RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUBA
SARAJEVO






ISLAMSKA VJERONAUKA
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
I RAZRED
SREDNJE KOLE
(2 sata sedmino)




(Ovaj Nastavni plan i program Islamske vjeronauke za I i II razred srednje kole Rijaset Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini usvojio je i propisao za upotrebu zakljukom br.: 01-SM-06-1/2010,
na sjednici Rijaseta odranoj 28. decembra 2009.godine - 13. muharrema 1431. h. godine)
Rukovodilac: Mr. Muharem Omerdi
Sarajevo, 2010.





NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA SREDNJU KOLU
(2 sata sedmino 70 sati godinje)


Uvod
Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj koli treba posmatrati dijelom opeg nastojanja za
dosezanjem kvalitetnije kole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaunog
doprinosa ovakvom htijenju treba tumaiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj
prirodi kompetencija kojima mlad ovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadrajnog
znanja ka metodikim vjetinama, umijeu rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog
projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu,
repozicionira poloaj i mogunosti nastave islamske vjeronauke u koli.
Pripadajue vrijednosti islama su u koli dobile svoj ovovremeni kulturoloki medij.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednje kole dio je konstruiranja
djelotvorne spone izmeu islama kao konstituirajue odrednice bonjakog bia i
imponirajueg kvaliteta njegovog ivljenja u naem dobu.
Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj koli oblikovan je na temelju
uvaavanja sljedeih, meusobno komplementarnih zahtjeva:
- uvaavanje dosadanjeg iskustva islamske vjeronauke u naoj srednjoj koli;
- uspostavljanje prepoznavajue niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih
planova i programa islamske vjeronauke;
- uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji e respektirati
savremene, djelotvorne didaktike domete;
- nastojanje da se koreliraju sadraji islamske vjeronauke s drugim nastavnim
predmetima;
- afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i
razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje potovanje drukijeg.
Koncepcijski background
Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama
mladog ovjeka kroz znaajan formativni raspon srednje kole. Dominirajua razvojno
preokupirajua pitanja podstiu otvoren, sistematian, atraktivan odgovor iz uglova vie
islamskih znanosti. Didaktiku okosnicu Plana i programa ini razvojni kurikulumski
pristup koji ostavlja znaajan prostor nastavnikovoj strunoj odluci o broju sati potrebnih za
realizaciju pojedinog tematskog podruja (uvaavajui sociogene i antropogene dimenzije
uenikove ivotne situacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupeatljivijeg
zadatka koji neki sadraj moe razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajui sloj pri
vrednovanju ishoda uenja, odabiru metodikog sistema koji e upotrijebiti).
Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuen okvir, sistem,
orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo struno promiljanje i samostalno
odluivanje (nastavnik kreira godinji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se
za preciziranje metodikih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuenog
kategorijalnog sistema ciljeva).
Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omoguava nastavniku da se odlui koliko
nastavnih sati e "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktiki zahtjevniju
nastavnu jedinicu upisuje vie nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije,
konkretni projektni zadatak za uenike u kontinuitetu istraivakog bavljenja tom
nastavnom jedinicom.
Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktiki oblikuje lieno je ambicije preciziranja
metodike dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku praktiaru kategorijalni sistem,
heuristiku matricu koja e mu pomoi da formulira ta eli postii nastavom, a time i
predvidi i kontrolira ishode.

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktikoj komplementarnosti odgojne i
obrazovne intencije nastave te antropolokom razumijevanju ovjeka kao cjeline spoznaje,
osjeanja i djelovanja.
Nastava islamske vjeronauke u sebi saima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se os
tvaruje na razini ciljeva,strategija, evaluacijskih slojeva uenikovog rasta u islamu.
Heuristika matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjeanja i
djelovanja u islamu.
Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje,
dat je kroz etiri razine:
Znanje, s naglaskom na memoriranju sadraja, njihovom usvajanju kao gotovih injenica,
generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napii, nabroj,
imenuj, definiraj.
Shvatanje u kojem se zaima proces prerade ponuene informacije, njenog asimiliranja u
postojeu kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smjetanja" nove,
drukije informacije. Sposobnost da se gradivo opie svojim rijeima, sumira, poprati
crteom, grafikonom.
Zapameno i shvaeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju
kvalitetnog rjeenja nekog problema.
Analiza je umijee rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva,
analize veze meu dijelovima.
Na temelju steenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zakljuak i
obrazloiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritiki suditi. Na ovoj razini snano se
prepliu spoznajna i osjeajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe ukljuuje i
osjeanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju preenog puta odgoja i
obrazovanja koji rezultira ureenim, djelotvornim znanjem o neemu, prosuivati,
vrijednosno se oitovati.
Afektivni aspekt matrice predstavlja tok voenih promjena u odgoju osjeajnosti. Upravo je
afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica
odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.
Poetak odgoja osjeajnosti prema neemu rezerviran je za poetni senzibilitet, osjetljivost,
budnost prema odreenom fenomenu.
Nakon osjetljivosti prema neemu, slijedi reagiranje. U poetku ono moe biti saglaavajue,
samo dok je agens utjecaja prisutan. Vano je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora
na utjecaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutranje, praeno doivljajem
zadovoljstva.
Vie doivljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u poetku unutranji, intimni, a njegovo
osjeajno pojaavanje rezultirat e izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom
ponaanja koje mu je sukladno (dinamika komponenta stava).
Na kraju, poetni afektivni stimulans, proavi razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom,
postaje njezinom prirodom, onim po emu ga okolina prepoznaje, predvia, vrednuje...
ivjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije
mogue odjednom ve postupno: od umijea raspoznavanja Dobra, preko kreiranja
ambijenta za Dobro, pa injenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske
profiliranosti koju osoba svjedoi kvalitetom ivljenja u svojoj zajednici.
Nastavnik se odluuje za izbor odreene razine promjene koju je mogue ostvariti odreeni
m nastavnim sadrajem injemu pripadajuom nastavnom strategijom: dominantno podruje
promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano),dubina promjene sukladno razini p
ojedinog podruja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred uenika).
Koncepcijska struktura
Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati
unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj koli...
Srednjokolska vjeronauka je znaajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.
Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godita. Na poetku svakog razreda
opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomou kojih se on ostvaruje. Pri
definiranju cilja i zadataka vodilo se rauna o specifinim razvojnim i religijskim potrebama
mlade osobe odreenog uzrasta, posebnosti socioloke situacije u kojoj naa mladost odrasta,
kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri ureivanju redoslijeda i postizanju intenziteta
ponuenog.
Potom su navedeni nastavni sadraji, didaktiki prilozi nastavnikovom osmiljavanju
naina komuniciranja odreenog sadraja i ponueni evaluacijski orijentiri.
U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praenja i vrednovanja uenika. Ne postoje
posebno odreeni nastavni sati za ocjenjivanje, nego cjelokupan nastavni proces sadri
neizostavnu komponentu ocjenjivanja uenika. Dakle ocjenjivanje uenika se provodi u toku
itave kolske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praenja i vrednovanja uenika. U
ovom procesu prate se zainteresiranost uenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog
procesa, ukljuenost u rjeavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti
rezultati.
U nastavi islamske vjeronauke potie se i s panjom vrednuje svaki mladalaki iskorak u
linom rastu u vjeri u razumijevanjima, osjeanjima, postupcima.
Na kraju:
Nastavni plan i program je zamiljen kao poticaj kontinuiranoj strunoj i javnoj raspravi s
ciljem njegovog usavravanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani uesnici
ovakve rasprave su: roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom
usredsreenou i osjetljivou za ovovremeni govor islama mogu se ukljuiti u trajni proces
profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.
Bitno je istaknuti i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno
pojavljivanje prateeg metodikog prirunika za nastavnike i udbenika za uenike.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE
ZA I. RAZRED SREDNJE KOLE
(2 sata sedmino 70 sati godinje)

