PITANJA –- SELJAŠTVO

Za 1 BOD

1. Koja inovacija u poljoprivredi je najvažnije postignuće u razvijenom srednjem vijeku?

prelazak na tropoljni sustav, ali i plug s kotačem, konjski jaram i potkova, korištenje kose i mlatila
prilikom žetve te vodenice i vjetrenjače

2. Opiši značajke jednopoljnog sustava obrađivanja zemlje?

Einfeldwirtschaft, karakterističan za sjeverozapadni dio Njemačke tijekom razvijenog srednjeg vijeka.
Stalan uzgoj jedne kulture na istom području. Upravo je ovaj prostor karakterizirao uzgoj raži na
posebnoj vrsti polja, Eschboden. Sastoji se od dugih traka obradive zemlje/oranica koje su često bile
zaštićene živicom koja je trebala spriječit prolaz domaćih životinja na ispaši ili onih divljih.
sije se jedna kultura sve dok se zemlja ne iscpri, razdoblje regeneracije traje više godina tijekom kojih
se na tom tlu ništa ne može uzgajati

3. Kako se zove začetnik seoske udvorne poezije?

neidhard von reuental, bavarski „minnesinger“ iz 13. stoljeća

4. Koja je najvažnija dužnost susjeda na srednjovjekovnom selu?

Pomoć prilikom određenih događaja i kriznih situacija, poput rođenja i krštenja djeteta, vjenčanja i
smrtnih slučajeva. nadalje, pomoć pri gradnji kuće, gašenju požara, podizanju ograda i omeđivanju
parcela, posuđivanje životinja i alata za oranje.

5. Koja činjenica ukazuje na loše stanje seljaka u poljičkom primorju u 12. st?
činjenica da seljaci sa tog područja sami prihvaćaju položaj serva

6. Koje 3 stvari su popravile status žena u kasnom srednjem vijeku?

koncept viteške ljubavi, kršćanski ideal braka i jačanje kulta sv. Marije

7. Koja je najvažnja seljačka hrana u srednjem vijeku?

Kaša od zobi i prosa (mus, brot)

8. Koja važna promjena se desila u seljačkoj prehrani u razvijenom srednjem vijeku

meso down, povrće i žitarice up

9. Koji je najvažniji tip kuće u srednjevjekovnoj sjevernoj Europi?

duga kuća (longhouse), po uzoru na hallenhaus

10. Što je bio uzrok gladi u srednjem vijeku?

prvenstveno loše žetve i prinosi, ali i bolesti stoke, rat i nametnici, vremenske nepogode

11. Koji je najrašireniji tip sela u srednjem vijeku?

Haufendorf – nuklearno selo sa otvorenim poljima i zajedničkim zemljama

12. Kako se zove arheološki lokalitet u Engleskoj na kojem se lijepo može pratiti razvoj sela od ranog
do kasnog srednjeg vijeka?
wharram percy, selo smješteno u sjevernom Yorkshireu
13. Koji je najvidljiviji aspekt seoske kooperative u srednjem vijeku?
Posljedica novog zajedničkog zemljišnog sustava - zajednička ispaša na zajedničkim površinama na
način da se stoka davala seoskom pastiru, korištenje zajedničkih dobara poput bunara, uređenje
puteva.

14. Kad se pojavio plug s kotačima i prevrtačom?

U 11. Stoljeću

15. Koji su uzroci desertnih selišta na vlastelinstvima sjeverne Hrvatske u drugoj polovici 15. stoljeća?
napadi osmanlija, pretjerano izrabljivanje seljaka, gladi i bolesti, sukobi feudalaca

16. Koja inovacija je znatno poboljšala uvjete života u srednjovjekovnim seoskim nastambama?
peć koja je zagrijavala prostoriju (Stube) bez ispuštanja dima u nju, najvjerojatnije potječe s prostora
južne Njemačke

