WEB Vrsnjacki Edukatori06052014

recimo
zajedno
ne
ovisnosti
Prirunik za
vrnjake edukatore
recimo
zajedno
ne
ovisnosti
Prirunik za
vrnjake edukatore
Recimo zajedno ne ovisnosti

IMPRESSUM
IMPRESSUM
Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore

Ministarstva socijalne politike i mladih.
Prvo izdanje, 2014. godina
Nakladnik
Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja LET, Zagreb
Za nakladnika
Iva Jovovi
Grafiko oblikovanje
Kudos d.o.o.
Tisak
LDK d.o.o.

PREDGOVOR
PREDGOVOR
Ovaj prirunik nastao je u sklopu projekta Udruge LET Mladi za mlade protiv
ovisnosti koji je financiran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih
u kolskoj godini 2013/2014. Zahvaljujui ovom priruniku, vrnjaci edukatori
(uenici 3. i 4. razreda Srednje grafike kole iz Zagreba, XV i IX gimnazije iz
Zagreba) proveli su edukativne radionice s uenicima niih razreda gore navedenih kola. Glavni cilj radionica bio je prevenirati ovisniko ponaanje kod
mladih putem vrnjake edukacije.
U priruniku se nakon uvodnog opisa problematike mladih vezanih uz ovisniko ponaanje te kratkog opisa ciljeva projekta nalaze opis kurikuluma na kojem
se temeljila provedba ovog edukativno- preventivnog programa. Takoer prirunik nudi opis svih radionica (sa pripadajuim didaktikim materijalima) na
kojima su sudjelovali vrnjaci edukatori, kao i onih radionica koje su oni sami
provodili u razredima. Zahvaljujui ovom priruniku nastavnici i struni suradnici e u budunosti moi samostalno provoditi ovaj program s ciljem promicanja primarne prevencije ovisnikog ponaanja u tinejerskoj dobi.
Iva Jovovi
Izvrna direktorica
Udruge za unaprjeenja kvalitete ivljenja Let,

OPIS PROBLEMA I CILJEVI PROJEKTA MLADI ZA MLADE PROTIV OVISNOSTI
OPIS PROBLEMA I CILJEVI

PROJEKTA MLADI ZA MLADE
PROTIV OVISNOSTI
Opis problema
Prema Europskom istraivanju o puenju, alkoholu i drogama meu uenicima
srednjih kola (Izvjee za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb, 2008. godina), dob
od 15 i 16 godina razdoblje je kada mnogi mladi zapoinju puiti, a ta navika esto ostaje godinama, posljednjih 30 dana puilo je 38% djeaka i 37% djevojica
1. razreda te 43% djeaka i 47% djevojica 2. razreda. Redovito je puenje ipak
neto vie zastupljeno u djeaka u prvom razredu, dok je u drugom razredu redovito puenje podjednako i u djeaka i djevojica. Puenje je esto u ovoj dobi
prihvaeno kao drutveno poeljno ponaanje tj. znak odraslosti, zrelosti, dobre
uklopljenosti u grupu. Veina uenika konzumirala je alkohol barem jednom
u ivotu i to 92% uenika i uenica 1. razreda te 95% uenika i 94% uenica 2.
razreda. Deset i vie puta u zadnjih mjesec dana alkoholna pia konzumiralo je
19% djeaka i 9% djevojica 1. razreda te 24% djeaka i 11% djevojica 2. razreda.
Opaa se trend porasta s prelaskom iz 1. u 2. razred u oba spola. Meu najee
konzumiranim psihoaktivnim sredstvima je marihuana. U posljednjih 12 mjeseci
marihuanu je uzelo 15% djeaka i 11% djevojica 1. razreda te 23% djeaka i 17%
djevojica 2. razreda. Zamjeujemo porast konzumacije u oba spola s prelaskom
iz 1. u 2. razred. Marihuanu ili hai u posljednjih 30 dana, to upuuje na nedavno ponaanje, a moe upuivati na poetak konzumacije, konzumiralo je 9%
djeaka i 5% djevojica 1. razreda te 12% djeaka i 8% djevojica 2. razreda.
Upravo ovi podaci upuuju na nunost provedbe preventivno edukacijskih
programa od najranije dobi, a posebice u adolescenciji. Provedbom naeg prijanjeg projekta: Puenje alkohol droga- Ne hvala iji su korisnici bili mladi,
5

utvreno je, da veina njih razvija stavove da je trava bezopasna, da uz neke

droge ivot postaje ljepi, da alkohol u manjim koliinama nije tetan i sl., vrlo
je teko zatititi ih od iskuavanja tih sredstava. No, objektivnim i nepristranim
izvjeivanjem moe ih se potaknuti da razmisle i pokuaju promijeniti svoje
stavove. Kako bi se ovakvi stavovi mladih prevenirali strunjaci (Sakoman 2009.)
sugeriraju, da se najbolji uinak prevencije ovisnosti postie upravo kroz vrnjaku edukaciju. Manja skupina mladih ljudi se educira kako da prenese znanja
i savjete veoj skupini vrnjaka. Vrnjaka edukacija potie i hrabri na preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje kroz interakciju vrnjaka i igra vanu ulogu
u razvoju, usmjeravanju i stabilizaciji mladih ljudi. Mladi raspravljaju u skupini
vrnjaka bez tjeskobe, mogu otvoreno razgovarati, i to u prirodnoj sredini i u
oputenom ozraju, mogu biti spontani i otvoreni jedni prema drugima. Vrnjaci
su osobe koje utjeu na usvajanje vrijednosti, standarda i modela ponaanja.
Vrnjaci edukatori nude drutvenu i emocionalnu podrku u kojoj se nova ponaanja mogu iskuati i provjeriti bez sankcija. Uz to oni ue koji su naini ponaanja primjereni nekim situacijama i koje posljedice tog ponaanja mogu oekivati.
Imajui na umu kako su najei razlozi zloporabe droga i drugih sredstava
ovisnosti meu djecom i mladima socijalna armacija u vrnjakim skupinama,
osobni problemi, tenja za ugodom, znatielja, problemi u obitelji, nepovoljni
opi uvjeti ivota i neznanje. Mladi u razdoblju adolescencije skloni su izraavanju supkulturnog bunta protiv vrijednosti odraslih i prihvaanju drugaijih
trendova koji su primjereniji njihovoj generaciji.
S obzirom na mnoge imbenike koji utjeu na konzumiranje droga i pojavu
ovisnosti kod mladih, programi prevencije ovisnosti i rada s djecom i mladima
trebaju biti usmjereni na razvijanje razliitih socijalnih vjetina koji doprinose
podizanju njihovog samopouzdanja. Neophodno je dati mladima alternativu
odnosno omoguiti im sudjelovanje u aktivnostima u kojima e se osjeati
vrijedni. Upravo je jedna od takvih aktivnosti vrnjaka edukacija te aktivno
sudjelovanje u radionicama. Osim navedenog kroz razliite performanse za

mlade bitno je da oni sami bez nametanja razviju svoj stav prema konzumaciji
sredstava ovisnosti.
Ciljevi projekta
Opi cilj: Razvoj i provedba zdravstveno odgojnog programa s ciljem promicanja primarne prevencije ovisnikog ponaanja u tinejerskoj dobi
Specifini ciljevi:
1. Educirati uenike koji e provoditi radionice na temu prevencije ovisnosti
svojim vrnjacima, te razviti njihove komunikacijske i prezentacijske vjetine
2. Razvijanje razliitih socijalnih vjetina tinejera kako bi se uspjeno suprotstavili rizinim faktorima u svojoj sredini
3. Poveati informiranost tinejera o opasnostima konzumiranja sredstava
ovisnosti kao i upoznavanja s faktorima rizika koje mogu dovesti do konzumiranja istih

