TREĆA EKONOMSKA ŠKOLA

TRG J.F. Kennedjya 5

10000 Zagreb

RIZICI U BANKARSKOM POSLOVANJU

ZAVRŠNI RAD IZ PREDMETA: BANKARSTVO I OSIGURANJE

Ime i prezime učenice: Ana Krajinović

Razredni odjel: 4.a

Mentor: Mirela Šivak Poklečki, prof.

Zagreb, svibanj, 2023. godine

Datum predaje pisanog dijela završnog rada:

Potpis mentora ( kojim prihvaća izradbu):

Ocjena izvedbe završnog rada:

SADRŽAJ

SAŽETAK.............

1. UVOD................

2. RIZICI BANKARSKOG POSLOVANJA...................................................................

2.1 Rizik i neizvjesnost...........................................................................................

2.2 Bankarske krize u hrvatskoj kao problem reputacijskog rizika..................................

2.3 Definicije i opisi rizika.....................................................

2.4 Definicije pojedinih rizika...................................................

3. TRŽIŠNI RIZICI............

4. ZAŠTITA OD RIZIKA......................................................

5. KREDITNI RIZIK.....................................

6. RIZIK ROČNE STRUKTURE I CJENOVNI RIZIK......................................

6.1 Rizik likvidnosti..........................................

7. OPERATIVNI RIZIK.....................................

8. ZAKLJUČAK.............................................

9. LITERATURA..................................................
SAŽETAK

Rizici su jedna od najvažnijih stavki upravljanja financijskim institucijama. Financijske

institucije su zapravo postale proizvođači rizika zato štto predstavljaju rizike, transformiraju ih te
ih ugrađuju u svoje proizvode i usluge. Rizik i povrat su zapravo dva naličja jedne te iiste stvari.

Jedan od osnovnih poslova financija je da veći rizik nosi i veći povrat i obrnuto. U tom smislu
optimalizacija rizika trebala bi značiti povećanje dobiti ili postizanje iste razine dobiti uz manju
razinu rizika.

Rizici se općenito definiraju kao neizvjesnost budućeg ishoda. Strategiju i politiku upravljanja
među narodnim pričuvama i okvir upravljanja rizicima određuje Savjet Hrvatske narodne banke.

U današnje vrijeme bankarstvo predstavlja izrazito važnu i potrebnu djelatnost za većinu ljudi,
gotovo da i ne postoji osoba koja nije završila u banci tražeći kredit za kupnju nektretnine,
automobila ili poneki financijski savjet o investiciji ušteđevine.

Danas je bankarstvo postala jako raširena djelatnost, konkurencija je svakim danom sve veća pa
se gotovo sve banke bore za svakog svojeg klijenta, gledajući obostranu korist i zadovoljstvo.

Predmet ovog završnog rada je upoznati bankarske djelatnosti, rizike te na koji način banke
upravljaju potencijalnim rizicima.
1. UVOD

Od razdoblja naftnih kriza dogodile su se izrazite promjene u tehničkim i tehnološkim rješenjima

koje su utjecale na načine funkcioniranja i poslovanja velike većine privrednih subjekata.
Nove tehnike omogućuju bankama i ostalim financijsim institucijama pružanje usluga o kojima
nisu mogli niti zamisliti prije dvadesetak godina. Financijske institucije od svojih
najranijih nastanka bile su više ili manje izražene raznim rizicima, tema upravljanja rizicima
postala je značajna tek od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća.
Do te promjene došlo je zbog triju osnovnih razloga:
1. sve širih aspekata različitosti u kojima se današnje financijske institucije susreću
2. razvoja kvantitativnih modela te mjerenje izloženosti rizicima i
3. činjenice da su financijski posrednici sve više invenstirali u financijske vlastite analitične
odjele čime je narasla i sposobnost banaka da procjenjuju rizike

U ovoj temi obradit će se rizici u bankarskome poslovanju:

- bitno je naučiti razliku između rizika i neizvjesnosti,
- naučiti koji su rizici u bankarstvu,
- naučiti kontrolu kreditnoga, cjenovnoga, valutnog i rizika likvidnosti

