MARINA MATIĆ

BASEL III
SEMINARSKI RAD

Sveučilište Mostar
Ekonomski fakultet Mostar

Kolegij: Međunarodni financijski menadžment

Mentor: doc.dr.sc. Branimir Skoko

Broj indeksa: 644/DS

Mostar, rujan 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 2

2. PREGLED BASELSKIH STANDARDA .......................................................................... 3

3. FAZE ISPUNJENJA DOGOVORA BASEL III ................................................................ 8

4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 11

LITERATURA ......................................................................................................................... 12

1
 1. UVOD

Rad na temu: "Basel III" ima za cilj obraditi pojam i povijest donošenja Basel-a te
pokazati standarde Basela III.

U radu se daje osvrt na povijest Baselskih sporazuma, počevši od Basela I pa do 2019

godine i planova koje treba ostvariti kako bi Basel III bio uspješno završen. Basel III
predstavlja sveobuhvatan pristup upravljanju rizicima i nadzoru banaka. On će doprinijeti
povećanju sigurnosti i zdravog poslovanja banaka, ojačati stabilnost financijskog sustava u
cjelini, te poboljšati sposobnost financijskog sustava u službi potpore održivom rastu
svekolikog gospodarstva.

Svrha odnosno cilj rada jest prikazati značajnu ulogu Basela III u bankarskom
poslovanju.

2
 2. PREGLED BASELSKIH STANDARDA

Baselski odbor je primarni globalni standard za bonitetne regulative banaka te

osigurava formu za suradnju na superviziji banaka. Njegov cilj je ojačati regulaciju, nadzor i
praksu banaka diljem svijeta radi poboljšanja financijske stabilnosti.

Basel regulativa propisuje pokrivanje rizika kojima su izložene financijske institucije

kapitalom, a donosi ju Basel Committee on Banking Supervision (Bazelski odbor). Basel
Committee on Banking Supervision sastaje se u Bank for International Settlements (BIS) u
Baselu. Otuda i potječe naziv regulative Basel. BIS je osnovana 1930. i najstarija je
međunarodna financijska institucija.

Baselski komitet za bankovnu superviziju (Basel Committee on Banking Supervision)

okuplja tijela koja provode superviziju nad bankama i njihovim poslovanjem, utemeljili su
guverneri deset zemalja 1975.godine (Belgija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan,
Luksemburg, Nizozemska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija i SAD).1

Sporazumom o kapitalu kojega je 1988.godine usvojio Baselski odbor za superviziju,

postao je standard u poslovanju za banke širom svijeta. Smatralo se da se adekvatnim
pokrivanjem kreditnog rizika rješava problem upravljanja drugim rizicima u poslovanju
banke. Komitet razvija nove pristupe mjerenja rizika kojima se adekvatnost kapitala pokušava
vezivati s bitnim elementima bankarskog rizika. Također se želi unaprijediti sposobnost
osoblja koje se bavi upravljanju rizicima u banci i bankovne sustave mjerenja rizika kojem je
banka izložena u svojem poslovanju.

Osnovna načela sustav su minimalnih standarda dobrih supervizorskih praksi i smatraju

se univerzalno primjenljivima. Odbor je sastavio Osnovna načela i Metodologiju kao svoj
doprinos jačanju globalnog financijskog sustava. Slabosti u bankovnom sustavu pojedine
države, bez obzira je li ona razvijena ili je u razvoju, mogu ugroziti stabilnost i unutar te
države i u međunarodnim razmjerima.

1
Overview of The New Basel Capital Accord, Basel Committee on Banking Supervision Consultative
document, BIS, siječanj 2001, str 1.

3
 Odbor vjeruje da bi se provedbom Osnovnih načela u svim državama ostvario značajan
napredak u poboljšanju domaće i međunarodne financijske stabilnosti te bi se time stvorila
dobra osnova za daljnji razvoj djelotvornih sustava supervizije.2

Ciljevi novog Baselskog sporazuma regulacije kapitala su:3

 unaprjeđenje sigurnosti i stabilnosti financijskog sustava s tim da novi sustav treba

održavati najmanje tekuću razinu ukupnog kapitala.

 Stvaranje uvjeta za osiguranje konkurentske jednakosti banaka

 Stvaranje šireg pristupa raspoređivanju rizika (kreditni, tržišni i operativni rizici)

 Razvijanje prikladnih pristupa određivanju adekvatnosti kapitala koji reflektiraju

osjetljivost na stupanj rizične izloženosti banke u njezinim pozicijama i aktivnostima.

