SVEUILITE SJEVER

Tema seminara:
INFORMACIJSKI SUSTAV KAO ELEMENT DISTRIBUCIJE
Iz predmeta:

GOSPODARSKA LOGISTIKA 4

Student:
Antonija Kolar

Profesor:

Martina Saari

prof. Goran Kolari

Varadin, listopad 2016.

Sadra

SVEUILITE SJEVER................................................................................................1
Varadin, listopad 2016.....................................................................................................1
1.

UVOD........................................................................................................................1

2.

POJAM I ZNAAJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA........................................2

3.

DEFINIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA.................................................5

4.

KORITENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U KANALIMA DISTRIBUCIJE

6

5.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I INTEGRACIJA..........................................8

5.1.

Tehnologija bar kod............................................................................................9

5.2.

Tehnologija radio-frekvencijske identifikacije- RFID........................................9

5.3.

Elektonika razmjena podataka- EDI...............................................................10

6.

ZAKLJUAK..........................................................................................................11

7.

LITERATURA........................................................................................................12

1. UVOD
Svakodnevni smo svjedoci porasta globalizacijskih promjena i konkurentskih
prednosti koje proizlaze iz tih promjena. Za mnoge proizvodne, trgovake,
distribucijske sustave, a moglo bi se rei sve ostale gospodarske subjekte od
egzistencijalne je vanosti praenje i primjena pozitivnih promjena koje je globalizacija
sa sobom donosi. Poslovni vijek jednog gospodarskog subjekta sve vie ovisi o praenju
i primjeni novih informacijskih tehnologija koja sa sobom donosi tehniki i tehnoloki
progres globalizacije.
Stalnost promjena prisutna je u svima segmentima ljudskog drutva i djelovanja.
Tehniki napredak, razvitak tehnike i tehnologije donosi neizbjene promjene u nainu
poslovanja. Promjene su, u pravilu vezane za:

Proizvodnju
Za trgovinu
Za logistike funkcije u proizvodnji i trgovini
Za Management,
Za ljudske resurse

 Za tehniku stranu i organizaciju proizvodnje s novim strojevima, s novim

programima ili s novima programskim rjeenjima u logistiki organizacije
Za programsku orijentaciju organizacije
Za informacijski sustav
Informacijski sustav, organizacija i sadraj koji egzistiraju u praksi neprestano su
izloeni utjecaju novih rjeenja, kako na podruju hardware-a, tako isto i na podruju
software-a. nova tehnika rjeenja implicite donose proizvodnju novih suvremenijih i
tehniki sve vie usavrenih strojeva (kompjutora) ija tehnika potpora je u izgradnji
software-a bitna i nezaobilazna. Uspjena izgradnja informacijskih sustava
multidisciplinarno je vezana za sve suvremenija tehnika rjeenja za sadraj,
organizaciju, upravljanje i rukovoenje informacijama sloenim u informacijski sustav,
odnosno strukturiranim u odreenim opim i specijalnim bazama podataka.

2. POJAM I ZNAAJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Informacijski sustav moemo definirati kao odreeni skup metoda, procesa i
operacija za prikupljanje uvanje, obradu, prenoenje i distribuciju podataka u okviru
jedne organizacije ukljuujui i opremu koja se u te svrhe koristi i ljudi koje te
aktivnosti obavljaju. Informacijski sustav je usklaen i oblikovan skup personalnih
organizacijskih i informacijskih tokova u okviru sustava i sa okruenjem. Informacijski
sustav prua informacije za donoenje operativnih i stratekih odluka. Osnovne
funkcije informacijskog sustava su:
Unos podataka
uvanje (skladitenje) podataka
Obrada podataka (transformacija podataka, generiranje informacija)
Analiza podataka (automatizirano izvoenje zakljuaka na osnovu evidentiranih
podataka.)
Formiranje izvjetaja (prijenos podataka)
Prezentacija izvjetaja (podataka)

