UVOD

·0 Bankarstvo je specifična djelatnost u kojoj se preuzimanje rizika nikad

u cijelosti ne može izbjeći niti spriječiti.

·1 Razborito reguliranje nadzora i kontrole bankarskog sustava ima dobar

učinak pri pribavljaju financijskih sredstava i alokaciji kreditnog
potencijala.
·2 Cilj regulacije banaka je maksimiziranje društvenog blagostanja,
sigurnost i stabilnost bankarskog sustava, sigurnost potrošača,
novčana kontrola itd.

REGULACIJA I NADZOR BANAKA

·3 Temeljni razlozi reguliranja bankovnih aktivnosti, uvođenja državnoga

nadzora i kontrole poslovanja banaka su upućenost svakog subjekta
nacionalnoga gospodarstva na kreditore, te opasnost od prijenosa
štetnih posljedica poremećaja u bankovnom sustavu na cjelokupno
gospodarstvo.

·4 Nužnost i važnost nadzora i kontrole banaka za postizanje stabilnog

bankovnog sustava prepoznale su i zemlje u razvoju u posljednjih 15-
20 godina.

RAZLOZI I INTERESI ZA REG.BANAKA

Preporuke Baselskog komiteta za superviziju banaka temelje se na

činjenicama koje zastupaju interese javnosti prilikom postavljanja
regulacijskog režima, a te činjenice su:

·5 na financijskim tržištima postoje značajne tržišne nepravilnosti,

·6 bankarski supervizor mora biti u stanju da regulira te nepravilnosti,
·7 supervizori nastoje popraviti te tržišne nepravilnosti kako bi
poboljšali poslovanje banaka.

JAVNI I PRIVATNI INTERESI

Regulacija banaka može se promatrati i s javnog, ali i privatnog aspekta.

·8 Javni interesi uzimaju u obzir postojanje ovih nepravilnosti ali i

 činjenicu da država ima namjeru i mogućnost da ih odstrani. Te
manjkavosti se očituju u postojanju monopola ili oligopola koji dovode
do asimetričnosti informacija, ograničavaju ili poskupljuju stvaranje,
verifikaciju i provođenje ugovorima kojima se ove nepravilnosti
nastoje popraviti.

·9 Privatni interesi govore da ograničenja koja su bankama nametnuta u

20. stoljeću nisu samo rezultat konkurentnih sila i tehnoloških
promjena, nego i beneficija za privredu i vladine službenike koji su ta
ograničenja postavljali.

CILJEVI REGULACIJE BANAKA

·10 Osiguranje solventnosti banaka – smanjenje opasnosti od bankrota,

·11 Osiguranje likvidnosti depozitne institucije,

·12 Izgradnja ekonomski djelotvornog i konkurentnog financijskog

sustava.

REGULACIJA BANAKA U BIH

Regulacija bankarskog sektora BiH uređena je zakonodavnim okvirom

svakog pojedinog entiteta.

·13 1998. - Objavljen Zakon o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske

kojim se osniva ovo tijelo.
·14 1996. – Osnovana Agencija za bankarstvo FBiH.
·15 1998. - Objavljen Zakon o bankama FBiH, sa zadnjim izmjenama i
dopunama 2002. godine.

·16 Oba zakona o bankama uređuju osnivanje, poslovanje, upravljanje,

superviziju i prestanak rada banaka.
·17
OSNIVANJE BANAKA I DJELOKRUG
·18 Osnivanje banaka i njihovih organizacijskih jedinica, te njihov
djelokrug ovisno o kom entitetu se radi uređuje Zakon o bankama
Republike Srpske, odnosno Zakon o bankama Federacije Bosne i
Hercegovine.
POTREBNI KAPITAL
·19 Minimalni iznos uplaćenog osnivačkog kapitala banke koji je ujedno
 zakonom propisan i kao najmanji iznos uplaćenog novčanog neto
kapitala koji banka mora održavati iznosi 15 milijuna KM.

SUPERVIZIJA
Osnovni ciljevi supervizije koju obavlja Agencija su održavanje
povjerenja u bankovni sustav u Federaciji, očuvanje njegove sigurnosti
i stabilnosti, te zaštita deponenata.

