Bankarski rizici

prof dr Rika eljko

Bankarstvo znai upravljanje rizikom i dobiti!!!
 Rizici u bankarskom poslovanju
Poslovni rizici se definiu kao neizvjesnost ili nesigurnost
ostvarenja oekivanog ishoda odreene poslovno-finansijske
aktivnosti.

Rizik moe imati tetne posljedice, pa ekonomski i finansijski

uesnici u poslovnim i finansijskim transakcijama ispoljavaju
uvijek
-averziju prema riziku i tee njegovom eliminisanju, ili
-bar, minimiziranju.

Bankarstvo spada u visoko rizine djelatnosti.

 Rizici u bankarskom poslovanju
Imajui u vidu injenicu da banka posluje sa specifinom
robom (novcem), definisanje rizika u bankarstvu iziskuje
neto ui pristup.

Bankarski rizik bi se mogao definisati kao vjerovatnoa

gubitka (smanjenja dobiti) nastalog kao rezultat dejstva
neizvjesnih dogaaja u poslovanju banke.
 ta je rizik za banku?

Mogunost da neka poslovna aktivnost, oekivano ili

neoekivano, proizvede negativan uticaj na:
-finansijski rezultat. i
-kapital banke.

Bankarsko poslovanje je povezano sa brojnim rizicima.

 Bankarski rizici
Bilo koje poslovanje koje ima za cilj maksimiziranje profita,
ukljuujui bankarstvo, suoeno je sa:
-makroekonomskim rizicima (efekti recesije, npr.) i
-mikroekonomskim rizicima (prijetnje nove konkurencije)

Dodatni potencijalni rizici sa kojima se sve firme moraju

suoiti, su: zaostajanje u tehnologiji, poslovna kriza
dobavljaa ili klijenta, politiko uplitanje, prirodne nesree i
slino
 Asimetrine informacije
Problem asimetrinih informacija kod banaka i drugih
finansijskih institucija, dovode do rizika:
-negativne selekcije, i
-moralnog hazarda.

Rizik negativne selekcije nastaje prije nego to je banka

donijela odreenu odluku. npr, zahtjeve za kredit kod banke
esto dostavljaju klijenti koji imaju visok kreditni rizik. Klijenti
koji su skloni velikim rizicima i pekulanti, esto trae kredite
kod banaka. Oni su ubijeeni, da vjerovatno kredit nee ni
dobiti.

Ako njihov zahtjev bude pozitivno rijeen, oni su uvjereni da

kredit nee vratiti banci.
 Asimetrine informacije
Problem asimetrinih informacija generie problem negativne
selekcije i poveava anse pekulantima i klijentima sa
visokim rizikom da dobiju kredit od banke.

Rizik negativne selekcije poveava kreditni rizik, zbog ega

banke moraju biti veoma oprezne u kreiranju svoje kreditne
politike.
 Asimetrine informacije
Moralni hazard nastaje nakon to banka donesu odreenu
poslovnu odluku.

Npr, ako se zajmoprimac uputa u visoko rizine radnje nakon

to mu je odobren kredit, to e umanjiti anse banci da
odobreni kredit bude na vrijeme otplaen.

Zajmoprimac moe kredit da utroi nenamjenski za poslove

koji nose visok prinos, ali i veliki rizik. Kod takvih poslova, vea
je vjerovatnoa propasti nego velike dobiti.

Rizik moralnog hazarda poveava kreditni rizik banke. Za

zatitu od rizika moralnog hazarda banka mora imati
odgovarajue instrumente.
 Potreba za sveobuhvatnim pristupom
upravljanju rizikom
a) Razviti strategiju rizika banke jasno izraavajui prihvatljive
nivoe izloenosti posebnim vrstama rizika, drugim stranama
i poslovnim aktivnostima.
b) Odobriti limite rizika
c) Osigurati da su politike i procedure za voenje poslovnih
aktivnosti, (dugoronih i svakodnevnih), zadovoljavajue i
aurne.
 Potreba za sveobuhvatnim pristupom
upravljanju rizikom
Strategija upravljanja rizikom :

-Uloga Nazornog odbora:

-Odgovornost za poznavanje rizika koje preuzima banka i

sigurnost da se njima upravlja na odgovarajui nain, lei
na Nadzornom odboru banke.
 Potreba za sveobuhvatnim pristupom
upravljanju rizikom

NO je odgovoran za svaki finansijski gubitak ili smanjenje

dionike vrijednosti koju pretrpi banka.