Kretanje roba mora biti podrano informacijskim sustavom. Kod kretanja pravih
roba, ka pravom mjestu u pravo vrijeme i u pravom mjestu, sa pravim dokumentima
moraju se znati prave informacije to jest odgovori na sva prava pitanja. Pod
informacijama podrazumijevamo podatke koji su oblikovani u nekom misaonom
formom koja je upotrebljiva za ljudska bia.
Informacije u integiriranom logistikom sustavu, kao i robama, moraju da idu pravim
ljudima, u pravo vrijeme, u upotrebljivom obliku. Netone informacije u sustavu zaliha
razgaraju usluge korisniku, transport, skladine operacije, proizvodnju i upravljanje
zalihama.
Da bi integralna logistika bila efektivna i efikasna ona zahtjeva moan
informacijski sustav. Bez brzih tonih informacijama operacije gube i efektivnost.
Primarne aplikacije informacijskog sustava su: stanje zaliha, planiranje ruta i opreme,
preuzimanje isporuka, pogodnost narudbe (naloga), tonost naloga, balansiranje
vlastitog vanjskog transporta i obrade naloga.
Danas informacijski sustav predstavlja sustavni dio svake kompanije, te
podrava tokove materijala i omoguava kvalitetno donoenje odluka na svim nivoima
(slika 2.1.). informacije moraju biti kvalitetne. Na kvalitetne informacije utjeu
informacijske i komunikacijske tehnologije, organizacija i indetifikacija tehnologija.
Podizanjem kvaliteta na vii nivo javljaju se bolje usluge, smanjeni operativni trokovi i
bolje nadgledanje kompletnog poslovanja (slika 2.2.)

Slika 2.1. Veza informacijskog i realnog sustava

Informacija mora biti tona. Bez tonih informacija ne moe se donositi dobre
odluke. Tradicionalna obrada podataka rijetko je prilagoena za logistike odluke.
Obraun trokova zasnovan je na aktivnostima koji nude tonije informacije o
trokovima za logistiku, ali jo nije u irokoj upotrebi. Cikliki ili periodini sistem
obrauna potpomae tonost informacija podataka i otkriva izvore moguih greaka u
zapisima, te o evidencijama o zalihama. Na taj nain se istrauju izvori greaka,
korigiraju pogreke i izvjetava menadment o uzrocima na kontinuiranoj osnovi, ime
se postie znatno vea tonost informacija.

Slika1.2. Utjecaj kvalitete informacije na kvalitetu usluge isporuke i rad sustava

Efektivno komuniciranje informacije podrazumijeva se da menader mora
komunicirati tono tako da primalac poruka moe da ih dekodira korektno. Poilja
mora da zna to primalac moe da zapazi, to primalac oekuje da zapazi i kako e
primalac da odgovori na zapaanja. Komuniciranje zahtjeva FED-back od primaoca. Da
li je korektna osoba primila korektnu poruku? FED-back govori o tome da li je poruka
primljena i korektno dekodirana.

3. DEFINIRANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Informacijski sustav se moe definirati kao ukljuivanje ljudi, opreme i procedura
odnosno postupaka potrebnih za prikupljanje, sortiranje, analizu, vrednovanje i
distribuciju pravovremenih i tonih informacija, primjerenih donosiocima odluka, tako
da oni donose kvalitetne logistike odluke.
Informacijski sustav prikuplja informacije iz svih izvora da pomogne menaderu da
odluuje. Povezane je sa marketingom, financija i proizvodnje. Sve ove informacije se
usmjeravaju top menadmentu, da pomognu u formuliraju stratekih odluka.
Na slici 3.1. prikazan je opi model informacijskog sustava i interakcije sa
podsistemima.

Slika 3.1. Opi model informacijskog sustava i interakcije sa podsistemom

Informacijski sustav kod distribucije ima primarne komponente:

Sistem obrade naloga/ porudbine

Sistem istraivanja i obavjetavanja
Sistem podrke odluivanju
Sistem izvjetavanja izlaza

Ovi sistemi zajedno, pruaju menadmentu pravovremene i tone informacije koje

su baza za odluivanje. Ovi podsistemi su povezani sa menaderskim funkcijama i

menadment okruenjem. Kao to se vidi na slici, informacije prije nego to se razviju,

moraju biti utvrene taj. definirane.

4. KORITENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA U KANALIMA

DISTRIBUCIJE
Informacijska tehnologija je preduvjet za razvoj informacijskih sustava openito, pa
tako i u opskrbnom lancu, odnosno u distribuciji ili marketinkim kanalima, a moe
imati razliite uloge unutar opskrbnog lanca. Vanost informacijske tehnologije u
distribucijskom kanalu rute. Prema tome potrebno je istaknuti njezine specifine uloge,
a to su:

Poveanje osjetljivosti na tritu

Pojednostavljanje distribucijskih sustava
Poveanje broja vrsta kanala
Poveanje veliine udjela na tritu
Vea primjena e-trgovine
Internacionalizacije i laki pristup svjetskim tritima
Promjene u kanalima distribucije