Agencija je ovlaštena obavlјati superviziju banaka:

·20 obavlјanjem posrednog nadzora,

·21 obavlјanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem banke,
·22 nalaganjem supervizorskih mjera i
·23 izdavanjem mišlјenja, odobrenja, suglasnosti i procjenjivanjem
banke u skladu s ovim regulacijskim tijelom.

AGENCIJA ZA BANKARSTVO FBIH

·24 Agencija za bankarstvo FBiH je zakonski utemeljena radi unapređenja
sigurnosti, kvalitete i zakonskog poslovanja tržišno orijentiranog
stabilnog bankarskog i mikrokreditnog sustava u FBiH, a obavlja i
nadzor nad poslovanjem lizing društava.

·25 Budući da se zna da je tržište najbolji alokator resursa, svaka zemlja bi

se trebala oslanjati na slobodno djelovanje svojeg bankarskog tržišta
kao alokatora slobodnih novčanih sredstava.

GLOBALNI REGULACIJSKI OKVIR BANAKA

·26 Kompletan set baselskih pravila supervizije banaka poznat kao Basel I
(kasnije Basel II, i danas Basel III) značajno je zakoračio prema
minimalnom internacionalnom standardu kapitala.
·27 Ovaj povijesni ugovor u srpnju 1988. godine potpisale su zemlje
članice Grupe 10, Luksemburg i Španjolska. U cijelosti je stupio na
snagu tek u siječnju 1993.
·28 Ta je pravila do danas prihvatilo preko 100 zemalja.
·29 Basel I - prihvatio je standardnu podjelu ukupnog bankarskog kapitala
na dvije osnovne komponente - na primarni i sekundardni kapital
Glavni naglasak Basela I bio je na kreditnom riziku – opasnost da klijent
zajmoprimac ne izvrši obvezu iz kreditnog odnosa.
·30 Basel II - Glavna tema bio je kreditni rizik, te razmatranje operativnog
 rizika kao nove kategorije bankarskih rizika.
·31 Basel III - globalni, dobrovoljni regulatorni okvir za adekvatnost
kapitala banaka, testiranje otpornosti na stres i rizik likvidnosti tržišta.
Ima tri stupa, a to su: kapitalni zahtjevi za likvidnost, supervizorski
nadzor i javna objava i tržišna disciplina.

UTJECAJ NOVOG REGULACIJSKOG OKVIRA NA REALNI SEKTOR

·32 Utjecaj novih regulatornih mjera na smanjenje kreditnih
aktivnosti banaka: Obzirom da krediti bankama nose najviše prihoda,
nove regulatorne mjere zatezanjem kapitala banaka izravno utječu na
njihovu kreditnu aktivnost. Smanjenje kreditne aktivnosti banaka je
ponajviše usmjereno prema sektoru stanovništva i poduzetnika.

·33 Utjecaj novog regulatornog okvira na povećanje troškova

financiranja realnog sektora: Za financiranje realnog sektora od
strane banaka su nužna sredstva raspoloživa odnosno slobodna za
usmjeravanje u investicije i isplative projekte.

Mnogi akademici krive nove regulatorne mjere za smanjenu mogućnost

navedenog, jer one uslijed mjera plasiraju manje kredita i to upravo
zbog kreditne politike koja se primjenjuje zbog smanjivanja rizika
banaka.

UTJECAJ NOVOG REG.OKVIRA NA BANKE

Basel III i njegova implementacija u bankarskom sektoru BiH

Implementacija standarda Baselskog komiteta za bankarsku superviziju

predstavlja značajan korak ka unapređenju bankarstva.
·34 Basel III ima za cilj poboljšati sposobnost bankarskog sektora, te
stavlja fokus na kvalitetu kapitala i uvođenje novog okvira za
upravljanje rizikom likvidnosti.
·35 Novi regulatorni okvir ima za cilj veću stabilnost bankarskog
sektora, prije svega kroz jačanje kapitalnog okvira, ali i kroz
kvalitetnije upravljanje likvidnošću.
·36 Potpuna implementacija zahtijeva dug, postepen i detaljan proces
usklađivanja, kako sa strane lokalne regulative, tako i od strane
banaka.