Cjelokupno stanje rizika brzo se i temeljito promjenilo u posljednjih nekoliko mjeseci, a

nesigurnost će ostati velika u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Slika o rizicima koje su obilježile pandemija koronavirusa i velika nesigurnost povezana s

makroekonomskim izgledima... utjecat će na banke zbog postojećih ranjivosti na koje treba
usmjeriti nadzor ( slika.1)

3
Slika 1. Slika o rizicima koje su obilježile pandemija koronavirusa

4
2. RIZICI BANKARSKOG POSLOVANJA

Ovo poglavlje obrađuje rizike u bankarskom poslovanju. Rizici su međusobno povezani tako da
je za banku gotovo nemoguće pratiti samo jedan rizik. Banka nije u stanju savršeno predvijedjeti
budućnost, ali zato nastoji razumijeti kolika je izloženost rizicima, odnosno koliki su mogući
udari na račun dobiti i gubitka banke u slučaju promjena u poslovnom okruženju. Banke nastoje
pratiti, mjeriti i kontrolirati rizike. Posebna se pozornost pridaje sljedećim rizicima: riziku
likvidnosti, cjenovnome riziku, valutnome riziku i kredinome riziku

2.1 RIZIK I NEIZVJESNOST

Rizik je pojava kada postoji jasno određena distribucija vjerojatnosti nekog događaja i moguće je
izračunati stvarnu vjerojatnost nekoga događaja. Neizvjesnost je kada točna distribucija
vjerojatnosti nekog događaja nije poznata i distribucija se mora predpostaviti ili izmisliti. Frank
Knight je predpostavljene ili izmišljene distribucije nazvao subjektivnim distribucijama;
subjektivnima zato što ovise o pretpostavkama sudionika u procesu koji ima nekoliko mogućih
ishoda. Modeli koji su postavljeni pogrješnim distribucijama su modeli rizika koji osuđuju banku
na probleme.

Za ilustraciju rizika i bankarstva imamo jedan primjer kocke. Pretpostavimo da banka ima vrlo
čudan proces upravljanja rizicima i da svaki puta kada isplati kredit stvarno baci kocku, ako je
vrijednost kocke 1, banka pretpostavi da će to biti loš kredit i odmah ga otpiše. Na ovaj način
banka ima mehanizam pretpostavljanja očekivanih gubitaka za kreditni rizik. Ako je kocka
poštena, banka ima savršen mehanizam za praćenje i kontroliranje kreditnog rizika. U ovom
slučaju banka ima stvarnu distribuciju i posluje na temelju stvarne distribucije. Ako kocka iz
primjera nije poštena i ne odražava stvarnost onda banka ima problem jer će kontinuirano
ocjenjivati ili precijenjivati broj kredita koji su loši. Ako banka rabi distribuciju za poštenu kocku
kada kocka nije poštena, onda banka posluje na temelju subjektivne distribucije Poslovanje na
temelju subjektivne distribucije vjerojatnosti je uvijek pogrješno. Problem s kojim se banka suoči
je kako postići da subjektivna distribucija bude što bliža objektivnoj? Kako postići da se
potencijalni gubitak temelji na stvarnoj vjeojatnosti, a ne na pretpostavljanju.

5
2.2 BANKARSKE KRIZE U HRVATSKOJ KAO PROBLEM REPUTACIJSKOG
RIZIKA

Hrvatski bankovni sustav prošao je kroz dva ključna razdoblja bankovnih kriza. Prvo je krizno
razdoblje bilo između 1991. i 1996. godine. U bivšoj su Jugoslaviji poduzeća iz realnog sektora
„osnivala“ banke. Kada je u razdoblju između 1991 i 1996 došlo do pada socijalizma, kapital
banka dodijeljen je tim istim poduzećima, iako su ona bila dužnici banaka koje su osnovale.
Nakon toga državne banke nisu bile predmetom izravne privatizacije već privatizirani vlasnici
banaka odnosno poduzeća iz realnog sektora. Privatizacija je u većini slučaja bila pasivna i
neizravna. Tijekom tog razdoblja država izdala obveztnice umjesto stare devizne štednje,
odveznice za restrukturiranje i razvoj te je sanirala neke od tada najvećih državnih banaka

