HRVATSKA U DOBA BAROKA

Tijekom 17. stoljea, u vrijeme javljanja barokne umjetnosti u Hrvatskoj, nije nestala
svijest o nekada monom i jedinstvenom Kraljevstvu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Hrvatski teritorij u to doba ini vie zasebnih politikih cjelina, a sloenosti situacije
doprinosi injenica da je jedan geopolitiki dio orijentiran srednjoeuropskom, a drugi
mediteranskom civilizacijskom krugu. Glavninu povijesnog prostora obuhvaala je Banska
Hrvatska, ujedinjena s Ugarskom u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, koje od 1527. godine
priznaje habsburku krunu Svetog Rimskog Carstva. Pripravi tako najmonijoj dravi
Srednje Europe Habsburkoj Monarhiji Banska Hrvatska uspijeva zadrati poseban status
s banom i saborom na elu, te s glavnim sreditem politike uprave u Zagrebu. Istovremeno,
hrvatska pogranina podruja ureena su kao Vojna krajina, izuzeta od nadlenosti bana i
izravno podreena dvoru i vojnoj upravi u Beu. Habsburkoj Monarhiji pripala je i
unutranja Istra Pazinska grofovija sa sjeditem u Pazinu, te Rijeka. Veliki dio Jadranske
obale ukljuen je jo od 15. stoljea u Mletaku Repbliku, te se kao zasebna cjelina izdvajala
Dubrovaka Republika1

Pogranina pozicija hrvatskih zemalja u 17. i 18. stoljeu bitno je utjecala na povijest.
Glavninu stanovnitva na pograninim podrujima inili su pred Turcima izbjegli Vlasi koji
su bili pravoslavne vjere. Osim rata sa Turcima, vodili su se ratovi i izmeu Venecije i
Habsburke monarhije oko upravo pograninog podruja u Hrvatskoj. 2

Novo doba za hrvatske zemlje svanulo je u 18. stoljeu. Kao posljedica katastrofalnog poraza
Osmanskog Carstva, mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.) mnoge hrvatske zemlje dobile
su osloboenje. S druge strane, osloboenje tako velikih podruja nije rijeilo politike
probleme. Novoosoloboeni teritoriji istone kontinentalne Hrvatske ne dolaze pod
nadlenost hrvatskog bana, nego pod upravu Ratnog vijea za vojne poslove i Dvorske
komore za civilne poslove. Vojno ureenje, s centrom u Osijeku, proiruje se tako na
Slavoniju i Srijem, dok se veleposjedi infeudiraju stranom plemstvu. Nastojanje Banske
Hrvatske da stekne ingerencije nad novoosloboenim podrujem rezultiralo je uspjehom tek
za vladavine Marije Terezije, obnavljanjem upanijskog ureenja. 3

1 Horvat-Levaj, K., 2015., ?

2 Isto, ?
Za vrijeme Karla VI. proglaene su slobodne plovidbe Jadranom, te su Rijeka i Trst postale
slobodne luke (1719.). Nastavak sredozemne politike, ali i daljnje provoenje reformi
posebno e obiljeiti razdoblje dugotrajne vladavine njegove keri, Marije Terezije. Uz ve
spomenutu reorganizaciju upanija provedene su i drurge upravno-administrativne promjene,
poput osnivanja Hrvatskog kraljevskog vijea (1767.) sa sjeditem u Varadinu.
Modernizacijski procesi nastavljaju se i za Josipa II. 4

Unato nepovoljnim politiko-gospodarskim prilikama u veini hrvatskih krajeva, razdoblje

17. i 18. stoljea prosperitetno je u mnogim pogledima, od znanosti i kulture do umjetnosti, a
ponajvie arhitekture. to se arhitekture tie, generalna potreba za graditeljskom obnovom
izuzetno je karakteristina za to razdoblje. Razliitost politikih imbenika vie se moe
smatrati prednou nego nedostatkom, odnosno ono to je bilo vano za nacionalnu politiku
ne mora nuno biti presudno i za umjetniku kvalitetu graevina. Razdoblje 17. i 18. stoljea,
odnosno baroka u Hrvatskoj, najbolje se moe oitati kroz prostorni okvir, odnosno
sveobuhvatni razvoj gradova i naselja, koji su u to vrijeme doivjeli prosperitet. 5

BAROKNA ARHITEKTURA

Rije barok dolazi od panjolske rijei koja oznaava perlu, dragi kamen, to odgovara stilu
u umjetnosti baroka sve je prepuno naglaenih elemenata, bogato, vrlo dinamino,
naglaeno i patetino. Arhitektura baroka je krajnje dinamizirana. Fasade su uznemirene i
bogate niama, stubovima, volutama, a prepoznatljivi elementi su elipsa, konkavnost i
razigranost masa. U sakralnoj arhitekturi se tei za to veim efektima, ostvaruju se nova
prostorna rjeenja od kojih uglavnom prevladava centralni tip osnove naglaen kupolom.
esto su se gotike i renesansne crkve barokizirale pregradnjama svodova, proelja i
dodavanjem lukoviastih kapa na tornjevima, a u rijeavanju enterijera se postavljaju
mermerne barokne povrine, oltari, propovjedaonice i dr. Raskoni barokni duh se pokazuje i