Proizvoai promatraju odreene vrste trgovakih drutava, odnosno trgovakih

poslovnih jedinica i koriste ih za razvoj i inovaciju svojih kanala. Inovativne vrste
distribucijskih kanala, odnosno poslovne jedinice trgovanja, osiguravaju sredstva za
izbjegavanje tradicionalne strukture i nude nove mogunosti za rast odreenih
poduzea, odnosno gospodarskih sektora. Nove vrste distribucijskih kanala nastaju zbog
novih oblika fizike distribucije i fizikog upravljanja distribucijom.
Racionalna upotreba tehnologije u prvom redu informacije podrazumijeva
njezino koritenje i u druge svrhe osima za unutranje povezivanje organizacijskih
dijelova. To je prodavaima na malo otvorilo mogunosti prikupljanja i koritenja
podataka, ne samo unutar svojih organizacija, nego i s trita dobavljaa i kupaca. Tako
je model dobavnog lanca dobio jo iru, globalnu dimenziju. Za malo prodavaa razvoj
IT-a je veoma vaan jer je maloprodaja pod snanim utjecajem raunalne tehnologije,
beinog umreavanja, interneta, globalnih raunalnih te informacijskih sustava i slino.
Ponajprije se postavlja pitanje kako koristiti IT za postizanje atraktivnosti maloprodajne
strukture krajnjim kupcima, a potom i kako maloprodajni menadment moe uz pomo
IT-a stei naklonost sudionika u kanalu marketinga. Sudionici razmjene koriste ove
tehnologije za prikupljanje, razmjenu i obradu podataka kako bi pripadajui
menadment poboljao proizvodnju i distribuciju dobara. Primjena IT smanjuje
trokove komunikacije i na taj nain utjee na transakcijske trokove ime komunikacija
prestaje biti ograniavajui imbenik u institucionalnom okviru maloprodaje.
Vano je istaknuti i daje IT, pored nekih drugih komunikacijskih tehnologija
(telefon, televizija), omoguila i specifian nain maloprodaje putem internetainternetsku prodaju ili drugim rijeima, on-line prodaju. Ako je proizvoa opremljen
na nain da moe ponuditi i naplatiti svoje proizvode krajnjem kupcu koji prihvati takav
7

nain prodaje, proces distribucije je obavljen bez maloprodajnog posrednika, izravno.

Konvergencijom svih neophodnih tehnologija da se ovakva prodaja ili razmjena obavi
nastao je pojam business -to-customer (skraeno B-to C ili B2C). ovaj specijalni
nekonvencionalni kanal nastoji skratiti lanac distribucije. Drugi nain prodaje kranjem
kupcu je vie kanala distribucija. U tom sluaju prodava na malo distribuira robu kroz
vie kanala i pritom se oslanja na konvencionalne (tradicionalne) i nekonvencionalne
kanale. Svakodnevno se razvijaju razni oblici virtualnih prodavaonica na internetu u
kojima se nudi i prodaje roba bez uobiajenih barijera koje postoje u konvencionalnim
kanalima; udaljenost, vrijeme, jezine i druge drutvene barijere. Konvencionalni
prodavai na malo morat e se u budunosti usredotoi na ponudu robe preko vie
kanala kako bi se osigurali od rizika tehnolokog razvoja i zadovoljili potroae, to
moe biti kljuno za jaanje pregovarake moi u kanalu distribucije.
Primjena IT-a je kljuna za razvoj maloprodajne jer bi bez nje sloena struktura
maloprodajnih lanaca, ali i manjih malo prodavaa, bila prilino oteana. Time bi se
otealo i funkcioniranje maloprodaje i kanala distribucije roba openito. U uvjetima
suvremene trgovine konvencionalni nain primjene IT-a razvija se dalje kao potpora
dobavnom lancu koja predstavlja primjenu IT-a u tolikoj mjeri da o njoj ovisi fiziki
tijek i funkcioniranje svih sudionika kanala. Nadalje, IT pomae u izboru pregovaranju i
ocjenjivanju partnera to utjee na dinamiku i kvalitetu izmeu organizacijske suradnje
i smanjenje transakcijskih trokova.

5. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I INTEGRACIJA

Kako bi bila uinkovita suvremena logistika zahtijeva suradnju i kombinaciju
logistikih procesa. Informacijska tehnologija predstavlja osnovnu poveznicu svih
procesa logistikih lanca i omoguava kontinuiranu komunikaciju u stvarnom vremenu.
Samim time je postala osnovna tehnologija koja osigurava uinkovit tok proizvoda,
usluga i informacijama kroz logistiki lanac.
Integracija u logistiki prvenstveno se odnosi na fizike karakteristike infrastrukture,
suprastrukture i supstrata. Za uvoenje zajednikih logistikih standarda bilo je
potrebno dugo vremena, a kljunu ulogu su odigrale razvijene zemlje. Financijskom
moi i eljom za razvojem nametnule su nove standarde i tehnologije. Njihov daljini
razvoj ovisit e o unifikaciji i integraciji logistikih procesa temeljnih na informacijskoj
tehnologiji.
Osnovni imbenik uspjenosti i uinkovitosti logistikih lanaca je suradnja i
zajedniko djelovanje meu pojedinim sudionicima. To dovodi do neophodne
sinkronizacije meu aktivnostima u logistikom lancu. Ovakva razina koordinacije
odnosi se na integraciju logistikog procesa kroz podruja razmjene informacija,
zajednikog planiranja, koordinacije poslovnog toka te prihvaanja novih modela i
tehnologija poslovanja.

Slika 5.1. Integracija logistikih lanaca kroz etiri podruja

Integracija logistikih procesa s primjenom informacijske tehnologije zasniva se

na razmjeni informacija tj. komunikacije meu procesima unutar logistikog lanca
vrijednosti. Integracija obuhvaa sve tehnologije i standarde koji doprinose razvoju
integriranih logistikih lanaca kao to su sveprisutna tehnologija Bar koda, elektronska
razmjena podataka (EDI) te nadolazea tehnologija oznaivanja pomou radiofrekvencijske identifikacije RFID.

5.1.

Tehnologija bar kod

Koritenje tehnologije crtinog bar koda poinje 1970-ih godina, te je danas

neophodan element svakog proizvoda. Bar kod nastao je kao standardizacija kodova
europskog sustava za standardizaciju proizvoda koji je prihvaen od velikog broja
drava. Sastoji se od ispisanog niza stupaca ili crtica razliite debljine koje slue za
pohranu odreenih podataka. Uz najee koriteni crtini jednodimenzionalni kod
razvijen je i dvodimenzionalni kod. Utisnute informacije se jednostavno oitavaju
pomou laserskog itaa.

5.2.

Tehnologija radio-frekvencijske identifikacije- RFID

RFID tehnologiju moemo nai u svim podrujima ivota (oznaavanje ivotinja,

imovine, proizvoda itd.). koritenje poinje na visokorazvijenim tritima< koja mogu
opravdati znaajne trokove ulaganja u nove tehnologije. RFID tagovi trenutno
nadopunjavanju tehnologiju crtinog koda, a uskoro bi je mogli u potpunosti zamijeniti.
Tag ureaja postavlja se na proizvod ili se integrira u sami proizvod, a sve u svrhu
indetificiranja i praenja. Komunikacijska izmeu tag ureaja i ureaja za itanje
obavlja se pomou radio valova. Oznaavanje RFID tagovima omoguuje jednostavnije
praenje i rukovanje proizvodima. Postoji vie prednosti pred crtinim kodom, a neke
od vanijih su sadravanje mnogo vee koliine podataka i jednostavnije oitavanje ili
izmjena podataka.
U jednoj akademskoj studiji RFID smanjuje trokove nedostatka zaliha 30%. Ostale
beneficije upotrebe RFID-a ukljuuje smanjenje trokova radne snage,
pojednostavljenje poslovnih procesa i smanjenje pogrenog prikazivanja stanja zaliha.
Koritenjem RFID-a bez dodatnog nadzora, dolazi do ispravnih informacija u stvarnom
vremenu. Dobivene informacije slue za praenje zaliha sirovina i materijala u procesu
proizvodnje i gotovih proizvoda, ime se dobiva preciznost i bolji uvid u procese, te se
omoguuje smanjen je zaliha i optimizacija procesa.

10

5.3.