Uvod
Sa prvim razredom se otvara novo poglavlje obrazovanja mladih koje ih priprema kroz
adoloscentno doba za ulazak u svijet odraslih. Ono traje naredne 3-4 godine i treba da prui
solidno poznavanje kulturnog, drutvenog, ekonomskog, politikog i religioznog okruenja
u kojem ive.
Za ovu dob specifino je da se mladi nalaze na prijelazu iz djetinjstva u zrelu mladost. Danas
mladi u ovom razdoblju puno bre tjelesno sazrijevaju, a znatno sporije dolaze do zrele
linosti. Snano su obiljeeni vitalnou i individualnou. Njihov svijet je svijet kontrasta,
uznemirenosti, pobune, enje i velikih oekivanja. Otvoreni su prema seksualnosti, sportu,
ekonomiji, jer su im otvoreni razliiti kanali informacija. Malo su svjesni svog unutranjeg
ivota, robovi su vlastitih elja, aktivniji su na afektivno-emocionalnom podruju.
esto pokazuju nepostojanost i nestabilnost u poslu, prijeteljstvu, partnerstvu, izazovima
savremenih ovisnosti. Oni su u periodu krajnosti, rascjepkanosti, kulturnih promjena,
viestrukih mogunosti i borbe za identitet.
Uloga vjeronauke je da im pomogne pronai izmirenje izmeu krajnosti, razvije realan
pogled na svijet u kojem ive i posvijesti vlastite sposobnosti. Potrebno je da im pomae
razvijanju svijesti o sebi, izdrljivosti u ostvarivanju svojih zadataka i odupiranja izazovima,
kao i osjeajnosti.
Veina problema sa kojima se susreu je vezana za rjeavanje razvojnih tekoa. Ova dob je
obiljeena krizama i osjeanjima uznemirenosti koje nisu posljedice samo djelovanja
hormona nego i interakcije s drutvenom sredinom.
Njihovo tjelesno, intelektualno i afektivno-emotivno sazrijevanje je najintenzivnije u ovom
periodu. Do sada nauene obrasce i oekivanja smatraju neupotrebljivim i zastarjelim, te
esto odstupaju od uobiajenog ponaanja i to smatraju normalnim. Do snanog izraaja
dolazi bunt, kriticizam, suprotnosti koje proizlaze iz nespremnosti mladih ove dobi da
samostalno odgovore na razvojne izazove.
Prvi izazov im predstavlja prihvatanje i suoavanje sa tjelesnim promjenama i revidiranje
vlastitog identiteta. Vjeronauka treba da im pomogne u uspjenom definiranju spolnog
identiteta.
Drugi izazov je kognitivni razvoj i gradnja kognitivnog identiteta od konkretnog na
hipotetiko-deduktivno miljenje, koje pomae predstavljanje svijeta kakav jeste, ali i kakav
bi mogao biti. Vjeronauka u ovom segmentu ima veliki utjecaj, jer moe da predstavi
mladima kakav bi svijet trebao da bude razvijen na principima islama.
Trei izazov je uspostavljanje vanih odnosa izvan porodice kroz prijateljstva i druenje sa
vrnjacima. Vjeronauno uplitanje u ovom zadatku je nuno radi prepoznavanja duhovnih i
moralnih kvaliteta ljudi sa kojima se drue i upoznaju, kako iz ovih socijalnih iskustava ne bi
izlazili emocionalno povrijeeni i obeshrabreni.
Bitan izazov je graenje identiteta, jer samo zrelim identitetom mladi mogu da uspjeno
odgovore svojim razvojnim zadacima. Vjeronauka svojim uplitanjem pomae mladima tako
to im nudi dobro upoznavanje socio-kulturnog konteksta u kojem ive sa pojaanim
naglaskom na, za njih dominantnu, islamsku kulturu.
U ovakvim nastojanjima vjeronauka im moe pomoi pruajui im kvalitetna znanja i
razvijajui senzibilitet za opeljudske vrijednosti s ciljem razvijanja identiteta i kvalitetnih
odnosa u ovovremenom socijalnom kontekstu.

Cilj vjeronauke u prvom razredu:
Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje kole jeste uvoenje mladih u glavna podruja
islama kao i njihovo razvijanje u vjeri, moralnosti i otvorenosti za vjersko tumaenje
stavrnosti. Pri tome sadraji vjeronauke u I razredu predstavljaju osnovu za usvajanje
sadraja i stjecanje novih saznanja iz podruja islamske vjeronauke u toku srednjokolskog
odgoja i obrazovanja.
Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje kole proizlaze
sljedei zadaci:
razvijanje sposobnosti sagledavanja ivota iz ugla religiozne, religijske i vjerske
stvarnosti;
jaanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izraavanja na linoj i zajednikoj razini;
upoznavanje uloge islama u ivotu pojedinca, porodice, drutva;
poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumaenju svijeta i odgovora na pitanja
smisla, usmjeravanja i oblikovanja ivota;
razvijanje temeljnih predodbi o Boijem stvaranju i poloaju ovjeka kao namjesnika-
halife na Zemlji;
upoznavanje uenika sa sutinom i smislom imanskih i islamskih arta kao osnovnih
temelja islamskog vjerovanja i djelovanja,
razvijanje osnova morala i etinosti kod uenika,
osposobljavanje uenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje
svijesti o ouvanju izvornog uenja;
pravilno razumijevanje poloaja i uloge ene u islamu;
usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim
periodima historije islama;
razvijanje linosti uenika kao duhovnog, duevnog i djelatnog bia;
poznavanje vjerskog govora i sposobnosti komunikacije vjere;
sposobnost kritikog prosuivanja razliitih oblika religioznog i vjerskog miljenja i
ponaanja;
upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s
drugima i drugaijima.

TEMATSKA PODRUJA I NASTAVNI SADRAJI

1. ISLAM KAO ISKONSKA I PRIRODNA BOIJA VJERA
Vjera u Boga je jedna, a zakoni su mnogi.
Od pouavanja imenima do naredbe Ui.
Svi Boiji poslanici su pozivali vjeri u Jednog Boga.
Ibrahim, a.s. obnovitelj Boije vjere.
Moemo li spoznati Uzvienog Boga.
Didaktike naznake
U cilju primjerenijeg pripremanja i realiziranja nastave vjeronuke u formi razgovora ili
pismenih individualnih zadataka tretirati teme: ta za mene predstavlja moja vjera?, ta
najvie pamtim sa nastave vjeronauke u osnovnoj koli?
Nastavna jedinica Vjera u Boga je jedna, a zakovi su mnogi ima za cilj da uenici otkriju
smisao predanosti Uzvienom Allahu, da se upoznaju sa razvojem vjere zajedno sa razvojem
ovjeka na Zemlji, da islam prihvate kao nunu potrebu due, kao to su joj potrebni
drutvenost, ljubav, dobrota, ljepota i sl. Prua uenicima mogunost da naprave
samoprocjenu svog vjerovanja i ivljenja u vjeri. Potie na razmiljanje, analiziranje i
zakljuivanje.
U okviru nastavne jedinice Od pouavanja imenima do naredbe Ui podstaknuti uenike
da razmiljaju o nastanku ovjeka, njegovoj prvobitnoj misiji, misiji u sadanjosti i
budunosti. Bilo bi poeljno podstaknuti uenike i da razmiljaju o njihovim individualnim
misijama. Obavezno ih usmjeriti da, inspirirani vjerom, postavljaju visoke ciljeve u skladu sa
svojim sposobnostima i vizijama. Vano je afirmirati znanje koje je ovjeka uzdiglo iznad
svih Boijih stvorenja, s ciljem razvijanja elje kod mladih za proirivanjem korisnog znanja.
Cilj nastavne jedinice Svi Boiji poslanici su pozivali u Jednog Boga je da uenici shvate
zajedniku misiju svih Boijih poslanika, od Adema, a.s., do Muhammeda, a.s.
Interpretiranjem nastavne jedinice podstaknuti uenike na razmiljenje o Pravom putu i
stranputicama. Profesori e svojim vjetim voenjem ukljuiti uenike u aktivan rad da
usvajajui injenice zakljuuju o procvatima civilizacija i njihovima padovima. Posluiti se
primjerima iz Kur'ana, stradanja Pompeje i sl., a sve s ciljem povezivanja sa dananjim
prirodnim katastrofama i stradanjima naroda. Vano je da uenici shvate ta se deava kada
ravnotea i harmonija budu narueni. Poeljno je u okviru nastavne jedinice govoriti o ulozi
pojedinih poslanika u drugim religijama s ciljem razvijanja razumijevanja i tolerancije prema
drugim i drugaijim.
Kroz nastavnu jedinicu Ibrahim, a.s. obnovitelj Boije vjere upoznati uenike sa likom i
historijskom ulogom Ibrahima, a.s., u islamu i drugim religijama. Profesor moe upoznati
uenike sa civilizacijama tog doba i podstaknuti uenike da sami istrauju o njihovim
kulturama. Uenici mogu sami osmisliti individualne istraivake projekte. U okviru
nastavne jedinice poeljno je podsjetiti uenike na ulogu Ibrahima, a.s., u gradnji Kabe,
prinoenju kurbana i obavljanja hada.
Nastavna jedinica Moemo li spoznati Uzvienog Boga ima za cilj da uenike podstakne
kroz primjer Ibrahima, a.s., Musaa, a.s., uenih ljudi, na razmiljenje i spoznaju Uzvienog
Allaha. U okviru nastavne jedinice povesti uenike da analiziraju i uporeuju kur'ansko
kazivanje o Ibrahimu, a.s., i kazivanje o njemu u drugim izvorima, npr Bibliji. Vano je da
pronau zajednike take. Uenici treba da budu osposobljeni da sve naueno stavljaju u
kontekst sadanjosti, tj. da povezuju sa vremenom u kome ive.
Ova tematska cjelina ima za cilj da uenici prihvate vjerovanje u Boga kao ivotnu
energiju, koja ovjeku daje smjernice, volju, odreuje ciljeve, prua odgovore u ivotu. Ona
treba da uenike podstakne da vjeru ive, interpretiraju, razgovaraju o njoj, a ne da je uvaju
u sjeanjima.
Projektni zadaci: uraditi Komparativni pristup ljudskim zakonima i Boijem zakonu
(slinosti, razlike, prednosti, nedostaci), Visine do kojih se dolazi znanjem (kritiki osvrt), U
emu su poslanici pruali pomo ljudima? (razraditi problemsko pitanje), ta me navodi na
razmiljanje o Bogu? (razraditi problemsko pitanje).
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo sat uvoenja, 5 sati obrade, 3 utvrivanja. Satove
ponavljanja planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
Usvojenost elementarnih znanja iz vjeronauke u osnovnoj koli;
aktivno uestvovanje uenika u realizaciji nastavnih sadraja;
individualno volontersko angairanje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te
organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;
sposobnost analitiko-sintetikog analiziranja monoteistikih religija i poznavanje
njihovih zajednikih korijena;
angairanost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;
nivo usvojenosti znanja o vjerovanju;
vrednovanje individualnog uea u razgovoru i debati;
zalaganje i doprinos na nastavi;
evaluacija efekata spoznaje Boga, samospoznaje i spozanje svijeta u kome ive
(razumijevanje, prihvatanje, kritinost, samokritinost, tolerancija, pokornost i sl.).
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje da definira islam, teslim, monoteizam, politeizam, ateizam, da
opisuje i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu ovjeka na
Zemlji, stvaranje Boije, da objanjava razliita vjerovanja i pronalazi slinosti u
monoteistikim religijama, povezuje naueno sa praksom, prepoznaje svoju misiju i postavlja
ciljeve prema uputama islama.
- Psihomotoriko podruje prilagoava ivot uenju islama, prepoznaje i realizira svoje
potrebe, djeluje u skladu sa nauenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje
sposobnosti i darove Boije u i na sebi, te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva.
- Afektivno podruje uestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima,
slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naueno, smisleno objanjava uzroke i posljedice,
prouava zadato (stare civilizacije, ivote poslanika, vjerske knjige), objanjava pojam vjere i
vjerovanja i integrira ih u ivotu, prihvata razliitosti u izgledu, stavovima i idejama, vjeto
brani svoja uvjerenja i afirmativno djeluje na druge.

