna radnih
mjesta (4,8% ukupne zaposlenosti).[4] ITB Berlin vodeći je svjetski turistički sajam.
Etno sela Njemačke imaju također veliki uticaj na razvoj turizma. Neka od njih su :
Ahrenshoop, Ramsau, Meissen, Quedlinburg, Mersburg, itd. (slike)
Njemački dizajneri su lideri modernog dizajna linije proizvoda, Bauhausovi dizajneri
poput Ludwiga Miesa van der Rohea, Dieter Rams iz Brauna su među najpoznatijima.
Njemačka je vođeća zemlja u modnoj industriji. Njemačka tekstilna industrija broji oko 1.300
kompanija sa više od 130.000 uposlenih u 2010. godini, koja je ostvarila prihod od 28
milijardi eura. Gotovo oko 44% proizvoda se izvozi. Berlinska sedmica mode, modni sajam
Bread and Butter održavaju se dva puta godišnje.
München, Hamburg i Düsseldorf također su važni gradovi po pitanju dizajna i modne
industrije. Poznati modni dizajneri iz Njemačke su Karl Lagerfeld, Jil Sander, Wolfgang
Joop, Philipp Plein i Michael Michalsky. Među važnijim modnim markama su Hugo
Boss, Escada, Adidas, Puma, Jack Wolfskin. Svejtski poznati supermodeli iz Njemačke
su Claudia Schiffer, Heidi Klum, Tatjana Patitz, Nadja Auermann, kao i Toni Garrn, Julia
Stegner, Eva Padberg i Diane Kruger.

Sport je sastavni dio života Nijemaca. Članovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a
još 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima- Nogomet je najpopularniji
sport. Njemački nogometni savez je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna
službenih članova. Bundesliga je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje
na svijetu. Njemačka nogometna reprezentacija osvajala je Svjetsko nogometno
prvenstvo 1954., 1974., 1990. i 2014. te Europsko nogometno
prvenstvo 1972., 1980. i 1996. Njemački sportaši su treći po broju osvojenih medalja na
svim Olimpijskim igrama. Bili su domaćini Ljetnih olimpijskih igara u Berlinu 1936. i
u Münchenu 1972. te Zimskih olimpijskih igri u Garmisch-Partenkirchenu 1936. U
motosportu, najveći javni interes Nijemci pokazuju za Formulu 1 i DTM, u kojima su njemački
vozači i konstruktori među vodećim. Michael Schumacher je sedmorostruki svjetski prvak u
Formuli 1 i do danas najuspješniji vozač Formule 1 u njenoj historiji, dok je Sebastian
Vettel dosad najmlađi svjetski prvak u historiji ovog takmičenja.
Osim toga, popularni su i zimski sportovi u kojima Njemačka ima vrhunske sportiste i
olimpijske pobjednike. Među najuspješnijim su i skijaši-skakači Sven Hannawald i Jens
Weißflog te olimpijska pobjednica klizačica Katarina Witt.
Kulturno, poznato je da Nijemci konzumiraju hranu koja se proširila na druge kulture. Na
primjer, kobasice su tipična njemačka hrana koja se konzumira tijekom cijele godine.
Njemačke kobasice postale su popularne u različitim dijelovima svijeta.
U pogledu unosa, Nijemci su visoki potrošači piva. Nije neuobičajeno povezati Nijemce s tim
pićem. Nijemci proizvode veliku količinu piva koja se konzumira tijekom cijele godine, ali i na
posebnim događanjima i proslavama, kao što su Oktoberfest i Karneval. Ujedno,
konzumiranje alkohola im je dozvoljeno poslije 16 godina.
Tradicionalna vjenčanja u Njemačkoj obično traju nekoliko dana. Počinje civilnom proslavom
na kojoj su pozvani svi prijatelji i obitelj ljudi koji će se vjenčati. Sljedećeg dana održava se
zabava s prijateljima i poznanicima.
Vrlo je uobičajeno da gosti tijekom tih zabava bacaju jela na pod. Kad se razbije, mladenci ih
moraju pomesti zajedno s metlama. Ova tradicija služi da simbolizira činjenicu da ništa ne
može odvojiti njihov odnos, ništa ga ne može "slomiti".
Tradicionalno vjersko slavlje se održava nakon ove zabave, trećeg dana vjenčanja. Nakon
vjenčanja u crkvi, održava se prijem kao iu mnogim drugim zemljama. Par obično baca
kovanice za djecu koja su otišla na proslavu, baš kad napuštaju crkvu.
Nijemci imaju mnogo priča ukorijenjenih u svom folkloru. Neke od njih ubrajaju se u svečana
vremena, poput priče o Krampusu.
Krampus je demon u obliku koze koji udara ljude drvenim osobljem. Osim toga, pretpostavlja
se da đavao jede djecu koja se nisu ponašala dobro u godini.
Mnoge tipične njemačke priče izlaze iz braće Grimm, ili su inspirirane šumama za koje se
vjeruje da su ih začarali u antici.

Nobelovu nagradu dobilo je 98 Nijemaca. Wilhelm Conrad Röntgen otkrio je x-zrake

(rentgenske zrake) i prvi je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901.
Njemački jezik, koji ima mnogo dijalekata, u 19. stoljeću je bio lingua franca srednje, istočne i
sjeverne Europe, a i danas se uči diljem svijeta kao jedan od najvažnijih jezika. Mnogi velikani
nisu bili Nijemci, ali su djelovali u ozračju njemačke kulture, npr. Mozart, Kafka i Nikola
Kopernik.
Odnedavno se Njemačka vratila na svjetsku kulturnu scenu u velikom stilu, s
preporođenim Berlinom (Berlinski filmski festival), te novom glazbom i umjetnošću.
Između ostaloga, u filmu i književnosti postoji jak trend, da se obrađuju teme vezane uz
njemačko ujedinjenje
Također, poznate historijske njemačke ličnosti su; Hegel, Kant, Braća Grim, Benz, Dizel,
Ajnštajn, Betoven, Bah, Wagner, itd.