Koncept se temeljni na tri pristupa:

1. Minimalnoj adekvatnosti kapitala

2. Supervizijskom nadzoru bankovnog sustava

3. Tržišnoj analizi

Minimalna adekvatnost kapitala izražava sposobnost banke da apsorbira rizike kojima

je izložena u svojem poslovanju. U ovome se u veliko spominje i mjerenje kreditnog rizika.
Kreditni rizik je vjerojatno da će financijski instrument izgubiti na vrijednosti zbog
neispunjenja ugovorenih obveza dužnika koje bi mogle uvjetovati nepravodoban i nepotpun
povrat glavnice, kamata i naknada. Kreditni rizik mjeri se: standardnim postupkom mjerenja,
kreditnim rizikom i internim sustavom rangiranja.

Tržišni rizik se može definirati kao potencijalni gubitak u bilančnim i izvanbilančnim

pozicijama koji se javljaju zbog nepredviđenih kretanja na tržištu. Pod tržišnim rizikom se
podrazumijeva: kamatni rizik, devizni rizik, robni rizik i rizik vezan uz vrijednosne papire
kojim se trguje, a nalaze se u knjizi trgovanja

2
Baselski odbor za superviziju banaka; Osnovna načela djelovanja supervizije banaka, listopad,2006, str.2
3
Kandžija V, Živko I., op.cit.str str.180

4
 Operativni rizik je vjerojatnost izravnog i neizravnog gubitka koji proizlazi iz
neodgovarajućih ili pogrešnih internih procesa, ljudi, sustava ili iz vanjskih događaja. Prema
tome u operativni rizik ubraja se zakonski rizik a isključuje strateški rizik i rizik reputacije.

Globalizacija financijskih usluga, zajedno s rastućom razinom financijske tehnologije,

čine aktivnosti banaka, a time i razinu rizika sve složenijima. Razvoj bankarskih poslova sve
više uvjetuje da pored kreditnog i tržišnog rizika na značaju dobivaju i neki drugi rizici,
osobito operativni. Upravo Bazelski odbor je prepoznao važnost upravljanja ovim rizikom i
njegov veliki utjecaj na iznos gubitaka.

Prvi Baselski sporazum (I) je za cilj imao: osigurati stabilnost financijskog sustava kroz
njegovu adekvatnu kapitaliziranost u odnosu na rizike kojima je izložen (kapital kao
absorbent rizika). Objavljen kao standard 1988. godine, a u primjeni uglavnom od 1992.
godine (G10)

Kapitalni zahtjevi obuhvaćaju:

– kreditni rizik (krediti, financijski instrumenti, potraživanja po repo

transakcijama i derivatima)

– tržišne rizike (pozicije u knjizi trgovanja, otvorena devizna pozicija).

Drugi stup Baselskog standarda, koji se odnosi na bankovnu superviziju, temelji se na

nekoliko smjernica kojima je zajedničko obilježje nastojanje utjecati na banke kako bi one
prilagodile svoju adekvatnost kapitala riziku kojem su izložene u svojem poslovanju.

Kapitalni zahtjevi obuhvaćaju:

– kreditni rizik

– tržišne rizike

– operativni rizik (rizik pogrešaka u procesima i IT sustavima, pogrešaka u dizajnu

proizvoda i usluga, internih i eksternih prijevara, značajnih eksternih događaja, itd.)

„Osim uvođenja kapitalnih zahtjeva za operativni rizik, najvažnije promjene su na strani

kreditnog rizika gdje su dopušteni "napredni" pristupi izračunu kapitalnih zahtjeva temeljeni

5
na internim rejting sustavima koje banke razvijaju i koriste (eng. internal ratings based –
IRB)“4

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala bi trebala biti 8%. Osim obuhvata i promjena u
načinu izračuna adekvatnosti kapitala, propisuje i strože supervizijske procese te obvezu
javnog objavljivanja bonitetnih informacija za kreditne institucije.

Basel II je stvorio mnoge promjene u samim Bankama, prvenstveno kroz jačanje

unutarnjih funkcija upravljanja rizicima, razvoj naprednim metodologija mjerenja rizika poput
internih rejting sustava koji svojom implementacijom u ključne procese izravno utječu na
donošenje kreditnih odluka, cjenovnu politiku, efikasnost unutarnjih procesa i sl.

Ujedno se pokušava usmjeriti supervizore na praćenje i poduzimanje prikladnih

aktivnosti s obzirom na procjenu rizika koju vrše banke. Basel II je preduhitren financijskom
krizom 2007-2010 koja je pokazala neke njegove slabosti. U primjeni u EU je od 2008.
Godine.