2. OUVANJE IZVORNOG UENJA
Objava.
Historija Kur'ana i njegov sadraj.
Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana.
Sunnet drugi izvor islama.
Didaktike naznake
Nastavna jedinica Objava ima za cilj da kod uenika probudi interesovanje za Boijim
govorom, da ih upozna sa nainima Boijeg javljanja ovjeku, smislom i svrhom Boijih
rijei. Uenici treba da shvate da Uzvieni Allah ovjeka nikada ne ostavlja samog samog,
bez svojih uputa, savjeta i propisa. U okviru ove nastavne jedinice upoznati uenike sa
religijama koje uzimaju Boije objave za svoje svete knjige s ciljem razvijanja suivota i
tolerancije, kao i pronalska zajednikih elemenata islama sa tim religijama.
U okviru nastavne jedinice Historija Kur'ana i njegov sadraj uenike upoznati sa
nunom potrebom za Kur'anom u tadanjem drutvu, univerzalnim porukama Kur'ana koje
daju ideje za nadilaenje civilizacijske krize ovjeanstva, uputama, savjetima i propisima
Kur'ana.
Cilj nastavne jedinice Objavljivanje i zapisivanje Kur'ana je da se uenici upoznaju sa
nainom objavljivanja i uvanja Kur'ana. Uenici se mogu upoznati i sa stilom govora u
Kur'anu i njegovim sadrajem.
Kroz nastavnu jedinicu Sunnet drugi izvor Kur'ana uenike upoznati sa ulogom
sunneta u islamu, njegovoj pomoi u tumaenju Kur'ana, drugom izvoru islamskog zakona,
pomoi u kreiranju vlastitih ivotnih puteva. Vano je da uenici sunnet prihvate kao
autentinu Poslanikovu, a.s., praksu.
Projektni zadaci: pronai nekoliko knjiga u kojima se govori o Kur'anu i hadisu,
napraviti njihov spisak, jednu od njih i predstaviti, pronai bar jedan prijevod Kur'ana i
prezentovati njegov sadraj (raspored uvoda, sadraja, pojanjenja i sl.); kako bi objasnio ta
je to Kur'an nekome ko nije musliman?; itate li prijevod Kur'ana?; oslikajte osobu u svojoj
okolini koju Kur'an vodi u ivotu!; napraviti listu naina svakodnevnog Poslanikovog
ivljenja (odijevanja, govora, ponaanja i sl.) i uraditi samoevaluaciju s ciljem utvrivanja
stepena praktikovanja sunneta u ivotu (poeljno je da profesor ponudi primjer liste i
uputstva kao i da proanalizira rezultat afirmativno); debata o primjenjivosti Kur'ana i
sunneta u ivotu.
Analizirati rezultate projektnih zadataka sa akcentom na primjenu Kur'ana i hadisa u
ivotu muslimana danas.
Akcija: poklonimo Kur'an onima koji ga jo nemaju u kui (poklon za prijatelja,
nastavnika, ljude oko mene).
Nastavnik svaki primijeeni propust komentira sa svim uenicima u odjeljenju
stavljajui do znanja do ega moe doi pri pogrenoj interpretaciji Kur'ana i hadisa.
Izrada individualnog uenikog izvjetaja o tome ta su sve znali o Kur'anu i hadisu
prije, a ta su novo nauili, te kakve su sada njihove predstave o Boijoj objavi openito.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 4 sata obrade, 2 ponavljanja, sate vjebanja i
ponavljanja po potrebi profesora i uenika
Evaluacijski parametri
Usvojenost elementarnih znanja o Kur'anu i sunnetu;
aktivno uestvovanje uenika u realizaciji nastavnih sadraja;
sposobnost analitiko-sintetikog analiziranja objava i njihovog zajednikog korijena,
zajednikih elemenata;
usvojenost i razumijevanje hadisa i njegovih ovovremenih poruka;
individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave;
angairanost na individualnim partnerskim i grupnim projektima;
vrednovanje individualnog izvjetaja o novim saznanjima o Kur'anu i hadisu;
nivo usvojenosti znanja o glavnim izvorima islama;
vrednovanje individualnog uea u razgovoru i debati;
evaluacija utjecaja izvora islama na njegovo praktikovanje i ulogu u ivotu pojedinca;
stepen prihvatanja vlastitog i tolerantnosti prema drugaijem.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: da definira pojmove objava-vahj, tefsir, mufesir, sunnet, mu'diza, da
opisuje nain prenoenja objave i ouvanja sunneta, prepoznaje Boije i Poslanike rijei, da
analizira i pronalazi slinosti u Boijim objavama, da prepoznaje ulogu Kur'ana u ureenju
ivota i ulogu sunneta u tumaenju Kur'ana, da argumentirano uzima Kur'an i sunnet za
vodilju u ivotu.
- Psihomotoriko podruje: usmjerava ivot prema islamskom zakonu i njegovim izvorima, u
ivotu djeluje u skladu s uenjem Kur'ana i sunneta, odvaja Poslanikove, a.s., rijei od lanih
hadisa, raspoznaje ljudski govor i Boiji govor, za vodilju u ivotu uzima Kur'an i sunnet.
- Afektivno podruje: uestvuje u realizaciji nastave suvislim i zrelim pitanjima i
odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naueno, smisleno objanjava
uzroke i posljedice, prouava zadato (objave, sunnet, hadiske zbirke, Kur'an) objanjava
pojam objave i sunneta i integrira ih u ivotu, argumentirano brani svoje naslijee i njeguje
ga, uvaava naslijee drugih i afirmativno djeluje na druge.

