Professional Documents
Culture Documents
SEMINAR Španjolska Gripa - Ana Novosel
SEMINAR Španjolska Gripa - Ana Novosel
ŠPANJOLSKA GRIPA
PRVI VAL..............................................................................................................................4
DRUGI VAL...........................................................................................................................5
TREĆI VAL............................................................................................................................5
ČETVRTI VAL......................................................................................................................6
ZAKLJUČAK.............................................................................................................................8
PRILOZI.....................................................................................................................................9
LITERATURA.........................................................................................................................10
2
UVOD
Španjolska gripa ili skraćeno Španjolka bila je pandemija gripe koja je ubila između
50 i 100 milijuna ljudi širom svijeta. Započela je početkom 20. stoljeća (1918.), a trajala je do
lipnja 1920. godine. Tvrdi se da je jedna od većih katastrofa u povijesti, a parira joj samo
epidemija kuge. Prozvana je španjolskom isključivo zato što su prvi slučajevi tamo
zabilježeni, ali nužno ne znači da je u Španjolskoj nastala. Albert Gitchell, vojnik u Fort
Rileyu u Američkoj saveznoj državi Kansas, 11. ožujka 1918. zabilježen je kao prvi poznati
slučaj bolesti. Slučaj je službeno zabilježen kao epidemija upale pluća. Odlaskom u Europu,
jedna trećina tadašnje svjetske populacije ili oko 500 milijuna ljudi bilo zaraženo i imalo
vidljive znakove bolesti. Zbog toga je dobila naziv ''majka svih pandemija''.
3
ŠIRENJE ŠPANJOLSKE GRIPE
Prvi svjetski rat je bila dobra podloga za stvaranje nove pandemije. Tome su
pridonijeli nezamislivi uvjeti poput: nestašice, izgladnjelosti, pothranjenosti, jake zime. Gripa
se istovremeno pojavila u različitim dijelovima svijeta i ne zna se gdje je točno započela.
Pretpostavlja se da je započela u SAD-u, u jednoj od vojnih baza. Ime koje danas koristimo,
Španjolska gripa, navodi nas na pogrešne zaključke o mjestu začetka virusa. Vlade zemalja u
ratu, u strahu da će neprijatelj otkriti koliki su im gubici stanovništva, počeli su cenzurirati
izvješća o ozbiljnosti epidemije. Kako Španjolska nije bila sudionik rata, objavila je istinu o
bolesti, o ogromnom broju oboljelih i velikim posljedicama. To je bio razlog da gripa dobije
naziv Španjolska gripa.
PRVI VAL
U roku od nekoliko dana objavljivanja prvog slučaja, već ranije spomenutog Alberta
Gitchella, zabilježena su 522 nova slučaja zaraženih Španjolskom gripom. Tada je lokalni
liječnik Loring Minner upozorio urednike akademskog časopisa Public Health Reports o
ekspanziji virusa. Mjere nisu bile poduzete zbog zatajkivanja virusa, no, to je došlo na naplatu
u ožujku i travnju kada je stanje kritično.
Karantena nije bila na snazi, a smrtnost je tada bila relativno blaga. Jedino je prvi val
poremetio vojne operacije Prvog svjetskog rata zbog velikog broja oboljelih vojnika.
15. rujna New York City doživljava prvu smrt uzrokovanu Španjolkom. U
Pennsylvaniji u Philadelphiji, zabilježeno je 12 000 smrtnih slučajeva među ljudima koji su
sudjelovali na paradi u promicanju državnih obveznica. Do prosinca je val uglavnom završio.
Bio je puno smrtonosniji od prvog vala. Prvi val je nalikovao na običnu gripu,
najugroženiji su bili stari i bolesni, a mladi su se brže oporavljali. Listopad 1918. je bio
mjesec sa najviše zabilježenih oboljelih osoba.
TREĆI VAL
U trećem valu najviše je pogođena Australija, gdje je, nakon ukidanja pomorske
karantene, virus ubio oko 12 000 ljudi, a zatim se širi na Europu i SAD. Tamo se zadržava do
proljeća i lipnja 1919. godine. Pogođene zemlje su bile Španjolska, Srbija, Mexico, Velika
Britanija gdje je broj slučajeva premašio brojku od 100 000 zaraženih.