Baselski sporazum o kapitalu (Basel II) je dokument donesen od strane Baselskog

odbora za superviziju banaka u lipnju 2004. godine, a čija je službena primjena u nacionalnim
bankovnim sustavima zemalja članica Baselskog odbora započela 31. 12. 2006. godine.
Osnovni cilj Baselskog dokumenta na mikrorazini je usklađivanje strategije rizika i vlastitog
kapitala banaka, a na makrorazini održavanje sigurnosti i stabilnosti međunarodnog
bankovnog sustava.

Stoga supervizija ima odgovornost ocijeniti koliko su dobro banke upravljale

adekvatnošću kapitala u odnosu na rizike kojima su u svojem poslovanju izložene. Također
ovim se stupom pokušava učiniti bankovni menadžment učinkovitijim, kao i bankovne
supervizore.5

Financijska kriza koja pokazuje tragove od 2007 godine na američkom hipotekarnom

tržišta kao posljedica neodgovornog kreditiranja i prikrivanja rizika kroz sekuritizaciju
hipotekarnih portfelja, zatim se pojavljuje kriza likvidnosti. Potrebno je bilo sspašavanje
velikih financijskih institucija injekcijama državnog kapitala (2008 – 2009). A 2010 godine se
pojavljuju naznake dužničke krize nekoliko europskih država.

4
Birov M., Basel III-utjecaj nove regulative na financijska tržišta, banke i njihove korporativne klijente,
,Privredna banka Zagreb,rujan 2011,str. 3
5
Overview of The New Basel Capital Accord, Basel Committee on Banking Supervision Consultative
document, BIS, siječanj 2001, str 31.

6
 Stoga se financijska kroza od 2007-2010 pokušava regulirati kroz Basel III.

Baselski komitet kroz Treći stup novog Baselog standarda pokušava stvoriti i ohrabriti
postojanje tržišne discipline kroz niz zahtjeva koji omogućuju tržišnim standardima da dobiju
ključne informacije o rizičnoj izloženosti banke i razini kapitaliziranosti.

Struktura standarda koncipirana je na tri ključna područja u okviru kojih se nudi šest
preporuka za oblikovanje bilješki uz financijska izvješća banaka:6

1. Struktura kapitala

2. Izloženost rizicima i procjena rizika

3. Adekvatnost kapitala

Baselski komitet za izloženost riziku naglašava važnost objavljivanja dodatnih

informacija o prirodi rizične izloženosti institucije u obliku preporuka. Preporuka za banku
znači opsežnu i detaljnu elaboraciju rizičnih kategorija,vrsta rizika, komponenti rizika i
njihovih kvantitativnih i kvalitativnih obilježja.

Radi ovoga iznad navedenog za ovaj rad je od posebne važnosti druga stavka-izloženost
rizicima i procjena kapitala. Konkretno će se u nastavku osvrnuti na rizik likvidnosti prema
Baselu III.

U Baselu III su zadržani kapitalni zahtjevi a to su:

– kreditni rizik (promjene u sekuritizacijskom okviru)
– tržišni rizici (konzervativniji izračun, stresni scenariji)
– operativni rizici
Minimalna stopa adekvatnosti kapitala ostaje 8% ali se uvode dodatni kapitalni zahtjevi:
– dodatni zaštitni sloj kapitala
– protuciklički sloj kapitala
– dodatni kapitalni zahtjevi za sistemski rizik (sistemski značajne institucije)
Novi okvir za upravljanje rizikom likvidnosti
– osiguranje kratkoročne likvidnost
– osiguranje strukturne likvidnosti
Ostali elementi nove regulative:
– renumeracijske politike (plaće i bonusi);
6
A New Capital Adequancy Framework: Pillar 3- Market Discipline, siječanj,2001. str4.

7
 – leverage ratio;
– rejting agencije.

3. FAZE ISPUNJENJA DOGOVORA BASEL III

Potrebno je prikazati faze Basela III za naredne godine uzimajući u obzir likvidnost i
kapital. Svaka godina donosi povećanje i poboljšanje prema planiranim postotcima koje je
moguće vidjeti na slici 2 ispod.

Slika 1. Basel III- planirane faze

Izvor: http://www.bis.org/bcbs/basel3/basel3_phase_in_arrangements.pdf (20.01.2014.)

