Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Ime je dobio po hrastovoj šumi,

dubravi. Administrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od
najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Nalazi se u južnoj Dalmaciji. Prema
popisu iz 2011. godine Dubrovnik je imao 42.615 stanovnika, za razliku od 49.728 stanovnika
prema popisu iz 1991. U popisu iz 2011., 90,34% stanovnika izjasnilo se kao Hrvati. Godine
1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.

Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem

vijeku postao je kao Dubrovačka Republikajedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je
konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao
izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od
središta razvitka hrvatskog jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski
pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.

Znamenitosti

Činjenica da je više od trideset godina dijelom UNESCO-ve zaštićene svjetske baštine

i da je svaki dio stare gradske jezgre znamenitost i spomenik, dio bogatog nasljeđa naših
predaka čini Dubrovnik posebnim, čini ga gradom - živim spomenikom.
Dio bogate spomeničke baštine su povijesna jezgra grada sa Stradunom, Kneževim dvorom,
Crkvom sv. Vlaha, Palačom Sponza, Orlandovim stupom te zanimljive povijesne crkve,
katedrale i gradske uličice. Dubrovnik je riznica i muzej sam po sebi koji je do danas uspio
sačuvati sve povijesne građevine i njezine ljepote, brojne barokne, renesansne i romaničke
crkve i palače koje su važan dio turističke ponude i predstavljaju nezaobilazna mjesta koja
svakako treba posjetiti.

Spomenici
 Grad Dubrovnik, grad je spomenik koji živi, spomenik u jedno, kolijevka spomeničke
baštine, kako materijalne tako i nematerijalne. Vrijednost Dubrovnika UNESCO prepoznaje
još prije trideset godina, a Festu sv. Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika, kao dio registra
zaštićene nematerijalne baštine uvrstio je u listopadu 2009. Dubrovačka Republika kao
najsjajnije doba dubrovačke povijesti do savršenstva je uredila grad i život u njemu, kroz svoj
statut idruge povijesne dokumente. Republika nije podizala spomenike svojim
suvremenicima, tu ogromnu čast jedini je zavrijedio pomorac Miho Pracat, a najčešći lik na
dubrovačkim spomenicima lik je sv. Vlaha koji čuva na dlanu ovaj grad.

Prirodne znamenitosti

Zeleni krajolik Mediterana, plave dubine Jadrana, bijele stijene obale, miris ljekovitih
biljaka što rastu na proplancima, povijesni vrtovi, akvarij s najzanimljivijim primjercima
morskog svijeta dio su baštine koja se dolaskom u Dubrovnik i njegovu okolicu otkriva i
istražuje...

Ekologija postaje sve važnijim segmentom našeg života, čuvanje okoliša i život u skladu s
prirodom naše su obveze i dužnost. Ponosni smo što se možemo podičiti izvanredno
očuvanim spomenicima prirode, najplavijim i najčišćim morima na svijetu, jedinstvenim
biljnim i životnjskim vrstama, fascinantnim podzemnim spiljama. Dolazak u Dubrovnik znači
i uživanje u plavetnilu mora i neba, jedinstvenim zalascima sunca, te u prirodnim
znamenitostima našeg kraja.

Gradske zidine s tvrđavama

Dubrovačke gradske zidine najveća su atrakcija za posjetitelje i jedan od najočuvanijih

