Pojam i elementi kapitala banke

Kapital banke ima značajne funkcije i predstavlja neto aktivu banke, odn.Razliku između aktive i
obaveza u pasivi bilansa stanja banke.
Kapital banke = ukupna aktiva - ukupna pasiva (obaveze)
U obaveze banke spadaju
Depoziti
Primljeni krediti
Obaveza po hov-i
Ako su obaveze manje od ukupne aktive banke tada postoji kapital banke
U obrnutom sluč. banka ostvaruje gubitak
Kapital banke (bruto) sastoji se od :
-akcijskog (Osnivačkog) kapitala
-emisione premije
-rezervi banke
-rezervi za neidentifik. Gubitke
-neraspor.dobiti iz preth. godina
- neraspor.dobiti iz tekuće godine
Razlika između bruto kapitala banke i umanjenja kapitala banke predstavlja neto kapital banke
Kapital banke predstavlja početni inicijalni uslov za osnivanje i početak rada banke
Predstavlja finan osnovu preko koje se vrši upravljanje bank, a istovrem. je garancija klijentima
Pojavom institucija osig. depozita klijenata , kapital b. gubi svoju primarnu funk u oblasti obezb
depozita
Funkcija i strategija rasta kapitala banke
Kapital banke ima prioritetni zadatak da ublaži nepredviđene gubitke u poslovanju banke i da stvori
najšire povjerenje javnosti o sposobnosti i poslovnosti banke.
Osnovne funk. kapitala su
-zaštita depozita
-pokriće neočekivanih gubitaka
-kontrolna (regulatorna) funk
-funk finans banke
Banka koja u svojoj pasivi ima značajan kapital ustvari „raspolaže sa fin. Snagom“
Osim što je kapital b. u funk likv, solv i profitabilnosti on služi i za isplatu depozita ako je bank u post
likvidacije.
Stopa kapit. banke = kapital banke / ukupna ili ponderisana rizična aktiva banke
Njena reciproč vrij predstavlja stepen bankarskog rizika (leveridža)
Supervizorske instit prate kretanje stvarne i propisane stope kapitala
Cilj banke je da preko supervizorstva preventivno djeluje ipreuzme aktivnosti upravljanja
-aktivom i pasivom -dividendnom politikom -troškovima poslovanja -promjenom
menadžmenta -viša faktička stopa kapitala stvara pooljniju pozic kod CB
-postavljanjem stand stopa od kontrol organa utvrđuju se uslovi za kredit rejting kao i uslov
razvoja i ekspanzije banke
U okviru bilansa uspjeha projektuje se scenario nakamatonosnih prihoda i rashoda i očekivani nivo
dobiti kapitala Bitno je da sopstveni kapital bude dominantan u odnosu na pozajmljeni kapital
jer su tad troškovi finansiranja manji
Poz stopa profitabilnosti banke se samo ostvaruje ako je interna stopa prinosa na ukupnu aktivu veča
od prosj cijene kapitala (sopstv i pozajmljenog) - to je glavni cilj menadzmenta
Poslovni rizik - nastaje kao posljedica neizvjesnosti –kako i da li če se ostvariti buduči dobitak banke
–prinos na ukup aktivu
Finan rizik - ........... budućeg neto dobitka – prinos na sopstv kapital banke
Strategije kod dodatnog kapitala
- sekjuritizacija kapitala
 - smanjena isplata dividende
- emisija novih akcija
- eksterno zaduzivanje – obveznice s duzom rocnoscu od 5 godina
- interno zaduzivanje – unutar banke
- tezi se da se kroz dinamicne tekuće aktivnosti poveča rastr sopst kapitala
Koncept Likvidnost-i banke je njena sposobn da izvršava svoje obaveze u rokovima dospijeća
Ona je osnova za norm funkci depozitnog mehanizma
Pozicija likv banke proističe iz njen bilansne strukture- komparativnog odnosa likvidnosti aktive i
pasive
Metode ulaganja i plasiranja sredstava (dvije metode) se odnose na
-prema ročnosti- dugorocna ulag i plasm iskljucivo iz dugoroc izvora sredstava, a kratkoroc iz
dugoroc i kratkoroc
- konzervativni način-ukupna ulaganja krat i dugoroc iz dugorocn, a novc i prenos hov pokrivaju iz
kratkoroc- to smanjuje rentabilnost
u praksi se radi kompromis – zadovolj rent uz prihv stepen rizika nelikv. likv zavisi os sinhron
novc tokova prim i izdavanja gotovine
Insolventnost banke – nesposobnost izmirenja obaveza
Strategije likvidnosti
1. Strategija kratkorocnih komercijalnih zajmova – dominantna u 19v. – banke odrzavaju
solventnost i likv ako depozit potenc plasiraju isključ u vidu kratkoročnih kredita privredi- do 90 dana-
pokriveni robnim mjenicama – banke tako postaju mjenični povjerioci, moguč je i rediskont rob mjen
2. Strategija utrzivih aktiva – poč.20v. –na bazi razvoja fin , a posebno novč trzista, time su banke
mogle da svoju rez aktivu diverzifikuju. Pored prim rez aktive formirasla se i sekund rezerva u koju
ulaze vrij papiri(lako se mogu prodati na sek trz bez gubitaka). Prim rez aktive su u princ
nekamatonosne , a sek kamatonosne sto je oznacilo revoluc promjenu u pogledu odrz likv bank inst
3. Strategija likvidnosti na bazi plasmana sa anticipiranim dohotkom – poslije 2ww. Banke su
postale orijentisanije na davanje žsred i dugoroc zajmova privredi i stanovn.i to na bazi porasta
stednih i orocenih depozita. Vracanje se vrsi na bazi anuitetnih progr. Anuiteti sadrze otplatne rate i
kamate.
4. Strategija upravljanja pasivom- 60-ih teziste na obezb likvidnosti putem povlac kredita umjesto
putem prodaje kratkoroc vrij papira. Pretpostavlja jako fin trziste s obiljem sredstava koja se lako
mogu angazirati. Banke mogu koristiti i kredite kod CB-e

Kreditna sposobnost i plasman banaka

Plasmani banaka SU SAST DIO NJ POSREDN AKTIVN I MOGU BITI U OBL
- NOVCA-
- kredita –
- garancije
- avala
- HOV
Politika plasmana obuhvata:
1razradu srednjor i godisn programa,
2nacin fin inv objekta i dokaz o obezb njihovih sredstava,
3metode ocjene efikas ulaaganja u invest progr,
4kriter odobr kredita,
5dinamiku koristenja invest kredita,
6izvore sredst i uslove odobr kredita za stam-komun izgradnju
7 uslove i krit za odob kratkor i dugor kred za obrt sreds

politika plasmana predst bank posao koji se odnosi na davanje novca i kred.
Plasiranjem kredita banke omoguc likv ,kontinuitet i stabil proizv procesa.
Izvozni kredit – krat (roba se ne prodaje za keš) sred, dugor(kod izvođ invest radova tj izvozu opreme
i brodova)
Za odobr kredita potreban je zahtjev koji odgovara na pitanja – namjena, visina, nacin koristenja, mat
i fin efekti. Ispit kred sposobnosti-da li je trazioc kred sposoban, njeg mat sposob.
Dom kred za fiz lica – brzi , gotovinski, potros, za turist aranz, stambeni, auto, za adaptaciju,