REGULACIJA BANAKA

(Vježbe)

Assoc. Prof. Velid Efendić, PhD

velid.efendic@efsa.unsa.ba
Kabinet 62/2

Ass. Aida Ćehajić, MA

aida.cehajic@efsa.unsa.ba
Kabinet 112/3
 Uvod
• Razlozi i argumentovanost regulacije
• Regulacija je potrebna kako bi se osiguralo povjerenje potrošača u
finansijski sektor.
• Glavni razlozi za regulisanje finansijskog sektora:

1. Uspostavljanje sistemske stabilnosti

2. Obezbjeđivanje zaštite malim i maloprodajnim klijentima
3. Zaštita potrošača od monopolske eksploatacije
 Vrste regulacije
• Sistemska regulacija
1. Osiguranje depozita
2. Uloga posljednjeg utočišta centralne banke („Lender of the last
resort”)
• Prudencijalna regulacija
• Uglavnom se bavi zaštitom potrošača

• Sprovođenje poslovne regulacije

• Fokusira se na poslovanje banaka i drugih finansijskih institucija
 Limiti regulacije
• Regulatorni aranžmani izazivaju javljanje moralnog hazarda
(osiguranje depozita, uloga posljednjeg utočišta centralne banke)

• Too big to fail (TBTF) i Too important to fail (TITF) slučajevi (sistemski važne finansijske institucije)

• Regulatorna „izdržljivost”- pregovaranje (Regulatory forbearance)

• Problem „agency capture„- u regulatorne procese mogu se uključiti finansijske institucije i iskoristiti ih u
vlastitom interesu (Primjer: Basela II dozvoljavao najvećim bankama da koriste sopstvene interne
modele za procjenu pozicija rizika i adekvatnosti kapitala - što je dovelo do toga da najveće banke
imaju manje kapitala za regulatorne svrhe)

• Troškovi usklađenosti - biće proslijeđeni potrošačima, a što će dovesti do većih troškova finansijskih
usluga
 Razlozi za regulatornu reformu
• Potreba za harmonizacijom
• Internacionalizacija
• Fenomen globalizacije
• Konsolidacija
• Finansijske inovacije
 Finansijska regulacija u Velikoj Britaniji
 Financial Services Authority (FSA)

• Četiri glavna cilja:

• Da zadrži povjerenje u finansijski sistem Velike Britanije

• Promovisanje razumijevanja finansijskog sistema
• Da obezbjedi odgovarajući stepen zaštite potrošača uz prepoznavanje
njihove odgovornosti
• Da smanji obim finansijskog kriminala
 Regulacija finansijskog sektora u Europskoj Uniji
 Jedinstvena evropska dozvola za rad (A single European banking
license)
 Evropska centralna banka (Eurozona)
• Nacionalni supervizori
 Regulacija kapitala banaka
• 1988. – Baselski sporazum o kapitalu I (Basel I)

1. Minimalni kapitalni zahtjevi

2. Proces supervizije
3. Tržišna disciplina
• 1999. – Baselski sporazum o kapitalu II (Basel II)
 1999. – Baselski sporazum o kapitalu
(Basel II)

Finansijska stabilnost
Stub 1 Stub 2 Stub 3
Minimalni kapitalni zahtjevi Proces supervizije Tržišna
disciplina
Kapitalni zahtjevi za... Okvir za banke (ICAAP) Zahtjevi za objavljivanjem podataka od strane
banaka

Kreditni rizik: Alokacija kapitala, uključujući i

Upravljanje rizicima Transparentnost za učesnike tržišta u odnosu na
Standardizirani pristup riziko poziciju banke ( obim primjene, upravljanje
Osnovni IRB pristup rizicima, detaljne informacije o vlastitim sredstvima,
Okvir supervizije etc.)
Napredni IRB pristup

Tržišni rizik: Ocjena internih sistema banke Poboljšana usporedivost banaka

Standardizirani pristup Procjena profila rizika
Interni VaR modeli Pregled usklađenosti sa svim propisima
Mjere supervizije
Operativni rizik:
Pristup osnovnih indikatora
(Alternativni) standardizirani pristup
Pristup naprednog mjerenja
• Glavna kritika Basela II:
• Procikličnost - kreće se zajedno sa ekonomskim ciklusima
• zahtjevi mogu pogoršati stanje u vrijeme recesije (downturns).
• s obzirom da se kreditni rizik povećava u recesiji, vjerovatno će se
povećati zahtjevi za kapitalom, što stvara smanjenje kreditiranja (credit
rationing)
• 2011. Baselski sporazum o kapitalu III (Basel III)
 2011 Baselski sporazum o kapitalu III (Basel III)

• (i) viši minimalni kapitalni nivo Tier 1;