fortifikacijskih sustava u Europi, dužine 1940 metara i uključuju pet tvrđava, te šesnaest kula i
bastiona. Drugi najatraktivniji muzej pod otvorenim nebom na svijetu otvoren je za obilaske
posjetiteljima tijekom cijele godine, kroz tri dostupna ulaza - kod crkvice sv. Luke na istoku,
kod crkve sv. Spasa neposredno po ulasku u staru gradsku jezgru s Pila i kod Pomorskog
muzeja - tvrđave sv. Ivan. Šetnjom dubrovačkim zidinama upoznat ćete i neke od
impozantnih tvrđava koje su služile obrani Dubrovačke Republike.
Od pet tvrđava tri su sastavni dio gradskih zidina - Minčeta, Bokar i Sv. Ivan, a dvije su
samostojeće, Lovrijenac na zapadu i Revelin na istoku. Tvrđava Minčeta nalazi se na
najvišem dijelu grada i branila je grad sa sjevera. Minčeta je simbol obrane Dubrovnika i na
njoj se stalno vijori državna zastava naše domovine, te ljeti zastava Libertas. Tvrđava Bokar
na jugozapadu, na uglu gradskih zidina i sučelice Lovrjencu, zvana je još i Zvjezdan,
podignuta je u 15. stoljeću da bi čuvala zapadnu lučicu Grada, jarak i most od Pila. Danas ima
funkciju Lapidarija za brojne kamene ulomke s dubrovačkog područja. Tvrđava sv.Ivana prva
je četverouglasta kula od Mula sagrađena 1346. da bi štitila gradsku luku s jugoistočne strane,
a iz nje se u davna vremena vitlom natezao lučki lanac. U prizemlju tvrđave smješten je
Akvarij, a na prvom i drugom katu Pomorski muzej.

Ispod sv. Ivana veliki je mul sa svjetionikom, poznata Porporela, susretište zaljubljenih,
šetalište ali i kupalište stanovnika stare gradske jezgre.

S Porporele se vidi tvrđava Revelin, izdvojena iz gradskih zidina na istočnom ulazu u grad.
Impozantu tvrđavu s kopnenom stranom povezuju kameni i pokretni drveni most, a kameni
most je veže i s gradom.Tvrđava opkoljena jarkom s tri strane a s četvrte strane morem
predstavljala je teško osvojiv dio Dubrovnika. Iako postoji od ranije Revelin je prave
dimenzije i veličinu dobio u 16. stoljeću. Unutrašnjosti i terasa tvrđave imaju funkciju
scenskog prostora i koncertne dvorane za Dubrovački simfonijski orkestar i izvedbe
Dubrovačkih ljetnih igara.

Pored navedenih znamenitosti, tvrđava, prirodnih ljepota Dubrovnik broji još mnogo
predivnih kulturnih baština, spomenika, muzeja, crkvi, trgova i slično, što predstavlja
dovoljan razlog za posjet ovom predivnom gradu, koji je danas jedna od turističkih atrakcija
brojnih glumaca, sportaša, pjevača, i svih ostalih koji žele uživati u plavetnilu mora i neba
kroz obilaske prirodnih znamenitosti.

KULTURA I OBIČAJI
Dubrovnik je poznat po književnosti, mnoštvu festivala, muzeja itd, a u nastavku rada biti će
predstavljeni isti.

Dubrovačke ljetne igre

Dubrovačke ljetne igre su festival utemeljen 1949. godine. U jedinstvenom ambijentu

zatvorenih i otvorenih scenskih prostora renesansno-baroknog grada Dubrovnika u vremenu
od 10. srpnja do 25. kolovoza održavaju se brojne glazbene, dramske i plesne priredbe.
Okosnica festivala su djela Marina Držića, Ivana Gundulića, Ive Vojnovića, Williama
Shakespearea, Carla Goldonija, grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja
najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere,
naročito komične.

Fešta Sv. Vlaha

Štovanje sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana 3. veljače,
kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se
omogući svima sudjelovati, uvedena je 'Sloboština Sv. Vlaha', dan kada je svaki prekršitelj,
kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da
ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7
dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad - tko nije mogao ići,
slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u narodnoj nošnji, da se svome svecu
pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće.
Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.

Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji“

To je festival komorne glazbe koji se od 2000. godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na
pozornici u atriju Kneževog dvora.

Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog violinistai violista Juliana Rachlina nastupaju

brojni poznati svjetski glazbenici.

Filmski festival Libertas

Libertas Film Festival započeo je 2005. s idejom, da se festivalska kulturna ponuda

Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju
igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja
diljem svijeta.

