Republika Srpska Republic of Srpska

Univerzitet u Istočnom Sarajevu University of Eastern Sarajevo

Fakultet poslovne ekonomije Faculty of Business Economics

Bijeljina Bijeljina

SEMINARSKI RAD

Predmet: Teorija i analiza bilansa

Tema: Analiza ocjene kreditnog boniteta preduzeća „Nesto Petrol“ a.d.

Banja Luka za period od 2011. do 2013. godine

Mentor Student
Doc. dr Vitomir Starčević Nataša Stanišić 97/12

Bijeljina, 2014. godine

 SADRŽAJ

UVOD.................................................................................................................3
1.POJAM, PREDMET I CILJEVI ANALIZE FINANSIJSKIH
IZVJEŠTAJA…………………………………..……………………...………4

SAŽETI BILANS STANJA................................................................................6

SAŽETI BILANS USPJEHA………………………………………............ ......9
2. OCJENA KREDITNOG BONITETA PREDUZEĆA „NESTRO
PETROL“A.D. B. LUKA PO TRADICIONALNOM POSTUPKU…...…11
2.1. Finansijski položaj preduzeća „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka............................11
2.1.1. Finansijska ravnoteža..............................................................................................11
2.1.1.1. Kratkoročns finansijska ravnoteža……………………………………………13
2.1.1.2. Dugoročna finansijska ravnoteža……………………………………..………14
2.1.1.3. Stopa pokrivenosti zaliha……………………………….…………………….15
2.1.2. Likvidnost........................................................................................... ...................16
2.1.2.1. Tekuća (opšta) likvidnost………………………………………….…………17
2.1.2.2. Koeficijent redukovane (ubrzane) likvidnosti……………………..…………18
2.1.2.3. Koeficijent trenutne likvidnosti………………………………………..…….19
2.1.2.4. Prosječan broj dana naplate potraživanja………………………….…………20
2.1.3. Solventnost…………………………………………………………………… ......20
2.1.4. Zaduženost………………………………………………………………………... 21
2.1.5. Adekvatnost kapitala…………………………………………………………….. 22
2.2. Imovinski položaj preduzeća “Nesto Petrol a.d. Banja Luka…………………….. 24
2.2.1. Struktura imovine………………………………………………………………… 24
2.2.2. Stanje i efikasnost imovine……………………………………………………….. 27
2.2.3. Koeficijenti obrta…………………………………………………………………. 28
2.3. Prinosni položaj preduzeća „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka……………………. 30
2.3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda……………………………….... 30
2.3.1.1. Poslovni prihodi………………………………………………………….…31
2.3.1.2. Poslovni rashodi……………………………………………….……………32
2.3.2. Struktura prihoda i rashoda……………………………………………………. ....33
2.3.3. Profitabilnost preduzeća…………………………………………………………..34
2.3.4. Rizik ostvarenja finansijskog rezultata……………………………………....……36
2.3.5. Rentabilnost……………………………………………………………………….36
3.NOVIJE METODE ANALIZE OCJENE KREDITNOG BONITETA PREDUZEĆA“Z-
skore”i“ZETA”ANALIZA……......……………………36
ZAKLJUČAK……………………...……………………………………………….………..36
LITERATURA……………………..…………………………………………….………….37
 UVOD

Analiza ocjene kreditnog boniteta preduzeća podrazumijeva ispitivanje poslovanja preduzeća

putem ispitivanja izraženosti performansi koje preduzeće posjeduje. Postoje različiti pristupi
ocjeni boniteta preduzeća, zavisno od toga da li se ta ocjena odnosi samo na analizu
pokazatelja koji potvrđuju da je preduzeće siguran dužnik, ili na indikatore koji potvrđuju
položaj preduzeća na tržištu, ukazuju na njegovu perspektivu poslovnog razvoja i poslovnu
orijentaciju.

Bonitet potiče od latinske riječi ”bonus”, koja znači dobar i predstavlja skup osobina jednog
privrednog subjekta. Bonitet preduzeća ima svoj uži i širi smisao. U užem smislu bonitet
izražava kreditnu sposobnost i likvidnost firme, a u širem smislu njegovu ukupnu poziciju -
organizacionu, kadrovsku i materijalno - finansijsku konstituciju, poziciju na tržištu, poslovnu
reputaciju, razvojne programe i poslovnu perspektivu, a otuda i kreditnu sposobnost i
likvidnost. Ocjena boniteta preduzeća se po pravilu daje na osnovu bar tri uzastopna bilansa
s ciljem da se uoče tendencije promjena prinosnog, imovinskog i finansijskog položaja.

Bonitet preduzeća ne može se izjednačiti sa njegovom likvidnošću. Neko preduzeće može biti
nelikvidno u određenom vremenskom periodu a da se pri tome izvedu pozitivne ocjene o
njegovom bonitetu. Bonitet preduzeća uvijek obuhvata mogućnost realizacije preduzeća,
stepen naplativosti njegovih potraživanja, sigurnost plasmana u to preduzeće, njegovu
kreditnu sposobnost, ali i dosta širu dimenziju kojoj treba dati značajniju pažnju.

Analiza kreditne sposobnosti pomoću metoda koeficijenata se najčešće koristi u praksi.

Suština metoda sastoji se u korišćenju koeficijenata utvrđenih na bazi odnosa pojedinih
bilansnih pozicija i njihovom poređenju sa standardnim, teorijskim i empirijskim veličinama.

U ovom seminarskom radu prikazujemo kako se utvrđuje finansijski položaj koji je određen
stanjem finansijske ravnoteže, likvidnosti, solventnosti, zaduženosti i odražavanje realne
vrijednosti kapitala. Objasnićemo imovinski položaj preduzeća koji podrazumijeva analizu
strukture bilansa stanja, efikasnosti imovine i koeficijenta obrta. Takođe, analiziraćemo
prinosni položaj preduzeća koji određuje strukturu poslovnih prihoda i rashoda.

Ovaj rad se bavi analizom finansijskih izvještaja preduzeća „NESTRO PETROL“ a.d. iz Banja
Luke, za period od 2011. godine do 2013. godine.
 1. POJAM, PREDMET I CILJEVI ANALIZE
FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Riječ analiza potiče od grčke riječi analysis što znači rastavljanje, raščlanjavanje neke
1

cjeline na njene sastavne dijelove, dok se ne dođe do njenih elemenata koji su dalje nedjeljivi. 1

Analiza finansijskih izvještaja najvažniji je dio cjelokupne analize poslovanja preduzeća. Njen
značaj se ogleda u tome što ona pruža čitav niz informacija o poslovanju jednog poslovnog
subjekta, koji će poslužiti kako internim, tako i eksternim korisnicima finansijskih izvještaja
za njihove potrebe.
Interni korisnici, odnosno oni koji predstavljaju radni kolektiv datog preduzeća, bilo da su na
višem ili nižem nivou upravljanja, ove informacije će iskoristiti u svrhu donošenja kvalitetnih
poslovnih odluka i kreiranju korektivnih mjera u slučaju da iste pokazuju da se preduzeće
suočava sa nekim problemima.
Eksterni korisnici će ove informacije iskoristiti u svrhu sagledavanja položaja datog
preduzeća na tržištu, odnosno njegovog boniteta ili platežne sposobnosti, njegovom uticaju na
cjelokupnu privredu preko maksimizacije dobiti i sl. Sve te informacije koje su nastale kao
rezultat finansijskih izvještaja, sigurno da će istim poslužiti i prilikom donošenja odluke o
saradnji sa datim preduzećem, odnosno njegovoj isplativosti.
Poslovna analiza, kao upravljačka funkcija, jeste neprekidan proces sistematskog ispitivanja i
ocjenjivanja uspješnosti/neuspješnosti poslovanja privrednog subjekta, uzroka odstupanja i
neiskorišćenih potencijala i mogućnosti kreiranja novih – u cilju informisanja menadžmenta i
drugih interesanata (internih i eksternih) o nastaloj poslovnoj situaciji i mogućnostima daljeg
rasta i razvoja poslovanja. Za uspješno poslovanje preduzeća neophodno je poznavanje
2

osnovne postavke analize finansijskih izvještaja. Suština definisanja pojma analize

finansijskih izvještaja, jeste da analiza treba da podvrgne posmatranju, ispitivanju, ocjeni i
formulisanju dijagnoze onih procesa koji su se desili u preduzeću, i koji se kao takvi nalaze
sažeti u okviru finansijskih izvještaja. Finansijska analiza predstavlja iscrpno „istraživanje,
kvantificiranje, deskripciju i ocjenu finansijskog statusa i uspješnosti poslovanja preduzeća“.