17. Kako se u 13. (mislim da je ipak u 15.) stoljeću dijele stanovnici zadarskih otoka?
Kmetovi (villani) – oni koji nemaju vlastite zemljište
Didići (didichi) – oni koji imaju zemljište

18. Koji je najvažniji izvor za srednjevjekovno odijevanje?

dekret o odijevanju karla velikog iz 808. Godine - ni ženama ni muškarcima nije bila dozvoljena
kupovina ili prodaja finijih i kvalitetnijih kaputa ( ogrtača) skupljih od 20 šilinga te običnijih, vunenih
za više od 10. Uporaba kuninog, vidrinog i drugih vrsta krzna je povećavala dozvoljeni limit do 30
šilinga.
Bavarski mir iz 1244. - sadrži određene zabrane za odijevanje seljaka – nije im dozvoljeno koristiti
skupocjene i obojene tkanine za odjeću, već isključivo jeftine tkanine sivih tonova. Također, većina ih
je bila obvezna nositi jednostavne, kožne cipele. Ukoliko bi se odvažili na neprimjerenu odjeću, ona bi
im bila zaplijenjena, sve dok nisu podmirili novčanu kaznu. Seljankama nije bilo dozvoljeno nositi
skupe i šarene šalove, niti svilene ukrase
(a i drugi individualni opisi, regulacije o odjevanju i ilustracije)

19. Kako se zove zajednica seljaka na vlastelinstvu ranog srednjeg vijeka i tko ju je činio?
familia, činile su je sve osobe ovisne o feudalnom gospodaru.

20. Kakve su to privilegije tzv Beaumont - tipa, što su sela s tim dobivala?
pravo seoskog naselja kojim se jamči komunalna samouprava i pravo na izbor osoba na sudskim i
upravnim funkcijama, Ovi privilegiji proizlaze iz privilegija danog novoosnovanom selu Beaumont,
južno od Verduna, 1182. godine., kojim ono postaje „oslobođenim“

21. Koje su poljoprivredne grane bile osobito razvijene u Hrvatskoj u kasnom srednjem vijeku?
vinogradarstvo i svinjogojstvo

22. Na koja europska područja se širi vinogradarstvo u razvijenom srednjem vijeku?

- proizvodnja vina se naročito razvija i postiže uspjeh na području Njemačke. Također, jedna je od
najvažnijih područja seljačkog privređivanja u porječju Rajne, Mosel, Majne i Neckar. O vinarstvu
piše da je bilo razvijeno na području j. – zap. Njemačke i da su ga seljaci redovito pili na području
Španjolske, Južne Francuske i Italije
23. Što su to sučije?
Sučija (judicatus) – jedinica političke uprave, na čijem se čeku nalazi sudac (judices) kojemu je glavni
zadatak izvršavanje obveza sučije prema komuni. Podjela na sučije je karakteristična za zadarski
distrikt u drugoj polovici 14. Stoljeća

24. Što je specifično kod strukture seljačke obitelj?

2 ili 3 generacije ljudi u kući na jednom imanju, a koja čini osnovnu organizacijsku jedinicu
proizvodnje

25. Kakvo meso su jeli na većini područja?

Svinjetina, govedina, perad

26. Koja su 2 načina organiziranja seoske zajednice?

Zadarski distrikt – lige i posobe
Drugi dijelovi istočnog Jadrana – najobičniji oblik seoskog okupljanja je seoska zajednica
( universitas) ili bratovština (fraternitas). Postoje i u selima na zadarskom teritoriju, paraleno s ligama i
posobama.
.
27. Najstarija upravna organizacija na zadarskom području?
Prvi podaci o upravnoj organizaciji sela na zadarskome području potječu iz sredine 14. Stoljeća kada
se, u ugovoru iz 1354. godine, spominje sudac otoka Oliba. Takva institucija suca (iudex) nije bila
ograničena isključivo na otočni dio distrikta, već je postojala i na kopnenom ( u ugovoru iz 1386.
sudac sela Raštana kupuje neko zemljište).

