SVEUILITE SJEVER

TEHNIKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

Martina Saari

Antonija Kolar

UPRAVLJANJE RIZICIMA

SEMINARSKI RAD

Varadin, prosinac 2016.

1
 SVEUILITE SJEVER

TEHNIKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA

UPRAVLJANJE RIZICIMA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Upravljanje kvalitetom okoliem i sigurnou

Studentice: Martina Saari i Antonija Kolar

Mentor: dr.sc. ivko Kondi

2
Sadraj:
1. UVOD................................................................................................................... 4
2. OBJANJENJE POJMOVA KOJI E SE NAJEE KORISTITI ...................... 5
3. RIZIK .................................................................................................................... 6
4. UPRAVLJANJE RIZICIMA ................................................................................... 8
4.1. Ciklus upravljanja rizicima................................................................................. 9
4.1.1. Utvrivanje rizika ...................................................................................... 10
4.1.2. Procjena rizika .......................................................................................... 10
4.1.3. Postupanje po rizicima ............................................................................. 12
4.1.4. Praenje i izvjeavanje o rizicima ........................................................... 12
5. TRADICIONALAN I MODERAN NAIN UPRAVJANJA RIZICIMA .................... 13
5.1. Cilj i svrha upravljanja rizicima..................................................................... 13
6. UPRAVLJANJE RIZICIMA SUKLADNO NORMI ISO 31000 ............................. 14
7. ORGANIZACIJA TKO JE TKO? ..................................................................... 16
8. ZAKLJUAK ...................................................................................................... 18
9. LITERATURA ..................................................................................................... 19
10. POPIS SLIKA.................................................................................................. 20

3
1. UVOD

Za svaku tvrtku u toku izvravanja poslova postoji mogunost nastupanja

nepredvidivih dogaaja koji mogu direktno utjecati na ostvarivanje oekivanih
rezultata. Rizik sa sobom nosi neke svoje etne posljedice, a rizik sa tim svojim
tetnim posljedicama moe onemoguiti uspjeno poslovanje tvrtke i negativno
utjecati na oekivane rezultate u razmjeni dobara i usluga. Politika osiguranja od
rizika, kod suvremenih kompanija, predstavlja sastavni dio poslovne politike.
Spoznaja rizika, uzoraka njegovih pojava i posljedica koje uzrokuju, bitan je uvjet
za spreavanje moguih teta. Spreavanje moguih teta se postie
odgovarajuim instrumentima i nainima odgovora od rizika. Sam rizik ima vie
definicija. Jedna od moguih definicija je: rizik predstavlja dogaaj koji moe
utjecati na postizanje definiranog poslovnog plana ili cilja. Rizik se najee
promatra kao negativna pojava koja moe negativno utjecati na poslovne
planove. Danas se rizik promatra i kao odstupanje od eljenog stanja koje moe
imati pozitivne i negativne efekte na postizanje definiranih ciljeva. Sam proces
mjerenja i procjenjivanja rizika na temelju ega se razvija strategija za otklanjanje
ili barem smanjenje rizika se zove upravljanje rizicima. Strategija se bazira na
utvrivanju prioriteta, dok se prioriteti odreuju na osnovu vjerojatnosti
pojavljivanja i visine posljedice odnosno gubitaka. U praksi, proces upravljanja
rizicima moe biti kompliciran. Najbolja slika toga je primjer kada se istovremeno
javljaju rizik sa velikom vjerojatnou pojavljivanja, ali sa moguim malim
gubicima i rizik sa mogunou velikog gubitka, ali sa malom vjerojatnou
pojavljivanja. U takvim situacijama esto dolazi do pogrenog upravljanja rizicima.
Sam proces upravljanja rizikom predstavlja skup metoda i tehnika koje se zajedno
koriste s ciljem smanjenja rizika i ostavrenja poslovnih planova. Upravljanje
rizicima je multidisciplinarni, sistematski proces. Dobra polazna osnova za
utvrivanje procesa upravljanja rizicima u kompanijama jest norma ISO 31000.

4
 2. OBJANJENJE POJMOVA KOJI E SE NAJEE KORISTITI

Kako bi se to lake i uinkovitije pratio seminarski rad ukratko e biti objanjeni

najbitniji, a ujedno i najei pojmovi koji se koriste kod upravljanja rizicima.