3. TEMELJI VJEROVANJA
Vjerovanje u jednog Boga.
Duhovna bia.
Objave i njihovi sljedbenici.
Svrha i smisao poslanstva.
Vjenost u koju putujemo.
Slobodna volja i njene granice.
Didaktike naznake
- Kroz nastavnu jedinicu Vjerovanje u jednog Boga podstaknuti uenike na razmiljenje i
shvatanje smisla i naina vjerovanja, njegovoj ulozi u ivotu, o vjeri kao ivotnoj energiji koja
ovjeku daje snagu da istraje na Putu istine, razviti elju za temeljitijim upoznavanjem Boga
kroz Njegova svojstva i lijepa imena, kao i da dostiu Boije atribute u ivotu (naravno, one
koje je mogue, kao to su: Milostivi, Pravedni, Onaj koji planira, a ne Stvoritelj i sl.). Nuno
je da uenici osjete elju za odravanjem veze sa Bogom, radi uspjeha u ivotu.
- Nastavna jedinica Duhovna bia treba da kod uenika podstakne razmiljanje o utjecaju
duhovnog svijeta na ljudski ivot, na odabir izmeu dobra i zla, ona e uenika usmjeriti
koga da slijedi, ije savjete da prima, kako da odabire prijatelje izmeu onih koji vode u
propast i onih koji nude spas, blagostanje, sreu. Ona e im pomoi da prepoznaju ta je
stvarnost, a ta privid. Vano je da shvate da nije sve onako kako izgleda.
- U okviru nastavne jedinice Objave i njihovi sljedbenici uenici treba da se upoznaju sa
najveim Boijim objavama i sljedbenicima tih religija radi lakeg i boljeg meureligijskog
razumijevanja. Ona e im pomoi da ostvaruju suivot na temeljima tolerancije, da njeguju
vlastito naslijee i afirmiraju ga.
- Cilj nastavne jedinice Svrha i smisao poslanstva je da uenici shvate ulogu poslanike misije
u razvoju ljudske civilizacije i kulture. Na osnovu primjera nekih poslanika uzeti pouke za
vlastite ivotne puteve i odabire u ivotu. Upoznati uenike sa razlogom razliitih tumaenja
njihovih uenja, i zajednikom misijom poslanika. Nastavna jedinica prua mogunost
dubljeg upoznavanja drugih religija kroz ulogu odreenih poslanika u njima.
- Kroz nastavnu jedinicu Vjenost u koju putujemo podsticati uenike na razmiljanje o
vlastitom ivotu i putevima koje su odabrali za vjenost, kakve odabire su napravili, da li su
pravi, gdje e ih odvesti. Upoznati ih sa mogunostima koje ih oekuju i podstaknuti ih da
prave pravilne izbore radi sree na oba svijeta. Nastavna jedinica prua mogunost da se
uenici upoznaju sa nainom tumaenja vjenosti u drugim religijama.
- Nastavna jedinica Slobodna volja i njene granice uenicima prua mogunost da shvate
pojam slobodne volje, sudbine i Boijeg odreenja. Nuno je da naue i razumiju u emu je
njihova odgovornost i na to ne mogu utjecati. Uenici treba da razviju svijest o slobodnoj
volji kao daru Boijem koji ih je uzdigao iznad drugih stvorenja, a ne mogunou
iskazivanja primitivnih potreba. Ona pomae u osposobljavanju uenika da upravljaju
vlastitim ivotom, da prepoznaju prave izbore za sreu na oba svijeta. Uenici treba da znaju
da sloboda volje povlai odgovornost za sobom.
- Projektni zadaci: uraditi i analizirati anketu o prisutnosti vjere i imanskih arta kod
srednjokolske omladine; organizirati grupni oblik rada: est grupa sa radnim zadatkom koji
odgovara posebnom nastavnom sadraju (jedna grupa jedan imanski art). Nastavnik e
prije obrade ovog tematskog podruja podijeliti zadatke i uputiti uenike na literaturu i
izvore. Uenici pripremljeni dolaze i obrauju imanske arte u osnovnim naznakama
pripremaju i prezentiraju rezultate. Nastavnik je u ulozi koordinatora; na as dovesti druga
ili drugaricu pripadnika druge religije i zajedno predstaviti svoje svete knjige.
- Komparativno posmatrati Kur'an i druge najpoznatije objave u cilju ustanovljavanja
slinosti i razlika.
- Animirati pismeno izraavanje o temama: ime svjedoim da vjerujem u Jednog Boga,
Vjerovanje u meleke u meni budi..., U emu mi je uzor Poslanik?, Put do Denneta je put
dobroinstva na Zemlji, Kako vjerujem da se sve dogaa s Boijom voljom i odreenjem, O
emu ja odluujem?, Kako kreiram vlastiti ivot?
- Analizirati individualne i projektne zadatke na nastavnom satu u cilju usmjeravanja i
pravilnog razumijevanja imanskih arta.
- Za ovu tematsku cjelinu preporuujemo 5 sati obrade, 3 utvrivanja i sate ponavljanja po
potrebi.
Evaluacijski parametri
Usvojenost znanja o imanskim artima;
usvojenost znanja o slinosti i razlikama Boijih objava;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
nivo razvijenosti sposobnosti miljenja;
kvalitet uea u projektnim zadacima;
evaluacija i samoevaluacija vjerovanja kroz temelje vjerovanja;
sposobnost pravljenja izbora i razvijenost odgovornosti.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira pojam vjerovanja, meleka, Boije objave, poslanika, Sudnjeg
dana, kadaa i kadra, zna interpretirati izloeno na satu, objanjava imanske arte, primjenjuje
ih i tumai, uporeuje nivoe vjerovanja i identificira vlastiti nivo, povezuje temelje vjerovanja
sa ivotom, odreuje prioritete prema temeljima vjerovanja.
- Psihomotoriko podruje: prati i ponavlja izloeno na satu, proiruje ponueno na satu iz
drugih izvora, djeluje na osnovu nauenog, odvaja bitno od sporednog, smjeta ve naueno
u nove sadraje, koristi naueno u zakljuivanju i kreiranju vlastitog miljenja.
- Afektivno podruje: svjesno postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi
vlastite stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja,
kombinira novo sa nauenim, analizira i vri sintezu, djeluje u skladu sa nauenim i
afirmativno djeluje na okolinu.

4. ALLAH JE STVORITELJ
Odakle smo doli u ovozemaljsko postojanje.
Nauni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta.
Stvaranje ovjeka.
Vjera i nauka.
Didaktike naznake
- Kroz nastavnu jedinicu Odakle smo doli u ovozemaljsko postojanje podstaknuti uenike na
razmiljanje o postanku svijeta i stvorenja u njemu, poetku i kraju njegova postojanja,
koristei kur'anske ajete o stvaranju i navodei naune dokaze dovesti uenike do zakljuka
o nainu dolaska u ovozemaljsko postojanje.
- U okviru nastavne jedinice Nauni i kur'anski pogled na stvaranje svijeta sa uenicima
uraditi komparativni pristup naunog i kur'anskog pogleda na stvaranje svijeta radi
uoavanja slinosti i razlika izmeu kur'anskog i naunog pogleda na stvaranje svijeta.
- Nastavna jedinica Stvaranje ovjeka ima za cilj da izdvoji vjerski i nauni pogled na
stvaranje ovjeka kao stvorenja sa duhovnim, moralnim i intelektualnim sposobnostima. Ona
treba da razvije kod mladih ljudi svijest o nastanku i porijeklu, ulozi i misiji koju imaju na
ovom svijetu, dostojanstvenom i odabranom mjestu ovjeka meu Boijim stvorenjima.
- Na osnovu dosadanjih spoznaja nastavna jedinica Vjera i nauka uenicima pomae da
shvate povezanost vjere i nauke, njihovo dopunjavanje, da uoe podsticaje vjere za
izuavanje nauke s ciljem napretka ovjeka, u realizaciji nastavne jedinice e pomoi
mnogobrojni ajeti o ovoj temi i primjeri iz islamske civilizacije o zadivljujuoj nauci koju je
razvijala. Vano je da uenici shvate i opasnost razvoja nauke odvojeno od vjere na
primjerima oruja, biogenetikog inenjeringa i sl. Nastavna jedinica prua mogunost
upoznavanja stava drugih vjera prema nauci s ciljem njihovog upoznavanja.
- Iskoristiti i usmjeriti ueniku zaokupljenost za neka podruja nauke i podijeliti
odgovarajue individualne zadatke iz ovog predmetnog podruja u cilju razjanjavanja
dileme da li je sve nauno objanjivo.
- Projektni zadaci: Organizirati debate o temama: Da li se ovjek kao Boiji namjesnik na
Zemlji ponaa odgovorno, ovjek se ponaa kao da je gospodar prirode, a ne njen sastavni
dio. Formirati afirmacijske i negacijske timove 15 dana prije realizacije debate u cilju njihove
kvalitetnije pripreme; timovima su na raspolaganju svi izvori literatura, sredstva i mediji
prezentiranja.
- Individualno ili partnerski analizirati odnos: Stvoritelj ovjek stvorenja.
- U obradi ovog tematskog podruja nastavnici mogu osmisliti nekoliko problema i tako
organizirati problemsku nastavu.
- Za ovu tematsku cjelinu preporuujemo 4 sata obrade, 2 sata utvrivanja i sat vjebanja-
debata, sate ponavljanja planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
Individualni doprinos u pripremi i realizaciji nastave,
Angairanost na individualnim partnerskim i grupnim projektima,
Usvojenost znanja iz ovog tematskog podruja,
Samoistraivanje, samovoenje i samouenje uenika radi samostalnog rjeavanja
problema, te snaga konstruktivnog miljenja,
Koritenje knjiga, enciklopedija, lanaka iz novina i sl.,
Doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima,
Vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija,
Vrednovanje literarnih radova na zadane teme,
Kvalitet uea u projektnim zadacima,
Sposobnost pravljenja izbora i razvijenost svijesti o vlastitom porijeklu.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjave pojmove vjere, nauke, stvaranja, postojanja,
interpretira po sjeanju na sat, objanjava nastanak svijeta i ovjeka iz ugla vjere i nauke,
uporeuje uenje vjere i nauke o stvaranju, prepoznaje i argumentira pravo porijeklo svijeta i
ovjeka, povezuje nauku i vjeru, odreuje vlastito porijeklo.
- Psihomotoriko podruje: vjeto prati nastavne sadraje, iz drugih izvora proiruje iznesenu
materiju na satu, razvija sposobnosti na osnovu nauenog, novim sadrajima prilazi iz
razliitih uglova, koristi nove sadraje u kreiranju miljenja.
- Afektivno podruje: postavlja pitanja i daje smislene odgovore na satu, iznosi vlastite
stavove i reagira na raspravu, unosi nove spoznaje u kreiranje stavova i uvjerenja, kombinira
novo sa nauenim, analizira i vri sintezu, djeluje u skladu sa nauenim i afirmativno djeluje
na okolinu u stvaranju stavova i miljenja.