U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu Dubravka koju dodjeljuje

stručni žiri u kategorijama najbolji igrani film, najbolji dokumentarni film i najbolji kratki
film. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike. Projekcije se
održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom kazalištu Marina Držića, obnovljenom
ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu
tvrđave Revelin.

Dubrovački međunarodni filmski festival

Dubrovnik International Film Festival (DIFF) je međunarodni filmski festival koji se

u Dubrovniku održava od 2003. godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne
organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri
dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji igranog, dokumentarnog i kratkog filma. Osim tih
nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada Libertas za životno
djelo i nagrada Argosy za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva.

Karantena
Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena pokrenula je 1997. Art radionica Lazareti,
dubrovačka udruga koja u svojim trajnim programima želi stvoriti kulturno središte u kojem
bi se posjetitelji mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem. Festival donosi
različite oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih
performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih plesnih, glazbenih i scenskih radova.
Festival od svog početka ima međunarodni karakter te osim domaćih umjetnika na njemu
sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

Kazalište Marina Držića

Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i
pozornice. Od 1682. godine imao je svoju kazališnu dvoranu "Orsan", preuređeni dio
brodogradilišta pokraj Vijećnice, u kojem su se održavale predstave sve do 1817. kada je za
austrijske uprave izgorio. Gradsko Kazalište Marina Držića je ustanova s vlastitim
umjetničkim ansamblom koja je osnovana 1944.g. te je smještena na lokaciji zgrade kazališta
iz 1865. g. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno,
tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema.
Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara te gostovanja u
drugim gradovima.

Dubrovačka književnost
 Slika: Naslovnica knjige Ivana Gundulića "Suze sina razmetnoga" iz 1622. godine.

Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj hrvatskog književnog

jezika. Ljudevit Gaj i ilirci izabrali su jezik u djelima Ivana Gundulića i kasnijih dubrovačkih
pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj
stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je tiskarski stroj bio teško dostupan i jer velik broj djela
poput ljubavne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke knjige ostale su u rukopisima
ili ih znamo samo po imenima. U 16. stoljeću, Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih
su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su Šiško Menčetić i Džore Držić, koji
su pisali pod utjecajem Francesca Petrarce.

U 17. stoljeću pojavio se Ivan Gundulić, koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa
svojim epom "Osmanom", pastoralnom dramom "Dubravkom" i religioznom poemom "Suze
sina razmetnoga". U "Dubravki" slavi ljubav prema slobodi: “O lijepa, o draga, o slatka
slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je Ivan Bunić Vučić, koji je pisao pastoralne i
religiozne pjesme. Dramski pisac Junije Palmotić temeljio je pisanje na klasičnim uzorima,
pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga
vremena. O suvremenih dubrovačkih književnika ističe se Luko Paljetak.

Muzeji
 Kulturno-povijesni muzej - nalazi se u sklopu Kneževa dvora, ima stalne i povremene
izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i muzejsku trgovinu.

 Muzej Dominikanskog samostana - sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike

dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz
14. stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

 Muzej Franjevačkog samostana - sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne
iz 1317. i zlatarske predmete

 Dom Marina Držića - memorijalni muzej Marina Držića, ima kazališnu zbirku.

 Riznica dubrovačke Katedrale - čuva zlatne i srebrne relikvijare, križeve, crkveno

posuđe i slike talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.

 Pomorski muzej - ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je HAZU.

 Akvarij i Institut za more i priobalje - nalazi se u tvrđavi sv. Ivana. U

27 akvarija su ribe, spužve, koralji i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija
je morski konjic.

 Arheološki muzej - ima prethistorijsku, antičku, ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku

od 13. stoljeća do 1667., zbirku vaza, egipatsku zbirku i numizmatičku zbirku.

 Etnografski muzej - sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i

knjižnicu.

 Muzej suvremene povijesti - ima povremene izložbe i knjižnicu.

 Muzej Sinagoge - religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka Tori od 13. do 17.
stoljeća.