Predmet analize finansijskih izvještaja su godišnji izvještaji preduzeća, koji sadrže bilans
stanja, bilans uspjeha, izvještaj o tokovima gotovine, izvještaja o promjenama na kapitalu,
napomene i izvještaj revizora. Godišnji izvještaj postao je zakonom propisana obaveza za
preduzeća, a samim tim i predmet finansijske analize.Cilj finansijskih izvještaja je pružanje
informacija o promjenama i rezultatima u finansijskom položaju preduzeća, koje se koriste pri
donošenju ekonomskih odluka. Ciljevi finansijskih izvještaja mogu se podijeliti na opšte i

1 Doc.dr Božo Vukoja; Analiza finansijskih instrumenata pomoću ključnih pokazatelja; str. 2- www.revident.ba
2 Prof.dr Đoko N. Malešević, Doc.dr Vitomir B. Starčević; Poslovna analiza, Fakultet poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010., str. 66
posebne. Opšti ciljevi odnose se na sagledavanje zarađivačke sposobnosti preduzeća i
finansijskog položaja preduzeća, njenih novčanih tokova i promjena kapitala u cilju pružanja
informacija korisnicima analiza.
Da bi se izvršila analiza finansijskog izvještaja potrebno je sagledati bilans stanja i bilans
uspjeha. Bilans stanja pruža informacije o imovini i obavezama preduzeća. Bilans uspjeha
pruža informacije o prihodima, rashodima i rezultatima poslovne aktivnosti, odnosno
pokazuje poslovni uspjeh preduzeća.

Finansijska analiza uključuje:

1. Analizu finansijskog položaja preduzeća,

2. Analizu prinosnog položaja preduzeća,
3. Analizu imovinskog položaja preduzeća.
Ova tri segmenta finansijske analize međusobno se prožimaju i dopunjuju, tako da se ocjena
boniteta preduzeća ne može utvrditi bez prethodno sprovedenih analiza.

Analiza finansijskih izvještaja da bi bila uspješna neophodno je poznavanje cjelokupnog

poslovanja poslovnog subjekta, primjena računovodstvenih politika kao i postavljanje
strategije razvoja. Kod sastavljanja i analiziranja finansijskih izvještaja pozitivno utiče
iskustvo pri tumačenju dobijenih rezultata, takođe utiče i na donošenje odluka na osnovu
analize.

SAŽETI BILANS STANJA

Sažeti bilans stanja preduzeća „Nestro Perol“ a.d. Banja Luka za period od 2011.do 2013.
godine

    - u KM -
Iznos
POZICIJA AOP
2011 2012 2013
AKTIVA        
A. STALNA IMOVINA 001 90.785.415 68.960.784 71.513.648
I Nematerijalna ulaganja 002 9.517.772 3.058.206 2.853.962
II Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione
nekretnine 008 79.369.136 63.896.798 61.650.698
III Biološka sredstva i sredstva kulture 015 6.969 10.731 5.572
IV Dugoročni finansijski plasmani 021 1.891.538 1.995.049 7.003.416
V Odložena poreska sredstva 030 - - -
B. TEKUĆA IMOVINA 031 32.493.864 24.254.306 30.298.963
I Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog
poslovanja namijenjena prodaji 032 14.133.762 11.593.393 11.407.352
II. Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina 039 18.360.102 12.660.913 18.891.611
1. Kratkoročna potraživanja 040 14.612.279 9.447.476 16.157.223
2. Kratkoročni finansijski plasmani 046 144.490 155.065 303.040
3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 055 3.104.890 2.041.062 1.449.398
4. Porez na dodatu vrijednost 058 - 54.423 27.953
5. Aktivna vremenska razgraničenja 059 498.443 962.887 953.997
III Odložena poreska sredstva 060 - - -
V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 061 - - -
G. POSLOVNA AKTIVA 062 123.279.279 93.215.090 101.812.611
D. VANBILANSNA AKTIVA 063 12.200.787 14.164.373 2.454.610
Đ. UKUPNA AKTIVA 064 135.480.066 107.379.463 104.267.221
PASIVA        
A. KAPITAL 101 33.404.660 8.068.711 8.520.204
I OSNOVNI KAPITAL 102 4.009.274 7.216.297 4.009.274
1. Akcijski kapital 103 4.009.274 4.009.274 4.009.274
2. Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću 104 - - -
3. Zadružni udjeli 105 - - -
4. Ulozi 106 - - -
5. Državni capital 107 - - -
6. Ostali osnovni capital 108 - - -
II UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL 109 - - -
III EMISIONA PREMIJA 110 - - -
IV REZERVE 111 - - -
V REVALORIZACIONE REZERVE 114 46.579.124 27.440.235 26.440.118
VI NEREALIZOVANI DOBICI PO OSNOVU FINANCIJSKIH SREDSTAVA
RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU 115 - 217.992 -
VII NEREALIZOVANI GUBICI PO OSNOVU FINANCIJSKIH SREDSTAVA
RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU 116 - - 2.436.138
VIII NERASPOREĐENI DOBITAK 117 383.498 - 41.164
IX GUBITAK DO VISINE KAPITALA 122 17.567.236 23.598.790 22.741.237
B. DUGOROČNA REZERVISANJA 125 329.963 360,791 262.823
V. OBAVEZE 132 89.544.656 84.785.588 93.029.584
I. Dugoročne obaveze 133 22.575.739 21.115.148 25.136.082
II. Kratkoročne obaveze 142 66.968.917 63.670.440 67.893.502
1. Pasivna vremenska razgraničenja 159 858.511 646.661 2.748.472
Iznos
POZICIJA AOP
2011 2012 2013
G. POSLOVNA PASIVA 161 123.279.279 93.215.090 101.812.611
D. VANBILANSNA PASIVA 162 12.200.787 14.164.373 2.454.610
Đ. UKUPNA PASIVA 163 135.480.066 107.379.463 104.267.221

Bilans stanja je finansijski izvještaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja
obračuna. Drugim riječima, bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i njihovih izvora
na određen dan, izražen u novcu. Takođe, bilans stanja predstavlja osnovni računovodstveni
izvještaj i služi za prezentovanje podataka o stanju imovine, kapitala i obaveza pravnog lica
na dan bilansiranja. 4

Na strani aktive nalazi se imovina, a na strani pasive kapital i obaveze. Aktiva i pasiva bilansa
stanja uvijek se nalazi u ravnoteži, a to znači da je aktiva jednaka pasivi, odnosno da je
imovina jednaka kapitalu i obavezama. Ako bilans stanja nije u ravnoteži, onda praktično
bilans stanja i ne postoji. Ukoliko finansijski rezultat nije raspoređen , iskazuje se u bilansu
stanja, na taj način uspostavlja se ravnoteža između aktive i pasive.
Bilans stanja može biti prikazan u vidu jednostranog ili dvostranog računa. Kod dvostranog
računa bilansa stanja na lijevoj strani prikazana je aktiva, a na desnoj strani pasiva. Bilans
stanja u vidu jednostranog računa prvo prikazuje aktivu, a ispod nje pasivu.
Na lijevoj strani, u aktivi, iskazuju se konkretna sredstva, sredstva po sastavu i funkciji a na
desnoj strani, u pasivi, iskazuju se izvori tj. način pribavljanja ovih sredstava.
Glavne kategorije sredstava koje se svrstavaju u aktivu su:

1. stalna imovina (nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, dugoročni finansijski

plasmani);
2. zalihe;
3. kratkoročna potraživanja;
4. kratkoročni finansijski plasmani;

Glavne grupacije izvora sredstava su:

1. kapital (osnovni kapital, rezerve i neraspoređeni višak prihoda – dobitak);

2. dugoročna rezervisanja;
3. obaveze (kratkoročne i dugoročne);

Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja višak aktive nad pasivom, prikazuje se u pasivi.
Negativan finansijski rezultat, koji predstavlja manjak aktive nad pasivom, prikazuje se u
aktivi.

SAŽETI BILANS USPJEHA

Sažeti bilan uspjeha preduzeća “Nesto Petrol” a.d. Banja Luka za period od 2011. do 2013.
godine