5. STUBOVI ISLAMA
Stablo islama.
Radost u namazu.
Ramazanski post put do uspjeha.
Svrha davanja zekata.
Vrhunac bogobojaznosti.
Didaktike naznake
Nastavnici mogu organizirati isti oblik rada kao i u imanskim artima, s tim da e
uenike podijeliti na pet grupa.
Individualni zadatak: Kako svjedoim da sam vjernik?
Nastavna jedinica Stablo islama treba da afirmira uenika da iskazuje vjeru u
emocionalnom, intelektualnom, porodinom i drutvenom ivotu. Vano je da ehadet
shvate kao izbor Pravog puta i uspjeha u Vjenosti.
U okviru nastavne jedinice Radost u namazu pokazati uenicima koje sve radosti donosi
namaz. Analiziranjem namaza kao medija odgajanja pojedinca, razvijanja njegovih
kvalitetnih dimenzija linosti: odgovornosti, preciznosti, ispravnosti; namaz kao animator
socijalne brige o lanovima demata volim i pazim druga koji ide u damiju, podstaknuti
uenike na redovno obavljanje namaza.
Cilj nastavne jedinice Ramazanski post - put do uspjeha je da uenici shvate kako se
odreenim rtvama i odricanjima dolazi do uspjeha, kao to se odricanjem u postu dolazi do
uspjeha na ahiretu, na primjeru posta pokazati da sa uspjehom dolaze i koristi, koristei 183.
ajet sure Bekare pronai vezu sa postom u drugim religijama radi jaeg upoznavanja istih.
Kroz nastavnu jedinicu Svrha davanja zekata upoznati uenike sa nainom raspodjele
imetka i pravom siromanih u imetku bogatih, komparirajui neka aktuelna rjeenja ubiranja
poreza i davanja zekata uoiti koja izdvajanja imaju za cilj iskorjenjivanje siromatva. Uenici
treba da usvoje socijalne i etike ciljeve zekata radi spremnosti da ga primjenjuju u ivotu.
Na osnovu do sada nauenog nastavna jedinica Vrhunac bogobojaznosti treba da
pomogne uenicima da shvate zato je had vrhunac ibadeta, koje je njegovo etimoloko
znaenje, ta simbolizira i koja mu je drutvena dimenzija. Predstaviti had kao aktivnost
mira na Planeti, koja ujedinjuje sve razlike, miri sve sukobe, izjednaava ljude i snai ljudsko
bratstvo i solidarnost, kao mogunost doivljaja najvee pobonosti, istoe i skromnosti,
ugodnog raspoloenja i lijepih misli. Uenici treba da izdvoje vane poruke Muhammeda,
a.s., na Oprotajnom hadu.
Projektni zadaci:
Anketa: koliko ispitanika klanja svih pet namaza, koliko samo dumu i bajram-
namaze, koliko klanja ponekad, a koliko nije klanjalo nikad - razgovor o rezultatima.
Kreirati debatnu situaciju o temi: Bogatstvo - cilj ili sredstvo.
Organizirati posjetu uenika damijama, medlisima IZ-e u kojima se organizira
odlazak na had, s tim da nastavnik pripremi uenike za obavljanje intervjua sa
dematlijama, sa ljudima koji su obavili had i sl. (znaaj namaza, posta, zekata i hada).
Literarno izraavanje na teme: Moj prvi namaz, Kako se osjeam dok postim, Kod Kabe
bi Allaha molio..., Kad obavim had...
Organizirati sakupljanje svojevrsnih narativnih intervjua kao linih svjedoenja ljudi
koji svojim ivotom respektiraju razliite islamske dunosti. Njegova uloga je da podstakne
uenike u markiranju dubokih emotivnih, duhovnosti bliskih mjesta u svjedoenju vjere koja
bi mogla biti afektivni stimulans osobi u zadovoljenju svoje duhovnosti.
Za ovu tematsku cjelinu preporuujemo 4 sata obrade, 2 utvrivanja i 1 sat vjebanja-
debata, sate ponavljanje planirati po potrebi.
Evaluacijski parametri
Usvojenost znanja o islamskim artima;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
organizacijske sposobnosti i komunikacijske vjetine;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
navika koritenja drugih izvora;
nivo primjene i praktikovanja nauenog;
razvijenost sposobnosti kritikog prosuivanja.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjava pojmove ehadeta, namaza, posta, zekata i
hada, uoava potrebu i razmilja o razlogu izvravanja islamskih dunosti, objanjava
ulogu islamskih dunosti u ivotu ovjeka, uporeuje islamske dunosti meusobno, uoava
slinosti i razlike meu njima, postepenu sloenost i vee zalaganje od ehadeta do hada,
razumije utjecaj islamskih dunosti na ovjeka u tjelesnoj, duhovnoj i imovinskoj dimenziji,
povezuje vjeru i ivot, odreuje vlastiti put, te uzima islamske dunosti kao vodilju na tom
putu.
- Psihomotoriko podruje: skuplja informacije o islamskim dunostima i nastoji popraviti
svoj odnos prema njima, spoznato uspjeno smjeta u ve naueno radi temeljitijeg
izvravanja islamskih dunosti, posmatra i procjenjuje svoj odnos prema islamskim
dunostima, kao i utjecaj islamskih dunosti na sebe, izvrava islamske dunosti s ciljem
postajanja bolje osobe.
- Afektivno podruje: pita i raspravlja o islamskim dunostima, prihvata i slijedi savjete radi
svjesnijeg odnosa prema dunostima i obavezama prema Uzvienom Allahu, razlikuje
praktiare vjere od onih koji to nisu, afirmativno djeluje na vrnjake u izvravanju dunosti.