Cilj - rezultat koji korisnik eli ostvariti, odnosno eljeno budue stanje ije se
ostavrenje oekuje u odreenom razdoblju.
Izbjegavanje rizika poslovna odluka o neukljuivanju ili o povlaenju iz
rizine situacije.
Kontrola svaka aktivnost koju poduzima rukovodstvo u svrhu upravljanja
rizicima i poveanja vjerojatnosti da e se postavljeni cilj ostvariti.
Procjena rizika postupak kojim se na sustavan nain obavlja procjena i
odreuje vjerojatnost i uinak nepovoljnih uvjeta po ostvarenje ciljeva.
Postupanje po rizicima razmatranje moguih mjera kojima se moe utjecati
na prihvatljivost rizika.
Praenje rizika dio ciklusa upravljanja rizicima u kojem se provjerava
funkcioniraju li u praksi predloene kontrolne aktivnosti.
Prenoenje rizika aktivnost ija je svrha prenoenje uinka rizika s vlasnika
na drugu osobu. Primjer prijenosa rizika je polica osiguranja.
Prihvaanje rizika - aktivnost kojom prihvaamo troak uinka rizika ako se
materijalizira u budunosti.
Registar rizika pregled utvrenih rizika, procjene rizika na temelju uinka i
vjerojatnosti, potrebnih aktivnosti, odnosno kontrolakoja e smanjiti posljedice
rizika. To je ujedno interni dokument.
Smanjenje rizika proces izbora i provedbe aktivnosti zaublaavanje rizika.
Upravljanje rizicima proces utvrivanja, procjenjivanja i praenja rizika,
uzimajui u obzir ciljeve organizacije, te poduzimanja potrebnih aktivnosti.
Utvrivanje rizika proces indentifikacije dogaaja i odreivanje kljunih rizika
koji mogu ugroziti ostvarenje organizacijskih ciljeva.
Vjerojatnost mjera za mogunost nastanka dogaaja. Obino se iskazuje
kao niska, srednja ili visoka vjerojatnost.

5
 3. RIZIK

Svaka organizacija, bila to ustanva, poduzee ili neto slino, susree se s

rizikom. Rizik je u tom sluaju neizostavni dio svake organizacije. Veina organizacija
smatra rizik negativnom pojavom pa ga promatraju kao oekivani gubitak koji je
rezultat vjerojatnosti nastanka gubitka i vrijednosti gubitka. Problem je u tome to se
rizik kod veine organizacija promatra kao neto negativno, odnosno kao potencijalni
gubitak. Meutim, rizik se sve vie pokuava promatrati kroz:

- Raspon koji obuhvaa rizike i anse,

- Dobitke i gubitke koji obuhvaaju pozitivne i negativne rezultate,
- Vjerojatnost nastanka posljedica.

Rizik predstavlja neizvjesnost u ishodu oekivanih dogaaja u budunosti, odnosno

rizik je situacija u kojoj nismo sigurni to e se dogoditi, a odrava vjerojatnost
moguih ishoda i oko neke oekivane vrijednosti. Pri tome oekivana vrijednost
predstavlja prosjeni rezultat nepredvidivih situacija koje se pojavljuju. Rizik je usko
povezan s procesom oduivanja. Odluivanje u poduzeu, kao i u svim podrujima
rada i ivota, bez obzira na koji se nain donose odluke, zbiva se u razliitim
okolnostima, povoljnima i nepovoljnima to ovisi o pouzdanosti moe li se procjeniti
oekivani rezultat. Veina poduzea u svom poslovnom pothvatu svjesna je rizika, ali
mnogi od njih to i zanemaruju. Poduzea imaju tri mogunosti kada su u pitanju rizici.
Mogu ih pokuati smanjiti promjenom poslovanja ili provoenjem nekih specifinih
aktivnosti kako bi se poboljala kontrola i fleksibilnost. Osim smanjenja rizika,
poduzea mogu ili odluiti zadrati rizike ili barem dio rizika pokuati prenijeti na
nekog drugog. U procesu donoenja odluka, najvaniji su poslovni rizik i financijski
rizik. Poslovni rizik se pojavljuje u obliku gotovinskog tijeka, a financijski rizik je vezan
uz nain financiranja poduzea.