      - u KM -
Iznos
POZICIJA AOP
2011 2012 2013

A. POSLOVNI PRIHODI I RASHODI        

I POSLOVNI PRIHODI 201 227.987.443 274.963.409 297.940.169
1. Prihodi od prodaje robe 202 226.758.888 274.266.801 296.833.433
2. Prihodi od prodaje učinaka 206 315,017 466.114 784.473
3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 210 - - 1.376
4. Povećanje vrijednosti zaliha učinka 211 - - -
5.Smanjenje vrijednosti zaliha učinka 212 - - -
6. Povećanje vrijednosti investicionih nekretnina i 213 - 36.989 -
bioloških sredstava koja se ne amortizuju
7. Smanjenje vrijednosti investicionih nekretnina i
bioloških sredstava koja se ne amortizuju 214 - (84.505) -
8. Ostali poslovni prihodi 215 913.538 278.010 320.887
II. POSLOVNI RASHODI 216 230.933.928 275.883.608 293.702.852
1. Nabavna vrijednost prodate robe 217 204.035.238 249.404.490 267.178.269
2. Troškovi materijala 218 1.714.837 1.890.573 1.528.307
3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi 219 15.682.804 14.019.818 13.219.317
4. Troškovi proizvodnih usluga 222 3.014.312 3.045.747 3.631.619
5. Troškovi amortizacije i rezervisanja 223 4.323.930 4.448.840 5.432.446
5.1.Troškovi amortizacije 224 4.269.553 4.371.452 3.429.544
5.2. Troškovi rezervisanja 225 54.377 77.388 2.002.902
6. Nematerijalni troškovi 226 1.239.175 1.709.958 1.774.017
7. Troškovi poreza 227 896.115 1.336.751 910.577
8. Troškovi doprinosa 228 27.517 27.431 28.300
B. POSLOVNI DOBITAK 229 - - 4.237.317
V. POSLOVNI GUBITAK 230 (2.946.485) (920.199) -
G. FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI
I FINANSIJSKI PRIHODI 231 73.683 301.787 123.108
II FINANSIJSKI RASHODI 238 980.700 1.289.679 1.517.130
1. Rashodi kamata 240 355.152 639.807 487.001
D. DOBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI 244 - - 2.843.295
Đ. GUBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI 245 (3.853.502) (1.908.091) -
E. OSTALI PRIHODI I RASHODI
I OSTALI PRIHODI 246 10.394.369 1.144.023 478.315
II OSTALI RASHODI 257 1.773.421 3.283.091 2.550.756
Ž. DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I
RASHODA 268 8.620.948 - -
Z. GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I
RASHODA 269 - (2.139.068) (2.072.441)
Iznos
POZICIJA AOP
2011 2012 2013
I. PRIHOD I RASHOD OD USKLAĐIVANJA VRIJEDNOSTI
IMOVINE
I Prihodi od usklađivanja vrijednosti imovine 270 - 1.218.853 -
II Rashodi od usklađivanja vrijednosti imovine 280 4.564.906 7.051.940 326.446
J. DOBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA
VRIJEDNOSTI IMOVINE 289 - - -
K. GUBITAK PO OSNOVU USKLAĐIVANJA
VRIJEDNOSTI IMOVINE 290 (4.564.906) (5.833.087) (326.446)
L. PRIHODI PO OSNOVU PROMJENE
RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I
ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA 291 101.044 295.976 42.039
LJ. RASHODI PO OSNOVU PROMJENE
RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I
ISPRAVKE GREŠAKA IZ RANIJIH GODINA 292 181.204 461.278 219.411
M. DOBITAK I GUBITAK PRIJE
OPOREZIVANJA
I Dobitak prije oporezivanja 293 122.380 - 267.036
II Gubitak prije oporezivanja 294 - (10.045.548) -
N. TEKUĆI I ODLOŽENI POREZ NA DOBIT
I Odloženi poreski rashodi perioda 296 - - -
II Odloženi poreski prihodi perioda 297 - 2.573.863 201.302
NJ. NETO DOBITAK I NETO GUBITAK
 PERIODA
1. Neto dobitak tekuće godine 298 122.380 - 41.164
2. Neto gubitak tekuće godine 299 - (7.471.685) -
O. UKUPNI PRIHODI 300 238.556.539 277.924.048 298.583.631
P. UKUPNI RASHODI 301 238.434.159 287.969.596 298.316.595

Bilans uspjeha je račun dobitka ili gubitka, predstavlja pregled prihoda, rashoda i
finansijskog rezultata. Finansijski rezultat nastaje kao razlika između prihoda i rashoda u
utvrđenom obračunskom periodu. Bilans uspjeha iskazuje vrijednosno ukupno povećanje
sopstvenog kapitala (prihodi) i ukupno smanjenje sopstvenog kapitala (rashodi) u toku
obračunskog perioda.
Ono što je karakteristika bilansa uspjeha jeste da se u njemu prihodi, rashodi i finansijski
rezultat iskazuju u više podbilansa. S obzirom da je bilans uspjeha po svojoj prirodi
vremenski račun, obračun tačnog periodičnog rezultata, zahtjeva tačno vremensko alociranje
prihoda i rashoda kao komponenti rezultata, što podrazumijeva da obračunati prihodi i rashodi
u bilansu uspjeha treba da se odnose na posmatrani vremenski (obračunski) period za koji se
uspjeh obračunava. To znači da prihodima treba nasuprot da stoje troškovi koji su ih izazvali,
što je saglasno principu uzročnosti (korelacije).

Po svom obliku ili formi, bilans uspjeha može se prikazati u vidu dvostranog ili jednostranog
računa. Ako se prikazuje u vidu dvostranog računa, na lijevoj strani se iskazuju rashodi i
pozitivan finansijski rezultat – dobitak. A na desnoj strani iskazuju se prihodi i negativan
finansijski rezultat – gubitak. Ukoliko se ne iskazuje dobitak niti gubitak, to znači da su
iskazani rashodi jednaki iskazanim prihodima i tada je ostvaren nulti finansijski rezultat.

Ako se bilans uspjeha prikazuje u vidu jednostranog računa, prvo se iskazuju prihodi, potom
rashodi i na kraju finansijski rezultat kao njihova razlika. Ako su prihodi veći od rashoda onda
je ostvaren pozitivan finansijski rezulata – dobitak. A ako su rashodi veći od prihoda ostvaren
je negativan finansijski rezultat – gubitak. Ako su prihodi jednaki rashodima onda je ostvaren
nulti finansijski rezultat.

2. OCJENA KREDITNOG BONITETA PREDUZEĆA „NESTO

PETROL“ A.D. BANJA LUKA PO TRADICIONALNOM POSTUPKU

2.1. Finansijski položaj preduzeća „NESTRO PETROL“ a.d. B. LUKA

2.1.1. Finansijska ravnoteža

FINANSIJSKA RAVNOTEŽA
u KM
 POZICIJA AOP 2011 2012 2013
1. Kratkoročna potraživanja 040 14.612.279 9.447.476 16.157.223
2. Kratkoročni finansijski plasmani 046 144.490 155.065 303.040
3. Gotovina i gotovinski ekvivalenti 055 3.104.890 2.041.062 1.449.398
4. Aktivna vremenska razgraničenja 059 498.443 962.887 953.997
I. Kratkoročno vezana sredstva (1 do 4)   18.360.102 12.606.490 18.863.658
   
5. Kratkoročne obaveze 142 66.968.917 63.670.440 67.893.502
II. Kratkoročni izvori finansiranja (5)   66.968.917 63.670.440 67.893.502
   
KRATKOROČNA FIN. RAVNOTEŽA (I/II)   0.274 0.198 0.278
REFERENTNA VRIJEDNOST - Kratkor. fin. ravnoteža
  1,000 1,000 1,000
(Veće od ...)
   
7. Upisani neuplaćeni kapital 109 - - -
8. Stalna imovina 001 90.785.415 68.960.784 71.513.648
9. Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog
032
poslovanja namijenjena prodaji 14.133.762 11.593.393 11.407.352
III. DUGOROČNO VEZANA IMOVINA (7 do 9)   104.919.177 80.554.177 82.921.000
   
10. Kapital 101 33.404.660 8.068.711 8.520.204
11. Dugoročna rezervisanja 125 329.963 360.791 262.823
12. Dugoročne obaveze 133 22.575.739 21.115.148 25.136.082
IV. TRAJNI I DUGOROČNI KAPITAL (10 do 12)   56.310.326 29.544.650 33.919.109
   
DUGOROČNA FINANSIJSKA RAVNOTEŽA (III/IV)   1.863 2.727 2.444
REFERENTNA VRIJEDNOST - Dugor. fin. ravnoteža
  1,000 1,000 1,000
(Manje od ...)
   
13. Trajni i dugoročni kapital 101,125,133 56.310.326 29.544.650 33.919.109
14. Stalna imovina i upisani neuplaćeni kapital 001,109 90.785.415 68.960.784 71.513.648
15. Neto obrtni kapital (13–14)   34.475.089 39.416.134 37.594.539
16. Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog
032
poslovanja namijenjena prodaji 14.133.762 11.593.393 11.407.352
STOPA POKRIVENOSTI ZALIHA (15/16 * 100)   243.92% 339.99% 329.56%
REFERENTNA VRIJEDNOST - Stopa pokrivenosti zaliha
  100,00% 100,00% 100,00%
(Veće od ...)

Finansijski položaj preduzeća primarno determiniše njegove mogućnosti finansiranja i

izražava se obimom i strukturom sredstava i kapitala, kao i njihovim međuodnosima - koji se
iskazuju u bilansu stanja preduzeća. Analiza finansijskog položaja preduzeća zasniva se na
analizi finansijske ravnoteže, analizi pasive sa aspekta vlasništva, odnosno analizi
zaduženosti, zatim analizi solventnosti i analizi mogućnosti održavanja realne vrijednosti
sopstvenog kapitala.

Prilikom analize finansijskog položaja preduzeća, najbitniju determinantu čini analiza

finansijske ravnoteže koja može da se ostvaruje kao kratkoročna i dugoročna finansijska
ravnoteža. Kratkoročna finansijska ravnoteža se odnosi na sposobnost preduzeća da trenutno
izmiri sve dospjele obaveze koje ima i utvrđuje se odnosom likvidnih i kratkoročno vezanih
sredstava s jedne, i kratkoročnih obaveza, s druge strane. Dugoročna finansijska ravnoteža
odnosi se na sposobnost preduzeća da u dužem roku, izmiruje svoje obaveze i utvrđuje se iz
odnosa dugoročno vezane imovine preduzeća i trajnog kapitala i dugoročnog kapitala.
Preduzeće posjeduje finansijsku ravnotežu, ukoliko su njegova sredstva po obimu i rokovima
vezivanja (neunovčivosti) jednaka obimu i vremenu raspoloživosti izvora finansiranja.