CURICULUM EDUKATIVNOG DJELA PROJEKTA MLADI ZA MLADE PROTIV OVISNOSTI
CURICULUM EDUKATIVNOG
DJELA PROJEKTA MLADI ZA
MLADE PROTIV OVISNOSTI
Saetak radionica
Edukativni dio projekta sastoji se od 2 djela: Trening vrnjakih edukatora i edukacije ostalih uenika od strane edukatora na temu Recimo zajedno ne ovisnosti
I. Trening vrnjakih edukatora
Trening vrnjakih edukatora sastojao bi se od 6 tematskih cjelina, kroz koje e
budui edukatori razvijati vjetine koje su im bitne za uspjenu provedu edukacija vrnjaka o sredstvima ovisnosti i njihovom tetnom utjecaju na zdravlje.
Opis tematskih cjelina nalazi se u nastavku teksta.
Prva uvodna radionica za budue vrnjake edukatore
Cilj radionice: Upoznavanje sa buduim edukatorima, te ispitivanje njihovih oekivanja i motivacije za sudjelovanje u ovom projektu. Polaznici e
moi kroz popunjavanje upitnika procijeniti svoju trenutnu razvijenost pojedinih vjetina koje su potrebne za kvalitetno voenje treninga. Na ovoj
radionici prezentirat e se sadraj i ciljevi same edukacije, kao i utvrditi
koje su to obaveze polaznika koji sudjeluju na edukacijama. Naglasak je na
stvaranju ugodne i poticajne atmosfere za uenje.
Druga radionica: Metoda i tehnike dobrih trenera za privlaenje panje uenika
Cilj radionice: nauiti budue trenere kako primjenjivati razliite metode
pouavanja, interaktivne igre za poticanje boljeg usvajanja novih znanja
(Oluja ideja, Ledolomci, Igra zagrijavanja, igranje uloga i sl.). Nauit e
u kojim situacijama je dobro primjenjivati pojedine metode i kako ih prilagoditi stilu uenja polaznika. Na radionici e takoer raspravljati o tome
9

kako predavati ne zainteresiranim ili neposlunim uenicima. Ujedno e

nauiti kako opaati grupnu dinamiku na treningu te na nju utjecati.
Trea radionica: Razvoj trenerskih vjetina- Alati za pokretanje zanimanja za temu
Cilj radionice: nauiti koristiti razliite komunikacijske vjetine, kako verbalne tako i neverbalne. Posebna e se panja usmjeriti na adekvatnu upotrebu ja i ti poruka te otvorenog i zatvorenog naina postavljanja pitanja.
Nauiti e i tehnike upravlja govorom i dobiti savjete za dobar javni nastup
etvrta radionica: Tajne dobre prezentacije
Cilj radionice: razvijati prezentacijske vjetine buduih internih trenera. Polaznici e nauiti kako planirati i izraditi dobru prezentaciju, koje su karakteristike dobre prezentacije, koje su faze njezine izvedbe. Edukacija se sastoji
od dvije cjeline: u prvom dijelu edukacije polaznici sudjeluju u vjebama kroz
koje nadograuju svoje prezentacijske vjetine (definiranje ciljeva, profiliranje publike, strukturiranje prezentacije, izvedba i kontakt s publikom). U
drugom dijelu edukacije razvijaju vjetine voenja treninga prezentacijskih
vjetina (prevladavanje otpora kod polaznika, tumaenje kljunih koncepata
u podruju prezentacijskih vjetina, oblikovanje i provedba vjebi).
Peta i esta radionica: Kako primijeniti prirunik u razredu
Cilj radionice: Uenici e na temelju prirunika za vrnjake edukatore Recimo zajedno ne ovisnosti, nauiti kako voditi radionice na teme ovisnosti.
Naime za svaku radionicu uenik- edukator dobiti e upute (to i kako raditi), kako rasporediti klupe za pojedinu aktivnost do svih potrebnih folija i
drugih didaktikih pomagala za predloene aktivnosti. U ovom dijelu jasno
su razraene sve radionice koje e provoditi vrnjaci edukatori.
Napomena: Preporuamo da se svakako uz ove dvije radionice primjene
prirunika, prije svake provedbe radionica o ovisnosti s vrnjacima izvjeba
svaka od njih. Na takav nain oni e biti sigurniji u provedbi iste.
Trajanje svake od navedenih radionica je 45 minuta. Prema potrebi sve
teme radionica mogu se obraivati u sklopu 2 ili vie kolskih sati ovisno o
10

raspoloivim resursima i interesu uenika. Naime ukoliko za obradu sadraja u

sklopu radionica odvoji vie vremena, kvaliteta, odnosno razvijenost facilitatorskih vjetina vrnjakih edukatora biti e puno bolja.
II. Edukacija vrnjaka Recimo zajedno ne ovisnosti
Tijekom 5 radionica uenici e se upoznati s tematikom ovisnosti i razliitim vjebama pomou kojih e prezentirati vrnjacima navedene teme koje su izravno
ili neizravno povezane s tematikom ovisnost, i njezine prevencije, neke od tema
koje e se obraivati su:
1. Ovisnost o..., kako prepoznati znakove?
2. to ovisnost radi mome tijelu?
3. Kako razviti svoj stav i oduprijeti se nagovaranju
4. Koraci u pomaganju osobi koja je na putu prema ovisnikom ponaanju.
5. Kojim aktivnostima protiv ovisnosti?
Prva radionica: Ovisnost o..., kako prepoznati znakove?
Cilj radionice: Provjeriti postojee znanje i poveati razinu znanja uenika o
opasnosti razliitih sredstava ovisnosti. U sklopu ove radionice kroz odravanje kviza o ovisnosti vrnjaki edukatori provjeravaju dosadanje znanje
uenika o ovisnosti, dajui na svaki njihov odgovor na postavljeno pitanje
detaljno obrazloenje istog. Prilikom ove aktivnosti koristimo se metodom
Oluje ideja kako bi potaknuli uenike/ce da oni sami iznesu to vie asocijacija vezanih uz ovisnost. Osim navedenog uenici upoznaju vrste ovisnosti kroz grupni rad, a zadatak svake grupe je da cijelom razredu prezentiraju
vrstu ovisnosti o kojoj su raspravljali u malim grupama, te da opiu njezinu
uinak na zdravlje, i simptome te ovisnosti. Na kraju radionice proita se
ivotna pria osobe koja se susrela s problemom ovisnosti.
Druga radionica: to ovisnost radi mome tijelu?
Cilj radionice: Jasno pokazati uenicima opasnost razliitih sredstava ovisnosti to moete uiniti putanjem filma BBC-a Is alcohol worse than
ectasy. Budui da navedeni film traje due od jednog kolskog sata preporuamo da ovu radionicu provedete u sklopu dva kolska sata. Na prvom
11