NO ima obavezu prema dioniarima uspostaviti potrebne

sisteme, prakse i kulturu za upravljanje svim rizicima kojim je
banka izloena.
 Potreba za sveobuhvatnim
pristupom upravljanju rizikom

Osigurati postojanje odgovarajuih internih kontrola

Izraivati redovne izvjetaje o pitanjima upravljanja rizikom
za NO
 Upravljanje rizikom

Proces upravljanja rizikom dijeli se u dvije faze:

1) ocjena rizika, i
2) kontrola rizika.
 Upravljanje rizikom
Ocjena rizika obuhvata slijedee faze:

-identifikovanje rizika,
-procjena vjerovatnoe,
-procjena uticaja, i
-odreivanje prioriteta
 Upravljanje rizikom
Identifikovanje rizika, znai prepoznavanje uticaja spoljanjih i
unutranjih faktora na poslovanje banke.

Spoljanji faktori su mnogobrojni, a najvei uticaj ima

djelovanje trita i tehnoloki proces.

Unutranji faktori su odraz strategije i organizacije banke,

planiranja i voenja banke, sposobnosti menadmenta i
efikasnosti poslovanja.

Procjena vjerovatnoe podrazumijeva odreeni kontinuitet,

metode, modele, alate i tehnike rangiranja rizika banke.
 Upravljanje rizikom

Procjena uticaja znai odreivanje osjetljivosti poslovanja u

odnosu na mogunost postojanja odreene vrste rizika.

Odreivanje prioriteta utvruje se u zavisnosti od uticaja rizika

na poslovanje banke i stepena izvjesnosti pojavljivanja
odreenog rizika.

Menadment banke mora vriti permanentnu ocjenu rizika,

kako bi smanjio negativno dejstvo na poslovanje banke.
 Upravljanje rizikom
Kontrola rizika obuhvata slijedee faze:

-mjerenje rizika,
-alociranje odgovornosti, i
-planiranje.

Kontrola rizika, znai mjerenje intenziteta rizika pomou

utvrenih indikatora, metoda, modela i sistema upravljanja
rizikom banke.
 Upravljanje rizikom
Alociranje odgovornosti je evidentiranje i odreivanje rizika
prema mjestu odgovornosti za upravljanje rizikom, utvrivanje
vrste i znaaja rizika.

Efikasno upravljanje rizicima banke zahtijeva utvrivanje line

odgovornosti za posljedice i tete koje je banka imala.

Planiranje rizika moe biti preventivno i naknadno.

 Upravljanje rizikom
Preventivno planiranje se provodi kako bi se ublaili mogui
rizici u poslovanju banke. U tom cilju, banka utvruje odreene
postupke i procedure u poslovanju i vri procjene i
predvianja, kako da se razvija u buduem vremenu.

Naknadno planiranje vri se za sluaj hitnih i iznenadnih

dogaaja, kako bi se ublaile tetne posljedice nastalih rizika.

Premije osiguranja, osiguranje depozita i kolateralno jemstvo

banke su najvaniji instrumenti naknadnog planiranja banke.
 Upravljanje rizikom
Upravljanje rizikom moe se definisati kao opta ili
specijalizovana upravljaka funkcija ocjene i kontrole rizika.

Ova funkcija treba da prepozna i procjeni rizike banke, da

izmjeri intenzitet i vrstu rizika, alocira odgovornost i pripremi
banku da svoje ciljeve realizuje na to efikasniji nain.
 Upravljanje rizikom

Upravljanje rizikom je viedimenzionalno i multidisciplinarno.

Menaderi banke, pored optih znanja, moraju posjedovati i

specijalizovana znanja radi uspjenog upravljanja rizikom.

Kvalitetno upravljanje rizikom je jedan od osnovnih faktora

uspjenog poslovanja banke.
 Upravljanje rizikom
-Adekvatna evaluacija kreditnih i trinih rizika;
-Naplata cijene rizika od korisika odgovarajuih bankarskih
usluga;

-Izdvajanje naplaene cijene rizika u rezerve i kapital banke;

-Pokrivanje oekivanih rizika iz dionikog kapitala banke;

-Pokrivanje neoekivanih rizika iz dionikog kapitala;

-Formiranje ekonomskog kapitala banke koji je korigovan za
rizik;

-Upravljanje portfoliom rizika;

-Monitoring rizika od strane posebne slube u banci.
 Upravljanje rizikom-
dokumentiranje
-odreivanje sklonosti preuzimanju rizika za pojedine rizike,

-jasne linije ovlasti i odgovornosti za upravljanje rizicima unutar

kreditne institucije,

-metodologija utvrivanja i mjerenja, odnosno procjenjivanja

rizika kojem je kreditna institucija izloena ili bi mogla biti
izloena,

-postupke za praenje rizika ukljuujui uspostavu

odgovarajuih limita,
 Upravljanje rizikom-
dokumentiranje
-procedure i mjere ako doe do odstupanja od primjene
usvojenih politika i odluka,

-procedure i mjere ako doe do kriznih situacija, i

-ako je primjenjivo, upravljanje rizicima unutar grupe.