·37 Zakonska regulativa banaka u FBIH

 ·38 Poslovanje komercijalnih banaka u FBiH kao i indirektno njeno
upravljanje portfoliom regulirano je Zakonom o bankama na nivou
FBiH. Član 20. ovog zakona propisuje da minimalni iznos dioničkog
kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora
održavati, ne mogu biti manji od 15 milijuna KM, a članom 41.
definirana je stopa adekvatnosti kapitala od 12% ukupne rizikom
ponderirane aktive.

·39 Agencija za bankarstvo FBiH i uvođenje Basela III u bankarski

sustav

·40 Agencija za bankarstvo FBiH pripremila je nacrt Odluke o upravljanju

rizikom likvidnosti banaka, kao dio provedbe Strategije za uvođenje
Basel III standarda u bankarski sustav.
·41 Banke u Bosni i Hercegovini na ovaj način će se suočiti sa novim
zahtjevima u pogledu održavanja likvidnosti u sklopu Basel III
standarda, koji su uvedeni nakon uočenih slabosti financijskih sustava i
nedostataka Basel II standarda, akumuliranih tijekom svjetske
financijsko – ekonomske krize.

ODLUKA O IZRACUNAVANJU KAPITALA U FBIH

Ovom odlukom propisuju se:

·42 karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun regulatornog
kapitala,

·43 način kojim se pojedinačne stavke uključuju u izračun pojedinih

dijelova regulatornog kapitala,

·44 stopa financijske poluge,

·45 zaštitni slojevi kapitala i mjere za očuvanje kapitala banaka

·46 kapitalni zahtjevi i metodologija izračuna kapitalnih zahtjeva.

Sve banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine kojima je

Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine izdala
bankarsku dozvolu, dužne su primjenjivati odredbe ove odluke.
Banka je dužna primjenjivati odredbe ove odluke na pojedinačnoj i
 konsolidiranoj osnovi, u skladu sa propisima kojima se uređuje
supervizija na konsolidiranoj osnovi.

MINIMALNI STANDARDI ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM

LIKVIDNOSTI BANAKA U BIH

·47 Upravni odbor Agencije za Bankarstvo utvrdio je odluku o minimalnim

standardima koje je banka dužna osigurati kako bi mogla upravljati
rizikom likvidnosti.

·48 Za banke sa sjedištem u FBiH regulatorni okvir za upravljanje rizikom

likvidnosti propisan je Odlukom o minimalnim standardima za
upravljanje rizikom likvidnosti banaka.

·49 Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o minimalnim standardima

za upravljanje rizikom likvidnosti banaka, te Odlukom o utvrđivanju i
održavanju obveznih rezervi i utvrđivanju naknade za iznos rezerve.

ZAKLJUCAK

·50 Uvođenje Basela III u bankarski sustav FBiH potiče osiguravanje

dodatne kapitalizacije sustava. (IZNOS KOJI TREBA SADA
INVESTIRATI,KAKO BI SE U BUDUCNOSTI OSTVARIO
OREĐENI PRIHOD) (CIJENA DIONICE X BR.GLAVNIH
DIONICA)( PRETVARANJE NEKE VRIJEDNOSTI U KAPITAL)
·51 Time je Basel III napravio znatan pomak u odnosu na Basel II.

·52 Basel III nastoji putem mjera usmjerenih na održavanje stabilnosti

tokom vremena riješiti procikličnost uvođenjem mjera i pravila o
očuvanju kapitala.

·53 Basel III u suštini sadrži dobre smjernice bankama za prilagođavanje

promjenama na tržištu i za dugoročni opstanak i profitabilnost te
omogućuje veću stabilnost međunarodnog bankarskog sektora.

·54 Također, važna je njegova uloga u otklanjanju izvora konkurentne

nelojalnosti.

Poenta Bazela III jeste da se bankarski sektor svijeta, Europe pa i BiH

pripremi za buduće potencijalne krize, a ako do njih dođe da sustav bude
toliko spreman da te krize nemaju utjecaj na širu privrednu sliku