satu s uenicima pogledajte film, a u sklopu drugog sata provedite diskusiju s uenicima o tematici filma, tj onom o emu je film govorio. Izuzetno je
bitno da preispitate dojmove koje je na njih film ostavio.
Trea radionica Kako razviti svoj stav i oduprijeti se nagovaranju
Cilj radionice: nauiti uenike oduprijeti se vrnjakom pritisku i osvijestiti
to sve moe utjecati na nae ponaanje i kako se istim utjecajima mogu
oduprijeti. Na ovoj radionici poseban naglasak stavlja se na tzv. Iskustveno
uenje kroz koje uenici igranjem uloga vjebaju na koji nain se mogu
oduprijeti nekim negativnim utjecajima vrnjaka posebice onima vezanim
uz nagovaranje na eksperimentiranje s pojedinim sredstvima ovisnosti
etvrta radionica:Koraci u pomaganju osobi koja je na puti prema ovisnikom
ponaanju
Ova radionica imala je za cilj nauiti prepoznati znakove ovisnosti i potaknuti osobu da potrai pomo te upoznati uenike s razliitim nainima
pomaganja osobi koja pokazuje znakove ovisnikog ponaanja. Na ovoj
radionici uenici su sami popunjavali ankete kako bi osvijestili dali u svojoj okolini imaju osobu kojoj je potrebna pomo, te su nauili kako osobu
potaknuti da potrai pomo.
Peta radionica: Kojim aktivnostima protiv ovisnosti?
Cilj radionice bio je potaknuti uenike da sami osmisle aktivnosti kojima bi
se moglo prevenirati ovisniko ponaanje. 1. skupine je da osmisli reklamu
koja ima za cilj prevenciju alkoholizma kod mladih, 2. skupina treba osmisliti
cjelodnevni dan aktivnosti u koli koji bi koji bi promovirao zdrav nain ivota
i kvalitetno provoenje slobodnog vremena mladih, 3. skupina treba izraditi
plakat na temu ivot je ljepi i zdraviji bez ovisnosti, 4. skupina treba osmisliti aktivnost vrnjakog kolskog savjetovalita koji ima za cilj prevenirati
neprihvatljivo ponaanje kod mladih, 5. skupina treba osmisliti kako bi pomogli osobi iz razreda koja ima problema s nekom vrstom ovisnosti. Predvieno
je 15 minuta za ovaj zadatak.
12

RADIONICE ZA VRNJAKE EDUKATORE
radionice
za vrnjake
edukatore
13

14

Prva uvodna
radionica za budue
vrnjake edukatore
Cilj: Upoznavanje sa buduim edukatorima, te ispitivanje njihovih oekivanja i

motivacije za sudjelovanje u ovom projektu.
Materijali: Knjige za edukatore o ovisnost, loptica, flipchart papiri, 2 narane,
okolada
1. Uvod: Upoznavanje voditelja i edukatora (10 min)
Predstavljanje projekta - Ukratko se opie projekt, odnosno aktivnosti koje
emo provoditi, ciljeve koje elimo postii i njihove dunosti kao edukatora
Upoznavanje kroz igru Ime pridjev uenik koji dohvati lopticu treba
rei svoje ime i pridjev koji ga najbolje opisuje. Nakon to se predstave
svatko od njih treba rei to ga je
1. Motiviralo da postane Vrnjaki edukator
2. to oekuje od ovog projekta odnosno edukacija na kojima e sudjelovati i provoditi
3. Koje su njihove jake strane kao budui Vrnjaci edukatori, a u emu bi
mogli imati potekoe
4. Imaju li iskustva u ovakvoj ili slinom obliku aktivnosti
2. Sredinji dio edukacije:
karakteristike dobrog/loeg profesora/ profesorice - Recite sudionicima da svaki za sebe razmisle koje bi bile karakteristike dobrog trenera/ice;
tj. koje kvalitete, osobine i vjetine bi ta osoba trebala imati te kakvi su to
15

loi profesori. Pritom se mogu prisjetit nekog svog profesora/profesorice.

Neka odgovore napiu na papire. Zatim neka se formiraju u 2-grupe i neka
na flipchart zajedno napiu karakteristike dobrog/e trenera/ice. Kada grupe zavre s izradom svog plakata, neka napravljeno prezentiraju.(15 minuta)
Diskusija na pitanja: (10 minuta)
Je li bilo teko napisati karakteristike dobrog/e trenera/ice?
Koliko ste se slagali u grupi?
Prepoznajete li sebe u tome, mislite li da je to neto to moete nauiti?
Mislite li da se to ui ili se rodi s time?
3. Zavrna aktivnost
Dinamina igra Narane - skupina se podjeli u 2 grupe koje stoje u krug.
Osobe se zamoli da za vrijeme vjebe dre ruke na leima. Jednoj osobi u
grupi da se narana tako da joj se stavi ispod vrata. Zadatak osobe je da
doda naranu osobi koja stoji do nje i da pazi da narana ne padne. Vano
je da pri tome ne smiju koristiti ruke. Ako im narana padne moraju je dii
bez upotrebe ruku. Grupa koja je uspjela vratiti naranu kroz cijeli krug do
osobe koja je na poetku igre imala naranu dobiva nagradu (5 minuta)
Diskusija na pitanja:
1. Dali vam je vjeba bila teka
2. Koje ste tehnike koristili da bi pomaknuli naranu
3. Dali su vam lanovi grupe pomogli u izvravanju zadatka
4. to je bitno da se ova vjeba napravi (2 minute)
Usmena evaluacija - kako im je bilo, to su nauili, dali se vesele drugoj
radionici
16

Druga radionica:
Metode i tehnike dobrih trenera
za privlaenje panje uenika
Cilj: nauiti budue trenere kako primjenjivati razliite metode pouavanja, interaktivne igre za poticanje boljeg usvajanja novih znanja
Materijali: flip chart, papiri, kemijske, sloeni tekst na temu ovisnosti prema
izboru voditelja edukacije, evaluacijski listi
1. Uvod:
Ponavljanje - to ste nauili na proloj radionici, odnosno to vam je ostalo u sjenanju sa prole radionice. (2 minute)
to kad netko ne obaraa panju na nas - igra se odvija u grupi po 3 lana.
Jedan lan grupe izlazi van iz prostorije i dobiva sloen tekst na neku temu iz
podruja ovisnosti. Njegov zadatak je da ostalim lanovima grupe prezentira
temu i privue njihovu panju, odnosno zainteresira ih. Ostala 2 lana grupe
meusobno priaju i ne obraaju panju na ono to im se pria (5 minuta)
Diskusija:
1. Kako Vam se svidjela vjeba?
2. Dali ste se uspjeli uiviti u uloge, Kako Vam je bilo kad nisu sluali ono o
emu si govorio?
3. Jeste li uspjeli pridobiti panju lanova grupe, ako da kako?
2. Sredinja aktivnost- demonstracija igara
Brainstorming, to je to? - uenicima prezentiramo to je to oluja ideja.
U svakoj grupi Izabrati emo osobu koja e brzo zapisivati sve ideje koje e
se pojaviti doslovce onako kako ih sudionici izreknu. Ideje se ne smiju kritizirati niti komentirati, bez obzira koliko ludo zvuale. Temu na kojoj e
se raditi je Dosada u koli je. , te se ispisuje na na vrhu papira ili kolske
17

ploe. Sudionici iznose ideje jedan za drugim, ali ne prema nekom odreenom redu. Pisanje ideja prestaje kada ideje presahnu ili nakon unaprijed
dogovorenog vremena (primjerice 10 minuta). Grupa koja bude imala vie
ideje dobiva nagradu
2 dinamine igre
a) Vjetar pue - U ovoj igri svi sjede na stolicama osim jednog koji stoji
u krugu i za kojeg nema stolice. Onaj koji stoji izgovara: Vjetar pue za sve koji.. i dodaje neku osobinu: ...imaju traperice, nose naoale,
sviraju klavir, imaju psa, znaju engleski, znaju klizati, imaju kompjuter,
imaju brata, vole pizzu... Tada ustaju svi na koje se odnosi ta osobina
i mijenjaju mjesta (zauzimaju prvo slobodno mjesto). Onaj koji ostaje
stajati odnosno ne uspije zauzeti stolicu zadaje novi zadatak, ponovno
izgovara Vjetar pue za sve koji... i dodaje neku osobinu (5 minuta)
b) Stonoga - Svi emo stati u krug koji treba biti to pravilniji. Okrenimo
se nalijevo tako da gledamo jedni drugima u potiljak i pribliit emo
se to je vie mogue osobi ispred sebe pazei da ne naruimo krug
koji se na taj nain suoava. Zatim, na moj znak, lagano sjednimo jedni
drugima u krilo. Kada ovo uspije, poput prave stonoge, krenimo lijevom
pa desnom nogom laganim koracima naprijed (5 minuta)
to je to radionica i kako ju voditi Povedimo diskusiju o tome to
sudionici misle kako izgleda radionica? Kako tee, od kojih dijelova se
sastoji? Kaemo im da se probaju sjetiti kako su izgledale radionice do
sada, dali su imale neto zajednikog? Zatim im objasnimo kako treba
izgledati struktura radionice. (5 minuta)
Zadatak se radi u 3 grupe. Svaka grupa dobiva jednu od 3 tema vezanih
uz ovisnost koju trebaju razraditi tako da budu to zanimljivije uenicima.
18