28. Kada ili zašto se dalmatinski kolonat počeo širiti na hrvatsko području?
Grad je na seoski teritorij prodirao na dva načina, širenjem zemljišnog posjeda građana ili institucija te
pomicanjem distriktualnih granica. Od početka 12. stoljeća, grad započinje postupno širenje svog
distrikta, usporedno s čim se širi i u ekonosmkoj i političkoj sferi na okolno seosko područje. Širenje
dalmatinskih gradova je bilo uvjetnovano različitim čimbenicima, a najlakše ga je pratiti na zadarskom
primjeru. Zadar od 12, do 15. stoljeća širi gradski distrikt prema hrvatskom zaleđu i Lučkoj županiji,
i to prije svega ekonomskim putem, stjecanjem zemljišnih posjeda, koji se tek nakon toga postupno
uključuju u politički pojm teritorija zadarske komune. Prodor gradskoga zemljišnog posjeda prethodi
pomicanju političkih granica komune. Paralelno procesu širenja distrikta i zemljišnog posjeda, grad
utječe i na oblik zemljišnih odnosa u zaleđu. Tako i kmetske odnose, razvijajući se uglavnom na
udaljenijim područjima distrkta, karakterizira izričit utjecaj gradskih pravnih i ekonomskih odnosa.
S vremenom je sve pristuniji proces oblikovanja dalmatinskog kolonata, koji obuhvaća zajedničke
karakteristike težaštine i kmetstva. (Dalmatinski grad i selo)

29. Bavarski mir 1244.

Izvor koji govori da seljaci ne smiju nositi oružje te govori o regulaciji odjevanja seljaka. Seljaci nisu
smjeli koristiti skupe i šarene tkanine, već jeftine i sive, morali su nositi cipele od kože, neprikladna
odjeća bila bi im konfiscirana te vraćena vlasnicima tek kad bi oni platili kaznu. Ta su pravila vrijedila
i za seljanke. Također u njemu piše da su seljaci morali imati kratku kosu.

30. civis i milites – kada su se počeli pravno razlikovati u izvorima?

U 11. st. nestaje razlika između serva i libera, a zamjenjuju ih milites, cives i rustici.
31. Nešto o posebnosti kućanstva ili same kuće na području sjeverne Njemačke.
Za sjeveru Njemačku je karakteristična Hallenhaus, duga kuća koja se proširila po Europi.
Zamjetan utjecaj urbane kulture i karakteristika urbane gradnje. Kao model poslužile
ranosrednjovjekovne štale za stoku. Unutar okvira kuće, prostor podijeljen na tri dijela, kako bi bilo
dovoljno odvojenog prostora za život životinja i ljudi pod istim krovom. U srednjem dijelu, odmah u
potkrovlju je bila smješteno žito. Taj sredšnji dio je bio pokriven gumnom. Stražnji prostor središnjeg
dijela je bio namijenjen za za rad, jedenje i spavanje seoske obitelji. Razvoj poljoprivrede u
razvijenom srednjem vijeku dovodi do pohrane žita ispod povećanog krova razvijene duge kuće.
Ubrzo će postati standardnim tipom kuće na sjeveru jer je omogućavala dovoljno prostora za različite
namjene unutar zajedničkog krova. Objedinjavala je prostor za esencijalne funkcije seljačkog života i
posla, prostor za život i čuvanje stoke i pohranu ratarskih kultura.
Schwarzwaldhaus – tipična za područje južne Njemačke

32. Što je utjecalo na rast životnog standarda seljaka u razvijenom srednjem vijeku?
– krčenje/čišćenje zemlje čime se dobiva više obradive zemlje, upoznavanje s učinkovitijim metodama
uzgoja, učinkovitiji poljoprivredni alat, povećanje proizvodnje žitarica, smanjenje ovisnosti prema
gospodaru, više se nije plaćalo u službi već u novcu ili naturi, korištenje konja za vuču, ...