2.1.1.1. Kratkoročna finansijska ravnoteža

2.1.1.12.2
Kratkoročna finansijska ravnoteža utvrđuje se odnosom likvidnih i kratkoročno vezanih
sredstava, s jedne strane, i kratkoročnih obaveza, s druge strane. Ukoliko su likvidna sredstva
5

i kratkoročno vezana sredstva jednaka kratkoročnim izvorima finansiranja, odnosno ako je

njihov odnos 1:1, to znači da kratkoročna ravnoteža postoji. Odnos 1:1 odgovara pravilu
finansiranja acid-test. Ukoliko je koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže veći od 1,
preduzeće ostvaruje kratkoročnu finansijsku ravnotežu i obrnuto, a ako je koeficijent
kratkoročne finansijske ravnoteže manji od 1, preduzeće neće ostvariti kratkoročnu
finansijsku ravnotežu.
Preduzeće „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka, u sve tri posmatrane godine nije ostvarilo
kratkoročnu finansijsku ravnotežu jer je referentna vrijednost manja od 1.

Grafik broj 1. Koeficijent kratkoročne finansijske ravnoteže

2
2
2.2.
2.1.1.2. Dugoročna finansijska ravnoteža

Dugoročna finansijska ravnoteža dobija se stavljanjem u odnos dugoročno vezanih

sredstava, s jedne strane, i trajnog i dugoročnog kapitala s druge strane. Jednačina
dugoročne finansijske ravnoteže odgovara zlatnom bilansnom pravilu u širem smislu, koje
zahtijeva da dugoročno vezana sredstva budu jednaka trajnim i dugoročnim izvorima
finansiranja.6 Ukoliko je koeficijent dugoročne finansijske ravnoteže manji od 1, znači da
je u toj godini dugoročna finansijska ravnoteža dobra, a ukoliko je koeficijent dugoročne
finansijske ravnoteža veći od 1, dugoročna finansijska ravnoteža nije dobra.
Posmatrano preduzeće u 2011. godini nije ostvarilo dugoročnu finansijsku ravnotežu, jer je
koeficijent dugoročne finansijske ravnoteže veći od 1 i iznosi 1,863. U 2012. godini,
koeficijent iznosi 2,727 što nam pokazuje da preduzeće nije ostvarilo dugoročnu finansijsku
ravnotežu. U 2013. godini koeficijent dugoročne finansijske ravnoteže iznosi 2,444 što nam
pokazuje da preduzeće nije ostvarilo dugoročnu finansijsku ravnotežu ni u jednoj od
analizirane tri godine.
I OVDJE VAŽI ISTA KONSTATACIJA KAO I KOD KRATKOROČNE FINANSIJSKE
RAVNOTEŽE, KAKO ZA KOMENTAR, TAKO I ZA GRAFIČKI PRIKAZ.

Grafik broj 2. Koeficijent dugoročne finansijske ravnoteže

6 Tuševljak dr Spasoje, Rodić dr Jovan; Finansije preduzeća; CONSSECO INSTITUT, Beograd – S.Sarajevo, 2003. godina, str. 375

2.1.1.3.
2.1.1.3. Stopa pokrivenosti zaliha

Stopa pokrivenosti zaliha dobija se stavljanjem u odnos neto obrtnog kapitala i stalnih zaliha
(zaliha, stalnih sredstava i sredstava obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji). Neto
obrtni kapital predstavlja razliku između trajnog i dugoročnog kapitala umanjenog za stalnu
imovinu i upisani neuplaćeni kapital. Referentna vrijednost stope pokrivenosti zaliha treba da
bude veća od 100%, što znači da je neto obrtni kapital veći od stalnih zaliha. To pokazuje da
je dugoročna finansijska ravnoteža pomjerena ka obrtnom fondu, čime je stvorena sigurnost
za održavanje likvidnosti u oblasti dugoročnog finansiranja. FUSNOTA?
Kada je stopa pokrivenosti zaliha manja od 100%, neto obrtni kapital manji je od stalnih
zaliha, što znači da je dugoročna finansijska ravnoteža pomjerena ka stalnim zalihama, u tom
slučaju ugroženo je održavanje likvidnosti u oblasti dugoročnog finansiranja. Ukoliko je stopa
pokrivenosti zaliha 100%, neto obrtni kapital jednak je stalnim zalihama, što znači da postoji
dugoročna finansijska ravnoteža.
U posmatranom periodu zalihe preduzeća „Nesto Petrol“ a.d. Banja Luka se smanjuju iz
godine u godinu što je dobro za preduzeće, jer nije dobro imati velike količine zaliha. U 2011.
godini stopa pokrivenosti zaliha je iznad referentne vrijednosti i iznosi 243,92%. U 2012.
godini stopa pokrivenosti zaliha iznosi 339,99%.U 2013. godini preduzeće je ostvarilo
zadovoljavajuću stopu pokrivenosti zaliha koja iznosi 329,56% iz razloga što je vrijednost
neto obrtnog kapitala znatno veća u odnosu na vrijednost zaliha u tom periodu.

Grafik broj 3. Stopa pokrivenosti zaliha

2.1.2.Likvidnost preduzeća

LIKVIDNOST
u KM
P O Z IDobavljači
CIJA  181 odnosno 365 AOP 2011 2012 2013
         
Tekuća likvidnost:
Tekuća imovina /
031/142 0.485 0.381 0.446
Kratkoročne obaveze
REFERENTNA VRIJEDNOST - Tekuća
  2,000 2,000 2,000
likvidnost (Veće od ...)
 
Redukovana likvidnost
gotovina + kratkoročna potraživanja / (055+040)/14
0.264 0.180 0.259
kratkoročne obaveze 2
REFERENTNA VRIJEDNOST – Redukovana
1,000 1,000 1,000
likvidnost (Veće od …)
   
Trenutna likvidnost
gotovina /
055/142 0.046 0.032 0.021
kratkoročne obaveze
REFERENTNA VRIJEDNOST – Trenutna
1,000 1,000 1,000
likvidnost
   
Prosječan broj dana naplate potraživanja
 Potraživanja x 365 / (040*365)/
23 12 19
Prihodi od prodaje (202+206)

Likvidnost preduzeća se definiše kao sposobnost preduzeća da raspoloživom likvidnom

imovinom uspijeva permanentno izmirivati dospjele kratkoročne obaveze. Likvidnost 7

predstavlja sposobnost preduzeća da bezuslovno, na vrijeme, u potpunom iznosu plati

dospijele obaveze najpogodnijim sredstvima, a da i dalje raspolaže sa dovoljno sredstava
da nesmetano nastavi sa poslovanjem bez narušavanja svoje kreditne sposobnosti.

Pokazatelj likvidnosti dobija se stavljanjem u odnos likvidne imovine i kratkoročnih obaveza.

Ukoliko su obaveze preduzeća veće od imovine, preduzeće je nelikvidno. Likvidnost može
se mjeriti i iskazivati putem tekuće likvidnosti koja se još zove i opšta likvidnost, zatim
putem redukovane likvidnosti koja se još zove i ubrzana likvidnost, kao i pomoću trenutne
likvidnosti. Takođe je potrebno izračunati i prosječan dan naplate potraživanja.
7Prof.dr Đoko N. Malešević, Doc.dr Vitomir B .Starčević; Poslovna analiza, Fakultet poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010. godina, str. 353
2.1.2.1
2.1.2.1Tekuća (opšta) likvidnost

Koeficijent tekuće likvidnosti utvrđuje se iz odnosa obrtnih sredstava i kratkoročnih

obaveza. 8

Kod tekuće likvidnosti obrtna sredstva treba da budu pokrivena kratkoročnim izvorima
finansiranja, na osnovu toga likvidnost se smatra kratkoročnom finansijskom sigurnošću. S
druge strane osnovna sredstva treba da budu finansirana sopstvenim kapitalom. Koeficijent
tekuće likvidnosti iznosi najmanje 2, što odgovara pravilu finansiranja 2:1 („current-ratio“).
Ovaj koeficijent likvidnosti je nepouzdan zato se polazi od pretpostavke da polovina obrtnih
sredstava čine trajna obrtna sredstva i kada bi to u realnom životu zaista i bilo koeficijent
tekuće likvidnosti od 2 bio bi komplementaran sa zlatnim bilansnim pravilom u širem smislu. 9
Grafik broj 4. Tekuća likvidnost NI OVAJ GRAFIKON VAM NIJE U REDU
U posmatranom periodu od tri godine, preduzeće nije ostvarilo tekuću likvidnost u 2011.
godini kada je koeficijent tekuće likvidnosti iznosio 0,485, i u 2012. godini kada je koeficijent
tekuće likvidnosti iznosio 0,381. U 2009. godini koeficijent tekuće likvidnosti iznosi 0,446,
što je ispod referentne vrijednosti od 2, što nam pokazuje da preduzeće ni u jednoj godini nije
bilo u stanju da izmiri svoje kratkoročne obaveze.

