IZLOENOSTI BIH BANAKA RIZICIMA

KREDITNI RIZIK
Kreditni rizik ili rizik druge ugovorne strane odreuje se kao
vjerovatnoa da dunik ili izdavatelj finansijskog sredstva nee biti
sposoban platiti kamatu ili otplatiti glavnicu prema uslovima utvrenim
u sporazumu o kreditiranju sastavni je dio bankovnog poslovanja.
Kreditni rizik znai da se plaanje moe odgoditi ili u konanici uopte
ne ostvariti to, s druge strane, stvara probleme u novanim tokovima
i utjee na likvidnost banke. Uprkos inovacijama u podruju
finansijskih usluga, kreditni je rizik jo najznaajniji pojedinani uzrok
steajeva banaka. Razlog tome jest to se vie od 80 % bilansa stanja
banaka u naelu odnosi na ovaj vid upravljanja rizicima. Postoje tri
osnovne vrste kreditnog rizika ( rizik druge ugovorne strane ), kako
slijedi:
1

Osobni ili potroaki rizik;

Korporativni ili rizik preduzea;
Dravni ili rizik zemlje.

Zbog potencijalnog znaajnog utjecaja kreditnog rizika vano je

provoditi obuhvatnu procjenu sposobnosti banke za procjenu,
voenjem, nadzorom, odobravanjem i naplatom kredita, predujmova,
jamstava i drugih kreditnih sredstava. Ukupna provjera upravljanja
kreditnim rizikom ukljuuje procjenu politika i prakse upravljanja
kreditnim rizikom banaka. Ova procjena takoe treba odrediti
primjerenost primljenih finansijskih podataka, od dunika ili izdavatelja
finansijskog instrumenta, koji je banka koristila kao osnovu za
investiranje u isti finansijski mehanizam ili za odobravanje kredita i
periodinu procjenu profila ve preuzetih rizika banke.
Rasprava o ulozi upravljanja kreditnim rizikom po najprije se odnosi
na kreditni portfolio i ako se naela vezana uz odreivanje kreditne
sposobnosti jednako odnose na procjenu druge ugovorne strane koja
izdaje finansijski instrument.

Poslovna politika banaka prof. Slobodan Komazec, prof. dr. Aleksandar ivkovi, prof. dr. arko
Risti, Beograd 2000
Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Hennie van Greuning, Sanja Brajlovi Bratanovi

Upravljanje kreditnim rizikom

Nadzornici banaka veliki znaaj pridaju formalnim naelima
usvojenim od strane nadzornog odbora, a koje dosljedno primjenuje ili
provodi uprava banke. Najvei naglasak daje se na kreditnu ulogu
banke pri emu se zahtjeva da banka nedvojbeno usvoji zdrave
sustave za upravlljanje kreditnim rizikom. Uloga kreditiranja treba
sadravati pregled obuhvata i raspodijela kreditnih aktivnosti banke i
nainu upravljanja kreditnim portfolijem, tj. nain na koji se krediti
odobravaju, ocijenjuju, nadziru i naplauju.
2

Elementi koji ine osnovu za stvaranje zdrave kreditne politike

ukljuuju slijedee:

Ogranienje ukupnih odobrenih kredita

Zemljopisna ogranienja
Kreditna koncetracija
Distribucija prema vrstama
Vrste kredita
Ronost
Cijenovno vrednovanje kredita
Ovlatenja za odobravanje kredita
Proces odobravanja kredita
Maksimalni omjer izmeu kredita i trine vrijednosti
zaloenog vrijednosnog papira
Objava finansijskih izvjea
Smanjenje vrijednosti
Naplata
Finansijski podaci

RIZIK LIKVIDNOSTI
Likvidnost je bankama potrebna za kompezaciju oekivanih i ne
oekivanih nestabilnosti u bilansu i za osiguranje sredstava za rast.
Ona predstavlja sposobnost banke da djelotvorno obavlja otkup
depozita i zadovoljava druge obaveze te da pokrije vea finansiranja u
kreditnom i investicijskom portfoliu.

Poslovna politika banaka prof. Slobodan Komazec, prof. dr. Aleksandar ivkovi, prof. dr. arko
Risti, Beograd 2000
Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Hennie van Greuning, Sanja Brajlovi Bratanovi

Banka posjeduje primjereni potencijal likvidnosti, a onda kada moe

pribavitri potrebna sredstva (poveanjem obaveza, sekuritizacijom ili
prodajom imovine ) bez oklijevanja i po razumnim cijenama. Cijena
3
likvidnosti je odreena trinim uvjetima i trinom predodbom
rizinosti institucije zajmoprimatelja. Upravljanje rizikom likvidnosti
predstavlja sr povjerenja bankarskih sustava sa obzirom na to da su
banke institucije kojima je efekt poluge snano izraen uz koeficijent
aktive prema temeljnom kapitalu od oko 20 : 1. vanost likvidnosti
nadmauje razinu pojedinanih institucija jer se nedostatak likvidnosti
u samo jednoj instituciji moe odraziti na cijeli sustav. U prirodi je
svake banke da transformie ronost svojih obaveza u razliitu ronost
na aktivnoj strani bilansa. S obzirom na to da je krivulja prinosa
obino nagnuta prema gore, ronost je aktive obino dua od ronosti
pasive.
Stvarni priljevi i odljevi sredstava ne moraju nuno odraavati
ugovorene ronosti, a ipak banke moraju biti u stanju ispunjavati
odreene obaveze ( kao to su npr. one vezane za depozite) kad god
ove dospjevaju. S toga se banka moe pokatkad suoiti sa
neusklaenostima likvidnosti pa njena politika likvidnosti i upravljanja
rizicima likvidnosti poostaje kljunim imbenikom poslovne strategije.