Teme su:
1. to ovisnost radi mome tijelu
2. Kako razviti svoj stav i oduprijeti se nagovaranju
Zadatak: svaka grupa sam skicira temu, kako misle da bi radionica trebala izgledati, koje dijelove bi imala. Dajte im oko 10 minuta da svaka
grupa napravi svoju ideju za radionicu, zatim svaka grupa ita svoje
zabiljeke. (10 minuta prezentacija)
Zavretak: Feedback - to im se svidjelo, a to nije.
19

Trea radionica:
Potekoe na radionici
i kako ih prevladati
Cilj: Raspravljati o tome kako predavati nezainteresiranim ili neposlunim uenicima. Ujedno e nauiti kako opaati grupnu dinamiku na treningu te na nju utjecati.
Materijali: blog, kartice-problemi , upitnik uloga, opisi uloga, prezentacija
1. Uvod
Blog Kako je biti profesor- 8 uenika dobiva svaki po jedan odlomak u kojem
profesor ivopisno opisuje kako je to biti profesor, s kojim potekoama se oni
suoavaju.(5 minuta) (prilog 1.)
Pitanja za diskusiju:
1. to Vi mislite kako je to biti profesor?
2. to taj posao ini lijepim, a to taj posao ini tekim
3. Koje metode Vai profesori/profesorice koriste da bi Vas zainteresirali za
temu ili pak umirili
2. Sredinja aktivnost
Suoavanje s problemima na radionici radi se u 2 grupe. Svaka grupa dobiva
kartice sa najeim problemima s kojima se oni mogu susresti kao Vrnjaci
edukatori mogu susresti. zatim trebaju smisliti rjeenja istih. (10 minuta)
Kartice:
Problem 1. Sudionici/ce radionica ometaju rad (na primjer: aptanje, bacanje stvari)
Problem 2. Jedan sudionik/ca je dominantan/na u raspravi.
20

Problem 3. to ako sudionici aktivnosti postave pitanje na koje ne znam

odgovoriti?
Problem 4. Problemi s vremenom premalo ili previe vremena
Uloge u grupi, kakvih nas u grupi ima - kratka ppt prezentacija o vrstama
uloga u grupi. Nakon toga kratka rasprava uz pitanja: to mislite s kim bi vam
bilo najtee raditi, dali ste se prepoznali u ovim opisima (10 minuta)
Koja je tvoja uloga u grupi - kviz- Svaki lan ispunjava kviz kako bi utvrdio koja je njegova uloga u grupi. Zatim na temelju opisa sluaja oni trebaju
pogoditi o kojoj se ulozi radi (10 min) (prilog 2)
3. Zavrna aktivnost
Igra vor prostor za jedan ili vie krugova koje ce formirati osam do
deset uesnika. Objasnite da je u ovoj vjebi vrlo bitno da se slijede instrukcije i da svi moraju sluati sve kako nitko ne bi zavrio sa iskrenutim
ili povrijeenim zglobom. Objasnite da ce svi stajati u krugu sa ispruenim
rukama prema sredini kruga tako da dodiruju ruke drugih dvoje sudionika.
Ne putajui ruke, njihov zadatak je da odmrse konopac i da se vrate u
krug. Kaite sudionicima da uhvate desnu ruku jedne osobe i lijevu ruku
druge osobe. Zatim, oni se trebaju polako i paljivo razmrsivati sve dok
ne formiraju krug bez putanja ruku. Ako tim sve to uspjeno radi, mogue
su varijacije, kao na primjer, provodenje vjebe bez razgovora ili samo uz
aputanje, itd. Na kraju moete grupu pitati da vam ukratko kae ta misli
o igri. (5 minuta)
21

PRILOG 1
Kako je biti profesor
Buka je na hodnicima, a strka u zbornici. Upravo je zvonilo za prvi sat u jedno
pospano ponedjeljno jutro. Grabim stvari sa stola (udbenik, biljeke, krede u
boji, radne listove, laptop) i hitam prema vratima. Vraam se po dnevnik, gurkam se do vrata pa ponovno vraam za stol kako bih uzeo kemijsku. Nakon
nekoliko neuspjelih pokuaja izlazim iz zbornice i na kratkom putu do uionice
sreujem misli, misli koje obuhvaaju zadnje pripreme za nastavu. Hoe li sat
proi dobro, hoe li dan proi dobro? Koliko god se trudio, uvijek se javljaju
otegotne situacije koje kvare cjelokupni dojam.
U razredu uvijek moe sve poi po krivu, no ako se ne potrudim, sigurno i hoe.
Tijekom 5 godina iskustva u nastavi i izvan nje (unutar zbornice) skupio sam
brojne metode, a ako je dan zbilja lo, onda ih definitivno i provodim.Dobar
dan. Pospan ja, pospani oni, prvi je sat po definiciji trom. Uvijek pa tako i danas
pokuavam to iskoristiti u svoju korist te ih tako nespremne i trome voditi na
svoj nain kroz nastavu. Voditi bez improvizacije, svojom provjerenom metodom rada pa se tako i ja odmaram. Nitko se ne buni. Nastava ide po planu.
A kad tamo... ruka u zraku. Umoran od prestrunih pitanja odgovaram: To je
malo prekomplicirano za sada objasniti. To ete uiti na faksu.
S druge strane ponekad budem toliko nabrijan da ih sve ubijem pokuavajui
im povezati simptome gripe s kvantnom fizikom. Ma zbilja, kad je sve, eto, tako
jako povezano. Razbudio sam se. Na drugom satu upravo prilagoavam nastavu
naprednima dok sam prvi vodio penzionerski. Prikazani materijali, prezentacija
i fotografije, shematski prikazi u bojama. Ima da budu prvi na prijemonom za
Medicinski fakultet. Zvoni, laknulo je svima, sad se konano mogu odmoriti.
S ispitnim listovima u ruci uletio sam u uionicu, trei je sat zapoeo, a stvari
su (uglavnom) spremljene u torbe. Nakon ritualnih pitanja pojedinaca o kori22