Zato je već 1996. država bila prisiljenja sanirati tri velike banke

Druga bankovna kriza javila se 1998. godine; nakon svršetka faze brzoga rasta kreditnih
plasmana srednjih i manjih banaka. Osnnovni uzrok nove bankovne krize je neprijmerena
kreditna politika tih banaka a pojačali su je različiti eksterni šokovi

Bez ulaženja u detalje ove krize, bitno je napomenuti da je kriza rješena uz pomoć određenog
broja slučeva te kreditnih aranžmana zajmodavca u krajnjoj nuždi odobrenih za šest banaka da
je odluka donesena uglavnom da se spriječi daljnja nestabilnost bankovnog sustava i da se
olakša prijenos znanja (odluka o prodaji sanitarnih banaka...)

Nakon definiranbja razlike između rizika i neizvjesnostu potrebno je definirati rizik i pojedine
vrste rizika.

2.3 DEFINICIJE I OPISI RIZIKA

Upravljanje rizicima je skup postupaka, metoda i odluka za utvrđivanje, mjerenje,

procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je
banka izložena ili bi mogla biti izložena u svome poslovanju. Banka se u svojem poslovanja
susreće s velikim brojem rizika.

6
2.4 DEFINICIJE POJEDINIH RIZIKA

Strateški rizik je tekući i potencijalni utjecaj na dobit i kapital banke koji proizlazi iz nekoliko
poslovnih i pogrješnih poslovnih odluka i nekoliko pogrješnih odluka i nedostatka odgovara na
promjene u korporativnom, poslovnom, regulatornom i ekonomskom okruženju. Strateški rizik
predstavlja najkompleksniji od svih rizika jer je vezan za proces vođenja i upravljanja bankom te
svim aspektima bankarskog poslovanja.

Reputacijski rizik je rizik od gubitka povjerenja u integritet banke kao rezultat nepovoljnog
javnog mišljenja o banci. Reputacijski rizik može dovesti banku do nepovjerenja jer klijenti
banke gube povjerenje i sposobnosti banke da adekvatno upravlja povjerenjem koje su dali
klijentu.

Kreditni rizik je rizik gubitka koji proizlaze iz mogućnosti da dužnik ne ispuni svoje financijske
obveze prema banci. Neispunjavanje obaveza prema banci, banka je dužna takve obaveze
klijenata knjižiti kao loše plasmane. Od svih rizika s kojima se banka susreće kreditni rizik je
rizik koji ima najviše utjecaja na račun dobiti i gubitka banaka.

Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili neočekivane mogućnosti da ispuni
svoje financijske obveze koje dospijevaju. Rizik likvidnosti predstavlja obvezu banke da svaki
dan ima planirane ulaze i izlaze novca te da ima izvore sredstava iz kojih može pokriti postojeće
manjkove.

Kamatni rizik proizlazi iz potencijalnih promjena kamatnih stopa. S obzirom na tip kamatne
stope ( fiksna ili varijabilna), promjena bankarskih stopa može dovesti do promjena u
očekivanim prihodima i rashodima banke.

Rezidualni rizik je rizik gubitka koji proizlaze iz kreditnog rizika koji nije pravilno procijenjen.

Rizik razrjeđenja je rizik koji proizlazi kada sredstva osiguranja nisu dovoljna ili kada se
sredstvima osiguranja koja su uporabljena kod inicijalnog kreditiranja, promijeni vrijednost i
banka više ne može u cijelosti naplatiti svoje potraživanje.

7
Rizik koncentracije je kada banka na bilo koji način izložena pojedinoj skupini ili individualnoj
osobi.

Rizik države je rizik specifičan za odobrene plasmane nerezidentima

Sekuritizacijski rizik je rizik da gospodarski sadržaj sekuritizacijskih operacija ne reflektira u

postpunosti sve moguće rizike s kojima se banka može susresti.

Rizik dostave znači rizik gubitka koji proizlaze da druga strana u nekome ugovoru neće ispuniti
svoje obveze.

8
3. TRŽIŠNI RIZICI

Tržišni rizici obuhvaćaju rizik pozicije, devizni rizik i rizik robe.