Politika upravljanja rizikom likvidnosti

U svakodnevnom poslovanju upravljanje likvidnou obino se
postie putem upravljanja aktivom odreene banke. Srednjorono se
likvidnou upravlja i kroz upravljanje strukturom pasive odreene
banke. Nivo likvidnosti koja se smatra primjerenom za jednu banku
moe biti nedostatna za neku drugu. Odreena likvidnosna pozicija
neke banke moe takoe varirati od primjerene do neprimjerene, ve
prema oekivanoj potranji za sredstvima u odreenom trenutku. Sud
o primjerenosti likvidnosne pozicije zahtjeva analizu prijanjih potreba
neke banke za finansiraje njene tekue likvidnosne pozicije te njenih
oekivanih buduih potreba za finansiranjem, mogunostima koje su
joj na raspolaganju za smanjenje potreba za finansiranjem ili
privlaenja dodatnih sredstava kao i njenim izvorima finansiranja.
Iznos likvidnih sredstava koje bi banka morala odravati, ovisi o
stabilnosti njene depozitne strukture i potencijala za brzi rast kreditnog
portfolija. Openito govorei, ako se depoziti uglavnom sastoje od
3

Poslovna politika banaka prof. Slobodan Komazec, prof. dr. Aleksandar ivkovi, prof. dr. arko
Risti, Beograd 2000
Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Hennie van Greuning, Sanja Brajlovi Bratanovi

malih, stabilnih rauna, banci e trebati razmjerno niska likvidnost.

Mnogo je via likvidnosna pozicija obino potrebna kada se znatni dio
kreditnog portfolija sastoji od veih dugoronih zajmova, kada banka
ima razmjerno visoku koncetraciju depozita ili kada tekui trendovi
pokazuju smanjenje velikih depozita preduzea ili domainstava.
Mogue su i situacije u kojima banka mora poveati svoju likvidnosnu
poziciju; npr. kada su na strani aktive preuzete velike obaveze, a
banka oekuje da e klijent u kratkom roku zapoeti sa koritenjem tih
sredstava.

Prikupljanjem kapitala banke u Bosni i Hercegovini

nastoje ojaati rizik likvidnost i kreditni rizik
Prikupljem kapitala banke u Bosni i Hercegovini nastoje ojaati
likvidnost, ali i odrati kreditni rast u uvjetima smanjenog priljeva
kapitala iz inozemstva i osigurati se od rizika, smatraju strunjaci, piu
Nezavisne novine. Veina banaka u BiH pokrenula je u posljednje
vrijeme dokapitalizaciju emisijom vrijednosnih papira. To su, izmeu
ostalih, uinile ABS banka, Intesa SanPaolo banka, Raiffeisen banka,
FIMA, Postbank BH, PBS i UniCredit banka.
U ABS banci kau da emisijom dionica ele realizirati poveanje
kapitala u iznosu od 15 milijuna eura. Prema planu poslovanja za
sljedee tri godine, kreditni portfolio e se poveavati za 50 do 60
posto godinje. Rast je znaajan i mora biti podran adekvatnom
kapitalnom osnovom, istie Zahida Kari, izvrna direktorica ABS
banke.
UniCredit banka Mostar je emitirala obveznice javnom ponudom u
ukupnoj vrijednosti od 50 milijuna eura i to u dvije trane. U ovoj
banci kau da je rije o prikupljanju sredstava za potrebe
refinanciranja. "Na je cilj, izmeu ostalog, da investitorima koji
koriste skrbnike usluge osiguramo dunike vrijednosne papire na
tritu kapitala, ali i da klijente uputimo na mogunost refinanciranja
putem ove vrste vrijednosnih papira", kau u banci.
Emitiranje vrijednosnih papira, naglaavaju u Udruenju banaka
BiH, dobar je nain prikupljanja kapitala u uvjetima kada su izvori
kredita iz EU prekinuti. Profesor Muris ii naglaava da se ove
aktivnosti banaka mogu smatrati redovnim, ali su istovremeno
pojaane u uvjetima financijske krize i u skladu s praksom na
svjetskom tritu. Banke poveavaju kapital jer su svjesne da na taj
nain poveavaju sigurnost i smanjuju rizik u sluaju bankrota
klijenata.