6. ISLAM I EKOLOGIJA
ovjek i ekologija.
ovjek je korisnik prirode.
Pomo vjere u zatiti prirode.
Voda-blagodat ivota.
Didaktike naznake
- U okviru nastavne jedinice ovjek i ekologija uenici treba da shvate ekoloki princip
sklada, mjere i odravanja ravnotee prema Kur'anu, uoe vezu, slinosti i razlike ciljeva
ekologije i kur'anskog vienja odnosa prema prirodi. Na osnovu nauenog treba da razumiju
i praktikuju ekoloku kulturu muslimana. Poeljno je sadraj potkrijepiti ajetima, hadisima i
mudrim izrekama. Moe se iskoristiti pismo indijanskog poglavice bijelom ovjeku.
- Cilj nastavne jedinice ovjek je korisnik prirode je da naui mlade ljude kako da ive u
skladu sa prirodom, da ih usmjerava u zatitnike prirode radi uspostavljanja harmonije,
duhovne ravnotee i mira u ljudskoj dui kako bi se prenio i u prirodu. Mladi ljudi treba da
prirodu shvate kao mjesto na kome se oituje Boanska milost, mo i ivot. Ova nastavna
jedinica prue mogunost upoznavanja uloge prirode i u drugim religijama s ciljem njihovog
upoznavanja i uvaavanja.
- Na osnovu nauenog, kroz nastavnu jedinicu Pomo vjere u zatiti prirode ponuditi
mladima mogua rjeenja ekoloke krize iz ugla islama. Oni treba da shvate kako vjera nudi
nadu, etika i moralna naela i duhovnu perspektivu kao nunu osnovu za odgovorniji
odnos prema prirodi. Nastavna jedinica treba da podstakne odgovornost svake individue u
zatiti prirode, tj duhovnu ekologiju.
- Kroz nastavnu jedinicu Voda je blagodat ivota pomoi mladima da spoznaju blagodati
Boije prema ovjeku, kao posebnu blagodat iz koje nastaje ivot i traje izdvojiti vodu.
Razliitim naunim dokazima i kur'anskim primjerima pomoi im da shvate vanost i ulogu
vode za ivot. Posebno se moe izdvojiti uloga vode u islamu, za higijenu, ivot, mudrost
Stvaranja i Milosti Boije. Podstaknuti uenike da budu zahvalni na ovoj blagodati i da budu
odgovorni prema njoj.
- Projektni zadaci: postaviti problemska pitanja za debatu kao to su: vjera moe pomoi u
nadvladavanju ekoloke krize, islam zagovara ekologiju, moderni ovjek je prekinuo vezu sa
prirodom; dati zadatke za istraivanje: ekologija u Kur'anu i sunnetu, na osnovu vlastitih
spoznaja predloiti mjere za ouvanje prirode, uloga ovjeka u prirodi.
- U pripremi za realizaciju tematske cjeline profesor moe zadati individualni zadatak
uenicima za kvalitetnije uee u toku realizacije nastavnog sata; moe to postii i podjelom
u grupe po kontinentima, te da uenici uzmu znaajniju ulogu u njenoj realizaciji.
- Prezentacijom TV-emisije ekolokog karaktera (ivjeti s prirodom i sl.) nastavnik moe
kreirati uvodnu situaciju u dijalog o tome kada je ovjek korisnik, a kada tlaitelj prirode;
moe to postii i znaajnijim ueem uenika kroz projektne zadatke (po kontinentima,
prirodnim bogatstvima itd.) individualne, partnerske, grupne ili frontalne.
- Izrada panoa: nastavnik e uenike podijeliti u grupe i zadati im grupne zadatke za
izradu panoa (npr. Zagaenost nae okoline zrak, voda, tlo; Zagaivanje vlastitog tijela
droga, alkohol, duhan; Nunost potivanja Boijeg zakona kroz ouvanje prirode i sl.).
- Posvijestiti vanost vode i brige o oazama u kojima ona jo uvijek u potpunosti nije
unitena bez sumnje tu je i naa domovina sa prirodnim biserima i draguljima.
- Sklad u prirodi se moe realizirati na veliki broj metodskih varijanti. Jedna od njih je da
profesor ili uenici (individualno ili grupno) segmentno analiziraju besprijekorno skladno
funkcioniranje i ravnoteu u prirodi kroz: sklad u zemlji, sklad na zemlji (biljni i ivotinjski
svijet), sklad u vodi, sklad u zraku, sklad u kosmosu, sklad u ljudskom tijelu.
- Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 4 sata obrade, 2 utvrivanja, sate vjebanja-debata i
ponavljanja po potrebi
Evaluacijski parametri
Usvojenost novih znanja o ulozi vjere i ovjeka u ouvanju ivotne sredine;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje literarnih radova na zadane teme;
navika koritenja drugih izvora;
nivo primjene i praktikovanja nauenog;
razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritikog prosuivanja;
sposobnost uoavanja problema i predlaganja moguih rjeenja;
razvijenost duhovne ekoloke svijesti.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjava pojam ekologije, ekoloke kulture muslimana,
duhovne ekologije, identificira i razmatra ekoloke probleme, tumai stavove islama prema
prirodnim bogatstvima i ulogu ovjeka u prirodi, uporeuje ciljeve ekologije i duhovne
ekologije, kreira i predlae mjere za obnavljanje i ouvanje prirodnih bogatstava, reaguje na
naruavanje harmonije i predvia mogue probleme izazvane tim naruavanjem.
- Psihomotoriko podruje: skuplja informacije i nastoji popraviti negativne navike prema
prirodnim bogatstvima, naueno smjeta u postojee probleme u prirodi radi mjerenja tete i
daljeg djelovanja, posmatra i procjenjuje ovjekov odnos prema prirodi i prirodnim
bogatstvima s ciljem izbacivanja negativnog u praksi.
- Afektivno podruje: pita, imenuje i ukazuje na probleme naruavenja harmonije, raspravlja
o datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja navika,
razlikuje tlaitelje od korisnika prirode i djeluje prema nauenom, afirmativno djeluje u
okruenju na odnos prema blagodatima Boijim.

7. PUT DO OVJEKA
ovjek je moralno bie.
Najvea vrijednost morala.
Pokajanje je put povratka dobru.
Didaktike naznake
U okviru nastavne jedinice ovjek je moralno bie upoznati uenike sa temeljnim
pojmovima etike: dobro, moral, vrlina, ljudskost, srea, odgovornost, sloboda, volja,
iskrenost, pravednost itd. Napraviti za uenike samoevaluacijski listi s ciljem utvrivanja
nivoa individualne razvijenosti datih elemenata. Dobijene rezultate iskoristiti za realizaciju
nastavne jedinice o ulozi morala, moralu zasnovanom na vjeri, izvorima islamskog morala.
Posluiti se moralnou Muhammeda, a.s.
Nastavna jedinica Najvea vrijednost morala treba da kod uenika razvije svijest o dobru
kao pozitivnoj, vrijednoj i poeljnoj pojavi, osnovi duhovne moi i velianstvenih osjeaja.
Uputiti uenike na izvore dobra i pouiti kako da budu dobri, ine dobro i grade dobre
odnose. Iskoristiti ajete, hadise i mudre izreke o dobru radi urezivanja svijesti o dobru kod
mladih.
Nastavna jedinica Pokajanje je put povratka dobru je nastavak na prethodnu i ima za cilj
da gradi dobre mlade osobe, bez obzira na njihov dosadanji nain ivota. Upuuje ih da
pokajanjem izlaze na put dobra. Ona osposobljava mlade za sagledavanje vlastitih greaka i
njihovo prevladavanje, pomae im da smognu snage za pokajanje i molbu za pomo
Uzvienom Allahu.
Podsticati uenike da ono to su saznali o etici primijene na problem naredbe i zabrane,
na pitanje odgovornosti, na pitanje grijeha, a pri tome nastavnik usmjerava uenike da se
koriste svakodnevnim ivotnim situacijama u kojima se oni nalaze u koli, porodici i
drutvenoj sredini.
Kreirati pozitivnu klimu u kojoj e uenici nesputano moi iznositi svoje stavove i
miljenja te inicirati iznoenje njihovih individualnih iskustava o izdvojenim elementima
etike u usmenoj ili pismenoj varijanti.
Izvoenje zakljuaka i generalizacija koje su uenicima jasne i uoljive u
svakodnevnom ivotu.
Projektni zadaci: istraiti moralnost u nekim segmentima kod vrnjaka (npr po
grupama svaka grupa ima jednu oblast) postaviti problemsko pitanje za debatu, npr.
moralne osobe lake uspijevaju u ivotu, pisati o temi izazovi grijeha, mo pokajanja, djelo
koje me oplemenilo i sl., dati zadatak da se analizira moralnost u omiljenom asopisu za
mlade i sl.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade i 1 utvrivanja, sate ponavljanja po
potrebi.
Evaluacijski parametri
Usvojenost znanja o moralnim odlikama ovjeka;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
vrednovanje radova na izradi panoa i javno postavljanje panoa u koli;
navika koritenja drugih izvora;
nivo primjene i praktikovanja nauenog;
razvijenost sposobnosti analize, sinteze i kritikog prosuivanja;
sposobnost uoavanja problema i predlaganja moguih rjeenja;
individualno praenje uenika i evidentiranje te isticanje prisutnih vrlina.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjava pojam morala, etike, dobra, zla, pokajanja;
identificira i razmatra moralne probleme mladih; objanjava stavove islama o moralu i dobru
kao i ulogu morala u ivotu; osmiljava i predlae korake za poboljanje moralnosti mladih;
reagira na nemoral predviajui njegove posljedice.
- Psihomotoriko podruje: skuplja informacije o moralu nastojei ga razviti kod sebe i
vrnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja,
posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu u cilju razvijanja moralnosti.
- Afektivno podruje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o
datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loih navika,
razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema nauenom, afirmativno djeluje u okruenju
na poboljanje moralnosti i ostavljanje nemoralnosti

