Sadrzaj

Povijest Politika Savezne pokrajine Stanovnistvo Religija Sport Klima Reljef

Politika
Njemaka je ustavna savezna demokracija, iji je politiki sustav naveden u Ustavu iz 1949. koji se zove Grundgesetz (Temeljni zakon). Njemaka ima parlamentarni sustav, na elu Savezne vlade (Bundesregierung) je Bundeskanzler (savezni kancelar) kojeg bira parlament. Zgrada Reichstaga Parlament je dvodoman. Donji dom zove se Bundestag (Savezna skuptina). Zastupnici za njega biraju se svake etiri godine na izborima. Sustav izbora je proporcionalni s pragom, a zastupanje je pola izravno i pola s lista. Kada se rauna koliko e stranke dobiti s lista uzima se u obzir koliko su ve dobile izravno. Gornji dom parlamenta zove se Bundesrat (Savezno vijee), u kojega 16 saveznih drava Njemake (Bundeslnder) alju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Bundesrat ovisno o predmetu moe utjecati na zakonodavni postupak. U posljednje vrijeme se mnogo raspravlja o tome kako Bundestag i Bundesrat smetaju jedan drugome i oteavaju efikasno upravljanje zemljom. ef drave je Bundesprsident (Savezni predsjednik), ije se ovlasti uglavnom svode na ceremonijalne i predstavnike dunosti. U pogledu sudstva treba spomenuti Ustavni sud (Bundesverfassungsgericht), koji moe ponititi bilo koji zakon ili administrativni dokument ako ga ocijeni neustavnim. Njegovo sjedite je u Karlsruheu.

Povijest
O ranoj njemakoj povijesti, zna se iz arheolokih nalazita i zapisa o bitkama s Rimskim Carstvom[2]. Germanska plemena irila su se iz Skandinavije prema jugu u 1. stoljeu pr. Kr. Sukobljavali su se s Rimljanima, o emu je pisao Tacit u knjizi Germania. Oko 260. godine, germanska plemena, probila su rimsku granicu (Limes Germanicus) i irili su se na podruju dananje Njemake[3]. Prvi Reich - poznat kroz vei dio svoje povijesti kao Sveto Rimsko Carstvo njemake narodnosti potekao je 843. godine iz podjele karolinkog kraljevstva (koje je 25. prosinca 800. zasnovao Karlo Veliki), tonije iz drave Istone Franake, nastale nakon podjele Franakog Carstva 843.godine. Prvi Reich se odrao u raznim oblicima do 1806. godine, kad je nestao zbog Napoleonskih ratova. Prinevi elektori Svetog Rimskog Carstva. Njemaki redovnik, Martin Luther izvjesio je na vrata crkve u Wittenbergu, svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i ureenju Crkve, 1517., to je kasnije dovelo do Protestanske reformacije i odvajanja od Katolike Crkve. Od 1815. do 1871. godine Njemaka je bila rascjepkana u mnogo neovisnih drava, od kojih je 39 drava inilo Njemaku Konfederaciju (Deutscher Bund). Njemaki jezik i pojam "njemaki narod" stari su vie od tisuu godina, ali drava koja je danas poznata kao Njemaka ujedinila se kao moderna nacionalna drava tek 1871., kad je utemeljeno Njemako Carstvo, kojim je dominirala Pruska (Austrija je ostala zasebno multietniko carstvo jo 50 godina). To je bio drugi njemaki "Reich", to se obino prevodi kao "carstvo", ali znai i "kraljevstvo". "Drugi Reich" je proglaen 18. sijenja 1871. u Versaillesu, a ukinut je 9. studenog 1918. Nakon francuskih osvajanja u Napoleonskim ratovima, neprijateljstvo izmeu dvije zemlje se nastavilo u Francusko-pruskom ratu iz 1871. (pobjeda Njemake) i 1. svjetskom ratu (pobjeda Francuske).

Savezne pokrajine
Njemaka se dijeli na esnaest saveznih pokrajina ili zemalja (Bundeslnder, jednina: Bundesland): Baden-Wrttemberg Bavarska (Bayern) Berlin (grad-drava) Brandenburg Bremen (grad-drava) Donja Saska (Niedersachsen) Hamburg (grad-drava) Hessen Mecklenburg-Zapadno Pomorje (Mecklenburg-Vorpommern) Porajnje-Falaka (Rheinland-Pfalz) Saarland Saska (Sachsen) Saska-Anhalt Schleswig-Holstein Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen) Tirinka (Thringen)