3 Isto, ?

4 Horvat-Levaj, K., 2015., ?

5 Isto, ?
u bogato opremljenoj unutranjosti graevine sa zidnim slikama, reljefnim ukrasima, punoj
plastici, skupocjenim nametajem i ukrasnim detaljima i predmetima crkvene liturgije6

Grad se iri oko etvrtastih ili krunih trgova okruenih viekatnicama s neurednim fasadama.
Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptinog tlocrta,
dinamiziranog prostora, organizirani pomou vertikalnih akcenata. Najpoznatiji je svakako trg
Sv. Petra u Rimu iz 1675., ije je djelo je najznaajnijeg baroknog arhitekta Gian Lorenzo
Berninija.

U Baroku dvorac postaje pravi mali grad, Najznaajniji je primjer Versaillesa u Francusko.
Simetrina arhitektura trokrilnog dvorca sa glavnom zgradom i dva bona krila pod pravim
uglom koji (poput slova "U") zadiru u prostor perivoja kroz prostrane geometrijski
organizirane parkove, fontane i bazene. Parkovi su geometrijski i u osnovi su u obliku tzv.
francuskog parka, koji za razliku od engleskog parka je organski i prirodan, pratei i
varirajui oblike arhitekture dvorca. 7

U Hrvatskoj baroknoj arhitekturi grade se (ili pregrauju stare) brojne crkve koje podiu
preteito isusovci. Znaajni gradovi u kojima su se podizale jesu Lepoglava, Belec, Trki vrh,
Varadin, Zagreb, Dubrovnik. Uz gradnju crkva, tj. sakralnu arhitekturu, prisutna je i svjetvna
arhitektura, te gradnja dvoraca, poput dvorca Eltz u Vukovaru, te brojnih dvorca u Hrvatskom
zagorju o kojima e biti rije u ovom radu. Uz gradnju dvoraca, preteno je bila zastupljena i
gradnja palaa, poput palae Vojkovi-Ori-Rauch u Zagrebu i Patai u Varadinu. Bila je
prisutna gradnja i kanonikih kurija (na Kaptolu u Zagrebu), te gradske loe poput hvarske ili
labinske. 8

DVORCI ZRELOG BAROKA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj kontinuitet reprezentativnog feudalnog stanovanja nije bio

prekinut sa osmanskim osvajanjima. Stoga, veliki udio starijih (renesansnih i ranobaroknih)
6 http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Kulturna_ponuda_turizmu_5.pdf
(zadnji pregled: 05. 01. 2017)

7 http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Kulturna_ponuda_turizmu_5.pdf
(zadnji pregled: 05. 01. 2017)

8 http://proleksis.lzmk.hr/10898/ (zadnji pregled: 05. 01. 2017)

struktura ima razmjerno veliku ulogu u oblikovanju plemikih rezidencija 18. stoljea. Podiu
se jednokrilna obitavalita, te glavna tema postaje preobrazba zatvorenog etverokrilnog
renesanskog skolpa u otvoreni barokni U-tolcrt s naglaenom centralnom zonom. Osim
redovito aksijalnog smjetenog ulaznog prostora u prizemlju i dvorane na katu, postpuno se
sve vea pozornost pridodavala rijeenju stubita. Takvu volumnu transformaciju prati i
znatno bogatija ralamba, unutranja i vanjska, s akcentom na sredinjim zonama, a nov je
bio i odnos graevina prema okolnom prostoru, bez obzira na to je li rije o izvangradskom
dvorcu ili gradskoj palai. Za razliku od statninih zatvorenih masa rezidencijalnih sklopova
prethodnog stoljea, izolirano postavljenih u okoli, dvorci sada u svoju prostornu
organizaciju ukljuuju prostrane parkove i vrtove. 9

Novo doba oznailo je i obnovu plemikih dvoraca. Neki od njih, poput Ozlja (1743. 1753.)
nisu neminovno znaili i znaajne stilske pomake, unato baroknoj interpolaciji ak triju
asimetrinih krila, ime tadanji vlasnik, grof Franjo Perlas, pretvara nekadanji
srednjovjekovni burg Zrinskih u jednu od tada najljepih graevina u Hrvatskome
Kraljevstvu. Pojedine rezidencijalne novogradnje ponavljale su zatvorena renesansna
etverokrilna rjeenja, to moemo pratiti na dvorcima u Novom Marofu i Popovai. 10

etrdesete godine 18. stoljea vrijeme su znaajnog stilskog-tipolokog zaokreta u hrvatskoj