Iz slike je vidljivo kako je planirano razdoblje Basel III kreirano do 2019.godine čija
bi likvidnost pokrivenosti iznosila 100%. Minimalni zajednički kapitalni omjer je planiran
2019 godine dosegnuti 4,5%. Svijetlo plavim crticama su iskazani prelazni periodi.

8
 Konkretno za Europsku uniju i status pokretanja Basel III je u kategoriji 2. Kategorija
2 označava da se nacrt propisa objavio te mu je dodijeljena žuta boja koja označava da je
regulatorna adaptacija u tijeku.

Europski parlament i Vijeće EU-a postigli su dogovor o zakonodavnim tekstovima

provedbenih Basel III i daljnje mjere u korporativnom upravljanju i nagrađivanja strukture.
Zakonodavci se slažu da djelo treba stupiti na snagu prije kraja prva polovica godine, čime za
danom primjene smatraju da počne od 1. siječnja 2014.

Basel III je općenito podijeljen u tri faze, stoga u nastavku detaljnije o fazama.

Prva faza procjene Basel III ima za cilj pravovremeno usvajanje Basel III.

Prva faza ima za cilj osigurati da Basel III transponira u domaćim propisima u skladu s
dogovorenim rokovima. Ova faza ne pregledava sadržaj međunarodnih ili sadržaj u
domaćim propisima, a to je uloga druge faze treće faze procjene. Rezultati razini jedne
procjene se redovito ažurira i objavljuje.

Druga faza procjene Basel III - Cilj razine druge procjene je osigurati usklađenost
Baselskog odbor članova domaćih propisa s međunarodnim minimalnim zahtjevima
dogovorenim od strane Baselskog odbora. Ovaj proces će promicati potpunu i dosljednu
primjenu Basela III u pogledu identificiranja domaćih propisa i odredbi koje nisu u skladu s
dogovorenim pravilima Odbora i procjenu njihova utjecaja na financijsku stabilnost i na
međunarodnoj razini. Odbor je na razini druge procjene će također olakšati učinkovitost
dijaloga među članovima Povjerenstva o provedbi pitanja i izazova i osigurati pritisak ako je
potrebno.7

Druga faza ima Metodologiju procjene uključuje sljedeće ključne elemente:

 Druga faza procjena je činjenične prirode i usredotočuje se na pregled kompletnosti

(tj. da su sve potrebne odredbe Basel III usvojene) i dosljednost od domaćih propisa
(tj. obvezujući dokument koji učinkovito primjenjuju Basel III neovisno o oznaci) .

 Kad odstupanje od globalni standard je utvrđeno tijekom postupka procjene, ključni

faktori koji su uzeti u obzir su materijalnosti i utjecaj.

7
Bank for international Statemenst, Level 2 assessments http://www.bis.org/bcbs/implementation/l2.htm
21.01.2014.

9
  Domaće mjere koje nadilaze Basela minimalnih zahtjeva ne smatraju se nadoknaditi
nedosljednosti ili propusta identificiranih negdje drugdje, osim ako su u cijelosti i
izravno rješavanje uočenih nedostataka.

 Druga faza procjena je ograničena regulatornim pitanjima, a ne uzima u obzir

nadzorne prakse ili banke. Opseg u kojem će se Baselski okvir učinkovito provoditi
će nadzornici kroz propise dostaviti, a namijenjeni su da je ocijene kao dio treće faze
procesa implementacije.

Treća faza procjene Basel III ima za cilj osigurati dosljednost ishoda.

Baselski odbor Procjene regulatornih ishoda (Razina 3) nastojati osigurati metriku rizika
izračunatu prema bankama i da se na temelju standarda Basel dosljednih u praksi preko
banaka i propisima. Ova analiza proteže zaključke Odbora razine 1 i razine 2 procjenama -
koji se fokusiraju na nacionalnim pravilima i propisima - za implementaciju na razini cijele
banke.

Odbor ima početni fokus na bankama te izračunavanju rizika ponderirane aktive (RWAs,
ili nazivniku adekvatnosti kapitala Basel omjer). Razlike u primjeni standarda može dovesti
do razlike u omjerima kapitala. Rad razlikuje varijacije u RWAs koji su na temelju procjene
rizika (tj. zbog razlika u riziku na temeljne izloženosti / portfolio razini) i praksa-based (npr.
zbog odabira modela ili umjeravanje parametara modela, prosuđivanje, primjena nadzornog
diskrecija).