6
 Slika 1.Podjela poslovnih i financijskih rizika1

Rizik se moe smanjiti prikupljanjem dodatnih informacija, za to je potrebno i

dodatno vrijeme. Za smanjenje rizika potrebne su mu dodatne informacije, a za
dodatne informacije mu je potrebno dodatno vrijeme to usporava proces odluivanja
i poveava rizik. Dakle, donositelj odluke mora nai mjeru izmeu potrebnih
informacija i brzine odluivanja kako bi rizik sveo na razumnu mjeru. Kako bi se
moglo utjecati na razinu rizika u poduzeu, odnosno kako bi se moglo upravljati
njime, treba se iscrpno analizirati mogunost gubitaka to je vrlo teko ostvariti.
Program upravljanja rizikom treba omoguiti provjeru po tono odreenom propisu
koji mguuje tono odrevanje izloenosti riziku. Dakle, sam poetak programa
upravljanja rizicima zapoinje uoavanjem mogunosti gubitka, istraivanju injenica i
odreivanju veliine mogueg gubitka. Kada se utvrdi u kojoj mjeri utjee na
poduzee, tada se moe odluiti u kojem se smjeru proces upravljanja kree i kako
djelovati na rizik, odnosno treba li ga iskljuiti, smanjiti ili u potpunosti ukloniti.

1 hrcak.srce.hr/file/175103

7
 4. UPRAVLJANJE RIZICIMA

Za definirane ciljeve i naine ostvarenja potrebno je utvrdit rizike koji mogu

utjecati na njihovo ostvarivanje. Svrha upravljanja rizicima je smanjiti opseg
neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja poslovnoj uspjenosti obveznika, predvidjeti
izmjenjene okolnosti i pravovremeno reagirati na njih.

Slika 2.: Pojava rizika 2

Slika 1. prikazuje negativan uinak na ostvarivanje ciljeva. Ti rizici su ponekad

neizbjeni te se javlja potreba za upravljanjem rizicima.

Slika 3.:ciljevi, rizici i kontrole3

2http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastavni%20dio%20stratesko
g%20planiranja.pdf

8
Slika 2. prikazuje postavljeni cilj koji je specifian, mjerljiv, ostvariv, realistian i
vremenski definiran. Taj definirani cilj nosi neke svoje odreene rizike koji se javljaju
neposredno nakon postavljanja tih ciljeva. Rizik za taj cilj predstavlja sve to moe
utjecati na ostvarenje tog cilja, a najee u negativnom smislu. Pojava tih rizika
zahtjeva odreene kontrole kako bi se sam rizik sveo na prihvatljivu razinu. Kontrole
su usmjerene na ciljeve to znai da se kontroliranjem tih rizika smanjuje utjecaj
rizika na postavljeni cilj.

4.1. Ciklus upravljanja rizicima

Ciklus upravljanja rizicima ukljuuje etiri koraka, a to su.

1. UTVRIVANJE RIZIKA
2. PROCJENA RIZKA
3. POSTUPANJE PO RIZICIMA
4. PRAENJE I IZVJEIVANJE

Slika 4.: Ciklus upravljanja rizicima4

3http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastavni%20dio%20stratesko
g%20planiranja.pdf
4

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastavni%20dio%20strateskog
%20planiranja.pdf

9
 4.1.1. Utvrivanje rizika

Rizici se utvruju na razini posebnog cilja i naina ostvarivanja. Osnovno pitanje

kod utvrivanja rizika je: Zato se ovaj cilj ne bi mogao ostvariti i koji je uzrok
tome?. Postoje dvije glavne skupine rizika a to su vanjski i unutarnji. Vanjski rizici se
odnose na vanjsko okruenje, a unutarnji rizici se odnose na planiranje, procese i
sustave; zaposlenike i organizaciju, zakonitost i ispravnost te na komunikaciju i
informacije. Prije procjene rizika potrebno je jasno formulirati odnosno opisati
utvreni rizik uzimajui u obzir uzrok rizika i potencijalne posljedice. Opis rizika
kljuan je za daljnu procjenu rizika.