Rizik pozicije je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene u financijske instrumente ili u
slučaju financijske izvedenice.

Rizik pozicije jednostavno je rizik koji proizlazi iz špekuliranja na pojedinoj poziciji. Podjeljen
je na opći i specifični rizik.

Opći rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta, iz promjene
razine kamatnih stopa ili na širokom tržištu kapitala. Specifičan rizik je rizik gubitka koji
proizlazi iz promjene cijene u pojedinim financijskim instrumentima zbog čimbenika vezanih za
njegova izdavatelja.

Devizni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene vrijednosti valuta i valutnoj
neusklađenosti banaka.

Rizik robe je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene roba.

Operativni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih i neprimjerenih procesa, ljudi,
sustava ili vanjskih događaja. Obuhvaća pravni rizik koji se definira kao rizik od gubitka zbog
optužbe ili novčane kazne i sankcije koji proizlaze iz parnica upravnoga ili drugog postupka
zbog povreda ugovorne ili zakonske obveze.

Rizik upravljanja je rizik gubitka zbog ograničenih gubitaka kojima banka raspolaže, zbog
veličine banke i nedostatka adekvatnih mehanizama sustava i kontrola. Treba razlikovati
strategiju od taktike. Strategija je cilj, taktika su metode s kojima se ostvaruje strategija.
Plasmani banke u sebi imaju definiranog klijenta, valutu, trajanje i kamatnu stopu, plasman se
odnosni na kreditni rizik. Trajanje plasmana utječe na likvidnost banke, a određenje kamatne
stope može imati i rizik kamatne stope. Odobreni kredit mora proći kreditnu proceduru. Ako nije
prošao adekvatnu kreditnu proceduru banka je suočena s operativnim rizikom. Banka kod

9
poslovanja mora definirati svoj odnos u koji se definira da banka odredi svoj odnos, sklonost
prema riziku, profil rizika i izloženost prema riziku.

4. ZAŠTITA OD RIZIKA

U ovom dijelu govorit će se o malo apstraktnijin pojmovima kod zaštite od rizika, bit će
obrađene tehnike zaštite rizika prikazat će se kako banka svojom korporativnom kulturom može
smanjiti rizike i kako rizici koje banka preuzima ustvari održavaju filozofiju pojedine banke kao
poduzeća.

Odgovornost. Kod upravljanja rizicima potrebno je jasno opisati i odrediti da je zadužena za koji
od navedenih rizika. Tako je u banci propisano koja je funkcija odgovorna za koje dijelove
poslovanja

Odvajanje. Mora postojati odvajanje funkcija i poslovnih aktivnosti. Poslovna jedinica koja
posluje s klijentima ima za cilj ostvariti što veći budžet i dobit, ona ne bi trebala utvrđivati s
kojim rizicima se susreće i kolika je trenutačna izloženost poslovne jedinice pojedinim rizicima.

Samoprocjena. Svaka poslovna jedinica trebala bi surađivati sa sektorom za praćenje rizika i

napraviti procjenu s kojim se rizicima susreće te periodično utvrditi koliko su pojedini rizici
utjecali na poslovnu jedinicu u određenom razdoblju.

Dokumentacija i izvješćivanje. Rizike nije dovoljno samo mjeriti nego o njima treba izvješćivati
menedžment banke koji onda odlučuje jeli količina rizika kojima je banka izložena prikladna za
banku. Potrebno je stvoriti strukturu izvješćivanja gdje će svaka poslovna jedinica moći saznati
koji je utjecaj rizika na poslovnu jedinicu, pod dokumentacijom se podrazumijeva i obrazovanje
zaposlenika o pojedinim rizicima.

Sveobuhvatnost. Ovo je najapstraktniji proces od svih navedenih. Banka bi trebala pratiti i

mjeriti sve rizike s kojima je suočena. Sveobuhvatnost kao princip predstavlja značajnu stavku u
poslovnoj kulturi banke. Banka ne može pratiti sve rizike, ali mora imati kao kontinuirani cilj
razvoj tehnika i metoda praćenje i mjerenja rizika te povećanja broja rizika koji se prati.