8 Tuševljak dr Spasoje, Rodić dr Jovan; Finansije preduzeća, CONSSECO INSTITUT, Beograd – S.Sarajevo. 2003. godina, str. 173
9 Prof.dr Jovan Rodić; Teorija i analiza bilansa, Beograd, 1997. godina, str. 281

2.1.2.2. Koeficijent redukovane ( ubrzane) likvidnosti

Koeficijent redukovane likvidnosti dobija se stavljanjem u odnos gotovine i kratkoročnih

potraživanja na jednoj strani i kratkoročnih obaveza na drugoj strani. Referentna vrijednost
redukovane likvidnosti mora biti veća od 1. Ako je koeficijent redukovane likvidnosti 1 ili
veći od 1, smatra se da će preduzeće biti likvidno. Koeficijent redukovane likvidnosti povezan
je sa pravilom finansiranja 1:1 („acid-test“) i sa zlatnim bilansnim pravilom u širem smislu. 10

Grafik broj 5. Koeficijent redukovane likvidnosti

Posmatrano preduzeće nije ostvarilo redukovanu likvidnost u 2011. godini koeficijent je

iznosio 0,264, što je ispod referentne vrijednosti od 1. Takođe, u 2012. godini koeficijent
redukovane likvidnosti iznosi 0,18, što nije dovoljno da bi se ostvarila redukovana likvidnost
a razlog tome je što preduzeće ne posjeduje dovoljno gotovine i gotovinskih ekvivalenata
kojima bi mogle da isplate kratkoročne obaveze koje su u tom periodu bile izuzetno visoke u
odnosu na prethodnu godinu. U 2013. godini koeficijent redikovane likvidnosti iznosio je
0,259, što je ispod referentne vrijednosti, tj. preduzeće u sve tri godine koje su obuhvaćene
analizom nije ostvarilo redukovanu likvidnost.
10 Prof.dr Jovan Rodić; Teorija i analiza bilansa, Beograd, 1997. godina, str. 278

2.1.2.3. Koeficijent trenutne likvidnosti

Koeficijent trenutne likvidnosti dobija se iz odnosa gotovine i kratkoročnih obaveza.

Koeficijent trenutne likvidnosti odnosi se na likvidnost preduzeća na posmatrani dan, što
predstavlja trenutnu mogućnost preduzeća da izmiri svoje obaveze. Da bi preduzeće izmirilo
svoje obaveze o roku njihovog dospijeća koeficijent trenutne likvidnosti mora biti veći od 1.
Ako je koeficijent trenutne likvidnosti 1 ili veći od 1, preduzeće je likvidno na dan mjerenja
likvidnosti i obrnuto, ako je koeficijent trenutne likvidnosti manji od 1, preduzeće je
nelikvidno na dan mjerenja likvidnosti.

Na osnovu navedenih podataka, možemo zaključiti da preduzeće nije ostvarilo trenutnu

likvidnost ni u jednoj od navedene tri godine. Preduzeće nije u stanju da isplati dospjele
kratkoročne obaveze.

2.1.2.4. Prosječan broj dana naplate potraživanja

Prosječan broj dana naplate potraživanja dobija se množenjem potraživanja sa 365 dana i
dijeljenjem sa prihodima od prodaje. U prihode od prodaje ubrajaju se prihodi od prodaje roba
i prihodi od prodaje učinaka. Prosječan broj naplate potraživanja pokazuje za koliko dana
preduzeće može da naplati svoja potraživanja. Preduzeća nastoje da broj dana naplate bude
što manji kako bi u što kraćem vremenskom periodu naplatila svoja potraživanja. Povećanje
broja dana naplate potraživanja može se negativno odraziti na poslovanje preduzeća.

Kod preduzeća „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka, prosječan broj dana naplate potraživanja u
sve tri posmatrane godine je prihvatljivog roka, koji iznosi 30 dana. U 2011. godini prosječan
broj dana naplate potraživanja iznosio je 23 dana, u 2012. godini 12 dana, a u 2013. godini 19
dana.

2.1.3. Solventnost

SOLVENTNOST
u KM
POZICIJA AOP 2011 2012 2013
         
123.279.27
1. Poslovna aktiva 062
9 93.215.090 101.812.611
2. Dugovi 125,132 89.874.619 85.146.379 93.292.407
   
KOEFICIJENT SOLVENTNOSTI (1/2)   1.372 1.094 1.091
REFERENTNA VRIJEDNOST - Koeficijent
solventnosti (Veće od ...)
  1,000 1,000 1,000

1.1.32.1.

Solventnost preduzeća može se posmatrati kao njegova likvidnost na duži rok i očitava se
sposobnošću preduzeća da plati sve obaveze, bilo kada (ne o roku njihovog dospjeća), pa
makar i iz likvidacione mase. Solventnost se mjeri odnosom poslovne imovine i ukupnih
dugova. Nema pravila koliki taj odnos treba da bude da bi se preduzeće smatralo solventnim.
Naravno, ako je taj odnos manji od 1, odnosno ako su ukupna sredstva manja od ukupnih
izvora sredstava, onda je preduzeće nesolventno.

U posmatranom periodu, na osnovu izračunatih pokazatelja, može se vidjeti da preduzeće

„Nesto Petrol“ a.d. Banja Luka, ostvaruje solventnost. U 2011. godini koeficijent solventnosti
iznosio je 1,372, u 2012. godini 1,094, dok u 2013. godini koeficijent solventnosti iznosi
1,091. Poslovna aktiva je u sve tri posmatrane godine veća od dugova što je svakako povoljna
situacija za posmatrano preduzeće.
Grafik broj 7. Koeficijent solventnost ponovo nacrtajte i ovaj grafikon

1.1.4. Zaduženost

ADEKVATNOST KAPITALA
u KM
2011 2012 2013
POZICIJA AOP
Iznos % Iznos % Iznos %
1. Kapital 101 33.404.660 27.10 8.068.711 8.66 8.520.204 8.37
2. Dugovi 125,132 89.874.619 72.90 85.146.379 91.34 93.292.407 91.63
123.279.27 101.812.61
PASIVA (1 + 2)   100,00 93.215.090 100,00 100,00
9 1
REFERENTNA
VRIJEDNOST -
Kapital/Dugovi
 
:
Kapital: 50%
Dugovi: 50%

Stopa zaduženosti preduzeća mjeri se odnosom sopstvenih izvora finansiranja odnosno

kapitala, i tuđih izvora finansiranja. Preko strukture pasive bilansa stanja ocjenjuje se
zaduženost preduzeća. Struktura pasive utiče na sigurnost, rentabilnost i autonomiju dužnika.
Zaduženost se smatra strukturom kapitala. Zaduženost se utvrđuje na osnovu strukture pasive
bilansa stanja, utvrđujući koji je procenat sopstvenog kapitala u odnosu na pozajmljeni
kapital. Prihvatljiva struktura pasive za preduzeće je ukoliko se ukupna pasiva sastoji od 50%
sopstvenog kapitala i 50% pozajmljenog kapitala. Sopstveni kapital pruža sigurnost
povjeriocima u smislu naplate njihovih potraživanja, jer ukoliko je zaduženost preduzeća
velika, veći je rizik povjerilaca da naplate svoja potraživanja.

Na osnovu navedenih podataka, zaključujemo da je u 2011, 2012. i 2013. godini došlo do

znatnog povećanja dugova, odnosno preduzeće se u pomenutim godinama pretežno
finansiralo iz pozajmljenih sredstava, što nije dobra situacija za posmatrano preduzeće.
 Grafik broj 8 .Odnos kapitala i dugova

1.1.5. Adekvatnost kapitala

STRUKTURA KAPITALA
u KM
AO 2011 2012 2013
POZICIJA
P Iznos % Iznos % Iznos %
1. Akcijski kapital 103 4.009.274 12.00 4.009.274 49.69 4.009.274 47.06
Akcijski kapital - ukupno   4.009.274 12.00 4.009.274 49.69 4.009.274 47.06
3. Udjeli društva sa ograničenom
- - - - - -
odgovornošću 104
4. Zadružni udjeli 105 - - - - - -
6.Ostali osnovni kapital 108 - - - - 3.207.023 37.64
I. OSNOVNI I OSTALI KAPITAL (1 do 7)   4.009.274 12.00 4.009.274 49.69 7.216.297 84.70
II. EMISIONA PREMIJA 110 - - - - - -
III. REZERVE 111 - - - - - -
IV. REVALORIZACIONE REZERVE 114 46.579.124 139.44 27.440.235 340.08 26.440.118 310.32
V.NEREALIZOVANI DOBICI PO OS.FIN.SRED.RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU 115 - - 217.992 2.70 - -
VI.NEREALIZOVANI GUBICI PO OS.FIN.SRED.RASPOLOŽIVIH ZA
PRODAJU 116 - - - - 2.436.138 28.59
V. NERASPOREĐENI DOBITAK 117 383.498 1.15 - - 41.164 0.48
VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA 122 17.567.236 52.59 23.598.790 292.47 22.741.237 266.91
UKUPNI KAPITAL (I do VII)   33.404.660 100,00 8.068.711 100,00 8.520.204 100,00

Adekvatnost kapitala mjeri se učešćem kapitala u poslovnoj pasivi bez dugoročnih

rezervisanja.
 Na osnovu tabele (koje tabele?) čiji podaci pokazuju adekvatnost kapitala u poslovnoj pasivi,
odnosno učešće kapitala u poslovnoj pasivi bez dugoročnih rezervisanja, potrebno je
analizirati koliki udio u strukturi ukupnog kapitala ima osnovni kapital, a koliki udio ima
emisiona premija, rezerve, rezerve iz dobitka, revalorizacione rezerve, neraspoređeni dobitak i
gubitak do visine kapitala.

Akcijski kapital je u 2011. godini iznosio 12%, u 2012. godini 49.69% i u 2013 godini je
došlo do neznatnog smanjenja od 47.06%. Revalorizacione rezerve u 2011. godini iznosile su
139.44% , u 2012. godini došlo je do naglog povećanja rezervi na 340.08% i takva tendencija
se nastavila i u 2013. godini 310.32%. Kod posmatranog preduzeća u 2011. godine ima
neraspoređeni dobitak koji iznosi 1,15% od ukupnog kapitala, u 2012. godini preduzeće nije
imalo neraspoređeni dobitak , a u 2013. godini 0,48% od ukupnog kapitala.