 Klasifikacija rizika :

Finansijski rizik Poslovni rizik

Rizik trita Operativni rizik

Kreditni rizik Pravni rizik

Rizik likvidnosti Rizik zakonodavstva

Rizik ugleda,

reputacije
Ostali rizici
a) Suvereni (country) rizik - rizik rata, civilnih nemira,
dravnog neizvrenja obaveza; nedostatak
diversifikacije u ekonomiji koji rezultira u prekomjernoj
diversifikaciji u sektoru;

Suvereni i country rizik mogu da utiu ne samo na

bankarske operacije ve i na banine klijente ime se
utie na kreditni rizik i druge finansijske rizike
 Ostali rizici
b) Sistemski (industrijski) rizik - slom bankarskog sistema
usljed neizvrenja obaveza kod finansijske institucije i
konsekventne lanane reakcije;
-rizik neadekvatne bankarske supervizije;
-rizik industrijskog pada ili kolapsa usljed dugoronih
faktora koji utiu na klijente banke (tekstilna industrija,
brodogradnja);
-rizik od nesree koji utie na klijente banke.
 Rizici u bankarskom poslovanju
Postoje razliite podjele rizika u poslovanju banaka, pri emu
velika brojnost izvora rizika u bankarskom poslovanju
oteava njihovu podjelu i grupisanje.

Rizik se uvijek vezuje za funkcionalno poslovanje banke,

onda je uobiajeno da se u posmatranju bankarskih rizika
uvijek polazi od tzv. funkcionalnog pristupa tj. vezivanja
rizika za pojedine globalne poslove i aktivnosti banke.
 Rizici u bankarskom poslovanju
Prema standardnoj meunarodnoj klasifikaciji, bankarski
rizici se dijele na slijedei nain :

(1) Kreditni rizik

(2) Likvidnosni rizik
(3) Rizik plaanja
(4) Kamatni rizik
(5) Devizni ili valutni rizik
(6) Rizik zemlje
(7) Trini rizik
(8) Operativni rizik
Kreditni rizik
 Kreditni rizik
Kreditni rizik osnovni rizik bankarskog poslovanja- rizik
smanjenja profita banke uslijed neizvravanja obaveza
dunika po osnovu dospjelog duga (glavnice i kamate). Sa
aspekta banke, to predstavlja gubitak.
Kreditni rizik odnosi se na nemogunost dunika (klijenta
banke) da banci u roku dospijea vrati odobreni kredit
ukljuujui i pripadajuu kamatu.
Osnovni pokazatelj izloenosti banke kreditnom riziku jeste
stopa nenaplativosti potraivanja, (odnos procjenjene
vrijednosti nenaplativih potraivanja i kreditnog potencijala
banke).
 Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da finansijski ugovor nee biti potovan u
skladu sa predvienim uslovima ili oekivanjima.

-Budui povrat je nesiguran zbog nepostojanosti operativnog

gotovinskog toka ili nemogunosti naplate kolaterala

-Kreditni rizik se tokom vremena mijenja. Rizik se kvantificira

kod dobijanja kredita (rangiranje), odreivanja cijene (premija
rizika) i revalorizacije (prema tritu) tokom vremena

-Vrijednost kolaterala vremenom se mijenja. Kolateral se

redovno mora iznova procjenjivati.
 Procjena kreditnog rizika

Kredit bez rizika

Oekivani gubitak = 0

Ne

Neizvrenje obaveze
ugovorne strane

Da
Izloenost riziku Rizik naplate
Oekivani gubitak
=?
 Oekivano krenje ugovorne
obaveze
Analiza
rangiranje Oekivano krenje
5C
Mortality rates by original rating (71 - 91)
rating 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Character AAA yearly 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,12% 0,05% 0,00% 0,00% 0,00%
cumul 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,12% 0,17% 0,17% 0,17% 0,17%
(karakter)
AA yearly 0,00% 0,00% 1,09% 0,32% 0,11% 0,00% 0,19% 0,00% 0,08% 0,09%
Capacity cumul 0,00% 0,00% 1,09% 1,41% 1,52% 1,52% 1,71% 1,71% 1,79% 1,88%