4.1.2. Procjena rizika

Utvrene rizike je potrebno procjeniti kako bi se rangirali, utvrdili prioriteti i pruile

informacije za domoenje odluka o onim rizicima na koje se treba usmjeriti. Rizici se
procjenjuju na temelju uinka i vjerojatnosti. Uinak i vjerojatnost se procjenjuju
opisano odnsno boduju se ocjenama od 1 do 3.

Slika 5.: Prijedlog za procjenu uinka davanjem bodova odnosno opisom5

5http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastavni%20dio%20stratesko
g%20planiranja.pdf

10
Kako bi utvrdili najznaajnije rizike kojima e se upravljati potrebno je procjeniti
ukupnu izloenost riziku. Izloenost riziku prikazuje se pomou matrice u kojoj se
povezuju uinak i vjerojatnost. Pristup za procjenu rizika treba koristiti na jednostavan
i pragmatian nain, odnosno treba ga shvatiti vie kao nain pokretanja strukturirane
rasprave o rizicima, a manje kao sredstvo za uspostavljanje precizne razine rizika.
Vano je razumijeti razloge koji se kriju iza ocjenjenog rizika i na temelju te
informacije uitvrditi jesu li potrebna daljnja istraivanja. Kod razliite procjene putem
rasprave potrebno je doi do zajednikog stava. Da bi se postiglo djelotvorno
upravljanje rizicima vano je usmjeriti se na kritine rizike. Pod kritine rizike se
podrazumijeva rizik u ovim situacijama:

Ako prdstavlja izravnu prijetnju uspjenom zavretku projekta,

Ako e uzrokovati znatnu tetu interesnim skupinama,
Ako je posljedica rizika povreda zakona i drugih propisa,
Ako e doi do znaajnih financijskih gubitaka,
Ako se dovodi u pitanje sgurnost zaposlenika,
Ili u bilo kojem sluaju ozbiljnog utjecaja na ugled korinika.

Rizik se smatra kritinim ako je ocjenjen najviom ocjenom rizika 6 ili 9.

Slika 6.: Pregled rizika na matrici6

6http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastavni%20dio%20stratesko
g%20planiranja.pdf

11
 4.1.3. Postupanje po rizicima

Vjerojatnost i uinak rizika smanjuju se izborom prikladnog odgovora na rizik. Za

svaki rizik treba odabrati jedan od sljedeih odgovora na rizik:

- Izbjegavanje rizika na nain da se odreene aktivnosti izvode drugaije,

- Prenoenje rizika putem konvencionalnog osiguranja ili prijenos na treu
stranu,
- Prihvaanje rizika kada su mogunosti za poduzimanje odreenih mjera
ograniene ili su trokovi poduzimanja nerazmjerni u odnosu na mogue
koristi, s tim da rizik treba pratiti kako bi se osiguralo da ostane na prihvatljivoj
razini,
- Ublaavanje rizika poduzimati mjere da se smanji vjerojaatnost ili uinak
rizika.
Prikladni planovi postupanja, koji odgovaraju odabranim odgovorima na rizik,
trebju biti utvreni.

4.1.4. Praenje i izvjeavanje o rizicima

Kako bi se poboljala uinkovitost upravljanja rizicima i osiguralo da su kljuni

rizici indentificirani i tretirani, uspostavlja se odgovarajui sustav praenja i
izvjeavanja o rizicima:

- Sastanci na mjesenoj razini radi odluke o mjerama za smanjivanje izloenosti

riziku, o rokovima i osobama koje e biti odgovorne za izvravanje potrebnih
radnji/aktivnosti,
- Komunikacija izmeu koordinatora za rizike ustrojstvene jedinice i
koordinatora za rizike na razini stratekih ciljeva,
- Sastanci strunog kolegija radi pregleda i rasprave u kojoj su mjeri poduzete
radnje uinkovite, razmatranje procjene uinka i vjerojatnosti nakon to su
radnje u vezi tretiranja rizika zavrile, odreivanje da li su daljnje skcije
potrebne radi postizanja prihvatljive razine rizika,
- Pisana izvjea rizika se dostavljaju godinje.