Gledajući Analizom podataka u tabelu(koju tabelu?) možemo zaključiti da vrijednost

ukupnog kapitala oscilira, pa je u 2011. godini iznosio 33.404,660 KM kada je ujedno bio i
najveći, pa je u 2012. godini došlo do velikog pada ukupnog kapitala 8.068,711KM. Da bi u
2013. godini ukupni kapitala iznosio 8.520,204 KM. U

Dakle, možemo zaključiti da posmatrano preduzeće posjeduje gubitak do visine kapitala za

2011. godinu 52,59%, u 2012. godini dolazi do naglog porasta gubitka na 292.47% i za 2013.
godinu gubitak iznad visine kapitala iznosi 266,91%.pa se može konstatovati da je struktura
kapitala preduzeća nije povoljna jer je preduzeće ostvarilo gubitke do visine (visine čega?) u
svim analiziranim godinama.

2.2. Imovinski položaj preduzeća “Nestro Petrol” a.d. Banja Luka

2.2.1. Struktura imovine

BILANS STANJA
u KM
2011 2012 2013
POZICIJA
Iznos % Iznos % Iznos %
AKTIVA            
A. STALNA IMOVINA 90.785.415 67.01 68.960.784 64.22 71.513.648 68.59
I Nematerijalna ulaganja 9.517.772 7.02 3.058.206 2.85 2.853.962 2.73
II Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione
nekretnine 79.369.136 58.58 63.896.798 59.50 61.650.698 59.13
III Biološka sredstva i sredstva kulture 6.969 0.01 10.731 0.01 5.572 0.01
IV Dugoročni finansijski plasmani 1.891.538 1.40 1.995.049 1.86 7.003.416 6.72
V Odložena poreska sredstva - - - - - -
B. TEKUĆA IMOVINA 32.493.864 23.98 24.254.306 22.59 30.298.963 29.06
I Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog
poslovanja namijenjena prodaji 14.133.762 10.43 11.593.393 10.80 11.407.352 10.94
II. Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina 18.360.102 13.55 12.660.913 11.79 18.891.611 18.12
1. Kratkoročna potraživanja 14.612.279 10.78 9.447.476 8.80 16.157.223 15.5
2. Kratkoročni finansijski plasmani 144.490 0.11 155.065 0.14 303.040 0.29
3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 3.104.890 2.29 2.041.062 1.90 1.449.398 1.39
4. Porez na dodatu vrijednost - - 54.423 0.05 27.953 0.02
5. Aktivna vremenska razgraničenja 498.443 0.37 962.887 0.9 953.997 0.92
III Odložena poreska sredstva - - - - - -
V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA - - - - - -
123.279.27 101.812.61
G. POSLOVNA AKTIVA 9 90.99 93.215.090 86.81 1 97.65
D. VANBILANSNA AKTIVA 12.200.787 9.01 14.164.373 13.19 2.454.610 2.35
135.480.06 100,0 107.379.46 100.0 104.267.22
Đ. UKUPNA AKTIVA 6 0 3 0 1 100.00
PASIVA  
A. KAPITAL 33.404.660 24.66 8.068.711 7.51 8.520.204 8.17
I OSNOVNI KAPITAL 4.009.274 2.96 4.009.274 3.73 7.216.297 6.92
1. Akcijski kapital 4.009.274 2.96 4.009.274 3.73 4.009.274 3.84
2. Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću - - - - - -
3. Zadružni udjeli - - - - - -
4. Ulozi - - - - - -
5. Državni capital - - - - - -
6. Ostali osnovni kapital - - - - 3.207.023 3.08
II UPISANI NEUPLAĆENI KAPITAL - - - - - -
III EMISIONA PREMIJA - - - - - -
IV REZERVE - - - - - -
V REVALORIZACIONE REZERVE 46.579.124 34.39 27.440.235 25.54 26.440.118 25.35
VI NERE. DOBICI PO OSNOVU FINANCIJSKIH SRED. - - 217.992 0.20 - -
VII NERE.GUBICI PO OSNOVU FINANCIJSKIH SRED. - - - - (2.436.138) (2.34)
VIII NERASPOREĐENI DOBITAK 383.498 0.28 - - 41.164 0.04
(17.567.23 (12.97 (23.598.79 (22.741.23
IXGUBITAK DO VISINE KAPITALA 6) ) 0) 21.96 7) 21.81
B. DUGOROČNA REZERVISANJA 329.963 0.24 360.791 0.34 262.823 0.25
V. OBAVEZE 89.544.656 66.09 84.785.588 78.96 93.029.584 89.23
I. Dugoročne obaveze 22.575.739 16.66 21.115.148 19.66 25.136.082 24.11
II. Kratkoročne obaveze 66.968.917 49.43 63.670.440 59.30 67.893.502 65.12
BILANS STANJA
2011 2012 2013
POZICIJA Iznos % Iznos % Iznos %
1. Pasivna vremenska razgraničenja 858.511 0.63 646.661 0.60 2.748.472 2.64
123.279.27 101.812.61
G. POSLOVNA PASIVA 9 90.99 93.215.090 86.81 1 97.65
D. VANBILANSNA PASIVA 12.200.787 9.01 14.164.373 13.19 2.454.610 2.35
135.480.06 100,0 107.379.46 100.0 104.267.22
Đ. UKUPNA PASIVA 6 0 3 0 1 100.00

Analiza imovinskog položaja odnosi se na posmatranje strukture bilansa stanja, efikasnosti

imovine i koeficijenta obrta. Kada se analizira imovinski položaj preduzeća to se odnosi na
analizu strukture aktive, kako poslovne i operativne tako i ukupne aktive; analizu fiksne
imovine (osnovnih sredstava); analizu obrtne imovine; analiza strukture obrtne imovine i
brzina obrtaja.
Aktiva predstavlja sredstva kojima preduzeće raspolaže. Može biti finansijska i realna
aktiva.
Finansijska aktiva sastoji se od finansijskih sredstava koja posjeduje preduzeće, dok realnu
aktivu čine stvari, oprema, zgrade ili zemljište itd.
Prema funkcionalnosti ( upotrebi ) aktiva se dijeli na poslovnu i vanposlovnu aktivu.
Poslovna aktiva se opet dijeli na fiksnu ili stalnu imovinu i tekuću imovinu.
Stalna imovina ne može se redovno pretvarati u gotovinu, a da se ne ugrozi poslovanje
preduzeća, tu se uključuju zemljišta, zgrade, oprema, dugoročni finansijski plasmani.
Tekuća imovina može se redovno pretvarati u gotovinu, uključujući gotovinu u blagajni,
potraživanja od kupaca, zalihe.
Vanposlovna aktiva obuhvata sredstva koja nisu namijenjena poslovanju.

U pasivi se prikazuju izvori sredstava kojima raspolaže preduzeće. Sastoji se od kapitala, koji
pokazuje koliki dio aktive pripada preduzeću, i obaveze, koje pokazuju koliki dio aktive
pripada subjektima izvan preduzeća.
Neophodno je sagledati pozicije aktive i pasive. Kod analiziranja imovinskog položaja vrši se
vertikalna analiza poslovanja posmatranog preduzeća. Vertikalna strukturnu analizu u kojoj su
određene bilansne pozicije prikazuju kao 100%, a onda se sve pozicije prikazuju kao procenat
od te osnovne pozicije.

U strukturi aktive posmatranog preduzeća u posmatranom periodu od tri godine, najveće

učešće ima stalna imovina, što je svakako dobro za preduzeće (DA LI JE TO DOBRO ZA
PREDUZEĆE?). U strukturi pasive obaveze su u većem procentu u odnosu na kapital u u sve
tri posmatrane godine što svakako nije dobra situacija za posmatrano preduzeće. Ono što je
takođe nepovoljno jeste što se radi o kratkoročnim obavezama jer se one moraju vratiti u
kratkom roku, što predstavlja rizik za preduzeće, takođe visoka vrijednost tih obaveza ne
obezbjeđuje povoljnu adekvatnost kapitala a takođe negativno utiču na ostvarenje likvidnosti.