33. Koji dokumet svjedoči o novoj upravnoj organizaciji sela u dalmatinskom zaleđu u prvoj polovici
15. stoljeća?
Forma privilegiorum ligarum comitatus Jadrae (Oblik povlastica liga zadarskog kneštva ) iz 1455.,
uključen u Reformacije Zadarskog stauta – govori o ligama i posobama
1454. Vransko običajno pravo – za vranski distrikt, seosko društveno ustrojstvo na području Vrane

34. Koji povijesni izvor govori o širenju kolonata sve do Velebita?

Ugovor iz Draganića iz 1456., kojim se, u zadarskom distriktu, kmet obvezuje na rentu od jedne
četvrtine na način "kako u gornjim dijelovima Lučke županije svojim gospodarima daju kmetovi
plemenitih Bribiraca i Karinjana i drugih hrvatskih plemića koji imaju svoje posjede u gornjoj Luci".
Svjedoči nam o širnjeju utjecaja dalmatinskog kolonata na susjedni hrvatski teritorij, gotovo do prvih
obranaka Velebita. (Dalmatinski grad i selo)

za 2 BODA:

35. Što je utjecalo na produbljeno raslojavanje ratnika i seljaka u ranome srednjem vijeku?
oblikovanje profesionalne klase ratnika koji su se uzdržavali feudima, posjedima koje su obrađivali
ljudi vezani uz njih, dok se nenaoružani seljaci sve više udaljavani iz vojne službe. Dva faktora koji su
produbili diferencijaciju između seljaka i vojnika: 1. Specijalna zaštita seljaka u mirovnim
sporazumima 2. Zabrane koje nisu dopuštale seljacima da posjeduju oružje
Daljnjim širenjem feudalnog zakupa i vlastelinstava u karolinško doba je potaknulo sve veću zavisnost
slobodnih ljudi, te s vremenom slobodni seljaci jedino mogu opstati kao zasebna, izdvojena skupina
unutar društva. Prema Maxu Weberu, glavni razlog otuđivanja seljaka iz vojne službe je bila
intenzifikacija poljoprivrede jer seljaci postaju sve potrebniji u poljoprivrednim poslovima te nemaju
vremena za sudjelovanje u vojnim pohodima.
36. Koji su osnovni načini pokmećivanja seljaka?
a) dobrovoljno pristajanje slobodnjaka na vazalski odnos
b) prisiljavanje slobodnjaka
c) širenje posjeda krčenjem i čišćenjem zemljišta

37. Što posobe, a što lige?

Posobe i lige čine mletački upravni sustav na zadarskom teritoriju u 15. stoljeću. Lige su, prema
dokumentu Oblik povlastica liga zadarskog kneštva, koji je uključen u reformaciju zadarskog statuta
1455. godine, udruge više sela na kopnenom dijelu zadarskog distrikta, dok su posobe skup, tj, zbor
stanovnika ili seoskih glavara u svakom selu s zadatkom održavanja reda na području lige e
sprečavanja krađe i pljačke na području distrikta. Članovi liga, odnosno, stanovnici tih sela su bili
obvezni sudjelovati u davanju pomoći oštećenima u prijestupima te progonu onih koji su učinili te
prijestupe. Oni koji su sačinjavali posobe (seoski organ) su se povremeno sastajali sa zadatkom izbora
sudaca i ostalih seoskih časnika, radi izvršavanja naredbi državne vlasti, rasprave i donošenja odluka o
seoskim poslovima te, uopće, o održavanju seoskih interesa. Upravo je uspostavom takvih
organizacijskih oblika, Venecija upravnu strukturu zadarskog sela čvrsto vezala uz sebe.

38.Što je to selište i koja je njegova uloga u vlastelinstvu?