Elektronika razmjena podataka- EDI

Elektronika razmjena podataka (EDI) dio je elektronike trgovine tj. skup

aplikacija i rjeenja za poboljanje uinkovitosti i smanjenje trokova poslovanja
trgovanja. Najkrae reeno, elektronika razmjena podataka izravni je prijenos
strukturiranih poslovnih podataka i poruka izmeu raunala elektronikim putem, taj.
prijenos poslovne i pravno relativne dokumentacije bez koritenja papira.
Elektronika razmjena podataka odigrala je znaajnu ulogu prije pojave Interneta.
Razvijeni standardi omoguuju razmjenu podataka izmeu poduzea, poslovnih
funkcija, kroz logistike procese TD. u novije vrijeme EDI se zamjenjuje
jednostavnijim internetskim rjeenjima.
EDI sustav omoguuje brojne pogodnosti organizaciji koja ga koristi. Prvenstveno
treba istai uinkovitije i kvalitetnije poslovne procese, to zauzvrat, dovodi do visoke
profitabilnosti. Kao bilo koja tehnologija nuno je planirati cijenu implementacija EDI
sustava. Razina koristi i vrijeme uvoenja spomenutog sustava ovisi o grani industrije te
razini uvoenja. Generalno gledajui temeljne koristi koje proizlaze iz implementacije
EDI sustava su:
Smanjeni trokovi rada i unos podataka putem raunala. Jedan gospodarski
subjekt alje informacije koje ulaze u drugi raunalni sustav. Edi eliminira
potrebu ponovno unoenja ove informacije i smanjuje trokove za slanje i
primanje dokumenata jer nema vie trokova pote.
Pravovremenost informacija. Informacija je prenesena puno bre od jednog
raunalnog sustava na drugi pomou EDI sustava. Relativna vanost ovog
imbenika varira ovisno o industriji, ali e se esto rezultirati boljim tijekom
poslovnog upravljanja.
Bolja komunikacija i poboljani poslovni procesi. EDI sustav takoer stvara
povratne sisteme kako bi se osiguralo da su zapravo dokumenti dostavljene i
primjene od druge strane ispravni.
Normizacija. Uvoenjem EDI sustava dolazi do standardizacije uobiajenih
poslovnih operacija.

11

6.

ZAKLJUAK

Razvitak informacijskih tehnologija i modela upravljanje, te revolucionarne

promjene u upravljanju logistikim sustavima prisutni su u dananjoj praksi, a tematski
su vezani posebno za distribucijski sustav. Izraen informacijski sustav je kljuni
element logistike u lancu upravljanja, organiziranja i rukovoenja, pa tako i distribucije
kako u profitnim, tako isto i u neprofitnim organizacijama. Danas vie nije mogue
uspjeno poslovati bez prethodno izgraenog informacijskog sustava. Distribucijski
kanal je vana karika u lancu uspjenog poslovanja stoga treba odabrati kanal koji
najbolje odgovara potrebama poduzea za ostvarenje zadanih ciljeva. Nove
informacijske tehnologije bitno utjeu na porast produktivnosti, utedu trokova
poslovanja, utedu trokova skladitenja, utedu vremena u poslovnom ciklusu, veu
efikasnost i podizanje razine usluga i potroakih servisa.
Integracijom logistikih procesa smanjuje se potreba za ponavljanje ili unoenjem
istih informacija u sustav. Meutim, rezultat istraivanja pokazuje poveanu primjenu
IT-a u procesu skladitenja, kao i u procesu upravljanje zalihama. No, to zbog toga
zanemarenosti procesa povrata, to zbog sloenosti samog procesa koji se protee kroz
logistikog lanca, nedovoljna je primjena informacijskog sustava u tom segmentu. Iz
primjera u gospodarstvu vidljivo je kako jednostavno implementacije, dostupnost
informacijskih rjeenja i na kraju odnos ulaganja i oekivanih koristi, nedvojbeno
ukazuju na potrebu vee primjene informacijske tehnologije u logistiki, a oekuje se da
e se taj proces kod nas nastaviti i intenzivirati, u korist svih poslovnih subjekata i
gospodarstva u cjelini.

12

7. LITERATURA
Knjige:
1. David J. Bloomberg, Stephen Lemay, Joe B.Hanna, Logistika
2. Duan Regodi, Univerzitet Singidunum, Logistika, 2010,Beograd
3. Prof. Dr.sc. edomir Ivakovi, DR.sc. Ratko Stankovi, prof.dr.dc. Mario
afran, pedicija i logistiki procesi, 2010 Zagreb
4. Segetlja Z., Lamza-Maroni M., Distribucijski sustav trgovinskog poduzea:
Distribucija, logistika, informatika, 2000, Osijeka: Ekonomski Fakultet u
Osijeku
Internet:
1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijski_sustavi ,
2. http://sistemac.srce.hr/online-predavanje-promjene-u-distribuciji-debian-8jessie-70
lanci:
1. SEGETLIJA Z., Nove tehnologije i razvoj maloprodajnih oblika, U: Poslovna
logistika u suvremenom menadmentu, Br. 10, 2010, pp. 125-145, <Dostupno na:
http://blmm-conference.com/wp-content/uploads/BLMM_2010.pdf ( prestupljeno
28.10.2016.)

13