Grafik broj 9. Struktura aktive OVI GRAFIKONI SU U REDU, ALI NEMOJTE

PRIKAZIVATI DVA UZASTOPNA GRAFIKONA. PRVO NAPIŠITE KOMENTAR A
POTOM PRIKAŽITE GRAFIKON ILI TABELU.
Grafik broj 10. Struktura pasive

2.2.2. Stanje i efikasnost imovine

EFIKASNOST IMOVINE
U KM
POZICIJA AOP 2011 2012 2013
       
1. Ukupan prihod 300 238.556.539 277.924.048 298.583.631
2. Prosječna poslovna imovina 062/2 100.623.825 108.247.184,5 97.513.850,5
   
3. EFIKASNOST IMOVINE (1/2) 2,37 2,57 3,06
REFERENTNA VRIJEDNOST -
 0,000 0,000 0,000
Efikasnost imovine (Veće od ...)

У 2011. години:

У 2012. години:

У 2013. години:
Efikasnost imovine dobija se iz odnosa kada ukupan prihod dijelimo sa prosječnom
poslovnom imovinom. Prosječna poslovna imovina dobija se dijeljenjem poslovne aktive sa
brojem 2. Dobijeni iznos pokazuje koliko se ostvaruje ukupnog prihoda na jednu
konvertibilnu marku prosječne poslovne imovine. Što je koeficijent obrta imovine veći, veća
je efikasnost imovine i obrnuto. 11

Na osnovu izračunatih pokazatelja efikasnosti imovine preduzeće „Nesto Petrol“ a.d.Banja

Luka, može se zaključiti da preduzeće posjeduje efikasnost imovine u posmatranim
godinama, s obzirom da su koeficijenti efikasnosti imovine iznad nule. Dakle, ako u 2011.
godini uložimo 1 KM prosječne poslovne imovine dobili bi 2,37 ukupnog prihoda, u 2012.
godini dobili bi 2,57 ukupnog prihoda, dok u 2013. godini 3,06 ukupnog prihoda.
Iz toga možemo zaključiti da cilj poslovanja bilo kog preduzeća jeste da ukupni prihod bude
što veći u odnosu na prosječnu poslovnu imovinu.

11Prof.dr Jovan Rodić; Teorija i analiza bilansa, Beograd, 1997. godina, str. 269

Grafik broj 10. Koeficijent efikasnosti imovine PONOVO NACRTAJTE GRAFIKON!

2.2.3. Koeficijenti obrta

IMOVINSKI POLOŽAJ
 u KM
POZICIJA AOP 2011 2012 2013
202,206 227.073.90 274.732.91
1. Prihodi od prodaje 297.617.906
5 5
031/2 30.699.365, 27.276.634,
2. Prosječna obrtna imovina 28.374.085
5 5
032/2 12.863.577, 11.500.372,
3. Prosječne zalihe 13.095.334
5 5
040/2 13.985.067, 12.029.877, 12.802.349,
4. Prosječna potraživanja
5 5 5
 
5a. Koeficijent obrta obrtne imovine (1/2) 7.397 9.682 10.911
5b. Dani vezivanja obrtne imovine 49 38 33
 
6a. Koeficijent obrta zaliha (1/3) 17.340 21.357 25.878
6b. Dani vezivanja zaliha 21 17 14
 
7a. Koeficijent obrta potraživanja (1/4) 16.237 22.838 23.25
7b. Dani vezivanja potraživanja 22 16 16

Obrtna sredstva preduzeća predstavljaju imovinu preduzeća i dio poslovnih sredstava koja se
u cjelosti utroše u procesu reprodukcije preduzeća. Pod obrtnim sredstvima se smatraju ona
poslovna sredstva koja se jednokratnim upotrebama troše u poslovnim procesima preduzeća i
čija se supstanca (vrijednost) mijenja najmanje jednom godišnje. Njihov vijek upotrebe je
kraći od jedne godine.

Koeficijent obrta obrtne imovine pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrne u periodu za
koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine.
Što je koeficijent obrta veći a broj dana manji, efikasnost obrtne imovine je veća i obrnuto.
Dani vezivanja obrtne imovine se dobiju tako što se 365 (dana) podijeli sa koeficijentom
obrtne imovine i pokazuju koliko je dana trajao obrt imovine.

Kod posmatranog preduzeća koeficijent obrtne imovine se povećavao iz godine u godinu.

Razlog tome je što su se prihodi od prodaje povećavali iz godine u godinu a prosječna obrtna
imovina se smanjivala iz godine u godinu. Dani vezivanja obrtne imovine u posmatranom
preduzeću su se smanjivali iz godine u godinu što je dobro za preduzeće. Što su dani obrta
imovine kraći znači da preduzeće uspijeva da ostvari onoliko prihoda koliko je potrebno.

Pod koeficijentom obrta zaliha podrazumijeva se odnos prosječnog nivoa zaliha nekog artikla
i prosječne vrijednosti izlaza istog artikla za isti period.

Kod posmatranog preduzeća koeficijent obrta zaliha u periodu od tri godine najveći je u
2013. godini a razlog tome je što su prihodi od prodaje najveći u toj godini a prosječne zalihe
relativno male. Dani vezivanja zaliha ne osciliraju mnogo, a najmanji su u 2013. godini.
 Koeficijent obrta potraživanja dobija se iz odnosa prihoda od prodaje i prosječnih
potraživanja. Ujedno koeficijent obrta potraživanja predstavlja najvažniji koeficijent za
preduzeće.

Kod preduzeća „Nesto Petrol“ a.d. Banja Luka, koeficijent obrta potraživanja se povećava iz
godine u godinu. Najveći obrt potraživanja, najveći koeficijent potraživanja i najmanji dana
vezivanja su u 2013. godini. U predhodne dvije godine koeficijent obrta potraživanja je
smanjen i u 2011. godini je najmanji iz razloga što su se prihodi od prodaje znatno smanjeni.
U praksi dobra naplata potraživanja može biti i do 100 dana, i posmatrano preduzeće ima
dobru naplatu potraživanja, što znači da se koeficijent obrta potraživanja povećava iz godine
u godinu a dani naplate potraživanja se smanjuju.

2.3. Prinosni položaj preduzeća „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka

2.3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

u KM
2011 2012 2013
POZICIJA
Iznos % Iznos % Iznos %
             
Struktura poslovnih prihoda:            
226.758.88 274.266.80
1. Prihodi od prodaje robe 8 99,46 1 99.75 296.833.433 99.63
2. Prihodi od prodaje učinaka 315.017 0,14 466.114 0,17 784.473 0.26
3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i
učinaka - - - - 1.376 0.00
4. Povećanje vrijednosti zaliha učinaka - - - - - -
5. Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka - - - - - -
6.Povećanje vri. investicionih nekretnina i
bioloških sredstava koja se ne amortizuju - - 36.989 0,01 - -
7.Smanjenje vri. investicionih nekretnina i
bioloških sredstava koja se ne amortizuju - - (84.505) 0,03 - -
8. Ostali poslovni prihodi 913.538 0,40 278.010 0,10 320.887 0.11
227.987.44 100,0 274.963.40 100,0
I. Poslovni prihodi (1 do 6) 3 0 9 0 297.940.169 100,00
 
Struktura poslovnih rashoda:
204.035.23 249.404.49
1. Nabavna vrijednost prodate robe 8 88.35 0 90.40 267.178.269 90.97
2. Troškovi materijala 1.714.837 0.74 1.890.573 0.69 1.528.307 0.52
3.Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični
rashodi 15.682.804 6.79 14.019.818 5.08 13.219.317 4.50
4. Troškovi proizvodnih usluga 3.014.312 1.31 3.045.747 1.10 3.631.619 1.24
5. Troškovi amortizacije i rezervisanja 4.323.930 1.87 4.448.840 1.62 5.432.446 1.85
6. Nematerijalni troškovi 1.239.175 0.54 1.709.958 0.62 1.774.017 0.60
7. Troškovi poreza 896.115 0.39 1.336.751 0.48 910.577 0.31
8. Troškovi doprinosa 27.517 0.01 27.431 0.01 28.300 0.01
230.933.92 100,0 275.883.60 100,0
II. Poslovni rashodi (1 do 8) 8 0 8 0 293.702.852 100,00
 

III. REZULTAT POSLOVNIH AKTIVNOSTI (I – II) (2.946.485) (920.199) 4.237.317

REFERENTNA VRIJEDNOST - Rezul. posl.
aktivnosti (Veće od ...) 0 0 0
 
IV. ODNOS POSL. PRIHODA I RASHODA (I / II) 98.72% 99.67% 101.44%
REFERENTNA VRIJEDNOST - Odnos posl. prihoda i
rashoda (Veće od ...) 100,00% 100,00% 100,00%
 
V. RELATIVNA RAZLIKA POSL. PRIHODA I
RASHODA ((I/II)-100%) (1.28) (0.33) 1.44
REFERENTNA VRIJEDNOST - Relativna razlika
posl. prihoda i rashoda (Veće od ...) 0,00% 0,00% 0,00%  

Prihodi i rashodi predstavljaju elemente bilansa uspjeha. Bilans uspjeha predstavlja osnovni
računovodstveni izvještaj i služi za prezentovanje podataka o prihodima, rashodima i rezultatu
poslovanja (dobitak ili gubitak) pravnog lica u poslovnoj godini na dan bilansiranja. 12

Prihodi proističu iz određenih transakcija i poslovnih događaja u obliku priliva određenih

sredstava i koristi za preduzeće. Svi realizovani prihodi jednog obračunskog perioda čine
ukupan prihod.
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku odliva ili
smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza što dovodi do smanjenja kapitala izuzev onih koja
su povezana sa isplatama vlasnika kapitala. 13

Analiza prinosnog položaja preduzeća može se vršiti pomoću prostornog i vremenskog

upoređivanja. Prostorna analiza prinosnog položaja preduzeća je važna kako bi se ocenio
odnos preduzeća i konkurencije. Razvoj napredovanja preduzeća u ostvarivanju prinosnog
položaja pokazuje vremensko upoređivanje. Da bi se izvršila analiza prinosnog položaja
posmatranog preduzeća pomoću vremenskog upoređivanja, neophodno je prilikom izrade
analize bilansa uspjeha preurediti tako da bilans uspjeha pokazuje podbilans poslovnog
prihoda i poslovnog rashoda.