5
ČETVRTI VAL
U proljeće 1920. pogođena područja bili su New York, Švicarska, Skandinavija i neki
južnoamerički otoci. Europa bilježi kasni vrhunac u zemljama Španjolske, Danske, Finske,
Njemačke i Švicarske između siječnja i travnja 1920.
6
ŠPANJOLSKA GRIPA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se bolest opisivala kao misteriozna, tajanstvena i nepoznata. Nema puno
zapisa i sve što se spominje uglavnom je da hara Španjolskom. Sustavna istraživanja nisu bila
prisutna, a pandemija se tek počela spominjati nakon 70 godina u Zagrebu na temelju
obdukcijskih protokola.
Svoj vrhunac u Hrvatskoj pandemija je dosegla 1918. godine pred kraj ljeta. Nije
imala veliki odjek zbog ogromnih političkih promjena koje su se tada događale u društvu,
ostala je u sjeni političkih i ratnih zbivanja.
7
Slika 6 LAZARETI - najstarija karantena na svijetu; nalazi se u Dubrovniku
ZAKLJUČAK
Nijedna bolest, rat, glad ili drugi događaj u povijesti ljudskoga roda nije prouzročila
toliku smrtnost ljudi u tako kratkom vremenu. Oboljelo je više od 30% svjetskog
stanovništva, a smatra se da je umrlo više od 50 milijuna ljudi. Unatoč toga španjolska gripa
je nestala iz povijesti, kako svjetske tako i hrvatske, nema niti umjetničkih djela, pjesama ili
bilo čega čime bi autori bili inspirirani i pisali o njoj kao o mnogim drugim bolestima.
Španjolska gripa je bila zasjenjena Prvim svjetskim ratom i njegovim vojnim te društveno
političkim posljedicama.
U kratkom vremenu pandemija španjolske gripe odnijela je više života nego bilo koja
druga slična bolest u ljudskoj povijesti. Gripa je za godinu dana odnijela više ljudskih života
nego srednjovjekovna pošast kuge u 100 godina.
Za pola godine španjolska gripa je usmrtila više ljudi nego AIDS i Alzheimerove
bolesti. Epidemija je utjecala na tijek povijesti, osobito na kraju Prvog svjetskog rata,
ubijajući više Amerikanaca u jednoj godini nego što je poginulo u bitkama u Prvom i Drugom
svjetskom, Korejskog i Vijetnamskom ratu.
8
Čimbenici koji su pospješivali širenje epidemije bili su loši životni uvjeti vojnika,
veliki broj ljudi koji se okupljao na istim mjestima, stres, strah, glad, ratni plinovi, oštra zima i
izravni dodir sa svinjama, pticama i drugim životinjama koje su mogle biti nositelji virusa.
Teško je i zamisliti da se danas može pojaviti takva pandemija gripe, zbog zaštite i potpuno
drugih uvjeta života nego 1918. godine. Španjolska gripa može se smatrati „povijesnom
nezgodom” i još jednom okrutnom posljedicom strašnog Prvog svjetskog rata.
PRILOZI
Slika 1 Javnozdravstvene preporuke iz 1918..............................................................................4
Slika 2 Američke žrvte oboljelih gripom u logorskoj bonici američke vojske...........................5
Slika 3 Odgovor na prosvjede protiv maski za lice....................................................................6
Slika 4 Raritetna slika interakcije ljudi za vrijeme pandemije...................................................6
Slika 5 Ulične poruke za vrijeme pandemije..............................................................................6
Slika 6 LAZARETI - najstarija karantena na svijetu; nalazi se u Dubrovniku..........................7
9
LITERATURA
https://www.sciencehistory.org/distillations/podcast/spit-spreads-death-an-interview-with-
jane-e-boyd
https://www.youtube.com/watch?v=pCF_ePFYPDU
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21777-spanish-flu
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolska_gripa
10