Dvije osnovne vrste podataka

Kao to smo ve rekli, istraivai imaju na raspolaganju dva osnovna izvora

podataka: primarne i sekundarne izvore. Nikada se ne smije poi od pretpostavke
da su primarni podaci jedini mogui odgovor. Prikupljanje podataka iz
sekundarnih izvora je jednostavnije i bre te se primjenjuje prije nego to se
odlui o prikupljanju podataka iz primarnih izvora. Sekundarni podaci prikupljeni
su i zabiljeeni prije u nekom drugom istraivanju i za neku drugu svrhu.
Sekundarni podaci su historijski podaci i ne zahtijevaju od istraivaa kontakt s
ispitanicima ili subjektom istraivanja. Sekundarni podaci rezultat su nekog
prethodnog prikupljanja primarnih podataka, oni mogu biti stari nekoliko dana,
tjedana i godina. Sekundarni podaci su takva vrsta podataka koji se nalaze u
nekom od ve postojeih internih ili eksternih izvora. Oni se prikupljaju tijekom
preliminarnog istraivanja i ako su oni dovoljni za rjeenje postavljenog cilja i
predmeta istraivanja, onda nije potrebno vriti dodatno prikupljanje podataka iz
primarnih izvora. Povijesni podaci koji ne zahtijevaju kontakt s ispitanicima.
Sekundarni podaci e pomoi u izviajnom istraivanju kako bismo shvatili
sutinu problema, te postavili hipoteze istraivanja. Izrazsekundarni nema
negativno znaenje drugorazrednoga, manje vrijednoga podatka u usporedbi s
primarnim podacima.
SEKUNDARNI PODACI MOGU BITI:

 popis stanovnitva
razni podaci zavoda za statistiku

PREDNOSTI SEKUNDARNIH PODATAKA

Prikupljanje sekundarnih podataka znaajno je JEFTINIJE od prikupljanja primarnih
podataka (nije potrebno sastavljati upitnik, organizacija rada na terenu,
prikupljanje podataka rad anketara, obrada i analiza podataka, pisanja izvjetaja
ili izrada prezentacije).
Istraiva moe prikupiti podatke kontaktirajui telefonom, emailom iz poduzea
(istraivake agencije) ili odlaskom u knjinicu ili neku drugu instituciju koja ima
potrebne podatke. Uteda trokova je najvea prednost sekundarnih podataka.

http://www.pfst.unist.hr/uploads/2%20Sekundarni
%20podaci.pdf