12
 5. TRADICIONALAN I MODERAN NAIN UPRAVJANJA RIZICIMA

Poduzea su ranije upravljala rizicima na tradicionalan nain:

- Reagirala su na rizik nakon to bi nastao,

- U fokusu su ugavnom bili financijski rizici,
- Upravljanje rizicima nije bio sastavni dio aktivnosti vrhovonog menadmenta
poduzea,
- Menaderi su imali averziju prema riziku,
- Rizici su bili promatrani individualno, svaki za sebe.

Takvo upravljanje rizicima nije davalo zadovoljavajue rezultate.

Moderan pristup upravljanja rizicima ukljuuje proaktivan pristup.Rizik se promatra

kao prilika,a ne samo prijetnja. Uinkovito upravljanje rizicima danas omoguava
zatitu vrijednosti imovine kao i poveanje njene vrijednosti. Menaderi su svjesni
postojanja sve veeg broja rizika te nunosti implementacije sustava uravljanja
rizicima na svim razinama menadmenta i na razini poduzea. Cjelovit pristup
rizicima moe omoguiti sueljavanje istovrsnih rizika .

5.1. Cilj i svrha upravljanja rizicima

Cilj i svrha upravljanja rizicima je osigurati poveanje vrijednosti poduzea i

zatitu vrijednosti poduzea na trokovno uinkovit nain. Vrijednost poduzea se
moe prikazati jednadbom:

Vrijednost poduzea= opipljiva vrijednost + premija + latentna vrijednost

Gdje je:

- Opipljiva vrijednost knjigovodstvena vrijednost poduzea, a izraava se kao

omjer buduih novanih tokova i troka kapitala,
- Premija vrijednost iznad knjigividstvene vrijednosti, a ukljuuje imid
poduzea, njegove marke, intelektualno vasnitvo, inovacije i slino,
- Latentna vrijednost potencijalna ili skrivena vrijednost u poduzeu.

13
 6. UPRAVLJANJE RIZICIMA SUKLADNO NORMI ISO 31000

Norma ISO 31000 detaljno opisuje sistematian i logian proces upravljanja

rizicima. Norma ustanovljava brojne principe koje treba primjeniti kako bi upravljenje
rizikom bilo uinkovito. ISO 31000 preporua da organizacije razviju, primjene i
kontinuirano poboljavaju okvir rada ija je svrha integrirati proces upravljanja rizikom
u sveopem upravljanju organizacije, njezinoj strategiji i planiranju, menadmentu,
procesima izvjeivanja, politici, vrijednostima i kulturi.

Slika 7.:Proces upravljanja rizicima prema ISO 310007

Slika 7. prikazuje blok shemu procesa za upravljanje rizicima kako se predlae u

normi ISO 31000, dok slika 8. prikazuje osnovne opise elemenata prikazanih na slici
7.

7 hrcak.srce.hr/file/177628

14
 Slika 8.: osnovni opisi elemenata prikazanih na slici 7.8

8 hrcak.srce.hr/file/177628

15
 7. ORGANIZACIJA TKO JE TKO?

Kod organizacije tko je tko? definiraju se menaderi i koordinatori te koje su

njihove funkcije.

1. Risk Manager
-osoba za upravljanje rizicima
Odgovoran je za koordinaciju upravljanja rizicima u svojoj instituciji. Saziva i
vodi sastanak za upravljanje rizicima u svojoj instituciji ( 2 puta godinje).
Prikluplja i eskalira izvanredno indentificirane rizike. Risk Manager nije
odgovoran za odreivanje:
Tko je odogovoran za suzbijanje pojedinog rizika,
Koje se mjere predlau i provode,
Rokove za izvrenje mjera.

Odogovornost za navedeno je na zaposlenicima u ijem polju djelovanja se rizik

pojavljuje te njihovim nadreenima, dakle onima koji imaju kontrolu nad rizinim
procesom. Uloga Risk Managera je da se pobrine da procedura upravljanja rizicima
bude potovana i zbog svog iskustva ima savjetodavnu ulogu.

