1.

UVOD
U ovome radu govorit emo o najrazvijenijoj i kulturno najutjecajnijoj regiji Savezne
Republike Njemake. Bavarska, kao takva, je prijestolnica kulture u Europi i moe se smatrati
primjerom kako treba njegovati i potovati kulturu i tradiciju. Bavarska je, uz to to je
kulturno razvijena zemlja, i tehnoloki razvijena pa emo posvetiti i panju tome to ju ini
najrazvijenijom regijom Europe. Na kraju, spomenuti emo i mnoge znamenitosti Bavarske tj.
povijesne graevine i prirodne spomenike kojima obiluje Bavarska.
2. OPENITO O BAVARSKOJ
Savezna drava Bavarska, punog naziva Slobodna drava Bavarska, je najvea savezna
drava Njemake i broji oko 12.5 milijuna stanovnika. Glavni grad Bavarske je grad Mnchen
koji je ujedno najvaniji prometni, gospodarski i kulturni centar drave. Mnchen je trei grad
po veliini u cijeloj Njemakoj. Himna Bavarske zove se Got mit dir du Land der Bayern to
bi u prijevodu znailo Bog s tobom, zemljo Bavarska.1
3. KRATKA POVIJEST BAVARSKE.
U vrijeme cara Augusta, podruje juno od Dunava postalo je dio Rimskog carstva. Kada se
Rimsko carstvo raspalo, na tom se podruju formiralo novo pleme Bajuvari.To pleme
formirano je od Kelta, koji su tamo prebivali od ranije, od Germana, koji su prodrli sa sjevera,
i od Rimljana koji su se stopili sa stanovnitvom. Od 555. u Bavarskoj je utvreno postojanje
bavarskog plemenskog vojvodstva u razliitim, manje ili vie samostalnim oblicima
organizacije. Od 1180. podrujem je, u obliku teritorijalno organiziranog vojvodstva,
upravljala obitelj Wittelsbach, a teritorij je u tom razdoblju bitno mijenjao veliinu, saveznike
i status, koji je najee bio samostalan.2 Obitelj Wittelsbach vladala je Bavarskom narednih
738. godina, tonije do 1918. godine. Takoer je vano spomenuti i kako je Bavarska 1806.
godine proglaena kraljevstvom nakon to je Napoleon porazio Sveto rimsko carstvo. U
francusko-pruskom ratu 1870. godine Bavarska se borila na strani Prusije te nakon rata
postaje dio Njemakog carstva. 1918. godine izbija Bavarska revolucija i kralj Ludwig III.
Bavarski mora pobjei iz zemlje. 12. studenog 1918. potpisuje deklaraciju kojom sve
1
2

graanske i vojne slubenike razjrjeuje zakletvi. Novoformirana vlada na elu s Kurtom

Eisenerom shvatila je to kao abdikaciju. Do danas nijedan lan obitelji Wittelsbach nije
proglasio odricanje od bavarskog prijestolja, ali s druge strane niti su polagali pravo na njega.3
lanovi obitelji su i danas aktivni u drutvenom i kulturnom ivotu Bavarske. Tijekom
Drugog svjetskog rata, Bavarska je bila utoite nacistikih trupa, Mnchen je uz ostatak
Bavarske estoko bombardiran tijekom Drugog svjetskog rata, a potom su i okupirani od
strane saveznikih trupa.

4. UPRAVA I EKONOMIJA
Bavarsku samoupravu ine sedam upravnih podruja pod nazivom Regierungsbezirke. Oni su
podijeljeni na 71 zemaljski okrug tzv. Landkreise, 25 gradova s upravnom samostalnou
(Kreisfreie Stadte) i na 2031 opinu ili tzv. Gemeinden. Upravna podruja Bavarske su:
Gornja Franaka (Oberfranken), Sredinja Franaka (Mittelfranken), Donja Franaka
(Unterfranken), Gornja Falaka (Oberpfalz), Gornja Bavarska (Oberbayern), Donja Bavarska
(Niederbayern) i vapska (Schwaben).4 Meu gradovima koji su ujedno i zemaljski okruzi
spomenuti emo samo najvee, a to su Mnchen, Nurnberg, Augsburg i Regensburg.
Bavarska ve dugi niz godina ima najrazvijeniju ekonomiju u Njemakoj, a moda ak i u
Europi te je ona time gospodarski snana i bogata zemlja. Tijekom nekoliko zadnjih desetljea
se iz agrarnog podruja razvila u tehnoloki razvijeno podruje. Bruto domai proizvod u
Bavarskoj je 2007. godine preao svotu od 434 milijarde eura. To Bavarsku ini jednom od
najrazvijenijih drava Europe i definitivno najrazvijenijom regijom. Prema podacima iz 2007.
samo 17 drava svijeta ima vei BDP. Kada se gleda BDP po glavi stanovnika, Bavarska
prelazi brojku od 48 tisua dolara po stanovniku. To bi Bavarsku svrstalo na osmo mjesto na
svijetu.5 Takoer, u Bavarskoj postoje i neke od veih kompanija kao to su Siemens, Audi,
Allianz, Puma, Adidas, a najpoznatija kompanija je BMW koja i u svom nazivu nosi bavarsko
ime Bayerische Motoren Werke. Meutim, u Bavarskoj postoji najvei nerazmjer
gospodarske razvijenosti razliitih podruja od svih saveznih pokrajina Njemake. Najveu
3
4
5