Politika plaća. Radnici koji ostvaruju zadovoljavajuće prihode imaju i veću koncentraciju na
poslu pa su operativni rizici manji.

10
Adekvatnost kapitala. Svi rizici ultimativno utječu na račun dobiti i gubitka banke. Za banku je
bitno da bude dovoljno kapitalizirana kako bi u slučaju pojedinih rizika u poslovanju imala
dovoljno kapitala s kojima bi mogla apsorbirati nastale gubitke.

5. KREDITNI RIZIK

Banka daje kredite na neki rok i vjeruje da će svi krediti biti vraćeni, ali ponekad zbog
subjektivnih i objektivnih okolnosti koje je banka plasirala klijentu on ne može vratiti banci. S
obzirom da je banka primila sredstva, ona je obavezna prema svojim depozitima vratiti svoja
sredstva

Banka takve loše plasmane mora podmiriti iz vlastite dobiti i vlastita kapitala.

Banka osigurava povrat sredstava na ove načine:

- statističkim praćenjem i matematičkim modeliranjem karakteristika pojedinih klijenata

- diferencijacijom proizvoda
- elementima osiguranja

Osiguranje plasmana ili elementa osiguranja su instrumenti koji mogu biti uporabljeni kako bi
banka naplatila plasman ako klijent redovito ne uplaćuje rate kredita.

Nakon ocjene kreditne soposobnosti pojedinog klijenta banka će tražiti garanciju povrata i
postaviti uvjete kreditiranja putem:

- potrebe za jamcima (ako klijent ne može vraćati kredit, moraju ga vraćati i jamci),
- trajanje kredita,
- veličine kredita,
- depozita,
- uporabe neke druge usluge banke ili srodne financijske institucije,
- police osiguranja,
- druge mjere osiguranja za sposobnost vraćanja kredita.

11
 6. RIZIK ROČNE STRUKTURE I CJENOVNI RIZIK

Ovo su dva rizika izravnoi povezana metodama analize i jasno odražavaju filozofiju poslovanja
banke

Rizik likvidnosti je rizik koji proizlazi iz nemogućnosti da banka ima dovoljno sredstava kako bi
podmirila svoje obveze

Cjenovni rizik postoji ako banka ima različite tipove kamatne stope (fiksne ili varijabilne) u
aktivi i pasivi, tako da promjene kamatne stope izravno utječu na promjene u kamatnim
prihodima i rashodima banke

6.1 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je najznačajniji rizik s kojim se susreće banka. Kreditni rizik i rizikk likvidnosti
posebno su značajni jer se u njima vidi cjelokupno poslovanje banke.

Rizik likvidnosti je značajniji od kreditnog rizika. U slučaju kreditnog rizika banka samo može
izgubiti kapital koji se uvijek može nadoknaditi dokapitalizacijom ili sanacijom banke. U slučaju
problema s likvidnošću, banka se može doslovno raspasti.

Banka mora poslovati po sljedećim načelima: poslovnosti i urednoga poslovanja, rentabilnosti,

likvidnosti, sigurnosti i ekifasnosti ulaganja.

Ako bi se gledalo dnevno poslovanje banke pokazalo bi se da je dnevno poslovanje banke

jednim velikim dijelom obavljanje transakcije.

Transakcije banke, gledano iz perspektive likvidnosti mogu se podijeliti na tri vrste;

1. transakcije u kojima banka prima sviježa sredstva

12
 2. transakcije u kojima banka gubi sredstva
3. neutralne transakcije.

Pravilno upravljanje likvidnošću znači da banka u bilokojem trenutku može zadovoljiti

sljedeću njednakost:Ulaz sredstava - izlaz sredstava > 0

7. OPERATIVNI RIZIK

Operativni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neprimjerenih internih procesa,
ljudi, sustava ili vanjskih događaja. Operativni rizik obuhvaća pravni rizik koji se definira kao
rizik od gubitka zbog optužbe ili novčane kazne i sankcije koji proizlaze iz parnica, upravnoga ili
drugoga postupka zbog povrede ugovorne li zakonske obveze. Operativni rizik uključuje rizik i u
dijelu koji se odnosi na rizik gubitka koji proizlazi iz uporabe informacijske tehnologije i IT
sustava

Zaključujemo da operativni rizici za banke proizlaze iz 3 različita elementa, a to su:

- ljudski faktor,
- sigurnost,
- poslovni procesi

Banka je takoder izložena potencijalnim prijevarama i krimninalnim aktivnostima koji proizlaze

iz krađe identiteta i zloporabe kartica. Krađa identiteta najčešće se rabi kod podnošenja lažnih
zahtjeva za kredit.

