Pyton-osnove programiranja

Python je programski jezik, danas

njakorišteniji u svijetu.
Ima interaktivno sučelje(SHELL>>>) u kojem
možemo isprobati naredbu po naredbu.

Matematički operatori
OPERATORI OPIS
+ ZBRAJANJE
- ODUZIMANJE
* MNOŽENJE
/ DIJELJENJE
CJELOBROJNO
//
DIJELJENJE
OSTATAK
%
DIJELJENJA
Pojam naredbe
Naredba je osnovni element računalnog
programa koja narađuje da obavi neku
radnju.

Vrijednost koje predstavljaju riječi, rečenice

ili skup znakova u programiranju se nazivaju
STRING(str). Ispisati ih možemo pomoću
naredbe print().

Greške u programu nazivamo BUG.

Varijable
Varijabla je n+rezervirani dio memorije
računala u koji možemo pohraniti neku
vrijednost.
Varijabla je vrijendosr koju pamti program.
Pridruživanje vrijednosti varijabli. npr. A=5
Znak = je operator pridruživanja.
Višestruko pridruživanje. npr. A=b=c=d=10
Npr. A,b,c=3,5,7

Prvi program- izrada pograma

File->New File(otvara novu praznu Python
datoteku .py)
 Napiši
 Spremi
 Pokreni
 Testiraj
 Dora
 Ako je potrebno, doradi
Pokretanje programa RUN-> RUN
MODULE(F5)
Ras s ulaznim vrijednostima
Naredba input() od korisnika traži unos
znakovnog niza(string).
Ako želimo unijeti broj moramo string
promijeniti u brojžpomoću naredbe int() ili
float(). Npr. A = int(input(‘Unesi broj:’))

Str() - pretvara u znakovni niz

Int() - pretvara u cijeli broj
Float() - pretvara u decimalni broj

Kako radi program?

Python izvršava naredbe
slijendo(sekvencijalno), jednu iza druge,po
redu.
Svaki program ima 3 osnovna dijela:
1.ULAZ
2.OBRADA
3.IZLAZ
Pri pisanju programa često se dešavaju
pogreške.
Pogreške mobu biti sintaktičke ili lokičke.
Sintaktičke pogreške su pogreške nastale
zbog krivo upisanje naredbe, zaorabvljneih
zagrada, točaka, zareza....
Logičke pogreške su greške vezane uz
obradu podataka, krivo računanje, pogrešan
odabir varijabli ili formula...

Crtanje u Pythonu
Crtanje je na princupi kornjače grafike(turtle).
Pomoću naredbe from turtle import *
uključujemo biblioteku funkcija(turtle) koja
sadržava gotove naredbe za crtanje.
 NAREDBA OPIS
Fd(a) Naprijed za a
Bk(a) Nazad za a
Zakreni desno za
Rt(a)
kut a
Zakreni lijevo za kut
Lt(a)
a
Ou() Podigni olovku
Pd() Spusti olovku

Algoritam
Algoritam je skup koraka koji vode do
rješenja ili cilja.
Riječ algoritam znači metoda ili postupak.
1. Algoritamska struktura SLIJEDA
2.Algoritamska struktura GRANANJA
3.Algoritamska struktura PONAVLJANJA
Grananje (IF... ELSE)
Grananje ili sečekcija je programska
struktura koja koristi logičke uvjete(odluke),
ovisno o rezultatu uvjeta(odluke) izvršava se
jedan ili drugi dio programa.

Npr.
IF pada kiša
Uzmi kišobran
ELSE:
NE treba, kišobran

Logički uvjeti ili odluke imaju za rezultata

TRUE(istina 1) ili FALSE(laz 0).
Formiraju se pomoću relacijskih operatora:
<,>,<=,==,!=
Više tih logičkih uvjeta možemo povezati
pomoću logičkih operatora:
AND(I),or(ili),NOT(NE).

Ponavljanje (FOR iWHILE)

Ponavljanje je algoritamska struktura koja
određeni dio koja ponavlja poznat ili
nepoznat broj puta.
Ponavljanje s poznatim brojem
ponavljanja(FOR petlja)
Ima brojač, npr. I,j,k...
FOR i IN RANGE(p,z,k):
Blok naredbi
...
p.- početna vrijednost brojača
z- završava vrijendost brojača
k-korak, za koliko se svaki put promijeni
brojač !

Ponavljanje s nepoznatim brojem

ponavljanaj(WHILE petlja)
Uvjetno ponavljanje naredbi.

WHILE logički_uvjet:
Blok_naredbi
...

Naredbe unutar WHILE petlje se ponavlja sve

dok logički uvjet ne postanje LAŽAN( FALSE
0)
Naredba BREAK zaustavlja(gasi) trenutnu
petlju.

Nizovi zadataka- liste

Lista je posebna struktura(vrsta) podataka
koja može unutar sebe pamtiti podatke
različitog tipa (slova, brojke,boolean)

Liste su indeksirane. To znači da svaki

element listem ožemo dohvatiti pomoću
negovor indeksa. Indeksi počinu od 0

Npr.
Lista = [5,7,13,4,8]
Indeks = 0,1,2,3,4,
Lista[0] = 5
Lista[3] = 4
Funkcija len(lista) vraća broj elemnata
liste(prebraja elemnte,
Koliko ih ima),