tenju olovaka pod ispitom (tehnike ili kemijske, plava ili crvena) nastavljam
s postavljanjem klasinih pravila tijekom pisanja. Prepisivanje i prianje strogo
se kanjava. Pravila su ista za sve uzraste i sve razrede... makar u teoriji. Strah
je prilino mono oruje i uglavnom se prijetnje ni ne moraju potvrivati. Ali
uvati razred 45 minuta i ne raditi nita je prilino teko i dosadno. Moda
meni ponekad izleti pokoji komentar. Misiju izvrim s uspjehom, nasmijao sam
razred i... potaknuo lavinu komentara, a tiina je naravno nestala. Tada ljutito
stiavam razred i zavravam ciklus. To je dosljednost na djelu.
Biti nastavnik nije za svakog. Odrasla sam osoba i od mene se oekuje da smireno i s razumijevanjem pristupam svakoj situaciji. Vrlo sam tolerantan i s lakoom se snalazim u veini kakljivih situacija, ali to nije lako. Usmjeravam,
mirim i koordiniram, a u ostalim situacijama gubim ivce i viem. Mogu na
prste nabrojati svaki put kad sam izgubio smirenu dispoziciju, dogaa se rijetko,
dogodilo se danas. Vjerojatno je takav dan, uenici me ponekad jednostavno
ne sluaju. Sat je poeo i leerno kreemo s nastavom kao inae. Ponavljamo
usvojeno od prethodnog sata, uvodim ih u novo gradivo, a lagani amor polako
se iri iz jednog kuta uionice ak i nakon nekoliko upozorenja. Blef je pao u
vodu, malci su shvatili kako funkcioniram i to me ljuti. Kako se samo usuuju!?
Nakon vikanja, isprva se ude mojim dramatinim istupima, zapitaju se je li
njihovo ponaanje ipak prevrilo mjeru. Prizor je to istinske pokore na njihovim
licima koji su zbilja rijetki i koji traju vrlo, vrlo kratko. No pretjerao sam i ja.
Penjem se stepenicama zadnjoj uionici na dananjem rasporedu. Do drugog
kata teko prilazim, velike su guve. S uzrokom problema se uskoro susreem,
to su uenici razreda u koji sam se upravo zaputio obueni u jakne i s torbama
na leima. Napravili su krkljanac i naravno da u im odrati prodiku. Nakon
poduljeg monologa, dopustio sam jednom ueniku da obrazloi situaciju: Profesore, Vi ste nam u petak rekli da Vas priekamo ovdje, idemo u muzej.
Ponekad sam sebe zaudim kako mi dobro ide i kako uspjeno poput Federera
odbijam svaki problem u nastavi koji juri prema meni brzinom od 200km/h, a
23

ponekad se doslovno zapitam: ovjee pa to to radi?ini mi se kao da se cijela moja egzistencija u koli, ono to predstavljam, svodi na onu staru poznatu
poziciju monog i svemogueg Oza, arobnjaka iza zastora. Drim ravnoteu
izmeu nekog humanistikog pristupa nastavi i gotovo kraljevskog izdvajanja
od obinog puka. Na alost, zapravo na sreu, uenici nisu glupi. Shvaaju da
se trudimo sakriti se iza tog zastora, maskirati ljudsku komponentu i sve nedostatke. No, arobnjaci definitivno nismo, sigurno je da ponekad pogrijeim, ali
nekako mi teko pada biti iskren u svojim nedostacima. Ali to je pravilo neophodno kako bi se izbjegla dugotrajna teta. Ako zabrlja, priznaj.
A iskrenost je u tom odnosu najbitnija. Jedino tako uenike priznajem kao ravnopravne osobe i pokazujem im potovanje koje od njih traim i za sebe!
24

PRILOG 2.
Upitnik uloga u grupi
Svako pitanje opisuje tvoju ulogu unutar grupe. Upii ocjenu 5 ako se uvijek
ponaa kako opisuje reenica, 4 ako se esto ponaa tako, 3 ko se ponekad
ponaa tako, 2 ako se rijetko i 1 ako se nikada ne ponaa tako.
Kada sam lan grupe ja
1.
Uvijek kada sam u grupi volim dijeliti svoja miljenja, osjeaje i ideje kako bi na
takav nain potaknuo/la grupnu diskusiju.
2.
Potiem druge lanove grupe na sudjelovanje u grupnom radu i radim na tome

da se oni u grupi osjeaju dobro.
3.
esto postavljam pitanja, traim miljenje ili iznoenje ideja od voditelja i ostalih
lanova grupe.
4.
Potiem komunikaciju u grupi i radim na tome da svi razumiju o emu se govori.
5.
Volim objanjavati lanovima grupe kako se neto radi i davati zadatke tko e to
raditi volim biti voa.
6.
U grupi se volim aliti i poticati dobru atmosferu.
7.
Volim saimati sve ideje koje su izreene u grupi i isticati ono to je u grupi
reeno, te davati zakljuke.
8.
Volim opaati to se dogaa u grupi i ono to vidim koristim da bi poboljao/ la

rad grupe.
9.
Doprinosim dobroj energiji u grupi i potiem lanove da aktivno sudjeluju u

aktivnosti.
10.
Radim na otvorenom rjeavanju problema u grupi kako bi se potaknula bolja

povezanost meu lanovima.
11.
Pitam druge da samu to je u grupi reeno kako bi osigurao/la razumijevanje

teme o kojoj se govorilo u grupi.
25

Rezultati
Kako bi dobio svoj rezultat u svaku kockicu upii broj koji si dao/ la odreenoj tvrdnji
1. Osoba koja voli davati
informacije
2. Osoba koja voli poticati

na sudjelovanje
3. Voditelj diskusija
4. Osoba koja voli definirati uloge

u grupi
5. Osoba koja voli

rjeavati sukobe
6. Osoba koja voli voditi kratke

aktivnosti u grupi
7. Osoba koja voli pratiti

procese u grupi
8. Osoba koja voli podizati grupnu

energiju
9. Osoba koja smiruje

napetosti u grupi
11. Osoba koja prua podrku
26
10. Osoba koja voli provjeriti

razumljivost sadraja

etvrta radionica:
Razvoj trenerskih vjetina Motivacijski alati
Cilj: nauiti koristiti razliite komunikacijske vjetine, kako verbalne tako i
neverbalne.
Materijali: formata A4 nacrtajte nekoliko likova (najbolje geometrijskih) koji
mogu, ali i ne moraju, initi neku loginu cjelinu,
1. Uvod
igra pokvareni telefon Igrai se poredaju u red, jedan do drugoga. Telefonist ili osoba na kraju reda, igrau do sebe priapne rije ili reenicu
(ovisno o dogovoru). Svaki sljedei igra je treba to tie, u uho, ponoviti
onome do sebe i tako se ape do kraja reda. Posljednji u redu tu rije ili
reenicu treba glasno izgovoriti! (5 minute)
Razgovor o sluanju i nainu nae meusobne komunikacije s drugim
ljudima. Sudionici odgovaraju na pitanja kao to su: Kako govorite (brzina,
glasnoa, energinost)?, Poinjem li govoriti prije nego to je sugovornik zavrio misao? U kojim situacijama i s kojim ljudima ostajem bez rijei? to radim,
mislim, osjeam kad su sugovornici verbalno agresivni? to radim, mislim, osjeam kad sugovornik ne eli razgovarati i kad uti? Koje ljude, kakve prie teko
sluam? Koja je moja uobiajena potapalica i gesta?, to mi je tee: sluati ili
voditi razgovor? Na kojoj udaljenosti od sugovornika se najbolje osjeam? Koji
je moj uobiajeni poloaj tijela dok razgovaram? to bih od navedenih aspekata moje komunikacije najvie eljela/elio promijeniti? (3 minute)
2. Sredinja aktivnost - smjerovi moje komunikacije
27