Zlouporabe kartica proizlaze iz uporabe ukradenih kartica ili lažnih kartica. Tako većina banaka
ima jasno određene granice odobravanja kredita. Banka mora imati razvijen računovodstveni
sustav koji može pratiti promjene u bilanci, isto tako identificirati poremećaje u banci koji su
nastali pogrješnim knjiženjem. Svi gubitci koji mogu nastati iz tužbi koje su podnesene protiv
banke ulaze u područje operativnih rizika.

13
8. ZAKLJUČAK

U ovoj su temi obrađene osnovne prepreke u bankarskom poslovanju – rizici.

Za banku su rizici neizbježni, loše poslovne odluke koštaju i ne postoji samo jedan rizik.

Svaka loša odluka banke koja rezultira gubitkom ugrožava profitabilnost, stabilnost i kapital
banke. Bankari moraju izbjegavati rizike. Zato je potrebno rizike prepoznati, mjeriti, kontrolirati
i njime upravljati. Velike banke s lošom kontrolom rizika, mogu ugroziti odršivost cijelog
financijskog sustava.

Banke se u svom poslovanju neminovno susreću s različitim vrstama rizika iz kojih se mogu
generirati negativni efekti na samo poslovanje banke, banke su dužne uspostaviti pouzdan sustav
upravljanja rizicima, koji je uključen u sve poslovne aktivnosti koji osigurava da rizični profil
banke uvijek bude u skladu s već utvrđenom sklonosti rizika.

„ Rizici prisutni pri upravljanju međunarodnim pričuvama ponajprije su financijski rizici,

a to su kreditni, kamatni i valutni rizik, no velika se pozornost posvećuje likvidnosti i
operativnom riziku.“ (Rizici hnb, 18. srpnja 2022. preuzeto: https://www.hnb.hr>rizici)

14
9. LITERATURA

1. Gregurek Miroslav, Vidaković, Neven, Bankarsko poslovanje, Effectus, Zagreb, 2020.

stranica 339 - 387.

2. Šverko, Ivan, Upravljanje nekreditnim rizicima u hrvatskim financijskim institucijama,

Hrvatski institut za bankarsko poslovanje, Zagreb, 2007.

3. Krmpotić, Goran, Upravljanje rizicima u bankarskom poslovanju

https;//gorankrmpoticeu>blog, 22.4.2023.

4. Rizici HNB, 18. SRPNJA 2022., https; //www.hnb.hr>rizici, 22.4. 2023.

5. Kolar, Vjekoslav, Rizici bankarskog poslovanja, 2020., Diplomski rad, prediplomski, Odjel
za ekonomiju, Koprivnice, https://repozitorij.efzg.unizg.hr, 22.4.2023.

6. https://www.bankingsupervision.europa.eu/ecb/pub/ra/html/ssm.ra2021~edbbea1f8f.hr.html ,
28.4

15
KONZULTACIJSKI LIST ZA UČENIKA:

RAZRED:

MENTOR:

REDNI DATUM BILJEŠKE MENTORA U POTPIS MENTORA

BROJ KONZULTACIJ NAPREDOVANJU
A

16
 Datum predaje pisanog dijela završnog rada:

Potpis mentora ( kojim prihvaća izradbu) :

Datum obrane završnog rada:

Ocjena obrane završnog rada:

Opća ocjena izradbe i obrane završnog rada:

Povjerenstvo na obrani završnog rada:

 Mentor:
 Profesor struke:
 Profesor struke:

Prostor za izdvojeno mišljenje ili komentar:

Potpis predsjednika povjerenstva:

17
18