(kapacitet) A yearly
cumul
0,00%
0,00%
0,19%
0,19%
0,26%
0,45%
0,31%
0,76%
0,17%
0,93%
1,04%
1,97%
0,42%
2,39%
0,24%
2,63%
0,17%
2,80%
0,00%
2,80%

Capital BBB yearly 0,10% 1,00% 0,42% 0,52% 0,70% 0,19% 1,09% 0,00% 0,13% 0,75%
cumul 0,10% 1,10% 1,52% 2,04% 2,74% 2,93% 4,02% 4,02% 4,15% 4,90%

(kapital) BB yearly 0,00% 0,91% 3,66% 1,93% 2,78% 1,27% 4,33% 0,00% 0,00% 2,29%
cumul 0,00% 0,91% 4,57% 6,50% 9,28% 10,55% 14,88% 14,88% 14,88% 17,17%
Collateral B yearly 1,72% 4,67% 9,16% 5,61% 6,64% 2,65% 4,24% 2,80% 5,07% 3,58%
(kolateral) cumul 1,72% 6,39% 15,55% 21,16% 27,80% 30,45% 34,69% 37,49% 42,56% 46,14%

Conditions CCC yearly

cumul
1,55%
1,55%
14,84%
16,39%
11,74%
28,13%
9,23%
37,36%
3,82%
41,18%
3,86%
45,04%
1,54%
46,58%

(uslovi)
 Kreditni rizik
Proces konkretnog utvrivanja kreditnog rizika veoma je
sloen. Kljunu ulogu u tom procesu ima tzv. analiza i ocjena
kreditne sposobnosti zajmotraioca.

U ovom segmentu bankarskog poslovanja, savremena

praksa banaka razvila je razliite koncepcije i modele za
analizu i ocjenu kreditne sposobnosti zajmotraioca.
 Kreditni rizik
Banka je duna da kreditni rizik identifikuje, mjeri i
procjenjuje:
-prema kreditnoj sposobnosti dunika,
-njegovoj urednosti u izvravanju obaveza prema banci, i
-prema kvalitetu instrumenata obezbjeenja potraivanja
banke.

Kreditni rizik treba posmatrati kroz pad kreditne sposobnosti

dunika, odnosno poveanje vjerovatnoe da klijent banke
nee biti u stanju redovno izmirivati sve svoje obaveze po
osnovu plaanja glavnice i kamate.
 Kreditni rizik
Kreditni rizik banke zavisi od dvije kljune grupe faktora, to
su :
(1) Eksterni faktori (stanje ekonomije i prirodno okruenje), i
(2) Interni faktori (upravljaka filozofija poslovne banke).

Najvanije interne determinante kreditnog rizika banke ini

slijedee :
(a) Obim kredita;
(b) Kreditna politika banke, i
(c) Kreditni miks.
 Kreditni rizik
Upravljanje kreditnim rizikom obuhvata:

upravljanjem kreditnim portfeljem;

ulogom odobravanja kredita i operacije;
provjerom kvalitete kreditnog portfelja;
spornim i sumnjivim potraivanjima;
naelima za upravljanjem kreditnim rizikom;
naelima za ograniavanje ili smanjenjem izloenosti
kreditnom riziku;
klasifikacijom aktive;
naelima rezervisanja za kreditne gubitke.
 Kreditni rizik
Upravljanje kreditnim portfeljem:

-Ogranenje ukupnih odobrenih kredita.

-Geografska ogranienja
-Kreditna koncentracija.
-Podjela kredita prema vrstama
-Ronost kredita
-Cjenovno vrednovanje kredita
-Ovlatenja za odobravanje kredita
-Proces odobravanja kredita
-Maksimalni odnos izmeu kredita i trine vrijednosti
zaloenog vrijednosnog papira ili imovine
 Kreditni rizik
Upravljanje kreditnim portfeljem:

-Objava finansijskih izvjetaja

-Smanjenje vrijednosti
-Naplata
-Finansijski podaci.
 Kreditni rizik -naruavanje kreditne
kulture
Odobravanje kredita povezanim osobama
Nepotivanje kreditnih naela
Zabrinutost u vezi s realizacijom planiranog prihoda
Nepotpuni kreditni podaci
Neprimjerena poslovna praksa
Nedostatak nadzora
Struna neosposobljenost
Lo odabir rizika
 Kreditni rizik Klasifikacija aktive