1. Glavna aktivnost
Uputa: Odabere se jedan od lanova grupe za ulogu instruktora i zamoli ga se da
doe ispred grupe. Da mu se uputa da e on ostalim lanovima grupe objasniti kako
nacrtati niz likova. Jedan lan grupe odabere se za ulogu promatraa (zapisniara).
a) Jednosmjerna komunikacija
Svim lanovima grupe podijeli se isti list papira formata A4 na kojem e crtati. Instruktora se uputi da on treba ostalima objasniti kako da nacrtaju niz likova. Dok daje upute kako crtati, okrenut je leima ostalim lanovima grupe
i ne smije gledati kako crtaju. lanovi grupe koji crtaju, ne smiju postavljati
pitanja, niti razgovarati meusobno, nego samo slijediti upute instruktora.
Instruktor mora paziti da ostali lanovi ni u jednom trenutku ne vide papir
na kojem je nacrtan niz likova. Instruktor takoer ne smije postavljati pitanja
kao npr. jeste li razumjeli? i sl. On samo mora nastojati objasniti kako nacrtati likove. Jedini koji govori je instruktor.( 10 minuta)
Promatra (zapisniar) mora biti na mjestu s kojeg moe vidjeti itavu
grupu. Treba zapisati sva opaena ponaanja kao npr. kimanje glavom, slijeganje ramenima, izraze lica ili bilo koje druge znakove koji ukazuju na frustraciju. On takoer mjeri vrijeme od poetka davanja uputa do trenutka
kad instruktor zavrava s uputom. Promatra tijekom vjebe ne pomae ni
instruktoru ni ostalim lanovima grupe.
Nakon zavretka vjebe jednosmjerne komunikacije svi lanovi pokau instruktoru to su nacrtali. Tada se prelazi na drugi dio vjebe. Svi lanovi
okrenu istu stranu papira i pripreme se za crtanje.
b) Dvosmjerna komunikacija (5 minuta)
Instruktoru se kae da sada moe gledati grupu koja crta. Jo uvijek pazi
da grupa ne vidi originalni crte. lanovi grupe ovaj put smiju postavljati
pitanja a instruktor moe odgovarati i pojanjavati. Instruktor i grupa izmjenjuju samo pitanja i odgovore.
28

Promatra mjeri vrijeme od poetka davanja uputa do zavretka. Biljei

koliko su pitanja lanovi grupe postavili tijekom vjebe.
Diskusija
S lanovima grupe se raspravlja o utjecaju svakog tipa komunikacije:
na grupu kao cjelinu
na lanove grupe kao pojedince
odnose podreenih i nadreenih
odnosu uti razumjeti uputu
implikacije i odgovornosti poiljatelja i primatelja poruke (vanost povratne informacije u razumijevanju poruke)
2. Glavna aktivnost Komunikacijske uloge
Uputa: Podijelite sudionike na dvije grupe. Jedna grupa neka sjedne u unutranji, manji krug, a druga grupa u vanjski, vei krug. Osobe koje sjede u vanjskom
krugu imat e ulogu promatraa i morat e se meusobno podijeliti tako da
svaka osoba iz vanjskog kruga prati po jednu osobu iz unutranjeg kruga. Osobe u unutranjem krugu e diskutirati o odreenoj temi, ali e na papiru dobiti
tono koju ulogu moraju igrati. Kada svi dobro proue svoju ulogu recite im o
kojoj e temi razgovarati, te da mogu zapoeti.
Uloge podijelite tako da imate po jednog pomiritelja, ometala, pametnjakovia
i optuitelja, a da vam ostali lanovi unutranjeg kruga (ovisno o broju sudionika) imaju prvu ulogu, tj. da glume sebe.
Tema za razgovor neka bude u obliku tvrdnje ili stava koji e izazvati raspravu
(npr. Smrtna kazna je opravdana za poinitelje odreenih krivinih djela!)
Uloge su sljedee:
1. Ti si osoba upravo koja jesi. Pokai sve svoje osobine, ponaanja, ne pretvaraj se. Opusti se i ponaaj se onako kako se ponaa u svakodnevnoj
komunikaciji. Ne treba ostaviti nikakav poseban dojam to znai da se ne
treba pretvarati da si izriito dobra ili loa osoba. Ponovno ti naglaavamo
budi ono to jesi i uivaj to nam to moe pokazati!
29

2. Ti si POMIRITELJ. Tvoje rijei ukazuju na slaganje i izraavaju sljedeu poruku Sve to ti kae je u redu. Ja sam tu samo da te usreim. Nastoji svima
udovoljiti, ispriavajui se i nikada se ne suprostavljajui, bez obzira na to
o emu se radi. Tvoje tijelo je pokorno i poruuje Ja sam bespomoan.
Govori tako kao da za sebe ne moe nita uiniti bez prethodne dozvole i
pristanka drugih. Ti se osjea nitavo i misli da ti si bezvrijedan. Zahvalan
si to si iv i to ima za jelo. Svojim ponaanjem kod drugih treba izazvati
osjeaj munine i potrebu za povraanjem.
3. Ti si OPTUITELJ. Tvoje rijei izraavaju neslaganje Nikad nita ne uini
dobro. to je zapravo s tobom? Tvoje tijelo ima poloaj koji optuuje i poruuje Ovdje sam ja ef!. Ti si diktator, gazda. Doivljaji iznutra su napeti,
stisnuti miii i organi i tlak ti lako raste. Glas ti je teak, stisnut i esto
prodoran i glasan. Mora biti glasan i tiranski raspoloen. Sve i svakog srei
do sri. Ti se osjea usamljeno i neuspjeno.
4. Ti si PAMETNJAKOVI. Tvoje rijei su previe razumne, precizne, pametne, detaljne. Tvoje tijelo je uvijek pod kontrolom i poruuje Ja sam smiren,
hladnokrvan i pribran. Tijelo ti je bez kontakta s drugim ljudima. Moe se
usporediti s pravim kompjutorom ili rjenikom. Kima ti je duga, uspravna i
ukoena, a oko vrata ima elini obru. Nastoj biti to nepominiji, ak i s
ustima. Glas ti je suh, monoton, a rijei vrlo apstraktne. Osjea se ranjivo.
5. Ti si OMETALO. Tvoje rijei su nevane, irelevantne i ne ine nikakav smisao u odnosu na ono to govore ili ine drugi. Nikada ne daje odgovor na
pitanje. Glas ti je pjevajui, esto neusklaen s rijeima, moe ii gore i dolje bez pravog razloga jer ni na ta nije usmjeren. Tvoje tijelo je razbacano
u raznim smjerovima, noge su ti u obliku slova X. Ti misli da nikoga nije
briga za tebe i da za tebe nigdje nema mjesta. Prezaposleni ste micanjem
usta, tijela, ramena i nogu. Skinite zamiljenu nit s neije odjee, odveite
neije vezice na cipeli i sl.
30

Promatrai moraju pratiti osobe u unutranjem krugu i na listu papira zapisivati sljedee: izraz lica, pogled, poloaj tijela i pokrete, prostornu bliskost, dodir
i paralingvistike znakove koji obuhvaaju sljedee: emocionalni ton, visinu, jasnou, brzinu, glasnou, tonost, stanke i zastoje u govoru.
Kada prvi krug zavri dajte priliku promatraima da budu u unutranjem krugu i igraju uloge, a oni koji su diskutirali u prvom krugu neka sada budu promatrai. Potrudite se da se osobe meusobno prate u parovima kako bi kasnije mogli prodiskutirati.
Kada zavre oba kruga dajte parovima po 5 minuta da prodiskutiraju o tome
to su zapisali jedni o drugima i neka to kasnije ukratko iznesu u velikoj grupi.
Diskusija
Kako je bilo sudjelovati?
Je li vam bilo lake u ulozi promatraa ili u ulozi glumca?
Je li bilo lake u ulozi Budi to to jesi ili u zadanoj ulozi? Zato?
Koriste li ljudi u svakodnevnoj komunikaciji neku od spomenutih uloga? A vi?
Kako se ponaate prema takvim ljudima? to mislite, inite, osjeate kada se
sretnete sa tim ulogama?
Kako je bilo onima koji su glumili sebe? Jesu li se iznenadili sa biljekama koje
su o njima imali promatrai? Jesu li svjesni svoje neverbalne komunikacije?
3. Zavrna aktivnost
Igra kare- Svi sudionici, zajedno s voditeljima, sjedaju u krug. Voditelj aktivnosti alje kare u krug. kare se mogu poslati otvorene ili zatvorene, a na isti
nain ih osoba moe i primiti. kare se alju u krug tako da osoba koja ih alje
kae na koji nain je kare primila (otvorene ili zatvorene) i na koji ih alje. Cilj
je otkriti po kojem principu se kare alju jer e nakon nekog vremena sudionici
otkriti da iako kare alju tako da su otvorene one to zaista nisu. Nakon nekog
vremena voditelj e rei sudionicima da obrate panju na neke druge stvari
osim na kare jer one u stvari nisu bitne. Princip po kojem se kare alju i prima-
31

ju u stvari ovisi o tome da li sudionici imaju noge prekriene jednu preko druge
ili ne. Cilj je pokazati sudionicima da komunikacija obuhvaa puno elemenata
od kojih je jedna od vanijih neverbalna poruka.
feedback i materijali - podijelimo im tekst kako biti dobar facilitator i savjete za dobar javni nastup. Dati im da naprave prezentaciju o sebi u 5 slajdova.
32
Preventivne
radionice
koje vrnjaci
edukatori
provode u
razredima
PREVENTIVNE RADIONICE KOJE VRNJAki EDUKATORI PROVODE U RAZREDIMA
33