rezidencijalnoj arhitekturi. Jedan od primjera takve gradnje jest obnova dvorca Althan, u
akovcu, iako je i ovdje zadrana starija, renesansna etverokrilna struktura. Dvorac je izvana
ojaan skoenim kamenim kontraforima koji na odreeni nain pridonose volumnoj
kompoziciji masivnog etverokrilonog zdanja. Dvorac Batthyany u Ludbregu primjer je kako
stariji utvreni dvorac povezati s okolnim prostorom. Ovdje je takoer rije o barokizaciji
etverokrilnog renesansnog katela koji u svojoj strukturi uva i starije tragove. Obnovu
dvorca u etrdesetim godinama 18. stoljea provodili su novi vlasnici, pripadnici mone
plemike obitelji Batthyany, to je imala posjede diljem Maarske i Austrije, ukljuivi i
reprezentativne palae u samom Beu. Za vrijeme obnove, ispred postojeeg dvorca,
prigradilo se novo ulazno krilo u kojem su bili smjeteni reprezentativni ulazni prostor i
stubite, dok je tolcrtni raster ostalih krila, s nizovima prostorija i hodnikom uz unutranje
dvorite, ostao odreen zateenim stanjem, ukljuivo i zadravanje glavne dvorane na katu u
bonom krilu. Zatvoreni etverokrilni tlocrt na barokni je nain oivljen ne samo uobiajenom
9 Horvat-Levaj, K., 2015., ?

10 Isto, ?
aksijalnom postavom vee nego i oblikovanjem njezina pandana u prizemlju nasuprotnog
krila, a cjelokupnoj prostornoj dinamici doprinosi duboki prostor dvokrakog stubita to
zaprema cijeli boni prostor ulaznog krila. Novi oblikovani peat zadobila je i vanjtina
dvorca, na ijem masivnom volumenu, ralanjenom prozorskim osima i trakama stilizirane
rustike, aksijalnu kompoziciju izraava tek plitki proelni rizalit, sa sredinjim portalom i
udvojenim prozorima na katovima, objedinjenim velikim redom pilastra. Ono to je od
presudne vanosti bilo za razvoj dvoraca, bila je nova interpretacija okolnog prostora.
Izgradnjom dvaju simetrinih, jednokrilnih traktova, tako da postavljeni okomito na dvorac
flankiraju sa svake strane iroki prostor ispred njegova proelja, dvorac postaje integriran u
11
okolni pejzani ambijent i urbanu strukturu naselja.

Za razliku od prethodnih primjera, s razliito usmjerenim trokrilnim tlocrtom nastalim

postupnom dogradnjom krila, dvorac u Zajezdi ima sredinje due krilo i dva bona kraa
krila simetrino poloena tako da formiraju proelno dvorite, ograeno na prednjoj strani
visokim zidom s osovinskim postavljenim portalom. Tlocrtni raspored jednokatnog dvorac u
obje je etae tradicionalan, s arkadno rastvorenim hodnicima i nizovima prostorija, no uz
uobiajne bavaste svodove u prizemlju, hodnici imaju inovativne eke kape, a u
prostorijama kapa su koritasti svodovi. Unutar navedene dispozicije glavna dvorana na katu
sredinjeg krila istie se veliinom i poloajem, ali visinski je izjednaena s ostalim
prostorijama. U takvoj koncepciji i lateralno smjeteno trokrako stubite podreeno je
osnovnoj tlocrtnoj strukturi s nizovima prostorija i hodnikom. Meutim, u odnosu na stubite
prethodnih razdoblja, ono je oblikovano znatno veom pozornou: trokraka organizacija
naglaena je oblikovanjemetvrtastih stupaca to nose eke kape. Detalj svitaka u njihovim
kapitelnim zonama pak izravno upuuje na tajerski krug, odnosno mariborsku arhitektonsku
radionicu. Jo se jai tajerski utjecaji oituju u kapeli dvorca, stijenjenoj u proelnom dijelu
bonog hodnika, ali zato visinski protegnutoj kroz obje etae dvorca. U okviru jednolikog
rastvaranja vanjskih fasada pravokutnim prozorima, a unutranjih tradicionalnim arkadama
koje sada ipak, za razliku od arhainih stupova prethodnoh stoljea, imaju u obje etae
kvadratine stupce, posebna funkcija kapele istaknuta je velikim prozorima u obliku kartua,
to nalaze podudarnosti iskljuivo u sakralnoj arhitekturi. U tom detalju fasada prestaje biti
kruti plat to izjednauje razlike izmeu pojedinih prostorija, te postaje iskaz aktivnog
odnosa unutranjeg prostora i njegova plastikog ovoja.

11 Horvat-Levaj, K., 2015., ?

S Orievim dvorcem u Gornjoj Bistri hrvatska je barokna arhitektura dobila jedno profano
zadnje obiljeeno elementom ovala. Volumno naglaena sredinja ovalna zona dvorca, ima u
europskoj baroknoj arhitekturi podrijetlo sa zaetkom u neizvedenom projektu za Louvre.
Iznimnost Gornje Bistre, to se tie ovalnog tlocrta dvorane, ostaje u hrvatskoj profanoj
arhitekturi neponovljena. 12

12 Isto, ?