8. VJERA U SVAKODNEVICI
Porodica elija drutva.
Izazovi mladosti.
Pristojnost u odijevanju.
ena u islamu.
Halal ishrana izvor zdravlja.
tetnost alkoholnih pia i droga.
Didaktike naznake
Nastavna jedinica Porodica elija drutva treba da afirmira porodicu, odnose u njoj,
jaanje porodice. Uenike upoznati sa ulogom porodice u islamskom drutvu, Kur'anu i
sunnetu, odgajanju ovjeka, pruanju sigurnosti i podrke.
Osvijetliti branu zajednicu kroz islamsku tradiciju i tradiciju u Bosni kroz autentine
vjerske izvore, pisane i usmene tragove: romane, poeziju, sevdalinke...
U cilju humanijeg i vjeri primjerenijeg tretiranja dolaska na svijet novog ovjeka
komparativno posmatrati obiljeavanje raanja djeteta u razliitim svjetskim kulturama i
tradicijama kroz povijest, a posebno istaknuti islamski nain i tradiciju u Bosni; u pripremi za
nastavu sedam dana pratiti trend novoroene i abortirane djece.
Nastavna jedinica Izazovi mladosti treba da u za razgovor podsticajnoj situaciji definira
ovovremene i za mlade osobe vezane izazove, analizira: kako se mladi s njima susreu, kako
im pristupaju te kako se s njima nose. Na osnovu spoznatog, profesor e svojim vjetim
voenjem pomoi mladima da se odupru izazovima mladosti u domenu vjere.
Kroz nastavnu jedinicu Pristojnost u islamu sa velikim uvaavanjem uzrasta kojem se
obraa, profesor e, uz aktivno ueniko uee analizirati kulturu odijevanja, otkriti njihove
stavove i miljenja i nastojati ih usmjeriti u pozitivnom smjeru: nadilaenje trendovskog toka
i razvijanje estetske, tradicijski i vjerski primjerenije dimenzije kulture odijevanja.
Kod obrade nastavne jedinice Pristojnost u odijevanju profesori polaze od pojma majka,
sestra, prijateljica u razredu i sa uenicima razgovaraju o znaenju ovih pojmova u njihovom
ivotu.
Posebno naglaavati potovanje prema eni koja je majka, supruga i sestra. U
objanjavanju dunosti i prava ene nastavnici mogu koristiti kao osnovu dananje
omalovaavanje i ugnjetavanje ena i oduzimanje temeljnih prava enama (na obrazovanje,
dostojanstvo, ivot itd.).
Istraiti kroz prolost, interesirati se za sadanjost s ciljem uvezivanja na snagu
pojedinih ena u islamu, ali i kod Bonjaka (hafize, dobrotvori, borci za ljudska prava...).
Istaknuti vanost ene kao majke i vanost raanja i odgajanja djeteta u savremenom
svijetu.
Nastavna jedinica Halal ishrana izvor zdravlja treba da upozna uenike sa ulogom
hrane u razliitim kulturama i njihovom predstavljanju kroz hranu, naglasiti im da islamska
kultura promovira zdravu hranu, posluiti se ajetima i hadisima koji potkrepljuju ovu
tvrdnju. Nastavna jedinica prua mogunost upoznavanja odnosa jevreja i krana prema
ishrani radi njihovog boljeg upoznavanja.
Nastavnom jedinicom tetnost alkoholnih pia i doga potrebno je ojaati mlade u borbi
protiv ovih opasnih poroka. Vjetim voenjem usmjeriti ih da kompariraju nauna saznanja i
stavove islama o alkoholu i drogi, uoe tetne posljedice za pojedinca, porodicu, zajednicu i
drutvo, ona treba da pomogne mladima u ivljenju zdravog ivota.
Organizirati odlaske uenika u obdanita, domove za djecu bez roditeljskog staranja,
bolnice, te pripremiti uenike za obavljanje razgovora sa roditeljima koji su tek dobili dijete,
mladim branim parovima, ljudima koji su bolesni, svojim vrnjacima, pripadnicima drugih
vjera.
Uenicima je poznata halal-ishrana, te se to predznanje moe iskoristiti za dublju
analizu: medicinski aspekt ona je izvor zdravlja; psiholoki aspekt izvor duevne
stabilnosti; vjerski i ekonomski aspekt izvor duhovne snage i stabilnosti, halal certificiranje
- promoviranje vrijednosnog aspekta.
Uenici zadatke vezane za ovo tematsko podruje rjeavaju u grupi, individualno i u
paru. Grupno posjeuju razliite ustanove, a individualno ili u paru obavljaju razgovor i
prave zabiljeke sa razliitim ljudima. Na osnovu svih ovih aktivnosti uenici prave vlastite
zakljuke o znaaju vjere u svakodnevici.
Projektni zadaci (individualni, partnerski ili grupni): Uloga porodice u mom ivotu, ta
sam nauio od svoje majke?, ta sve vidim u svojoj majci?, Kako se ponaam prema svojoj
sestri?, Koliko potujem uenice u mom razredu? Kako mi islam pomae da znam svoja
prava i dunosti kao budua supruga i majka? Trendovi u oblaenju, zdrava ishrana iz ugla
islama.
Organizirati okrugli sto sa uenicima i kolegama o temama alkohola i droge, debatu o
alkoholu i drogi, napraviti reklame za borbu protiv droge i alkohola.
Uenici individualno ili u grupama rjeavaju zadatke koje dobiju od nastavnika.
Izrauju razredni pano posveen eni, prije svega majci; ishrani, odijevanju, porocima pod
rukovodstvom nastavnika, organiziraju i odjeljenske diskusije o ulozi i poloaju ene u
islamu, odijevanju, zdravoj ishrani. Pri tome, uenici se vjebaju u iznoenju argumenata.
Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 6 sati obrade, 3 sata utvrivanja, sate vjebanja-
debata i ponavljanje po potrebi profesora i uenika.
Evaluacijski parametri
Uee u realizaciji projektnih zadataka;
pravilan drugarski odnos u razrednom okruenju, primjena poeljnih kulturnih
manira;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
nastavnik potie i s panjom vrednuje svaki mladalaki iskorak u linom rastu u vjeri u
saznanjima, osjeanjima, postupcima;
usvojenost znanja o stavu islama (Kur'an i hadis) o mjestu i ulozi ene;
pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
usvojenost znanja o brizi za raanje djeteta, braku, roditeljstvu, kulturi odijevanja,
halal-ishrani.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjava pojmove porodice, bluda, odgovornosti,
roditeljstva, ednosti, poroka; shvata ulogu porodice u islamu; identificira i razmatra
moralne probleme mladih; osmiljava i predlae korake za poboljanje moralnosti mladih;
reagira na nemoral predviajui njegove posljedice; procjenjuje u emu je smisao ivota,
kritiki misli o izazovima mladih.
- Psihomotoriko podruje: skuplja informacije o moralu nastojei ga razviti kod sebe i
vrnjaka, spoznato povezuje sa problemom nemoralnosti s ciljem njegovog prevladavanja;
posmatra i procjenjuje odnos mladih prema moralu, spolnosti i zdravom ivotu s ciljem
razvijanja mlade linosti u svoj njenoj ljepoti.
- Afektivno podruje: razgovara, imenuje i ukazuje na moralnost i nemoralnost, raspravlja o
datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loih navika,
razlikuje moralno od nemoralnog i djeluje prema nauenom, afirmativno djeluje u okruenju
na poboljanje moralnosti, jednakosti, zdravog ivota i ostavljanje nemoralnosti.

9. NAZNAKE O POECIMA POVIJESTI ISLAMA
Uspostava islamske drave.
Period pravedne vladavine.
Didaktike naznake
- U okviru nastavne jedinice Uspostava islamske drave profesor e upoznati uenike sa
nainom nastanka islamske drave, ulozi koju je dobila u historiji ovjeanstva, nainu
ureenja drave s ciljem kritikog pristupa i izdvajanja elemenata koji bi mogli biti
primjenjivi na rjeavanju krize u dananjem drutvu, posebnu panju skrenuti na prvi Ustav,
vladavinu zasnovanu na Boanskoj rijei, Savjetodavno vijee (ura) s ciljem povezivanja s
dananjicom.
- Nastavna jedinica Period pravedne vladavine treba da ukae na kvalitet drutva koje je
nastalo na navedenim temeljima (u prethodnoj lekciji). Profesor e uenike upoznati sa
velikim i pravednim vladarima s ciljem pruanja pomoi mladima u izboru svog voe.
Obavezno poslije usvajanja bitnih injenica o njima uenike uputiti da na osnovu nauenog
izaberu svog vou s argumentima (npr. koga bi ste od pravednih halifa izabrali za svog
vou? Zato?).
- Projektni zadaci: napraviti poreenje nastanka islamske drave i nae domovine,
pravednih vladara i dananjih vladara u svijetu i kod nas, pronai slinosti i razlike, izdvojiti
ko ima veu ansu za uspjeh, uraditi projekat o temi Historijski presjek hilafeta, moe se
podijeliti po grupama i periodima svaka grupa jedan period.
- Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 2 sata obrade i 1 sat utvrivanja, sate ponavljanja
po potrebi
Evaluacijski parametri
Uee u realizaciji projektnih zadataka;
pravilna i korektna komunikacija u grupi i podjela uloga;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
sposobnost kritikog prosuivanja;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
usvojenost znanja o nastanku islamske drave i pravednim halifama;
sposobnost analiziranja i kompariranja.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i objanjava pojmove drave, islamske drave, halife,
pravednosti; shavata ulogu islamske drave i pravednih halifa za muslimane; identificira i
razmatra probleme dananjeg drutva; osmiljava i predlae korake za ureenije
drutvo/zajednicu; reagira na nepravdu predviajui njene posljedice, procjenjue i bira
dobrog vou, kritiki misli o postupcima izabranog voe.
- Psihomotoriko podruje: sakuplja informacije o islamskom drutvu radi njegovanja vlastite
kulture i tradicije, naueno povezuje sa problemima dananjce s ciljem uspjenijeg njihovog
rjeavanja; posmatra i procjenjuje odnos muslimana prema dravi i voama uporeujui ih
sa ashabima i njihovim odnosom s ciljem napretka drutva.
- Afektivno podruje: razgovara, imenuje i ukazuje na pravdu i nepravdu; raspravlja o datim
temama i nudi odgovore; prihvata i slijedi date savjete radi mijenjanja loih navika; razlikuje
moralno od nemoralnog, dobro od loeg i djeluje prema nauenom; afirmativno djeluje u
okruenju na poboljanje drutvenih odnosa, jednakosti, odnosa prema domovini i
odabranom voi.