34

PRVA RADIONICA U
RAZREDU:Ovisnost o
Cilj: Procijeniti i poveati znanje uenika o razliitim sredstvima ovisnosti
Materijali: Loptica, tekst ovisnosti, kviz,
1. UVOD - Upoznavanje s temom i predstavljanje
Prvi voditelj: Bok moje ime je Sara a ja Marina danas emo vam mi odrati
jednu zanimljivu interaktivnu radionicu na temu ovisnosti. Drugi voditelj:
U sklopu projekta udruga LET Mladi za mlade protiv ovisnosti postali
smo vrnjaci edukatori, u iduih 5 radionica obraditi emo temu ovisnosti i
iz razliitih perspektiva (2 minute)
Brainstorming: to je to ovisnost?
Prva voditeljica: pita uenike to im prvo pada na pamet kada netko kae
ovisnost, odnosno to je to ovisnost, treba napomenuti da nema glupih
ideja. Recite prvo to vam padne na pamet. Ukoliko uenici samoincijativno ne daju odgovor i ukoliko nedostaje dinamike bacite lopticu ueniku/
ci. Onaj uenik koji je dobio lopticu treba rei to je ovisnost i nakon toga
on treba baciti lopticu drugom ueniku koji treba rei isto. Bacite lopticu
nekoliko puta. (3minute)
Druga voditeljica odgovore zapisuje na ploi i kada je sve zapisala proita
ih sve i kae definiciju ovisnosti. Prilikom davanja definicije takoer ih pitajte to misle koja je razlika izmeu fizike i psihike ovisnosti (PRILOG 1)
(5 minuta)
35

2. SREDINJE AKTIVNOSTI
1. KVIZ O OVISNOSTI- prvo voditeljica/voditelj daje upute i radi lagani prelazak u ovu sredinju aktivnost. Npr dobro ste navodili to je to ovisnost,
ali postoj brojne istine i zablude vezane uz ovisnost i ovisniko ponaanje,
sada emo provesti kviz. Svatko od vas e dobiti papir sa tvrdnjama. Va
zadatak je da pokraj tvrdnje ukoliko mislite da je tona napiete T, a ukoliko
mislite da je netona upiite N. Za ispunjavanje imate 5 minuta (5 minuta)
Nakon provedenog kviza prodiskutirajte svaku tvrdnju (prebrojite broj tonih i netonih odgovora i neka Vam uenici obrazloe svoje odgovor, a vi
zatim obrazloite odnosno ispravite krive informacije i pogrena shvaanja
(PRILOG 2). Na poetku pitajte kakav im je bio kviz? Postoje li pitanja oko
kojih su se dvoumili (10 minuta)
2 AKTIVNOST: UPOZNAVANJE VRSTA OVISNOSTI KROZ GRUPNI RAD
Prva voditeljica daje upute: Sada kad smo vidjeli vae ope znanje o ovisnosti
kroz aktivnosti u malih grupama emo vidjeti koje vrste ovisnosti postoje.
Druga voditeljica: Va zadatak je da se podijelite u est grupa. Svaka grupa
ima zadatak da na temelju tekstova u koverti i vlastite diskusije prezentirate razredu ovu vrstu ovisnosti. Najbolja prezentacija dobiti e nagradu. (10
minuta za rad u malim grupama 15 za prezentaciju radova)
Druga voditeljica: dijeli koverte svakoj grupi i nastavlja s uputom. Va je
zadatak da si u grupi podijelite zadatke. I odgovorite na ova pitanja (svakoj
grupi dajte papir s pitanjima).
1. dvije osobe trebaju rei neto openito o toj drogi
2. u grupi prodiskutirati koji su sve razlozi te ovisnosti, odnosno zato su
neke osobe podlonije ovoj vrsti ovisnosti, pritom neka netko zapisuje
vae odgovore. Jedna osoba iz grupe neka prezentira vae odgovore
36

3. proitati priu o osobi koja se susrela ovom vrstom ovisnosti. Kakva je

osoba bila prije ovisnosti, na koji nain joj je ovisnost promijenila ivot
4. Koje predrasude u drutvu najee imamo prema ovom uzroku ovisnosti
Na kraju odaberite predstavnika grupe koji e prezentirat va rad cijelom razredu Kada svi zavre prezentacije recite da su svi bili odlini i da zasluuju svi
nagrade, te im podijelite okolade.
3. ZAVRNA AKTIVNOST
Za kraj u vam proitati jednu ivotnu priu (PRILOG 4) ili pogledati film
real drugs life story
Evaluacija- svatko od vas neka na papiri ocjeni kako mu se svidjelo na radionici ocjenom od 1 do 5. I neka napiu to im se svidjelo, a to im se nije svidjelo.
37

PRILOG 1.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost je duevno, a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje meudjelovanjem ivog organizma i sredstva
ovisnosti. Obiljeavaju ga ponaanje i drugi duevni procesi koji uvijek ukljuuju prisilu za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstva ovisnosti u namjeri
da se doivi njegov uinak na duevne procese ili da se izbjegne nelagoda zbog
odsutnosti takvog sredstva.
Za veinu vrsta ovisnosti zajednika su dva aspekta: psihika ovisnost za koju je
karakteristian osjeaj zadovoljstva i elja za ponovnom konzumacijom droge
kako bi se izazvala ugoda i izbjegla neugoda te fizika ovisnost koja se definira
kao stanje prilagodbe na drogu praeno potrebom za poveanjem doze kako
bi se postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku izazivala manja koliina i
javljanjem apstinencijskih kriza u odsustvu droge.
Ovisnost moe biti i kombinacija ova dva vida. Psihika ovisnost je bliska fizikoj po manifestacijama (neto ovjeku nedostaje), no uzrok nije (ili ne mora
biti) stvarni, dakle ne mora se raditi o opojnim tvarima. ovjek moe biti ovisan
o jelu, igrama na sreu, televiziji, Internetu, poslu, nekom drugom ovjeku, o
bilo emu, a zajednika je znaajka da aktivnosti vezane uz tu ovisnost mogu
postati sredinji sadraj i imbenik njegovoga ivljenja. Tako razliite ovisnosti
imaju i razliit znaaj, utjecaj i posljedice te ovisnost ne mora posve nuno
biti negativna pojava iako se najee takvom smatra i prosuuje. Uskraivanje
stimulansa dovodi do kriza slinih kao i kod fizike ovisnosti.
38