Odbor je uspostavio dvije stručne skupine: jedna skupina razmatra izračun RWAs za
kreditni rizik u knjizi banke, a drugi za tržišni rizik u knjizi trgovanja. Te grupe su procjene
da li postoje materijalni nedosljednosti u načinu banke izračunali RWAs.8

8
Ibid

10
ZAKLJUČAK

Baselski sporazum o kapitalu traži od banaka da povećaju osjetljivost na rizike na način

da naprave poveznicu između visine kapitalnih zahtjeva i visine izloženosti riziku. Povećana
izloženost riziku implicira povećane kapitalne zahtjeve i vrijedi obrnuto, niža izloženost
riziku uvjetuje niže kapitalne zahtjeve.
Rad za početak uvodi u osnovne pojmove radi daljnjeg boljeg razumijevanja Baselskih
sporazuma prije Basela III.

Basel I treba osigurati stabilnost financijskog sustava kroz njegovu adekvatnu

kapitaliziranost u odnosu na rizike kojima je izložen. Za razliku od Basela I, Basel II osim
uvođenja kapitalnih zahtjeva za operativni rizik, najvažnije promjene su na strani kreditnog
rizika gdje su dopušteni "napredni" pristupi izračunu kapitalnih zahtjeva temeljeni na internim
rejting sustavima koje banke razvijaju i koriste.

Unutar Basel I i II okvira, rizik likvidnosti bio je uglavnom zanemaren (dijelom i zbog
činjenice da nekoliko desetljeća unatrag nije zabilježeno sistemsko zaustavljanje globalnih
tokova novca). Stoga, Basel III se snažno vraća na ovu problematiku i definira minimalne
standarde upravljanja likvidnošću.

Financijska kriza koja se dogodila 2007-2010 pokušava se regulirati kroz Basel III
budući da je Basel II bio nemoćan.

Baselski komitet kroz Treći stup novog Baselog standarda pokušava stvoriti i ohrabriti
postojanje tržišne discipline kroz niz zahtjeva koji omogućuju tržišnim standardima da dobiju
ključne informacije o rizičnoj izloženosti banke i razini kapitaliziranosti.

Basel III za sad uspješno provodi svoj plan prema godinama koje su prošle te ima jasan
cilj i plan za nadolazeće godine u kojima treba ispuniti zapisano. Jasan plan prikazan je u
dijelu Faze ispunjenja dogovora Basela III.

Zaključno sa 2019 godinom Basel III bi trebao ispuniti svoj proces.

11
LITERATURA

Knjige:

1. Horne, J.: Financijsko upravljanje i politika, Zagreb, 1993.,

2. Kandžija, V., Živko, I.; Poslovna politika Banaka,Sveučilište u Mostaru Ekonomski

fakultet, Sveučilište u Rijeci ekonomski fakultet, Mostar-Rijeka, 2004.,

3. Prohaska, Z.: Analiza vrijednosnih papira, Info invest d.o.o., Zagreb, 1996.,

4. Salvatore D.:Ekonomija za menadžere u svjetskoj privredi, Mate, Zagreb, 1994.,

Članci:

5. A New Capital Adequancy Framework: Pillar 3- Market Discipline, siječanj, 2001.,

6. Europski odbor za bankovne supervizije – Smjernice za raspodjelu likvidnosnih

troškova i koristi, 27. Listopad 2010

7. Haramija, Đ.; Rizici u poslovanju banaka i štedionica, RRIF br.16, 1995.,

8. Overview of The New Basel Capital Accord, Basel Committee on Banking

Supervision Consultative document, BIS, siječanj, 2001.,

9. Prga, I., Šverko, I,:Izloženost banaka tržišnim rizicima, Pregledni znanstveni članak
336.71:336.76, Zbornik ekonomskog fakulteta, Zagreb, 2005.,

10. Sound Practices for Managing Liquidity in Banking Organisations, Basel Committee
on Banking Supervision, Basel, 2002.,

Web izvori:

11. Birov M., Basel III-utjecaj nove regulative na financijska tržišta, banke i njihove
korporativne klijente, Privredna banka Zagreb, rujan 2011.,
12. Bank for international Statemenst, Level 2 assessments
http://www.bis.org/bcbs/implementation/l2.htm (20.01.2014.)
13. http://www.bis.org/bcbs/basel3/basel3_phase_in_arrangements.pdf (20.01.2014.)

12
14. Hrvatska narodna banka,Smjernice za raspodjelu likvidnosnih troškova, Publikacija
27.10.2010, str. 5 http://www.hnb.hr/supervizija/papiri_cebs-eba/h-smjernice-za-
raspodjelu-likvidnosti-troskova-koristi.pdf (24.01.2014.)

13