Standardna iii dobra aktiva

Aktiva koja zahtijeva posebnu panju ('watch')
Aktiva kvalitet nieg od standarda
Sumnjiva i sporna potraivanja
Gubitak
 Kreditni rizik
Poslovna banka tei smanjenju kreditnog rizika to se
obino postie pomou posebnih mjera tzv. monitoringa
rizika, kao to su :

(a) Selekcija kreditnih zahtjeva komitenata (klijenata);

(b) Limitiranje iznosa jednog klijenta ili grupe klijenata
(c) Diversifikacija kreditnih plasmana, i
(d) Pribavljanje kvalitetnih instrumenata obezbjeenja
vraanja kredita.
 Kreditni rizik
Reakcije na smanjenje kreditne sposobnosti:

1) via kamatna stopa na nove kredite,

2) pad cijena njegovih dionica, i
3) smanjivanje rejtinga od strane agencija.
 Monitoring kreditnog rizika
Klasine bankarske procedure:

1) odreivanje gornje granice zaduivanja,

2) minimum saglasnosti u kreditnom odboru,
3) delegiranje odgovornosti na razliite nivoe odluivanja o
kreditima,
4) objedinjavanje kreditnih izvjetaja,
5) uvaavanje principa diversifikacije rizika.
 Mjerenje kreditnog rizika
Kvantifikovanje vjerovatnoe da klijent nee moi uredno
servisirati svoj dug.
Koristi se oficijelnih rejting agencija, interni banini podaci i
izvjetaji kreditnih biroa.
Osnovni problemi su: istorijski karakter podataka i
specifinosti svakog klijenta.
Kreditni rizik ima najiru lepezu pondera.
 Dobre prakse za procjenu kreditnog
rizika- Baselski komitet
Naelo 1.
Upravni odbor banke i vii nivo rukovodstva duni su osigurati
da banka ima primjerene procese za procjenu kreditnog rizika i
djelotvorne interne kontrole koji su u skladu s veliinom,
prirodom i kompleksnou njenog kreditnog poslovanja radi
dosljednog odreivanja ispravaka vrijednosti za gubitke po
kreditima u skladu s definisanim politikama i postupcima
banke, vaeim raunovodstvenim okvirom i nadzornom
smjernicom.
 Dobre prakse za procjenu kreditnog
rizika
Naelo 2.
Banka treba imati uspostavljen sistem za pouzdanu
klasifikaciju kredita na temelju kreditnog rizika

Naelo 3.
Politike banke trebaju na primjeren nain ukljuivati validaciju
svih internih modela za procjenu kreditnog rizika.

Naelo 4.
Banka mora usvojiti i imati dokumentiranu dobru metodologiju
za gubitke po kreditima koja obuhvaa politike, postupke i
kontrole za pravovremenu procjenu kreditnog rizika,
identifikaciju problematinih kredita i utvrivanje ispravaka
vrijednosti za gubitke po kreditima.
 Dobre prakse za procjenu kreditnog
rizika
Naelo 5.
Ukupan iznos pojedinano i zajedniki procijenjenih ispravaka
vrijednosti banke za gubitke po kreditima treba biti dovoljan za
neutralizaciju procijenjenih gubitaka po kreditima u kreditnom
portfelju.

Naelo 6.
Procjena kredita koja se temelji na prethodnom iskustvu
(iskustvena prosudba) i realne procjene vaan su dio
priznavanja i mjerenja gubitaka po kreditima.
 Dobre prakse za procjenu kreditnog
rizika
Naelo 7.
Sistem banke za procjenu kreditnog rizika za kredite trebao bi
osigurati banci potrebne alate, postupke i vidljive podatke za
procjenu kreditnog rizika, raunovodstvo umanjenja
vrijednosti kredita i odreivanje zahtjeva za kapitalom.

Naelo 8.
Bankovni supervizori bi trebali s vremena na vrijeme
ocjenjivati djelotvornost politika i praksi banke za kreditni rizik
i za procjenu kvalitete kredita.
 Dobre prakse za procjenu kreditnog
rizika
Naelo 9.
Bankovni supervizori se trebaju uvjeriti da metode kojima se
banka koristi za izraun ispravaka vrijednosti za gubitke po
kreditima pruaju realnu i bonitetnu mjeru procijenjenih
kreditnih gubitaka u kreditnom portfelju koji se pravovremeno
priznaju.

Naelo 10.
Bankovni supervizori trebaju prilikom procjene adekvatnosti
kapitala banke uzeti u obzir politike i prakse za procjenu
kreditnog rizika i vrednovanje.