Stanovnistvo
U Njemakoj ivi 82 437 995 stanovnika (2005.). Nijemci ine najvei broj 91,16% ( 75 148 846 ). U Njemakoj ivi 7 289 149 (2005.) stranih dravljana, a najvea skupina su Turci 2,4% (1 764 300) dok ostali zajedno ine 6,1% stanovnitva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati (31. 12. 2005: 228 926), Rusi i Bonjaci. Veinu stranih dravljana ine izbjeglice, inozemni radnici (Gastarbeiter) i njihove obitelji. Njemaka je glavni cilj politikih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju. Osim Nijemaca i stranih dravljana u Njemakoj ive 4 nacionalne manjine (nationale Minderheiten). Na sjeveru ivi danska manjina s otprilike 50 000 pripadnika i to uglavnom u najsjevernijoj pokrajini Schleswig-Holstein. Frizijci (60 000) ive na zapadnim obalama SchleswigHolsteina i dijelom u Donjoj Saskoj. U saveznoj dravi Brandenburg ivi malobrojna slavenska manjina po imenu Luiki Srbi. U Njemakoj od srednjeg vijeka ive i Romi kojih ima oko 70 000. Pismenost iznosi 99%, a oekivani ivotni vijek je 78 godina (ene 81, mukarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina. Njemaka je meu prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnolokom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je vie od tri puta, a zanatske i tehnike kole u Njemakoj spadaju u sam svjetski vrh. S prihodima od 25 000 eura po glavi stanovnika, Njemaka je drutvo srednje klase. irokogrudan sustav socijalnog osiguranja omoguuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.

Religija

Njemaki ustav, Grundgesetz, jami slobodu vjere i vjeroispovijesti, te kae da se nitko ne smije diskriminirati zbog vjere. Katolianstvo je bilo glavna religija u Njemakoj do 16. stoljea, kad je reformacija drastino promijenila stanje. Martin Luther se 1517. suprotstavio Katolikoj Crkvi i osnovao protestantizam. Danas veina protestanata u Njemakoj spada u Njemaku evangeliku crkvu. Najrairenija religija u Njemakoj je kranstvo. Protestanti, odnosno Njemaka evangelika crkva, ine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici ine takoer 33% populacije, a smjeteni su na jugu i zapadu zemlje. Oko 55 milijuna ljudi pripada kranskim denominacijama. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici. Preostalih 10% stanovnitva ini oko 4% muslimana (3,3 milijuna), a veinom su turskog podrijetla, oko 900 000 ljudi (1,5%) pripada pravoslavnim zajednicama (veinom Srbi i Grci), milijun ostalih krana, milijun lanova zajednica s posebnim statusom, milijun lanova novih religioznih pokreta, milijun lanova duhovnih zajednica, 150 000 idova, 150 000 budista i 100 000 hinduista.[4]

Sport
Sport je sastavni dio ivota Nijemaca. lanovi sportskih klubova su 27 milijuna Nijemaca, a jo 12 milijuna se induvidualno bavi sportskim aktivnostima[5]. Nogomet je najpopularniji sport. Njemaki nogometni savez je najmasovniji svjetski nogometni savez sa 6.3 milijuna slubenih lanova. Bundesliga je drugo najgledanije profesionalno sportsko natjecanje na svijetu. Njemaka nogometna reprezentacija osvajala je Svjetsko nogometno prvenstvo 1954., 1974. i 1990. te Europsko nogometno prvenstvo 1972., 1980. i 1996. Njemaki sportai su trei po broju osvojenih medalja na svim Olimpijskim igrama. Bili su domaini Ljetnih olimpijskih igara u Berlinu 1936. i u Mnchenu 1972. te Zimskih olimpijskih igri u Garmisch-Partenkirchenu 1936.

Klima
U Njemakoj prevladava umjereno topla vlana klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli je prostor pod snanim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlaan zrak tokom cijele godine. U istonim dijelovina Njemake izraenija je kontinentalnost pa je esta nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zranih masa. Koliina padalina kree se izmeu 700 mm u zavalama i dolinama do 1000 mm iznad 1000 m nad morem. Prosjena godinja temperatura iznosi oko 8C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blae, nego to bi se oekivalo po geografskim irinama, a ljeta ipak svjeija.

Reljef
Reljefno je Njemaka vrlo raznolika, a istie se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i predalpski prostor, Schwarzwald, Njemako sredogorje, Juno njemako pobre i Sjeverna njemaka nizina. Krajolik u alpskom podruju Junije od Dunava nalazi se predalpski prostor, koji je u doba pleistocenskih odledbi bio oblikovan djelovanjem ledenjaka, to su se sputali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna ledenjaka jezera. Uslijed djelovanja ledenjaka nastale su brojne naslage pijeska i ljunka. Predalpski se prostor postupno izdie prema jugu, gdje se nalaze Bavarske Alpe. Bavarske Alpe dio su najveeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mlaeg nastanka, Bavarske Alpe siromane su rudnim bogatstvima, ali jaanjem turistikih kretanja ovaj se dio Njemake zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijakog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jae razvija. Schwarzwald Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemake, a ime je dobio po vazdazelenim umama jele i smreke. Planina je nastala za vrijeme hercinske orogeneze (Devon) pa je bogata rudama. Visine najviih vrhova ne prelaze 1500 m. U prolosti se stanovnitvo Schwarzwalda, zbog izoliranosti tijekom dugih zima, bavilo preciznim obrtima kao na primjer proizvodnjom satova. Juno njemako pobre ukljuuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pruaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. vapske Alpe ili Franake Alpe. U dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane. Njemako sredogorje nalazi se u sreditu Njemake. Nastalo je u vrijeme hercinske orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni umama, a geoloki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. stoljeu zapoela je prva njemaka industrijska revolucija. Ovaj kraj se esto naziva "prava Njemaka".

Slike iz Berlina: