Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Uprava za srednje obrazovanje Odjel za strukovno obrazovanje mr.sc.

Ivan Turkovi naelnik odjela za strukovno obrazovanje

VREDNOVANJE PRAKTINE NASTAVE I ELEMENTI OCJENJIVANJA

Crikvenica, 7. i 8. prosinac 2006.

NASTAVA
NASTAVA- kontinuirani odgojnoNASTAVAodgojnoobrazovni rad uenika i nastavnika koji je se ostvaruje: 1. planski voenim sustavom ovladavanja spoznajama i radnim navikama 2. ustrojstvom nastave 3. smiljenim stvaranjem situacija u kojima uenik djelatno stupa u neposredne odnose meu ljudima i u njima se snalazi i oblikuje svoju

ZADACI NASTAVE
Zadaci nastave predstavljaju:
oitovanje namjere u svezi s predvienim promjenama kod uenika, predvianje mogunosti mijenjanja ponaanja uenika nakon odreenih iskustava s uenjem.

Odreivanje zadataka nastave

Odgojno-obrazovni Odgojnouinci ne mjere se koliinom znanja nego razinom promjena u sposobnosti uenika.

Zadaci nastave opisuju eljene rezultate uenja koji se odnose na aktivnosti i ponaanje uenika.

CILJ nastave je

openita i saeta formulacija didaktike tenje,

Zadaci nastave su
konkretizacija toga cilja.
3

Zadaci nastave

Obrazovni zadaci
Stjecanje znanja

Funkcionalni zadaci
Razvijanje sposobnosti

Odgojni zadaci
Usvajanje odgojnih vrijednosti
4

Znanje

injenice Konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svijesti

Generalizacije

GENERALIZACIJE pojmovi pravila naela metode zakoni definicije zakljuci dokazi kategorije aksiomi postulati izvodi norme hipoteze anticipacije teorije misli ideje sustavi simboli algoritmi formule jednadbe vrijednosti itd.

SPOSOBNOSTI

SENZORNE ILI PERCEPTIVNE

MANUALNE ILI PRAKTINE

SPOSOBNOSTI IZRAAVANJA

INTELEKTUALNE ILI MENTALNE

vid sluh okus njuh dodir toplina hladnoa bol poloaj kretanje napor

Vjetina u rukovanju: priborom,alatom, strojevima, ureajima, aparatima, instrumentima

govor itanje pisanje crtanje slikanje matematiko izraavanje izraavanje pokretima

sposobnost snalaenja u novim prilikama sposobnost u rjeavanju problema pronicljivost razboritost otroumnost
6

ODGOJNI ZADACI NASTAVE

tonost urednost savjesnost marljivost kritinost razvijanje kulture rada osjeaj osobne vrijednosti uvaavanje stavova i argumenata drugih osobnost u odluivanju
7

Definiranje zadataka nastave

Obrazovni zadatak upoznati pokazati ukazati upozoriti uoiti razumjeti shvatiti pouiti nauiti Funkcionalni zadatak razviti osposobiti usavriti jaati formirati uvjebati navikavati izgraivati izotriti izraavati misliti operirati
8

Zadaci nastave

pomau nastavniku da se usmjeri na svoje stvarne namjere, pruaju nastavniku jasan naputak o tome to valja pouavati, pomau nastavniku da odabere bitan sadraj, metode i odredi nain ocjenjivanja, omoguuju nastavniku da prosudi koliko kvalitetno pouava, omoguuju nastavniku da pravilno osigura postupke ocjenjivanja koji su neposredno vezani uz zadatke nastave itd.

Kod zadataka nastave nuno je voditi rauna i o nekim tekoama kao na primjer:
nije mogue za neki predmet odrediti sve rezultate s obzirom na ogranienje broja zadataka, u zadatke koji su unaprijed planirani ne mogu se smjestiti neplanirani rezultati, odreivanjem samo nekih zadataka nastave mogu se iskljuiti znaajna podruja nastavnog gradiva itd.
10

Zadaci nastave
Obrazovni Stjecanje znanja

Pojam
injenice konkretnost, odnosno pojedinosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svijesti

Formulacije
upoznati pokazati ukazati uoiti razumjeti pouiti nauiti, ...

Generalizacije pojmovi, pravila, naela, zakoni, definicije, zakljuci, aksiomi, hipoteze formule, jednadbe, ... Funkcionalni Razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti Senzorne ili receptivne vid, sluh, dodir, kretanje, napor, ... Manualne ili praktine vjetine u rukovanju: alatom, strojevima aparatima, Sposobnosti izraavanja govor, itanje, pisanje, crtanje, matematiko izraavanje, povezivanje. Intelektualne Intelekt ualne ili mentalne snalaenje u novim prilikama, rjeavanje problema, razboritost, otroumnost .... razvijanje pozitivnih osobina, tonost, urednost, savjesnost, marljivost, kritinost, razvijanje kulture rada i radnih navika, osjeaj osobne vrijednosti, osobnost u odluivanju, prihvaanje stajalita i argumenata drugih osoba, odnos prema imovini razviti osposobiti usavriti jaati formirati uvjebati navikavati izgraivati izotriti istraivati misliti operirati ... razvijati formirati odnositi se motivirati
11

Odgojni

Usvajanje odgojnih vrijednosti

SUVREMENO OBRAZOVANJE
jedinstvo znanja i sposobnosti, znanje je pretpostavka za razvijanje sposobnosti, sposobnost je uvjet za usvajanje novog znanja. U nastavi se uz stjcanje znanja i razvijanje sposobnosti u isto vrijeme i odgaja uenikova osobnost. Odgojni utjecaj zapravo proizlazi iz obrazovne i funkcionalne strane nastave. Jedinstveno ostvarenje obrazovnih, funkcionalnih i odgojni zadataka daje odgojnoodgojnoobrazovnom procesu karakter prave nastave. Znanje pretpostavlja i odreene intelektualne vjetine koje su bitne u primjeni znanja za rjeavanje nekih zadataka. Pri uenju nastavnih sadraja vano je: kako se analizira, kako se stvara sinteza, kako se promatra, kako se zakljuuje po analogiji, koje se metode koriste, kako se stvaraju hipoteze itd.
12

Ako je obuar lo i takvim uini svoga uenika; ako se on izdaje za obuara Atenjani e biti neto gore obuvani to je sve to e iz toga proistei. Ali ako odgajatelji mladei budu samo to po imenu, ako oni budu loe ispunjavali svoje obveze, onda e i posljedice biti drukije; lo posao koji proizlazi iz njihovih ruku stvorit e itava neznalaka i porona pokoljenja koja e upropastiti budunost domovine.
(Platon)
13

NASTAVNI PROCES
Krajnji cilj nastavnog procesa je ostvarivanje:
obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.

Tijek nastavnog procesa mora biti:

ekonomian, racionalan, plodonosan i uenicima pristupaan.

14

Pripremanje nastavnika
Svaka priprema nastavnika za izvoenje odgojnoodgojnoobrazovnog rada sastoji se od :
strunog, pedagokog, organizacijskoorganizacijsko-tehnikog i psiholokog dijela.

Struna priprema odnosi se na temeljito prouavanje nastavnog programa i strune literature (udbenici, prirunici, studije, analize, struna periodika, dokumentacija i druga djela). Pedagoka priprema ili didaktikodidaktiko-metodika priprema: utvrivanje obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.
15

IZBOR NASTAVNIH METODA

RECI MI itanje Prednost treba 15% od onoga to Verbalna i nauimo, nauimo Sluanje vizualna dati onim iz onoga to drugi kau rijei percepcija metodama, Gledanje slika postupcima i Gledanje filma POKAI MI nainu rada 50% od onoga to Razgledanje izlobe Vizualna i nau imo, nau imo koji uenike auditivna iz onoga to vidimo Promatranje demonstracija percepcija usmjeravaju Promatranje na licu mjesta i potiu na Sudjelovanje u raspravi samostalan 90% od onoga to UKLJUI ME nauimo, nauimo Simuliranje stvarne situacije rad. Sudjelo iz onoga to sami kaemo i uinimo Samostalno izvoenje vanje Primjena nauenog u stvarnoj situaciji
16

PASIVNO AKTIVNOST

Vjebanje
Etape I. poetak shvaanja vjetine Karakteristike radnje obavljanja Neurodinamini mehanizam Poetak stvaranja veza sa aritem optimalnog uzbuenje u sekundarnom signalnom sustavu Jasno razumijevanje ciljeva, ali nejasne predodbe o nainima postizanja cilja. Vrlo grube grjeke prilikom pokuaja u svezi s obavljanjem radnje Jasno razumijevanje naina obavljanja radnje, ali netono i nepostojano obavljanje unato intenzivnoj koncentraciji svjesne panje; mnogo suvinih pokreta; odsutnost pozitivnog transfera vjetine Sve kvalitetnije obavljanje radnje; svjesna pozornost pomalo slabi i pojavljuje se mogunost distribucije pozornosti; nestaju suvini pokreti; mogunost pozitivnog transfera

II. svjesno ali nevjeto izvrenje

Dobro stvorene veze sekundarnog signalnog sustava i poetak stvaranja veza u primarnom signalnom sustavu. arite optimalnog uzbuenja, kao i pripri-je, u sekundarnom signalnom sustavu Stvaranje veza u primarnom sustavu povremeni prijelaz arita optimalnog uzbuivanja u sekundarni signalni sustav
17

III. III. automatizaci ja vjetine

Vjebanje
IV. IV. Visoko automatizirana navika Tono ekonomino, postojano obavljanje radnje, koje ponekad postaje sredstvo obavljanja druge sloenije radnje; no ona se uvijek obavlja pod nadzorom svijesti Pogreno obavljanje radnje. Ponovno se pojavljuju stare grjeke i napetosti Optimalno arite uzbuenja povezano je s obavljanjem druge radnje; ta se radnja obavlja inhibiranim ali vrsto stvorenim vezama

V. (neobavezna) deautomatizacija

Slabljenje veza na raun priguene inhibicije opeg smanjenja tonusa kore velikog mozga i negativne indukcije

VI. VI. ponovna automatizacija

Uspostavljanje karakteristika IV. etape

18

ARTIKULACIJA VJEBE
UVODNI DIO GLAVNI DIO ZAVRNI DIO

Upoznavanje i projekprojektiranje radnog zadatka

Pokazivanje radnih operacija

Zavrni razgovori

Ponavljanje bitnih pojmova

Izvoenje praktinog rada

Vrjednovanje rada uenika

Postavljanje radnog zadatka Projektiranje naina izvoenja radnog zadatka Upoznavanje materijala i tehnika rada

Organizacija rada

19

PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE
Utvrivanje rezultata u svakom radu ini se procjenom vrijednosti toga rada, njegovim ocjenjivanjem. U nastavi se postavljaju posve konkretni zadaci. Praenjem i ocjenjivanjem utvruje se zapravo stupanj ostvarivanja tih zadataka. Praenje uenikova rada i postignua omoguuje:
evidentiranje njegovih aktivnosti, ispravak negativnih isticanje pozitivnih svojstava pruanje pomoi ueniku u radu.

Provjeravanjem se utvruje ostvarenost obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave

20

Provjeravanje slui: za uoavanje uenikovih obrazovnih tekoa (dijagnoza) te pozitivnog i negativnog povratnog djelovanja to treba utjecati na daljnje usmjeravanje nastave; za provjeru ostvarivanja nastavnog programa u cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima te, pokae li se potrebnim, njegovo prilagoavanje i dopunjavanje; za uenikovu spoznaju o vlastitim sposobnostima, o napredovanju i o poloaju u skupini kojoj uenik pripada;

za

procjenu uenikova uinka na osnovi ega nastavnik moe ocjenjivati itd.

21

Na osnovi rezultata provjeravanja uenikov rad se vrjednuje i ocjenjuje.

Vrjednovanje uenikova rada razumijeva primjenu raznovrsnih tehnika instrumenata praenja njegova razvoja i napredovanja.
Vrjednovanje uenikova rada ima viestruko znaenje: stjee se uvid u ostvarivanje cilja i zadataka nastave. utvruje se ispravnost rada, postie sigurnost u radu, ali se i poduzimaju odreene mjere kako bi se jo uspjenije svladali zadaci nastave. razvija se uenikova radoznalost, upornost i odgovornost u radu i poveava se elja za postizanjem jo boljih rezultata. budi i stalno obogauje samosvijest i objektivnost u uoavanju uenikovih vrlina i mana. razvijanjem kritinosti i samokritinosti u procesu vrjednovanja razvija se i stvaralatvo.

Ocjenjivanje uenikova rada je postupak kojim se na nain utvren propisima odreuje razina uenikova postignua tijekom njegova praenja, provjeravanja i vrjednovanja. U ocjenjivanju uenikova rada neizbjeno se pojavljuju i odreene 22 slabosti.

Da bismo izbjegli te slabosti, moramo se drati i odreenih naela ocjenjivanja, posebice:

Naela ocjenjivanja

Naelo javnosti

Naelo objektivnosti

Naelo potivanja osobnosti uenika

23

OBILJEJA Obilje ja testa TESTA

MJERNA Mjerna obilje OBILJEJA ja

Obilje ja o kojima KOJIMA OVISI ovisi mogu ? nost MOGUNOST primjene testa

OBILJEJA O

OSTALA Ostala obilje OBILJEJA ja

PRIMJENE TESTA

dosljednost valjanost objektivnost osjetljivost

praktinost ekonominost

badarenost razumljivost prikladnost izmjerljivost

24

IMBENICI KOJI UTJEU NA OCJENJIVANJE

NASTAVNI SADRAJI

RASPOLOIVO VRIJEME

NASTAVNICI

25

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Cjelokupan proces uenikova rada Sposobnost uenika da objasni naela rada, Tehniki crte i druga dokumentacija, Poznavanje svojstava materijala Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se temelji Funkcionalnost izraenog objekta rada Solidnost, tonost Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost Estetski zahtjev Organiziranost uenika tijekom rada Ekonominost u radu: udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom radu, Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti Ostali elementi
26

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

1. Cjelokupan proces uenikova rada sve etape kojima takav rad prolazi i to od zamisli, pa preko planiranja i pripreme organizacije radnog mjesta, izvoenje radnih operacija itd., pa sve do konanog rezultata rada. Ocjena mora uenika upozoriti na propuste koje je uinio, bilo da su oni sluajni, povremeni ili stalni 2. Sposobnost uenika da objasni naela rada, da uoi i shvati povezanost izmeu znanosti i tehnike na jednoj i proizvodnje na drugoj strani te ulogu ovjeka u tome povezivanju. sposobnost uenika da znanja steena u drugim predmetima uspjeno i svjesno primjenjuje u rjeavanju praktinih zadataka, ocjenjuje se sposobnost povezivanja teorije i prakse. 3. Tehniki crte i druga dokumentacija, planiranje rada i vjebanja, samostalnost i inicijativnost stvaralaka primjena steenih znanja,.

27

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

4. Poznavanje svojstava materijala uenik mora znati objasniti zato upravo taj materijal upotrebljava, bitna svojstva materijala koja su bila odluujua za odabir ba toga materijala, utjecaj tih svojstava na izvoenje radnih operacija, na primjenu odgovarajueg alata, instrumenata, tehnikih ureaja itd. 5. Sposobnost objanjavanja zakonitosti i naela na kojima se temelji djelovanje alata, instrumenata i tehnikih ureaja koje uenik upotrebljava u radu, 6. Funkcionalnost izraenog objekta rada 7. Solidnost, tonost tonost dimenzija predmeta pravilnost kutova i njihove usklaenosti s tehnikim crteom tonost oblika nain obrade povrina kakvou spojeva itd.

28

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

8. Brzina, spretnost, praktinost i uvjebanost 9. Estetski zahtjev: sposobnost uoavanja i doivljavanja, prosuivanja i ostvarivanja estetskih vrijednosti. sklad pokreta u radu, harmoninost i odnos dijelova, boje, skladnost boja, oblik itd. 10. Organiziranost uenika tijekom rada Treba vrjednovati i ocjenjivati: kako uenik planira svoj rad kako se priprema za rad kako priprema svoje radno mjesto kako uenik unaprijed predvia slijed rada zavretak rada, spremanje radnog mjesta, alata, pribora itd.
29

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

11. Ekonominost u radu: a) racionalna uporaba materijala, pri emu se procjenjuje: kako uenik prenosi crte na materijal koliko ima otpada kakav materijal upotrebljava itd.; b) odnos prema alatu, instrumentima i tehnikim ureajima, a to se odnosi na: uporabu ienje odravanje popravljanje itd.; c) odnos prema energiji kod putanja u pokret i kod iskljuivanja strojeve kojima se slui, koliko ima "praznog hoda"; d) raspolaganje vlastitom tjelesnom energijom i vremenom utroenim za izvravanje radnog zadatka.
30

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

12. udjel svakog pojedinog uenika u skupnom radu u zajednikom radu, uenikov osobni doprinos i zalaganje u opem uspjehu, odnos prema drugim lanovima skupine, suradnju, spremnost da preuzete obveze izvri potpuno i na vrijeme organizatorske sposobnosti i dr. 13. Razvijenost tehnikog miljenja, konstruktorske sposobnosti i stvaralatvo Potrebno je da uenici unaprijed znaju mjerila vrjednovanja njihova rada, jer to djeluje poticajno. Ocjenu uenikova rada nastavnik donosi na temelju: promatranja uenika na radu prouavanja i ocjenjivanja izraenih predmeta razgovora s uenicima tijekom rada.

31

Elementi o kojima kvaliteta ovisi.

14. Ostali elementi koji nisu specifini samo za praktinu nastavu, ali koji u njoj vrlo vidljivo, esto i jasnije dolaze do izraaja nego u nekim drugim predmetima: odnos prema radu odnos prema alatu, strojevima, ureajima, materijalu i drugoj imovini odnos prema kolskoj ili obrtnikoj radionici u kojoj se izvodi praktina nastava odnos prema nastavnicima, instruktorima i drugim sudionicima u radu odnos prema postavljenim zadacima i njihovu pravodobnom ispunjavanju odgovornost u radu, inicijativa, stvaralatvo, praenje strune literature, primjena steenog znanja u praksi itd.

32

Kvaliteta izrade
Kvalitetu izrade treba, promatrati i u odnosu prema vremenu izrade. Ako se smanji vrijeme izvrenja rada, a broj neispravnih proizvoda ostane u doputenim granicama odstupanja u normalnim uvjetima rada, znai da su uenici bolje uvjebani u radu. Ako se smanji potrebno vrijeme izrade proizvoda ili vrijeme izvrenja rada, a kvaliteta rada se smanji, znai da se previe nastoji na kvantiteti rada, a kvaliteta rada se zanemaruje. Pri vrjednovanju utroenoga vremena za izradu potrebno je najprije utvrditi vremensku normu, a zatim uoiti moebitne smetnje koje su utjecale na produetak vremena izrade. u poetku treba teite biti na kvaliteti, a kasnije i na brzini rada. Konani cilj treba biti najvea brzina s visokom kvalitetom. Kod snalaenja u radnim okolnostima (primjena znanja u praksi) vrjednuje se snalaenje uenika u onim radnim okolnostima koje zahtijevaju intelektualnu angairanost to se izraava: u sluenju knjigom 33 u sluenju prirunicima i strunom literaturom itd.

ELEMENTI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA

OSNOVNI ELEMENTI

DOPUNSKI ELEMENTI

Praktian rad

Interes uenika

Primjena znanja u praksi i misaona aktivnost

Zalaganje uenika

Dnevnik praktine nastave

Subjektivne mogunosti uenika

Objektivne mogunosti uenika

34

Dopunski elementi
interes i volja za rad odnos prema imovini izdrljivost i marljivost zalaganje i napredovanje odravanje alata, strojeva i ureaja tonost dolaska na nastavu urednost voenja evidencije odnos prema kolegama, nastavnicima i drugim osobama na radu osobna higijena uenika itd.

Dopunskim elementima izraavaju se posebnosti svakog uenika. To su posebnosti koje nastaju zbog razliitih psihofizikih sposobnosti uenika i razliitih uvjeta rada.

35

Izbor elemenata za vrjednovanje i ocjenjivanje

za vrjednovanje i ocjenjivanje svake vjebe odreuju se elementi vrjednovanja postignua te vjebe.

Uenikov rad treba vrjednovati i ocjenjivati na temelju osnovnih elemenata (kvaliteta, primjena znanja u praksi i dnevnik praktine nastave) i tako dobivenu ocjenu ispraviti pomou ocjene koju smo dobili dopunskim elementima vrjednovanja i ocjenjivanja uenika. Redoslijed utjecaja pojedinih elemenata na konanu ocjenu: 1. Praktian rad 2. Dopunski elementi (odnos uenika prema radu) 3. Primjena znanja u praksi i misaona aktivnost 4. Dnevnik (mapa) praktine nastave.
36

Elementi vrjednovanja i ocjenjivanja

Svaki se element moe bodovati i izraditi ljestvica za preraunavanje bodova u ocjene, kako je prikazano u sljede oj tablici:
ELEMENTI KOJI SE OCJENJUJU OCJENA Praktian rad Dopunski elementi (odnos uenika prema radu) Primjena znanja u praksi i misaona aktivnost Mapa praktine nastave Ukupno bodova odlian 30-40 22-25 vrlo dobar 26-30 17-21 BODOVI

dobar 22-26 12-16

dovoljan 18-22 7-12

nedovoljan manje od 18 manje od 7

19-23

15-19

11-15

7-11

manje od 7

14-18 85-100

10-14 68-84

6-10 51-65

2-6 34-50

manje od 2 manje od 34

37

BODOVANJE
Elementi: Uspjeh uenika na vjebi Interes uenika za rad Uporaba materijala Uporaba alata Urednost uenika na radnom mjestu Samostalnost uenika u radu Odnos uenika prema zadacima Odnos uenika prema radu Urednost uenika Dolazak uenika na nastavu Voenje dnevnika (mape) praktine nastave

38

BODOVNA LISTA
1. Uspjeh uenika na vje vjebi
Procjenjuje se na osnovi miljenja nastavnikanastavnika -majstora Uenik je izvodio radnu operaciju, ali nije pokazao nikakav uspjeh Uenik je pokazao samo neke pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije Uenik pokazuje pozitivne rezultate u izvoenju radne operacije Broj bodova

1 2 3

39

BODOVNA LISTA
2. Interes uenika za rad
Procjenjuje se na osnovi opeg odnosa uenika prema poslovima za koje se osposobljava Dodjeljuje se uenicima koji se ne ele osposobljavati za zanimanje Dodjeljuje se onim uenicima koji su zainteresirani za obavljanje samo nekih poslova, a ne svih Dodjeljuje se uenicima koji se ele osposobljavati za zanimanje i koji pokazuju interes za sve poslove vezane uz zanimanje

Broj bodova

1 2

40

BODOVNA LISTA
3. Uporaba materijala
Procjenjuje se na osnovi uporabe materijala tijekom rada Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju mnogo otpadnog materijala Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju malo ili djelomino otpadnog materijala Dodjeljuje se uenicima koji pri izradi vjebe imaju vrlo malo otpadnog materijala Broj bodova

1 2 3

41

BODOVNA LISTA
4. Uporaba alata
Procjenjuje se na osnovi odnosa uenika prema alatu i ureajima koji se koriste na vjebi Lo odnos, dodjeljuje se kada se alat i ureaj namjerno unitavaju, oteuju i upropatavaju (dobiva ga cijela skupina ako se poinitelj ne moe ustanoviti) Nemaran odnos, procjenjuje se kada se alat i ureaj neprikladno koriste i kada se nakon uporabe ne odloe na odgovarajue mjesto Dobar odnos, dodjeljuje se kada se s alatom i ureajima ispravno postupa i kada se nakon uporabe odlau na odgovarajue mjesto
Broj bodova

3
42

BODOVNA LISTA
5. Urednost uenika na radnom mjestu
Procjenjuje se na osnovi nastojanja uenika da urednim odrava radno mjesto i radnu sredinu Dodjeljuje se ueniku koji ostavlja svoje radno mjesto neurednim Dodjeljuje se onom ueniku koji polovino ureuje svoje radno mjesto Dodjeljuje se onom ueniku koji svoje radno mjesto dri i ostavlja uredno
Broj bodova

1 2 3

43

BODOVNA LISTA
6. Samostalnost uenika u radu
Procjenjuje se na osnovi obavljanja radnih zadataka bez pomoi drugih Dodjeljuje se onda kada je ueniku potrebna stalna pomo i kada ga instruktor stalno potie i upozorava na radni zadatak Dodjeljuje se kada uenik prima zadatak, ali s primjedbama i negodovanjem Dodjeljuje ueniku koji uglavnom samostalno obavlja radni zadatak
Broj bodova

1 2 3

44

BODOVNA LISTA
7. Odnos uenika prema zadacima
Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju spremnosti uenika da prihvati novi radni zadatak Dodjeljuje se kada uenik odbija zadatak Dodjeljuje se onom ueniku kojem je potrebna povremena pomo i kojeg instruktor mora povremeno poticati na rad Dodjeljuje se onim uenicima koji novi zadatak primaju bez prigovora
Broj bodova

1 2 3

45

BODOVNA LISTA
8. Odnos uenika prema radu
Prihvaanje zadataka procjenjuje se na temelju ponaanja uenika prema osobi na radu, prema uspjehu ili neuspjehu Dodjeljuje se kada je uenik nezainteresiran za uspjeh ili je drzak prema instruktoru ili nastavniku Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, a ima zatitnu kapu ili maramu za kosu Dodjeljuje se onom ueniku koji je zainteresiran za rad, koji se veseli uspjehu i ima ispravan odnos prema instruktoru
Broj bodova

3
46

BODOVNA LISTA
9. Urednost uenika
Procjenjuje se na osnovi dojmova koje nastavniknastavnik -instruktorima o osobnom izgledu uenika Dodjeljuje se onom ueniku koji na praktinu nastavu dolazi neuredan i nema zatitne kape ili marame za kosu Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu bez odgovarajueg odijela, a ima zatitnu kapu ili maramu za kosu Dodjeljuje se onom ueniku koji dolazi na praktinu nastavu uredan u radnom odijelu i sa zatitnom kapom ili maramom za kosu
Broj bodova

1 2 3

47

BODOVNA LISTA
10. Dolazak uenika na nastavu
Procjenjuje se na osnovi prisutnosti i pravodobnosti dolaska na nastavu Dodjeljuje se onom ueniku koji zakasni na poetak nastave Dodjeljuje se onom ueniku koji stigne na sam poetak nastave Dodjeljuje se onom ueniku koji na nastavu doe pravodobno te se do poetka nastave stigne presvui u radno odijelo
Broj bodova

1 2 3

48

BODOVNA LISTA
11. Voenje dnevnika (mape) praktine nastave
Svaki je uenik duan voditi dnevnik (mapu) praktine nastave Dodjeljuje se onom ueniku koji nema dnevnik (mapu) ili nema u dnevniku upisanu prethodnu vjebu Dodjeljuje se onom ueniku koji u dnevniku ima upisanu prethodnu vjebu, ali djelomino opisanu i bez odgovarajuih crtea Dodjeljuje se onom ueniku koji ima u dnevniku rada upisanu, potanko opisanu i odgovarajuim crteima dokumentiranu vjebu
Broj bodova

1 2 3

49

BODOVNA LISTA
POSTIGNUTI BODOVI Do 50% bodova Od 5151- 65% bodova Od 66 - 85% bodova Od 86 - 95% bodova Od 96 - 100% bodova
OCJENA

Nedovoljan (1) Dovoljan (2) Dobar (3) Vrlo dobar (4) Odlian (5)
50

Odlian (5)
Uenik je sposoban da samostalno zamijeni radnika na radnom mjestu, racionalno se koristi materijalom i vremenom. Alate, strojeve i pribor upotrebljava ispravno. Ima sposobnost integracije nastavnih podataka i radnih postupaka. Odlikuje se sposobnou da samostalno iznese materijalne injenice i da ih logiki povee. Odnos uenika prema radu je pozitivan, a ponaanje primjerno.

51

Vrlo dobar (4)

Uenik rad organizira samostalno, materijalom se koristi racionalno, ali ne postie vremensku normu. Tijekom vjebe treba nastavnikovu pomo. U stanjuje davati objanjenja i obrazloiti radne postupke. Usporeivanjem i sustavnou u stanjuje pronalaziti slino u razliitom i razliito u slinom. Ispravnim odnosom prema radu pozitivno utjee na druge uenike.

52

Dobar (3)
Razumije i poznaje radni postupak. Radni zadatak izvrava uz manje pogrjeke i potrebna mu je nastavnikova pomo. Alatom i priborom koristi se ispravno, ali u organizaciji rada treba nastavnikovu pomo. Na postavljena pitanja daje tone odgovore, slui se opisom. Daje objanjenja za radne postupke, u stanju je da u radu uoi njegovo znaenje sa stajalita proizvoda, proizvodnje ili tehnolokog sustava i procesa u njemu. Primjerenim ponaanjem djeluje konstruktivno.
53

Dovoljan (2)
Postupci rada bez sustavnosti.Uspijeva izraditi vjebu, ali s grubim pogrekama. Uinjene pogreke ne moe uoiti i otkloniti bez nastavnikove pomoi. Nije samostalan u organizaciji radnog mjesta. Radi bez zalaganja i interesa za elemente radnog procesa.

54

OBILJEJA Obilje ja testa TESTA

MJERNA Mjerna obilje OBILJEJA ja

Obilje ja o kojima KOJIMA OVISI ovisi mogu ? nost MOGUNOST primjene testa

OBILJEJA O

OSTALA Ostala obilje OBILJEJA ja

PRIMJENE TESTA

dosljednost valjanost objektivnost osjetljivost

praktinost ekonominost

badarenost razumljivost prikladnost izmjerljivost

55

Dosljednost testa (pouzdanost, postojanost, vjernost, relijabilnost): jest mjerno obiljeje onog testa koji u ponovljenoj primjeni s istim ispitanicima daje iste rezultate. Valjanost testa Valjanost testa (validnost, simptomatska vrijednost) pokazuje u kojoj se mjeri testom mjeri ono to se testom eli izmjeriti.

56

Objektivnost testa Mjera objektivnosti je stupanj slaganja razliitih ocjenjivaa u ocjeni postignua u testu. Da bi se to postiglo, potrebno je:
unaprijed odrediti klju bodovanja za svaki odgovor, zadaci moraju biti tako postavljeni da imaju isto znaenje za sve uenike i u njima ne smije biti skrivenih znaenja koja mogu otkriti samo pojedini uenici.

Osjetljivost testa ovisi o: o duljini testa (treba biti najmanje 20 zadataka) o primjerenosti ispitanicima (relativnoj teini) o diskriminativnoj vrijednosti zadataka.
57

Praktinost testa primjena je jednostavna. lagan za uporabu, to se odnosi na: tehniku rjeavanja testa tehniku ispravljanja i bodovanja.. Ekonominost testa financijsku ekonominost; vremensku ekonominost;

Ostala obiljeja testa, kao to su: badarenost, razumljivost, adekvatnost i izmjerljivost predstavljaju zapravo daljnju razradu ve navedenih obiljeja testa.

58

TEST A teoretske osnove struke

RB 1. Pitanje Navedi osnovne imbenike sigurnog rada: a) ......................................................................... b) ......................................................................... c) .........................................................................

(Ukupno 20 bodova)
Toan odgovor Broj bodova 1 1 1 3

Ukupno bodova 2. Navedi fizike imbenike okoline koji utjeu na sigurnost rada. a) ......................................................................... b) ......................................................................... c) ......................................................................... d) ......................................................................... e) ......................................................................... Ukupno bodova

1 1 1 1 1 5
59

TEST A

RB 3.

Pitanje Navedi kojim bi se mjernim instrumentima sluio u sljedeim mjerenjima a) Za tonost mjerenja u cijelim milimetrima .................................................... b) Za tonost mjerenja 0,1 mm ili 0,05 mm ......................................................................... c) Za tonost mjerenja 0,01 mm ......................... d) Za mjerenje odstupanja ..................................

Toan odgovor

Broj bodova

1 1 1 1 4

Ukupno bodova 4. Na crte upii odgovarajue oznake kutova Za svaku tono upisanu oznaku po 1 bod

Ukupno bodova

60

RB 5.

Pitanje Navedi osnovne imbenike sigurnog rada: a) ......................................................................... b) ......................................................................... c) .........................................................................

Toan odgovor

Broj bodova 1 1 1 3 1

Ukupno bodova 6. 7. Oblikovanje strugotine ovisi o .............................. Kod grecanja kut rezanja mora biti (zaokrui toan odgovor): a) manji od 90 90 b) vei od 90 90 c) tono 90 90 Ukupno bodova

1 1 1 5

Potrebno vrijeme za odgovore 15 minuta.

61

TEST A

TEST B RB
1.

Ukupno 30 bodova Pitanje Toan odgovor Broj bodova

Upii oznaku obrade povrine ispitnog dijela kualice uz oznaku na crteu.

Ukupno bodova 2. U donju tablicu upii izmjerene veliine oznaene na crteu kualice. Ukupno bodova

8
62

TEST B

d1 Uenik: 1 Nastavnik: 2

d2

d3

d4

d5

l1

l2

Za svaku tono izmjerenu veli inu po 1 bod. Za svaku pogreku od 0,1 mm u mjerenju odbiti po 0,5 boda. Napomena: Nastavnik mora rabiti isti instrument za mjerenje kao i uenik.

63

TEST B

RB 3.

Pitanje Nacrtaj naznaene poglede (nacrt i bokocrt)

Toan odgovor Za svaki tono nacrtan pogled po 10 bodova. Za svaki izostavljeni brid ili netono nacrtan oduzeti po 0,5 boda.

Broj bodova

64

TEST B

Ukupno 20 bodova. Potrebno vrijeme za rjeavanje testa B 45 minuta..

65

TEST B

RADIONIKI TEST
Radni zadatak:

Predvieno vrijeme za prouavanje radionikog crtea i odgovaranje na pitanja 30 minuta

Prema zadanom radioni kom crteu izradi od zadanog materijala kualicu za ispitivanje vrstoe na vlak. Materijal: eli ni lim od 3 mm. Priprema rada:

66

Za obradu kualice primijenit u sljedee radne operacije: 1. . ______________________(___) 5. . ______________________(___) 2. . ______________________(___) 3. . ______________________(___) 4. . ______________________(___) 6. . ______________________(___) 7. . ______________________(___) 8. . ______________________(___)

Za ispravan odgovor 12 bodova. Za obavljanje navedenih operacija potrebni su mi: Alati: _______________________________________________________ Strojevi: _____________________________________________________ Instrumenti: __________________________________________________ Pribor: ______________________________________________________ 2 2 2 2

Ukupno 20 bodova.
67

RADIONIKI TEST

Bodovanje praktinog rada: Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta). 1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 boda Ukupno 13 bodova. 2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela. Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bod Za odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda Ukupno 10 bodova. 3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bod Ukupno 8 bodova 4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 boda Za odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod Ukupno 4 boda
68

IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA

5. Buenje provrta: Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 boda Odstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bod Centri nost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda Ukupno 6 bodova. 6. Obraenost povrina: Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bod Ostale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova Ukupno 9 bodova. Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova. Pregled bodova i vremena rada: Test A Test B Priprema prakti nog rada Izvoenje prakti nog zadatka UKUPNO IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA 15 minuta 45 minuta 30 minuta 60 minuta 20 bodova 30 bodova 20 bodova 50 bodova 120 bodova
69

Bodovanje praktinog rada: Predvieno vrijeme izrade 60 minuta (mogue produljenje rada 30 minuta). 1. Za zavretak u vremenu 60 minuta ..................................................... 13 bodova Za prekoraenje, za svakih 5 minuta oduzeti po .........................................2 boda Ukupno 13 bodova. 2. Tonost dimenzija: Mjeriti kote s obje strane ispitnog dijela. Odstupanje do 0,1 mm za svaku kotu .......................................................... 1 bod Za odstupanje 0,1 0,2 mm oduzeti po koti .......................................... 0,5 boda Ukupno 10 bodova. 3. Obrada polumjera po dva boda x 4 ....................................................... 8 bodova Za odstupanja vea od 0,1 mm oduzeti po .................................................. 1 bod Ukupno 8 bodova 4. Kutnost 90 - vanjski kutovi 4 x 1 bod .................................................... 4 boda Za odstupanje vee od 30 oduzeti po ......................................................... 1 bod Ukupno 4 boda
70

IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA

5. Buenje provrta: Tonost razmaka osi za odstupanja od 0,1 mm 1 bod x 4 ......................... 4 boda Odstupanja 0,1 0,2 mm oduzeti po ......................................................... 1 bod Centri nost kvalitete provrta po 0,5 bodova x 4 ....................................... 2 boda Ukupno 6 bodova. 6. Obraenost povrina: Polirane povrine ispitnog dijela po 2 boda x 2 ......................................... 4 bod Ostale povrine bez tragova po 0,5 bodova x 10 povrina ................... 5 bodova Ukupno 9 bodova. Ukupno za praktian rad ............................................................ 50 bodova. Pregled bodova i vremena rada: Test A Test B Priprema prakti nog rada Izvoenje prakti nog zadatka UKUPNO IZVOENJE PRAKTINOG ZADATKA 15 minuta 45 minuta 30 minuta 60 minuta 20 bodova 30 bodova 20 bodova 50 bodova 120 bodova
71

Bez ljubavi neka nitko ne ulazi u hram prosvjete, jer e biti nesretan, i to nesretniji, to vie zna a manje ljubi.
(Davorin Trstenjak)

72