2. Risk Management Coordinator

-osoba za koordinaciju upravljanja rizicima
Saziva i vodi sastanak za upravljanje rizicima na razini komponente. Skuplja
Registre rizika i Akcijske planove. Identificira i procjenjuje rizike u suradnji s
Risk Managerom. Aktivno sudjeluje u sastavljanju i nadziranju izvrenja
akcijskih planova za visoke razine.

3. Risk Management Panel

-sastanak osoba za upravljanje rizicima
Diskusija o rizicima indentificiranim sistematskim pristupom, uz naglasak na
visoko-rangirane rizike. Diskusija o mitigacijskim mjerama i njihovom
provoenju. Sastavljanje konsolidarnog Registra rizika i motrenje razvoja
rizika. Raspravljanje o akcijskim planovima i poduzetim mjerama.

16
 4. IPA Risk coordinator
Koordinira upravljanje rizicima, raspravlja rizike iz Registra rizika na
sastancima i osigurava suradnju po pitanjima rizika te analizira kvalitetu
Registra rizika. Analizira rizike i sastavlja godinji izvjetaj.

Odgovornost rukovoditelja je ta da djelatnici moraju biti svejsni rizika i njegova

uinka na ostvarivanje ciljeva organizacije. Neostvarenje ciljeva organizacije ima
negativne implikacije i na rukovoditelje i na djelatnike. Voditelji moraju promicati
komunikacijsku i poslovnu kulturu koja e osigurati protonost informacija potrebnih
za donoenje odluka na svim razinama.

17
 8. ZAKLJUAK

Nakon definiranja opih pojmova i pokuaja da se utvrde bitne komponente

analize rizika, vrijedi zakljuiti kako se vrijeme utroeno na analizu i upravljanje
rizicima isplati. Proces analize i upravljanje rizicima u poduzeu predstavlja centralni
dio stratekog menadmenta svakog poduzea. Sustav upravljanja rizicima titi
poduzee i sve njene suradnike i partnere dodajui im vrijednost na nain da
ostvaruju korist koja im omoguuje dosljedno i kontrolirano odvijanje aktivnosti. Rizik
sa sobom nosi neke svoje etne posljedice, a rizik sa tim svojim tetnim posljedicama
moe onemoguiti uspjeno poslovanje tvrtke i negativno utjecati na oekivane
rezultate u razmjeni dobara i usluga. Za definirane ciljeve i naine ostvarenja
potrebno je utvrdit rizike koji mogu utjecati na njihovo ostvarivanje. Svrha upravljanja
rizicima je smanjiti opseg neizvjesnosti koja bi mogla biti prijetnja poslovnoj
uspjenosti obveznika, predvidjeti izmjenjene okolnosti i pravovremeno reagirati na
njih. Upravo zbog toga je bitno istaknuti kako je upravljanje rizicima jedna od
najbitnijih komponenti kod poslovanja te da je bitno utroiti vrijeme kod utvrivanja
potencijalnih rizika upravo zato da bi se budui ciljevi mogli to bolje i efikasnije
ostvariti, odnosno bez odreenih prijetnji koje se javljaju u svakom poduzeu, a
mogue ih je svaldati, smanjiti i na kraju krajeva ukloniti.

18
9. LITERATURA

- http://www.safu.hr/datastore/filestore/332/Upravljanje_rizicima_1.pdf
- http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastav
ni%20dio%20strateskog%20planiranja.pdf
- http://www.mvep.hr/files/file/dokumenti/STRATEGIJA-UPRAVLJANJA-
RIZICIMA-MVEP-11-2012.pdf
- hrcak.srce.hr/file/175103
- http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Upravljanje%20rizicima%20kao%20sastav
ni%20dio%20strateskog%20planiranja.pdf

19
10. POPIS SLIKA

- Slika 1. Podjela poslovnih i financijskih rizika STR.7

- Slika 2.: Pojava rizika STR.8
- Slika 3.:ciljevi, rizici i kontrole STR.8
- Slika 4.: Ciklus upravljanja rizicima STR.9
- Slika 5.: Prijedlog za procjenu uinka davanjem bodova odnosno opisom
STR.10
- Slika 6.: Pregled rizika na matrici STR.11
- Slika 7.:Proces upravljanja rizicima prema ISO 31000 STR.14
- Slika 8.: osnovni opisi elemenata prikazanih na slici 7. STR.15

20