Kmetski posjed – selište (sesio colonicalis populosa) - su osnovne jedinice vlastelinskog posjeda dane
na obradu kmetovima – seljacima, preko tih posjeda vlastelin ostvaruje svoja vlasnička prava nad
zemljom i kmetovima. Upravo je o njihovoj naseljenosti zavisilo ostvarivanje feudalne rente, kao i
njeno povećavanje. (u kvantitativnom smislu), no, ona ovisi o obitelji koja naseljava posjed, ne
njenim zasebnim članovima. Najveća vrijednost feudalnog zemljišnog posjeda je proizlazila iz
njegove naseljenosti zavisnim seljacima, odnosno kmetovima

39. Zašto su opustošjela vlastelinstva u Slavoniji na početku 16. stoljeća i kako se to nadoknadilo
Glavni uzrok desertnosti vlastelinstva u Slavoniji su turska pustošenja, ekonomski naravi (kmetovi su
masovo umirali od gladi). Na nekim vlastelinstvima seljački su posjedi opustošeni u međusobnim
sukobima feudalaca.
Nadoknada kolonizacija. Slavonski feudalci nove su naseljenike privlačili darivanjem raznih
povlastica.

40. Na što se stavlja težište feudalne rente na kraju srednjeg vijeka i kakve su posljedice toga?
U 13. stoljeću započinje pretvaranje dijela tlake u novčano podavanje, premda je vlastela u 13. i 14.
stoljeću pokazivala najveću zainteresiranost upravo za kmetski rad, no, na vlastelinstvima se tada
primjećuje velika nestašica radne snage. Na temelju brojnih urbarijalnih isprava, moguće je zamijetiti
kako se u prvoj polovici 15. stoljeća, također, smanjuje interes za radnu rentu te tlaka na pojedinim
mjestima komutira u novčane daće. Dakle, radna renta u drugoj polovici 14. i početkom 15. stoljeća,
ili komutira u novčano podavanje, ili je određivana kao kolektivna dužnost svih podložnika ili
pojedinih seoskih općina da obrade određene poljoprivredne površine te tako definirana tlaka nije bila
velika. Isto to razdoblje karakterizira smanjenje naturalnih davanja kmetova, i to pretvaranjem
desetinskih daća u novčana podavanja, proces koji je ponegdje započeo već u 13. stoljeću, no svoj
potpuni intenzitet doseže u drugoj polovici 15. stoljeća, na području čitave Slavonije. Također, na
mnogim vlastelinstvima su smanjene redovite daće u žitaricama, također komutirane u novčana
podavanja. Crkvene posjede također karakterizira komutacija desetine u novac. Vidljivo je kako se
težište usmjerava prema novčanoj renti ( čine ju redovite novčane daće, izvanredne novčane daće i
desetinske novčane daće). 15. stoljeće karakterizira povećanje redovite novčane daće, kao posljedice
pretvaranja u novčano podavanje nekih redovitih naturalnih podavanja i tlake ili povećanjem selišnog
činža. Također, uvedene su nove novčane daće (vojaščina i izvanredne daće u novcu). To, međutim,
nije značilo opće povećanje feudalnih tereta. Komutacija desetine i drugih naturalnih daća u novčana
podavanja je, istovremeno, predstavljala njihovo smanjivanje u odnosu na realnu vrijednost u naturi.
Suma sumarum: Težište feudalnog izrabljivanja u tom razdoblju je do kraja preneseno na
novčanu rentu, a istodobno su smanjene radna i naturalna renta.
Porast novčane rente pretpostavlja istodobno razvijanje robno novčanih odnosa i razvitak tržišta, a
ostavlja posljedice i u položaju zavisnih seljaka. Naime, feudalci u tim novim uvjetima više ne
provode strogu kontrolu nad kmetskim radom što dovodi do općeg slabljenja njihove vlasti nad
kmetovima. Porast novčane rente pretpostavlja razvijanje seljačke privredne inicijative i proširivanje
njihovih sloboda, a prati ga i proces produbljivanja socijalne diferencijacije među seljacima.
(Adamček)