Španjolska gripa

Student

Petar Petrović

Mentor

Izv. prof. .dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić

Koprivnica, ožujak 2016. godine

Sadržaj

1. Uvod............................................................................................................1
2. Pojava Španjole...........................................................................................1
3. Broj žrtava...................................................................................................1
4. Porijeklo i naziv bolesti...............................................................................2
5. Utjecaj Prvog svjetskog rata........................................................................2
5.1 Australija...............................................................................................2
6. Zdravstveno stanje i pojava gripe u Zagrebu...............................................2
6.1 Broj žrtava.............................................................................................3
7. Zaključak.........................................................................................................3
8. Popis literature.............................................................................................4
1. Uvod

Otkad postoji čovjek događale su se mnoge katastrofe. Mnogi smatraju da su ratovi

najgore katasrofe koje su zadesile čovječanstvo, osobito su to Prvi i Drugi svjetski rat jer su se
dogodili u bliskoj prošlosti. Tema mog seminara je Španjolska gripa, bolest koja se smatra
jednom od najvećih katastrofa koja se dogodila od postojanja čovječanstva. To je katastrofa
koja prema broju umrlih zauzima mjesto ispred ratova. Pojedine brojke govore da je
Španjolska gripa ubila 7, čak i 8 puta više ljudi nego što je Prvi svjetski rat.

2. Pojava španjole

Španjolska gripa ili španjola (španjolka)kako se kraće nazivala bila je pandemija gripe
koja se pojavila u ožujku 1918. godine i trajala sve do lipnja 1920. Pojavila se u Europi i
dijelovima SAD-a, mnogi smatraju kako se upravo prvi put pojavila u vojnim bazama SAD-a
nakon čega se proširila čitavim svijetom. U prvom se valu tijekom proljeća i ljeta lako
prenosila, no nije izazivala smrt. Nažalost, tada se nije pridavalo puno pozornosti
upozoravajućem značenju toga prvog vala. Drugi val je započeo krajem kolovoza eksplozivno
sa deseterostrukim povećanjem smrtnosti odnoseći živote mladih i zdravih ljudi u dobi od 15-
35 godina.

3. Broj žrtava

Točan broj umrlih se ne zna, no mnogi smatraju da je umrlo čak između 50 i 100
milijuna ljudi. Za usporedbu, u Prvom svjetskom ratu poginulo je „samo“ 8 milijuna ljudi.
Najteže pogođena država bila je Indija, gdje je od posljedica bolesti umrlo 17 milijuna ljudi.
U SAD-u je umrlo 600 000 ljudi (uključujući 57 000 vojnika). U Francuskoj i Njemačkoj se
brojka kreće oko 400 000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 175 000 umrlih. Jedna od najgore
pogođenih regija bila je Zapadna Samoa, koja se tada nalazila pod Novim Zelandom. Oboljelo
je čak 90 % stanovništva, a umrlo 30 % muškaraca, 22 % žena i 10 % djece.

1
4. Porijeklo i naziv bolesti

Pojam Španjolska gripa zapravo i nije precizan. Zanimljivo je da se Španjola nije prvi
put pojavila u Španjolskoj nego je ime dobila zahvaljujući političkim okolnostima. Cenzura je
u vrijeme Prvog svjetskog rata bila na jakoj snazi, osobito u zaraćenim zemljama. Budući da
je nezaraćena Španjolska bila neutralna, njezini novinari su s punom slobodom mogli
izvještavati o gripi i njezinim posljedicama. Vlade zaraćenih zemalja poput Britanije,
Njemačke, Amerike i Francuske nastojale su u to vrijeme ograničiti vijesti o bolesti jer su
strahovale da bi znanje o posljedicama bolesti moglo smanjiti borbeni moral stanovništva.

5. Utjecaj Prvog svjetskog rata

Španjolom je bilo zaraženo više od 500 milijuna ljudi, pa čak i stanovništvo udaljenih
arktičkih i pacifičkih otoka. Prvi svjetski rat pogodovao je širenju bolesti jer se u to vrijeme
bitno povećao protok ljudi diljem svijeta. Američki vojnici i civili su odlazili u Europu,
Afriku, Aziju... Stanovništvo se kretalo cijelim svijetom što je ubrzalo širenje gripe.

5.1 Australija

Kao što je navedeno, cijeli svijet je bio zahvaćen nemilosrdnom španjolkom. No,
zanimljivo je da je Australija jedina zemlja koja je uspjela spriječiti pojavu gripe na neko
vrijeme i to zbog svoje izoliranosti. Naime, Australija je uvela zabranu dolaska ljudi iz ostalih
dijelova svijeta, mogli bismo reći da je uvela „karantenu“ ne dozvoljavajući nikakvu
migraciju stanovništva u svoju zemlju. Naposljetku, gripa je ipak stigla u Australiju. Ona je
tad već bila oslabila tako da broj oboljelih nije bio velik, a mnogi podaci navode da niti jedan
smrtni slučaj u Australiji nije bio povezan sa Španjolom.

6. Zdravstveno stanje i pojava gripe u Zagrebu

Također, Španjolska gripa odnijela je živote i u Hrvatskoj. Temeljem izvještaja

gradskog poglavarstva za 1918. godinu i dnevnih novina jasno se može stvoriti slika o
tadašnjim zdravstvenim uvjetima koji su vladali na ovim prostorima. Zemlja je bila iscrpljena

2
ratom, nekim drugim bolestima poput sušice, griže i spolnih bolesti, a javlja se i problem
mnogobrojnih žrtava rata. Svi oni zahtijevali su primjerenu liječničku skrb, no u to vrijeme
gotovo svo medicinsko osoblje bilo je angažirano u vojne svrhe. Hrana i ostale potrepštine
dobivale su se na bonove, higijena tadašnjeg naroda bila je iznimno loša, a vremenske prilike
nisu bile povoljne za zdravlje stanovništva. Sve su to čimbenici koji su pogodovali pojavi i
širenju Španjole u Zagrebu i Hrvatskoj.