2.3.1.1. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi su glavna komponenta ukupnih prihoda. Poslovne prihode čine prihodi koji
su nastali u toku poslovanja preduzeća. Poslovene prihode čine prihodi od prodaje (roba,
učinaka), prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka, kao i povećanje vrijednosti zaliha
učinaka, smanjenje zaliha učinaka i ostali poslovni prihod. Ako poslovni prihod sadrži
povećanje vrednosti zaliha učinaka to znači da je proizvodnja bila veća od prodaje i obrnuto,
ako poslovni prihod sadrži smanjenje vednosti zaliha učinaka to znači da je prodaja bila veća
od proizvodnje. 14
U strukturi poslovnih prihoda preduzeća „Nesto Petrol“ a.d. Banja Luka, značajno učešće
imaju prihodi od prodaje robe koji se povećavaju iz godine u godinu što je dobro za
preduzeće. Prihodi od prodaje učinka se povećavaju neznatno iz godine u godinu. A ostali
poslovni prihodi se smanjuju iz godine u godinu.

12 Prof.dr Radiša Radovanović; Bilansi preduzeća i banaka, Beograd, 1999. godina, str. 66
13 Prof. dr Đoko N. Malešević, Doc.dr Vitomir B. Starčević; Poslovna analiza; Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Fakulete poslovne
ekonomije Bijeljina, Bijeljina 2010. godina. str. 369
14 Tuševljak dr Spasoje, Rodić dr Jovan; Finansije preduzeća; CONSSECO INSTITUT; Beograd – S. Sarajevo, 2003. godina, str. 295

2.3.1.2 Poslovni rashodi

Poslovne rashode čine rashodi koji su nastali u poslovanju preduzeća i doprinose stvaranju
koristi odnosno prihoda. Oni nastaju nezavisno od izdataka novca odnosno plaćanja. U
poslovne rashode spadaju: nabavna vrijednost prodate robe, troškovi materijala, troškovi
zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi, zatim troškovi proizvodnih usluga, troškovi
amortizacije i rezervisanja, nematerijalni troškovi, troškovi poreza i troškovi doprinosa.
Kod posmatranog preduzeća najveće učešće u poslovnim rashodima ima nabavna vrijednost
prodate robe. Takođe, značajno učešće u poslovnim rashodima imaju i troškovi
zarada,naknada zarada i ostali lični rashodi.

Grafik broj 11. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

2.3.2. Struktura prihoda i rashoda
SREDITE TEHNIČKI OVU TABELU, NEKE POZICIJE SU VAM SE POMJERILE
BILANS USPJEHA
u KM
A 2011 2012 2013
POZICIJA
OP Iznos % Iznos % Iznos %
               
20 227.987.44 98.9 297.940.16 99.7
1. Poslovni prihodi 95.57
1 3 274.963.409 3 9 9
23
2. Finansijski prihodi 0.03 0.11 0.04
1 73.683 301.787 123.108
I PRIHODI REDOVNIH AKTIVNOSTI
  228.061.12 99.0 298.063.27 99.8
(1+2) 95.60 275.265.196
6 4 7 3
24
3. Ostali prihodi 4.36 0.41 0.16
6 10.394.369 1.144.023 478.315
4. Prihodi od usklađivanja 27
- - 1.218.853 0.44 - -
vrijednosti imovine 0
5. Prihodi po osnovu promjene
29
računovodstvenih politika i
1
ispravke grešaka iz ranijih godina 101.044 0.04 295.976 0.11 42.039 0.01
238.556.53 100,0 100, 298.583.63 100,
II UKUPNI PRIHODI (I+3+4+5)  
9 0 277.924.048 00 1 00
   
21 230.933.92 95.8 293.702.85 98.4
6. Poslovni rashodi 96.86
6 8 275.883.608 0 2 5
23
7. Finansijski rashodi 0.41 0.45 0.51
8 980.700 1.289.679 1.517.130
III RASHODI REDOVNIH 231.914.62 96.2 295.219.98 98.9
  97.27 277.173.287
AKTIVNOSTI (6+7) 8 5 2 6
8. Ostali rashodi 25 1.773.421 0.74 3.283.091 1.14 2.550.756 0.86
 7
9. Rashodi od usklađivanja 28
1.91 7.051.940 2.45 326.446 0.11
vrijednosti imovine 0 4.564.906
10. Rashodi po osnovu promjene
29
računovodstvenih politika i 0.08 461.278 0.16 219.411 0.07
2
ispravke grešaka iz ranijih godina 181.204
238.434.15 100,0 100, 298.316.59 100,
IV UKUPNI RASHODI (III+7+8)   287.969.596
9 0 00 5 00

Strukturu ukupnih prihoda kod preduzeća „Nestro Petrol“ a.d. Banja Luka čine: poslovni
prihodi, finansijski prihodi, ostali prihodi, prihodi od usklađivanja vrijednosti imovine i
prohodi na osnovu promjene računovodstvenih politika i ispravke grešaka iz ranijih godina.
Pored ovih prihoda u strukturu ukupnih prihoda spadaju i vanredni prihodi i revalorizacioni
prihodi kojih u ovom slučaju nema.

Najveće procentualno učešće u ukupnim prihodima kod posmatranog preduzeća u datom

periodu od tri godine imaju poslovni prihodi. To je povoljno za preduzeće jer svako preduzeće
se osniva da proizvodi ili pruža usluge svoje djelatnosti pa je samim tim i logično da najveće
učešće u ukupnom prihodu bude poslovni prihodi. Učešće poslovnih prihoda u ukupnim
prihodima je preko 95%, što je svakako dobro za preduzeće.

Grafik broj 12. Struktura ukupnih prihoda

Strukturu ukupnih rashoda čine poslovni rashodi, finansijski rashodi i ostali rashodi, zatim
rashodi od usklađivanja vrijednosti imovine i rashodi po osnovu promjene računovodstvenih
politika i ispravke grešaka iz ranijih godina.
Strukturu ukupnih rashoda posmatranog preduzeća čine svi gore navedeni rashodi. Stim da
najveće učešće zauzimaju poslovni rashodi.

Grafik broj 13. Struktura ukupnih rashoda

ZAKLJUČAK

Finansijski ugled preduzeća i njegov finansijski položaj su međusobno uslovljeni i tijesno

povezani. Znamo da bez dobrog finansijskog položaja preduzeća svakako nema ni dobrog
finansijskog ugleda tog istog preduzeća.
Na osnovu izvršene analize preduzeća “Nestro Petrol” a.d. Banja Luka u periodu od 2011.
godine do 2013. godine, može se zaključiti da preduzeće nije ostvarilo kratkoročnu
finansijsku ravnotežu, jer je iznos kratkoročnih obaveza bio izuzetno visok u odnosu na
analizirane godine.
Takođe, dugoročnu finansijsku ravnotežu preduzeće nije ostvarilo ni u jednoj od tri
analizirane godine.Možemo zaključiti da preduzeće nije bilo sposobno da izmiri kratkoročne,a
ni dugoročne obaveze.
Stopa pokrivenosti zaliha u sve tri godine je zadovoljavajuća jer su zalihe manje od neto
obrtnog kapitala. Stopa pokrivenosti zaliha prelazi referentnu vrijednost od 100%.

Što se tiče likvidnosti, preduzeće nije bilo u stanju da ostvari ni tekuću, a ni redukovanu
likvidnost u sve tri alalizirane godine. Nije ostvarena trenutna likvidnost, tj. preduzeće na dan
mjerenja likvidnosti nije bilo sposobno da izmiri svoje obaveze ni u jednoj od navedenih
godina.

Posmatrano preduzeće je ostvarilo solventnost u sve tri posmatrane godine, tj. preduzeće je
bilo sposobno da plati obaveze i dugove, ne o roku njihovog dospijeća, već kad tad, makar iz
stečajne mase.

U sve tri analizirane godine odnos kapitala i dugova je iznosio, kapital oko 30,00% u odnosu
na dugove koji su se iz godine u godinu povećavali i došli čak do 70,00%, što svakako nije
dobro za preduzeće, što znači da se preduzeće u svim godinama više finansiralo iz
pozajmljenih nego iz sopstvenih sredstava.

Efikasnost imovine je povoljna u svim analiziranim godinama ali preduzeće bi ipak moglo
obratiti pažnju na povećanje ukupnog prihoda ukoliko želi ostvariti bolje rezulatate u ovom
segmentu poslovanja.

LITERATURA

1. Doc. dr Gordana Knežević, Analiza finansijskih izvještaja, Beograd, 2008.

2. Prof. dr Radiša Radovanović, Bilansi preduzeća i banaka, Beograd, 1999.
3. Tuševljak dr Spasoje, Rodić dr Jovan, Finansije preduzeća, CONSSECO INSTITUT,
Beograd-S.Sarajevo, 2003.
4. Prof. dr Jovan Rodić, Teorija i analiza bilansa, Beograd, 1997.
5. Prof. dr Đoko N. Malešević, Doc. dr Vitomir B. Starčević, Poslovna analiza,
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Fakultet poslovne ekonomije, Bijeljina 2010.
6. Knežević dr Goranka, Ekonomsko-finansijska analiza, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2007.

Internet linkovi:

www.finansije.net
www.wikipendia.org