10. ISLAM I KULTURA DIJALOGA
Islam nas zove dijalogu.
Smisao dijaloga danas.
Mogunost dijaloga meu religijama.
Didaktike naznake
- Cilj nastavne jedinica Islam nas zove dijalogu je da mladi shvate ta je dijalog, kakav dijalog
nudi islam, kako se musliman treba da odnosi prema drugom i drugaijem, kakve upute daje
Kur'an za oblikovanje muslimanske kulture dijaloga, potrebno je afirmirati mudre, blage i
lijepe rijei, pomoi mladima da upoznaju razumijevanje i uvaavanje drugih i drugaijih.
- Kroz nastavnu jedinicu Smisao dijaloga danas upoznati uenike sa trendom dijaloga u
svijetu radi prevladavanja razlika, svih oblika, kao i dogaajima koji su nastali zbog
nedostatka dijaloga, npr. ratovi i sl., pouiti mlade dijalokom miljenju kroz aktivan rad na
satu sa njima, profesor treba da osmisli ive situacije u kojima mladi treba da pokau svoje
dijaloko miljenje i dijaloke sposobnosti, prezentovati im dijaloku liniju govora-
razgovora-dogovora-djelovanja koju e uvrstiti u dijaloke situacije na satu.
- Nastavna jedinica Mogunost dijaloga meu religijama ima za cilj da mladi shvate kako se
kroz dijalog moe oblikovati jedinstvena ljudska zajednica u kojoj bi bile sauvane i uvaene
razlike, kao dijalog moe dovesti do jedinstva meu ljudima, bez obzira na razliku u religiji,
kulturi, ideologiji, naciji ili rasi. Profesor treba da pomogne uenicima da shvate kako je to
posebno mogue meu religijama tako to e sa uenicima otkrivati zajednike take u njima
koje ih zbliavaju (npr. jedan Bog, poslanici, objave i sl.).
- Projektni zadaci: dati aktuelnu temu radi organizovanja debate u kojoj e se pokazati
kultura dijaloga, pronai pozitivne primjere u prolosti ili u djelima bosanskohercegovakih
pisaca koji su promovirali kulturu dijaloga, Ahdnama, i predstaviti ih, pisati rad na temu:
Mrnja se topi dijalogom, Tolerancija je plod dijalokog miljenja, Dijalog nekad i sad.
- Za ovu tematsku cjelinu predlaemo 3 sata obrade, 1 utvrivanja i 1 sat vjebanja, sate
ponavljanja po potrebi.
Evaluacijski parametri
Usvojenost znanja o ulozi dijaloga u islamu i dananjem drutvu;
razvijenost dijalokog miljenja i dijaloke kulture;
uee u realizaciji projektnih zadataka;
pravilna i korentna komunikacija u grupi i podjela uloga;
doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i miljenjima;
vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;
sposobnost kritikog miljenja u dijalogu;
primjena nauenog u svakodnevnoj komunikaciji.
Ishodi uenja
- Kognitivno podruje: definira i opisuje dijalog, dijaloku kulturu, dijaloko miljenje,
meureligijski dijalog, shvata ulogu dijaloga u prevladavanju razlika i sukoba, kao i
stvaranju jedinstvene zajednice, identificira probleme i rjeeva ih dijalogom, osmiljava i
predlae korake za bolju kulturu dijaloga, reagira na prekinutu komunikaciju i iznalazi nain
da uspostavi dijaloku liniju djelovanja, procjenjuje i bira situaciju za reagovanje dijalogom,
kritiki misli u dijalokoj liniji.
- Psihomotoriko podruje: skuplja informacije o dijalogu radi poboljanja vlastitih dijalokih
sposobnosti, naueno povezuje sa problemima i vri dijaloko uplitanje, posmatra i
procjenjuje odnos prema dijalogu kod nas i u drugim sredinama (npr. putem medija),
usporeuje i odreuje nivo kulture dijaloga kod nas i drugih radi vlastitog usavravanja.
- Afektivno podruje: razgovara, imenuje i ukazuje na dijaloko miljenje i kulturu,
raspravlja o datim temama i nudi odgovore, prihvata i slijedi date savjete radi razvijanja
sposobnosti voenja dijaloga, razlikuje dijalog od monologa, dobru komunikaciju od loe i
djeluje prema nauenom, afirmativno djeluje u okruenju na poboljanje drutvenih odnosa,
prevladavanje nejednakosti, negativnog odnosa prema domovini i pripadnicima drugih
zajednica (ukoliko postoji negativan odnos).

MEUPREDMETNA KORELACIJA

Po tematskim cjelinama mogue je ostvariti meupredmetnu korelaciju:
- Islam kao iskonska i prirodna Boija vjera ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice i
teme planiranja, motivisanja, uvaavanja razlika, odreivanja ciljeva u ivotu; asove jezika i
teme uvaavanja razlika, upoznavanja drugih i drugaijih; asove historije i teme postanka
ovjeka, razvoja i napretka ljudske civilizacije, razvoju i vrstama vjerovanja.
- Ouvanje izvornog uenja ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika,
umjetnosti, biologije, historije i teme pravila ponaanja, stilovi izraavanja-poreenje,
bogatstva rjenika, stvaranja, tanosti, preciznosti, nastanka novih kultura i civilizacija.
- Temelji vjerovanja ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti,
historije, geografije i teme tolerancije, zajednitva, uloge voe, kulturnih i duhovnih centara,
prevlaivanja tekoa, samopouzdanja, naunim otkriima.
- Allah je stvoritelj ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, bilogije, hemije, fizike,
historije, jezika i teme nastanka, stvaranja, razvoja, napretka, stvaranja pogleda na svijet oko
sebe, humanosti, moralnosti, motivisanja.
- Stupovi islama ostvaruje se kroz asove biologije, hemije, odjeljenske zajednice, jezika,
tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme zdravlja, predanosti, preciznosti, tanosti,
dosljednosti, jaanja volje, samodiscipline, humanosti, tolerancije, prevladavanja predrasuda.
- Islam i ekologija ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, biologije, hemije,
historije, jezika, umjetnosti, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i teme ivotnog stanita,
ekologije, iskoritavanja, nemarnosti, odgovornosti, poloaju svijeta danas, put kojim se
kree svijet pod utjecajem nauke i tehnologije, nastanka ivota, istoe, odnosa prema
prirodi.
- Put do ovjeka ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i
prirodnih znanosti, kroz teme morala, ovjenosti, ivota, sree, slobode, volje, pravednosti,
milosra, asti i estitosti.
- Vjera u svakodnevnici ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i
drutvenih znanosti, umjetnosti i teme porodice, mladosti, pristojnosti, modnih trendova,
uloge spolova u ivotu, ishrane, ovisnosti, zdravog ivota.
- Naznake o poecima povijesti islama ostvaruje se kroz asove jezika, drutvenih znanosti,
umjetnosti i teme nastanka islamske drave, hilafeta, velikih sila iz vremena nastanka
islamske drave, pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.
- Islam i kultura dijaloga ostvaruje se kroz asove odjeljenske zajednice, jezika, drutvenih
znanosti i teme dijaloga, globalizacije, smisla i mogunosti dijeloga meu religijama.


LITERATURA

- Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.
- Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosanica-print, Sarajevo, 2003.
- elebi, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.
- Espozito, Don: Oksfordska historija islama, ivinice, 2005., str. 153-201.
- Garody, R. : ivi islam, Sarajevo, 1997.
- Hadijahi, Tralji, ukri: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.
- Hafizovi, Reid: Izmeu tradicije i moderniteta, asopis Znakovi vremena, br. 1/1997,
Sarajevo, 1997.
- Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja
- Imam el-Gazali: Mladiu (ejjuhel-veled) vie izdanja
- Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri razliita prijevoda od kojih svaki
moe posluiti
- Imamovi, Mustafa: Historija Bonjaka
- Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, asopis Znakovi
vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.
- Kalaji, Drago: Rock and roll - idoli, u: Lati, Demaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 220-224.
- Kolari, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
Zagreb, 1997. , str. 269-303.
- Koprek, Ivan: Religijsko-etika prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti,
Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.
- Lakroa, Miel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.
- Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Lati, Demaludin: Svjetske religije II, Sarajevo,
1999., str. 225-229.
- Midhat elebi: Sutina islama, Sarajevo, 2000.
- Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, asopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo,
2001.
- Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.
- Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.
- Nasr, S. H.: Vodi mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.
- Niki, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova,
Zagreb, 1997., str. 17-407.
- Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja




* * *

PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA

Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su zavrili:

1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoki ili teoloki smjer)
2. Islamski pedagoki fakultet u Zenici ili Bihau, odsjek za vjeronauku
3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, ije
su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i poloena
pedagoka grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno zavrenu jednu od
medresa

Posebni uvjeti:
Pismena saglasnost nadlenog ureda muftije (shodno odredbi lana 4. Zakona o slobodi
vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)