Poznato je da je prvi val gripe u Zagreb stigao u srpnju 1918. godine. Prvi vijesti o
pojavi gripe u Zagrebu donose dnevne novine. U rubrici Jutarnjeg lista koja se odnosi na
domaće aktualnosti nalazi se članak datiran iz 4. srpnja 1918. godine. u kojem se navodi da se
gripa pojavila i u Zagrebu. Među prvim oboljelima bili su vojnici u Zagrebu i Požegi. Daljnje
vijesti o širenju bolesti pojavile su se tek u rujnu, kada su zabilježeni slučajevi gripe u Zadru,
Rijeci i Sušaku, a idućeg se mjeseca bolest proširila u pandemiju koja je zahvatila velike
dijelove središnje i istočne Hrvatske te Dalmacije. Najteže su bili pogođeni ljudi koji su radili
u zatvorenim i prenapučenim prostorijama poput tvornica i ureda. Također, širila se i u
školama, zbog čega je nastava bila obustavljena u većim gradskim središtima u Austro-
Ugarskoj, pa tako i u Zagrebu i Osijeku. Tadašnja vlada je 5. listopada 1918. izdala obavijest
kojom obavještava stanovništvo o bolesti i načinu liječenja. Tadašnja Vlada podcijenila je
ozbiljnosti situacije.

6.1 Broj žrtava

Statistike oboljelih, kao ni točan broj umrlih od Španjolske gripe nije bilo moguće
prikupiti. Temeljem izvještaja gradskog poglavarstva za 1918. godinu saznajemo da je od
rujna do kraja prosinca 1918. u Zagrebu od influence umrlo 861 osoba, što čini 38,5 %
smrtnosti kod oboljelih na području Zagreba. Godine 1919. umrlo je još 15-tak ljudi. Ukupan
broj umrlih od posljedica Španjolske gripe u Hrvatskoj nije poznat zbog nedostatka podataka,
no mogao bi biti između 15 000 – 20 000, od kojih je većina umrla 1918. godine.

7. Zaključak

Španjolska gripa je definitivno jedna od najgorih katastrofa koja je pogodila

čovječanstvo. O njoj se na području Zagreba, a i u Hrvatskim razmjerima jako se malo pisalo.
Važno je napomenuti da su veliku ulogu u širenju obavijesti, načinu liječenja i opasnosti
opake gripe imali novinari. Upravo su oni pritisnuli tadašnje države da javno priznaju da se
3
pandemija širi te upozore narod. Medicina je danas razvijena, kako tehnološki tako i teorijski
te nam ostaje samo nadati se kako se ovakva katastrofa u budućnosti nikada neće dogoditi

Popis literature

1. Anušić, Nikola. 2015. U sjeni Velikog rata:Pandemija Španjolske gripe 1918.-1919. u

sjevernoj Hrvatskoj. Srednja Europa, Zagreb.

2. Biddiss, Michael. Cartwright F., Frederick. 2015. Bolest i povijest. Ljevak, Zagreb.

3. http://mail.zzjzosijek.hr/gripa01.html (pristupljeno 8. ožujka 2016. 18:45)

4. http://web.a.ebscohost.com/abstract?
direct=true&profile=ehost&scope=site&authtype=crawler&jrnl=13324853&AN=99778893&
h=5Wy7hbNF7LFofRVUOzK5wsCIec%2b8Y6bOBpbRLATumqmfcQliCXjmZs
%2fNnlKBYkvZy7iT%2b73UV4UihJFBCltYmQ%3d
%3d&crl=f&resultNs=AdminWebAuth&resultLocal=ErrCrlNotAuth&crlhashurl=login.aspx
%3fdirect%3dtrue%26profile%3dehost%26scope%3dsite%26authtype%3dcrawler%26jrnl
%3d13324853%26AN%3d99778893 (pristupljeno 8. ožujka 2016. 19:30)

5.http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/znanstvenici-otkrili-tajnu-spanjolske-gripe.html
(pristupljeno 8. ožujka 2016. 19:55)

6. http://kult.com.hr/pandemije-koje-su-poharale-svijet/ (pristupljeno 8. ožujka 2016. 20:40)

7.http://znanost.geek.hr/clanak/rijesen-misterij-gripe-koja-je-1918-pokosila-50-milijuna-ljudi/
(pristupljeno 9. ožujka 2016. 20:15)

8. file:///C:/Users/IVAN/Downloads/PUN7_06_Julija_Pantic_etc.pdf (9. ožujka 2016. 20:35)

9.http://povijest.hr/drustvo/spanjolska-gripa-strahovita-epidemija-koja-je-odnijela-vise-
zivota-od-prvog-svjetskog-rata/ (pristupljeno 9. ožujka 2016. 20:45)

10. http://www.vecernji.hr/hrvatska/kobna-spanjolka-triput-gori-ubojica-od-i-svjetskog-rata-
114730 (pristupljeno 9. ožujka 2016. 21:10)

11.http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/spanjolska-gripa-je-bila-pandemija-u-tri-vala-s-pocetkom-u-
proljece.html (pristupljeno 9. ožujka 2016. 21:50)

4
12.http://www.dnevno.hr/ekalendar/zanimljivosti-iz-povijesti/znate-li-zasto-je-zapravo-
spanjolska-gripa-koja-je-ubila-10-milijuna-ljudi-dobila-ime-po-spanjolskoj-91357
(pristupljeno 9. ožujka 2016. 22:20)