gospodarsku snagu ima podruje oko Mnchena (s Gornjom Bavarskom i Augsburgom), kao i
regija Nrnberg-Frth-Erlangen, Donja Franaka izmeu Wrzburga i Aschaffenburga kao i
podruje oko Regensburga. S druge strane, u podrujima kao to su Gornja Franaka ili
sjeverni dio Gornje Falake gospodarska snaga je znaajno manja.6
5. RELIGIJA I TRADICIJA
Bavarska kultura imao dugu i pretenu tradiciju koja se razvijala uz rimokatoliku vjeru.
Bivi poglavar rimokatolike crkve je iz Bavarske, njegovo ime je Joseph Alois Ratzinger, a
na Svetoj stolici je sjedio kao Benedikt XVI. Franake regije i vapska su, u odnosu na ostale
regije Bavarske, vie raznolike u religioznosti, a najveim dijelom prevladavaju katolike i
protestantske tradicije. 1970. godine postotak katolikih vjernika u Bavarskoj je iznosio
70.4%, 2007. godine je taj postotak pao na 56.3%, a prole godine se kao katoliki vjernici
izjasnilo 52.1% stanovnitva. Protestanti ine 19.5% stanovnitva, a samo 4% se izjanjavaju
kao muslimani. Meutim, svi ti postoci padaju, ali jedan ipak raste, a to je postotak
stanovnitva koji se smatra nereligioznim i on iznosi 24%.7
U ustavu Bavarske stoji kako je ona drava kulture, a u godinjem proraunu se za kulturu
izdvaja i do 500 milijuna eura. Bavarci jako esto istiu ponos u svojim tradicijama. Vrlo
esto organiziraju festivale na kojima se esto plee oko tzv. Maibauma uz zvukove gajdi koje
su ostale kao keltsko kulturoloko naslijee. Na festivalima se igra i tradicionalna igra
pucanja s bievima, tzv. Aperschnalzen.8 esto konzumiraju i tzv Weisswurst. Bavarska je
takoer i zemlja vina, posebno Franaka regija. Tamo se proizvodi Frankenwein vie od 1000
godina, a kod nas je poznata kao sorta Frankovka. Bavarci sebe smatraju egalitarcima i vrlo
oputenima, a svoju drutvenost vole iskazivati na godinjem festivalu piva Oktoberfestu.

6. ZNAMENITOSTI

6
7
8

Znamenitosti u Bavarskoj ima na pretek, bilo da traite povijesne graevine poput dvoraca i
palaa ili da traite mjesta za aktivan odmor poput planinarenja ili skijanja. Jedno od
najpopularnijih skijalita na svijetu se nalazi u Bavarskoj - Garmisch Partenkirchen, a i jezero
Knigssee je jedan od prirodnih spomenika ove regije. Bavarsku, uz prirodne ljepote u vidu
planina i dolina, krase i mnoge povijesne graevine. Najprije bih istaknuo palau u
Wurzburgu, katedralu u Bambergu, Kreuztor u Ingolstadtu, Linderhof i dvorac
Neuschwanstein te Mnchenske znamenitosti Frauenkirche, palau u Mnchenu i
Nymphenburg.9 Ovo je samo mali dio povijesnih graevina koje nudi Bavarska. Uz dvorce,
Bavarska ima veliki broj privatnih kolekcija antikvitetnih predmeta i raznih vrtova, a takoer
ima i veliki broj muzeja, vie od 1500. Znamenitosti Bavarske su i mnoge moderne graevine
koje slue velikim kompanijama. Od takvih je najpoznatiji nogometni stadion Allianz
Arena.

7. ZAKLJUAK
Bavarska, kao jedna od najrazvijenijih regija svijet, ima dugu tradiciju koja je i danas rairena
u cijeloj regiji. Kultura Bavarske je jedna od najpoznatijih u cijelom svijetu i prepoznatiljiva
je gdje god je susreli. Meutim, Bavarska je i tehnoloki razvijena i gospodarski vrlo snana
zemlja, a takva razvijenost zahtijeva visoko obrazovano stanovnitvo te u mnogim
sluajevima znai deruralizaciju. No, to se u Bavarskoj nije dogodilo. Bavarci i dalje potuju
kulturu i tradiciju svoje zemlje, ponosni su na svoju povijest, ali i sadanjost. Ruralna
podruja Bavarske jo uvijek djeluju i mogu se smjestiti uz sam bok tehnolokom udjelu u
gospodarskoj razvijenosti. Usprkos tome to se Bavarci okreu razvoju i gospodarskom rastu,
nisu zaboravili na svoju povijest, tradiciju i kulturu,