Prema miljenju Sanjina Arifagia, direktora kompanije za poslovno

savjetovanje FIMA FAS, poveanju kapitala sve ee e pribjegavati
domae podrunice stranih banaka koje su kreditni rast do sada
financirale pozajmicama od banaka-majki. "Rast aktive banaka u prvih
10 mjeseci ove godine iznosio je 5,8 posto, za razliku od
prologodinjih 32 posto. Zbog toga je realno oekivati da e se banke
okrenuti prikupljanju depozita od domaih kompanija, vlada i graana i
da e na svaki nain pokuati jaati kapitalnu bazu, pa i emisijom
dionica", kae Arifagi.
Bosna i Hercegovina je integralni dio finansijskih trita Evrope.
Istina je da smo malo trite, ali kriza likvidnosti, odnosno
nelikvidnosti ima odreene reperkusije i na mala, otvorena trita kao
to je BiH, izjavio je za Osloboenje rukovodilac Centra za
makroekonomska istraivanja Ekonomskog instituta Sarajevo Fikret
auevi.
Kada je rije o eventualnoj intervenciji Centralne banke BiH,
auevi naglaava da CBBiH, po zakonu, ne smije odobravati kredite
komercijalnim bankama, te ne moe regulirati likvidnost banaka. Istini
za volju, banke u BiH nemaju problema sa likvidnosti, one su za sada
hiperlikvidne, meutim, nelikvidan je poslovni sektor, sektor realne
ekonomije, dodao je on.
Ipak, ako bi dolo do pranjenja likvidnosti, odnosno smanjenja
likvidnosti banaka majki u zapadnoj Evropi, prema tvrdnjama
auevia, onda bi to imalo negativne reperkusije za povlaenje
kredita iz banaka majki iz zapadne Evrope i servisiranje poslovnih
djelatnosti u BiH

Veina banaka u BiH poveala kamate

Zbog rasta EURIBOR-a koji je u lipnju iznosio 5,1 posto veina
banaka u BiH poveala je aktivne kamatne stope, odnosno stope na
kredite. Izuzetak je mostarska UniCredit banka koja je umjesto
aktivnih poveala kamate na depozite. Premda su u Volksbanci BH
Sarajevo i Volksbanci Banja Luka prije nekoliko mjeseci najavili da e
od 1. jula poveati aktivne kamatne stope te da e se nove kamate
odnositi samo na kreditne zahtjeve podnesene od 1. jula, Volksbanka
BiH poveala je kamate i na postojee kredite. Na kune adrese
korisnika kredita Volksbanka BiH Sarajevo ovih je dana poslala dopis u
kojem ih obavjetava kako e im "zbog opih trendova rasta kamatnih
stopa na financijskom tritu od prvog srpnja ove godine biti
obraunata nova kamatna stopa".

Za razliku od
drugih
banaka
UniCredit,
sa
sjeditem
u
hercegovakoj
prijestolnici,
odluio se na drugu taktiku Razliite stope. Kreditni dunici kojima je
kamatna stopa na nenamjenske kredite iznosila 10,75 posto sada je
poveana na 12,75 posto. U Volksbanci kau kako se to odnosi samo
na neuredne kreditne dunike, koji se nalaze u kategoriji B. Da bi
preli u kategoriju A, kreditni dunici moraju uredno otplaivati kredit
najmanje est mjeseci, objanjavaju u toj banci. Onima koji su u
kategoriji A kamatna stopa bit e smanjena za 0,25 posto. Kamate na
nove kredite poveane su u Volksbanci u rasponu od 0,75 do 2,5
posto, ovisno o visini kredita i roku otplate. Hypo Alpe-Adria banka
kamatne stope poveala je jo u svibnju, a nije iskljueno da, kako se
moe saznati u toj banci, ponovo doe do "korekcije kamata". Kamate
na kredite stanovnitvu, ovisno o visini kredita, roku otplate, tvrtki u
kojoj radite i o tome primate li plau preko te banke, kreu se od 9,25
do 11 posto. U Raiffeisen banci kau da e banka korigirati kamatne
stope za svaki ugovor pojedinano te da e nove stope biti
primijenjene od 1. kolovoza. Istiu da je u pitanju velik broj ugovora
zbog ega ne mogu dati procjenu poveanja kamatnih stopa.
Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari rekao je da se
posljedice svjetske finansijske krize u BiH ogledaju u poveanju
kamatnih stopa, jer je u evrozoni, gdje se banke zaduuju, poskupio
novac, s obzirom na to da su ta trita manje likvidna.
"Veina banaka koje djeluju u BiH imaju svoje banke majke u
inostranstvu od kojih povlae novac i, istovremeno, i te banke majke
se zaduuju na meunarodnom tritu, to poveava cijenu kredita i
njima, a samim tim i bankama u BiH", pojasnio je Kozari.
Prema njegovim rijeima, komercijalne banke u BiH samostalno
formiraju visinu kamatne stope, zavisno od banke do banke.
"ini se da su uslovi za dobijanje kredita, s aspekta analize rizika
investiranja i davanja kredita, neto pootreni, tako da e sve tee biti
dobiti kredit", smatra guverner Centralne banke BiH. On je potvrdio da

je tednja u gotovo svim bankama u BiH zatiena zahvaljujui

postojanju i djelovanju Agencije za osiguranje depozita BiH.