ALGORITMI

Etape programiranja
 Zadavanje zadatka
 Analiza zadatka
 Pisanje algoritma
 Programiranje
 Testiranje programa
 Izrada dokumentacije
 Održavanje programa
Algoritam
 Algoritam je naputak kako riješiti neki
zadatak ili obaviti neki posao.

 Primjeri:
 Kuharski recept
 Zbrajanje brojeva
 Prijelaz preko ceste
Algoritam
 Tako je algoritam svaki recept u
kuharici vaše mame!
Algoritam
 Većina zadataka se može riješiti na
više različitih načina pa je za njihovo
rješenje moguće napisati više
različitih algoritama.
 Autor algoritma redovito nastoji
pronaći algoritam koji najbrže,
najučinkovitije i najsigurnije dovodi
do rezultata.
Algoritam
 Algoritam je jedan od početnih koraka
pri pretvorbi zadatka u računalni
program.

 Svaki algoritam može biti prikazan:

grafički (dijagramom toka) ili
u pseudokodu.

6
Pseudokôd
 Pseudokôd je tobožnji program
(grč. pseudos – laž).
 Nalikuje na računalni program, ali nije
napisan u programskom jeziku koji bi
se mogao izravno primijeniti na bilo
kojem računalu.

7
Pseudokôd
 U pseudokôdu za zapisivanje
algoritma upotrebljavamo riječi
govornog jezika, hrvatskog jezika.
 Kako napisati pseudokod?
 Treba vidjeti koji su glavni zadaci koje
treba riješiti programom. Usredotočiti se
na pojedini zadatak i razložiti ga na manje
zadatke.

8
Naredbe

 Riječi koje koristimo za zapisivanje

algoritma zovu se naredbe.
 Osnovne naredbe koje ćemo
upotrebljavati u pseudokodu su:
početak
ulaz
izlaz
kraj
9
Naredbe

početak- početak algoritma pisanog

u pseudokodu
ulaz-unos podataka
izlaz-ispis podataka
kraj-kraj algoritma

10
Kraj naredbe

 Svaka naredba ove inačice pseudo

jezika završava znakom točka-zarez
(;).

11
Varijable

 Mjesto u memoriji rezervirano za

pohranu podatka naziva se varijabla.
 Svaka varijabla ima ime koje ju
jednoznačno određuje.
 Ime varijable se u pseudo jeziku
može zadati proizvoljno, npr. x, a,
TX, B_Pod, AmPe

12
Vrijednost varijable 3

 Kada se varijabli želi dodijeliti neka

vrijednost u računalnom programu,
kaže se da joj se pridružuje određena
vrijednost.
 Operator pridruživanja koji se rabi u
ovoj inačici pseudo jezika je znak
(:=).
Npr. izraz x:=3 se može čitati "varijabli x
se pridružuje broj 3".

13
Primjer

 Kolika će biti vrijednost varijable x na

kraju ovog odsječka?
x:=5;
x:=3;
x:=4;

 Rezultat na kraju će biti x=4

14
Operatori

 Operatori su simboli koji predstavljaju

određene funkcije.
 Operatori se mogu svrstati u skupine
prema vrsti funkcije koju predočuju,
npr.:
 aritmetički operatori, logički operatori,
operatori uspoređivanja (relacijski
operatori).

15
Aritmetički operatori

Pseudo
Opis
jezik

Zbrajanje +
Oduzimanje -
Množenje *
Dijeljenje /
Cjelobrojno dijeljenje DIV
Cjelobrojni ostatak
MOD
dijeljenja

16
 Za sada ćemo proučavati primjere
kod kojih se naredbe izvršavaju
onako kako su pisane, to je tzv.
pravocrtna programska struktura.
Pravocrtna programska
struktura
 Kao primjer pravocrtne programske
strukture može poslužiti zadatak:

 Korisnik unosi dva broja, koja

predstavljaju duljine stranica
pravokutnika, računa se površina tog
pravokutnika i ispisuje se dobiveni
rezultat.

18
Algoritam za računanje površine
pravokutnika

početak
ulaz a,b;
P=a*b;
izlaz P;
kraj
Primjeri
 Primjeri….
Primjer

 Napiši algoritam koji će unositi cijenu

nekog proizvoda c i postotak
poskupljenja p, i ispisivati cijenu
proizvoda nakon poskupljenja.

21