 Muzej samostana Sigurata - sadrži zbirku sliku od 16. do 19. stoljeća, pokaznice,
procesijski križ iz 14. stoljeća, crkveno posuđe, čipke itd.

 Memorijalna kuća Ronalda Browna - otvorena u spomen na tragičnu

smrt američkog ministra trgovine Ronalda Browna i njegovih suradnika. Sadrži stalnu
izložbu slike trojice dubrovačkih slikara: Ive Dulčića, Antuna Masle i Đure Pulitike.
  Visia Dubrovnik 5D Theatrum - muzej u kojem je uz pomoć moderne 5D
prezentacijske tehnologije s holografskim projekcijama moguće upoznati bogatu
povijest i kulturu Dubrovnika i Hrvatske.

 Muzej Domovinskog rata - Stalni postav i izložba Dubrovnik u Domovinskom ratu

1991.-1995. s eksponatima iz razdoblja obrane Dubrovnika za vrijeme srpsko-
crnogorske agresije 1991.-1995.

 Spomen soba - Izložba fotografija poginulih branitelja Dubrovnika.

Dubrovački simfonijski orkestar

To je profesionalni glazbeni orkestar grada Dubrovnika i glavni je nositelj glazbenih zbivanja

u Dubrovniku. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u
vrijeme rane Dubrovačke republike. Orkestar redovito nastupa u sklopu Dubrovačkih ljetnih
igara. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkim klasicima iz 18. stoljeća,
posebno skladateljima Luki Sorkočeviću i Ivanu Mani Jarnoviću. Tijekom koncertne sezone
nastupa na koncertima u atriju Kneževog dvora i ljetnikovcu Crijević-Pucić, a ostvaruje i
zapažena gostovanja po Hrvatskoj i inozemstvu.

Dubrovačka kolenda

Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici.

Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan, i
čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene
instrumente, najčešće gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.
Dubrovački misal

Nastao je u Dubrovniku, gdje se od 12. stoljeća koristio na Svetim Misama u dubrovačkoj

katedrali. Pisan je beneventanskim pismom i notacijom te najbolje predstavlja beneventansko
pjevanje u južnoj Dalmaciji i spomenik je nulte kategorije.[25] Sadrži 230 molitava i 230
napjeva koji se mogu usporediti s najljepšim napjevima svjetske baštine. [26]Napjevi koji se
sreću u Misalu raznoliki su. Neki su istovjetni ostalim europskim napjevima, neki su inačice
sličnih napjeva, a neki su, poput exulteta, posve drukčiji i ne nalaze se nigdje
drugo.[27] Pokazuje, da je u Dubrovniku bilo visoko razvijeno gregorijansko muziciranje.

Šport

Dubrovnik je poznat kao vaterpolski grad. Vaterpolski klub Jug 4 puta je bio prvak Europe,
osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslova
prvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkih vaterpolista
osvajali su olimpijske medalje poput Veselina Đuha, Gorana Sukna i dr. Dubrovačka
plivačica Sanja Jovanović osvajala je medalje na svjetskim i europskim plivačkim
prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub "Dubrovačka
banka" bio je prvak Europe i proglašen je za najbolju hrvatsku žensku ekipu u 1998. godini u
izboru Sportskih novosti.

Red Bull Svjetska serija skokova u vodu s litice održana je u Dubrovniku.

SWOT ANALIZA

Snage:

 Prepoznatljivi turistički resursi

 Razvijen turizam
 Razvijenost zdravstvenih, kulturno – obrazovnih, socijalnih, političkih i ideoloških
funkcija
 Bogata gastronomska ponuda
 Veliki izbor usluga smještaja
 Popularna turistička destinacija mnogih poznatih ličnosti

Slabosti:

 Zagađenje okoliša
 Devastacija kulturnih spomenika
 Onečišćenje mora

Mogućnosti:

 Velik broj neiskorištenih resursa i potencijala, posebice kada je riječ o razvitku

selektivnih oblika turizma