• (ii) zaštitni sloj kapitala;
• (iii) prociklični sloj kapitala
• (iv) viši minimalni osnovni kapital Tier 1;
• (v) minimalni ukupni kapitalni zahtjevi.
Stope adekvatnosti kapitala – Basel III
 𝑅 𝑒𝑔 𝑢𝑙 𝑎𝑡 𝑜 𝑟 𝑦
CAR= 𝑅𝑖𝑠𝑘
𝑐 𝑎 𝑝 𝑖𝑤𝑒
𝑡 𝑎 𝑙𝑖𝑔 ℎ𝑡 𝑒 𝑑 SAK= 𝑅𝑖𝑧 𝑖𝑘𝑅𝑒 𝑔𝑢 𝑙𝑎𝑡 𝑜𝑟 𝑛𝑖
𝑘 𝑎𝑜 𝑝
𝑚𝑖 𝑡𝑝𝑎𝑜𝑙𝑛 𝑑 𝑒 𝑟 𝑖 𝑠 𝑎 𝑛 𝑎
𝑎𝑠𝑠𝑒𝑡𝑠 𝑎𝑘 𝑡 𝑖 𝑣 𝑎
• CAR = Capital adequacy ratio
• SAK = Stopa adekvatnosti kapitala

• Regulatorni kapital se sastoji od:

Osnovni kapital Tier 1 - obične dionice, zadržana dobit i druge rezerve.

Dodatni Tier 1 - kapitalni instrumenti bez fiksnog roka dospijeća.
Tier 2 - subordinisani dug i generalne rezerve za gubitke.

• Od 2017. godine, u skladu sa Baselom III, kapital banke Tier 1 i kapitala Tier 2 mora biti najmanje 8% od
svoje aktive ponderisane rizikom. Minimalni koeficijent adekvatnosti kapitala (uključujući zaštitni sloj za
očuvanje kapitala) iznosi 10,5%.

• Zaštitni sloj kapitala (Capital conservation buffer) - Preporuka za zaštitu kapitala u cilju stvaranja
zaštitnog sloja kapitala koji banke mogu koristiti u periodima stresa.

Prilikom mjerenja kreditne izloženosti vrši se prilagođavanje vrijednosti imovine koja je navedena u bilansu
stanja banke. Svi krediti koje je banka odobrila, ponderisani su na osnovu stepena kreditnog rizika.
 Leverage ratio – omjer finansijske poluge

Prema BIS-u (Bank for international settlments – Banka za međunarodna

poravnanja), omjer poluge je namijenjen:

• za ograničavanje zaduženosti u bankarskom sektoru kako bi se izbjeglo

destabiliziranje procesa smanjenja duga (deleveraging), a što može oštetiti
širi finansijski sistem i privredu;

• za pojačanje zahtjeva temeljenih na rizicima jednostavnom nerizičnom

mjerom
zaštite ("backstop„)
𝑇𝑖𝑒𝑟1 𝑇𝑖𝑒𝑟1
Leverage ratio= 𝑐 𝑎𝑎𝑙
𝑝𝑖𝑡𝑎𝑙 ≥ 3% 𝐅𝐢𝐧. 𝐩𝐨𝐥𝐮𝐠𝐚 = ≥ 3%
𝑇𝑜𝑡 𝑈𝑘𝑘
𝑢𝑎𝑝 𝑝𝑛 𝑖𝑒𝑡 𝑎 𝑙
𝑒 𝑥𝑝 𝑜 𝑠 𝑢 𝑟 𝑒 𝑠 𝑖𝑧𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑜𝑠𝑡𝑖
Faze implementiranja Basela III
 Zahtjevi likvidnosti
• Liquidity Coverage Ratio (LCR) – minimalni koeficijent pokrića likvidnosti - Sa ciljem osiguranja
kratkoročne otpornosti banke te rizika likvidnosti, banka je dužna osigurati adekvatan nivo zaštitnog
sloja likvidnosti, kako bi zadovoljila potrebe za likvidnošću u slučaju scenarija stresa likvidnosti od 30
kalendarskih dana.

• Net Stable Funding Ratio (NSFR) – koeficijent neto stabilnog finansiranja - je dizajniran za
promicanje otpornosti na duže vremenske horizonte stvaranjem dodatnih poticaja za finansiranje
svojih aktivnosti s stabilnijim izvorima finansiranja na kontinuiranoj strukturnoj osnovi.
 SIFI and GSIFI
• G-SIFI (Global – systematically important financial institutions) ili globalno i sistemski važne
finansijske institucije su definirane kao:

• Finansijske institucije čije bi poteškoće ili neredoviti neuspjeh, zbog njihove veličine, složenosti i
sistemske međusobne povezanosti, uzrokovali značajne poremećaje šireg finansijskog sistema i
ekonomske aktivnosti.

• Sistemski važne finansijske institucije i globalno sistemski važne finansijske institucije moraju se
nositi
s višim kapitalnim zahtjevima ili biti podvrgnute dodatnom nadzoru.

• G-SIFI- trebaju imati dodatni kapacitet apsorpcije gubitaka prilagođen uticaju njihovih neispunjavanja
obveza (1 posto na 2,5 posto ponderisane aktive)
 Makroprudencijalna regulacija
• Globalna financijska kriza i njezine posljedice potvrdile su potrebu za
makroprudencijalnom regulacijom.
• Makroprudencijalna regulacija imaj za cilj poboljšati financijski ciklus i spriječiti ciklične nestabilnosti.

• Makroprudencijalna regulacija primjenjuje mjere prvenstveno radi

prudencijalne realizacijesistemskogrizika, rizikananijeti štetu ograničavanja sistemu
finansijskom
u cjelini
koji
(Međunarodni monetarni može
fond, 2013.).
PITANJA?