PRILOG 2.
KVIZ O OVISNOSTI
1. Ovisnost o drogama je dobrovoljno ponaanje
2. Osobe koje pokazuju neki oblik ovisnikog ponaanje mogu same

rijeiti taj problem
3. Alkohol nije droga
4. Bolje konzumirati alkohol nego ilegalne droge poput heroina i

ekstazija.
5. Male koliine alkohola nee naruiti tjelesne ili mentalne funkcije.
6. Efekti alkohola su samo privremeni.
7. Ako se neko onesvijesti ili kolabira od velike koliine alkohola, treba

ga staviti na krevet i pustiti ga da spava.
8. Postoje lake i teke droge
9. Mogue je prestati sa uzimanjem droga.
10. Marihuana nije opasna.
11. Teko je biti mlad u dananje vrijeme.
12. Ne postoji veza izmeu nikotinomanije,alkoholizma i narkomanije
13. Ja znam sve o drogi
39

Objanjenje za pitanja u kvizu

1. MIT: Ovisnost o drogama je dobrovoljno ponaanje
INJENICA: Osoba poinje isprva konzumirati drogu povremeno i na dobrovoljnoj osnovi, te je to ponaanje njegova odluka, ali s vremenom on ne
moe promijeniti svoje ponaanje i samostalno prekinuti s konzumiranjem
sredstava ovisnosti. Zato? Zato to se konzumiranjem sredstava ovisnosti
mijenja kemijska struktura mozga koja utjee na nemogunost da prestane
sa konzumiranjem iste
2. MIT: Osobe koje pokazuju neki oblik ovisnikog ponaanje mogu same rijeiti taj problem
INJENICA: Ovisnicima je izuzetno teko prekinuti s konzumacijom droge, alkohola ili drugih sredstava ovisnosti na dui vremenski period. Naime istraivanja
su pokazala da konzumiranje droge mijenja nain funkcioniranja mozga, poveavajui udnju za tim sredstvima i vee konzumiranje istih. To pogubno djeluje
na zdravlje posebno na zdravlje tinejera koji prolaze intenzivnu fazu razvoja.
3. TONO: Alkohol je droga
INJENICE: Alkohol je psihoaktivna droga. To to je legalan ne znai da je
manje tetan od ilegalnih droga. Zavisnost od alkohola jedan je od najveih
zdravstvenih problema u svetu, a teta koju zavisnici od alkohola i oni koji
povremeno prekomjerno piju ine drutvu daleko je vea od one koju izazivaju korisnici ilegalnih droga.
4. MIT Bolje konzumirati alkohol nego ilegalne droge poput heroina i ekstazija.
INJENICA: Problematino koritenje bilo koje supstance moe dovesti
do ozbiljnih teta ili trauma kod pojedinaca, porodice i zajednice. Moe se
initi da su problemi koji su vezani za koritenje ilegalnih droga ozbiljnija.
Zbog toga to mediji pomno prate ove prie i probleme i jer mi teimo da
umanjimo tete povezane sa alkoholom koji je legalan proizvod i vrsto je
utkan u nau kulturu. Meutim, kanadska istraivanja potvruju da problematino koritenje alkohola ima za posljedicu vie tete - postoji vie od
40

50 naina na koji koritenje alkohola dovodi do smrti - a puno je skuplji za

drutvo nego svi oblici koritenja ilegalnih supstanci.
5. MIT: Male koliine alkohola nee naruiti tjelesne ili mentalne funkcije.
INJENICE: Problematino koritenje bilo koje supstance moe dovesti do
ozbiljnih teta ili trauma kod pojedinaca, porodice i zajednice. Moe se initi da su problemi koji su vezani za koritenje ilegalnih droga ozbiljnija.
Zbog toga to mediji pomno prate ove prie i probleme i jer mi teimo da
umanjimo tete povezane sa alkoholom koji je legalan proizvod i vrsto je
utkan u nau kulturu. Meutim, kanadska istraivanja potvruju da problematino koritenje alkohola ima za posljedicu vie tete - postoji vie od
50 naina na koji koritenje alkohola dovodi do smrti - a puno je skuplji za
drutvo nego svi oblici koritenja ilegalnih supstanci.
6. MIT: Efekti alkohola su samo privremeni.
INJENICA: Znaajan dIo drutvenih trokova upotrebe alkohola (na primer: padovi, automobilske nesree i nasilje) su zbog akutnih efekata. Korisnici alkohola, kao i alkoholiari, mogu pretrpjeti ozljede vezane za akutne
efekte alkohola. Iako akutni efekti alkohola traju samo kratko vrijeme, kronine dugorone posljedice mogu napredovati i trajati. Adolescenti i odrasli koji piju prekomjerne koliine alkohola mogu prouzrokovati kronine
promjene na svom mozgu. Nedavna studija prua dokaz da pretjerano konzumiranje alkohola meu tinejderima moe otetiti funkcije mozga. Jo
nije poznato da li su ti efekti reverzibilni.
7. MIT: Ako se neko onesvjesti ili kolabira od velike koliine alkohola, treba ga
staviti na krevet i pustiti ga da spava.
INJENICA: Najgore to se moe napraviti u takvoj situaciji je ostaviti prijatelja u nekoj sobi ili autu bez nadzora. Alkohol usporava rad srca i disanje i sniava krvni pritisak, to moe dovesti do kome i smrti, ili se pijana
osoba moe uguiti povraajui. Treba postaviti prijatelja da lei na boku i
redovno provjeravati njegovo disanje i puls. Ukoliko se uini da su preslabi
41

ili nestaju, ne treba oklijevati sa pozivanjem Hitne pomoi i biti spreman

reanimirati prijatelja.
8. MIT: Postoje lake i teke droge
INJENICA:NE. Sve droge su opasne. Neke dovode do psihike ovisnosti, a
neke i do psihike i do fizike ovisnosti.
9. MIT: Mogue je prestati sa uzimanjem droga.
INJENICA: DA. Prirodni razvoj svake osobe potpomognut od strane porodice i strunjaka vodi ka izljeenju.
10. MIT: Marihuana nije opasna.
INJENICA: NE. Sve droge su opasne, pa i marihuana, jer mogu dovesti do
ozbiljnih i trajnih poremeaja mentalnog i tjelesnog zdravlja. Puenje marihuane je povezano sa poveanim rizikom od bronhitisa,enfizema i raka plua.
11. Teko je biti mlad u dananje vrijeme
INJENICA: DA. Ali prihvatiti izazov, ustrajati u naporima i stii do cilja donosi veliko zadovoljstvo i (samo) potovanje
12. MIT: Ne postoji veza izmeu nikotinomanije,alkoholizma i narkomanije.
INJENICA: Postoji visoka korelacije izmeu nikotinomanije,alkoholizma i
narkomanije
13. MIT: Ja znam sve o drogi
INJENICA: Iskustva razliitih subjekata koji se bave prevencijom, tretmanom
i lijeenjem narkomanije pokazuju da postoji puno zabluda i nedovoljna je
informiranost kada je droga u pitanju.
42

PRILOG 3
1. GRUPA OVISNOST O ALKOHOLU (ALKOHOLIZAM)
Str. 4 Prirunik hvala ne ovisnosti
2. GRUPA OVISNOST O PSIHOAKTIVNIM TVARIMA
Str 14. I 16 Prirunik hvala ne ovisnosti
3. GRUPA OVISNOST O KOCKI I KLAENJU
Str 12 Prirunik hvala ne ovisnosti
4. OVISNOST O VEZAMA
5. OVISNOST O INTERNETU
6. OVISNOST O NIKOTINU
Ovisnost o vezama
Ovisnost o drugoj osobi ili ovisnost o ljubavi, istraivai spomenuti u ovom
lanku definiraju kao patoloki odnos subjekta prema drugoj osobi, odnosno
predmetu svoje ljubavi. Taj proces karakterizira opsesivno vezivanje za drugu
osobu i kompulzivno ponaanje kojem ovisna osoba posveuje mnogo vremena, znaaja i energije. Pri tome nije rije o prolaznom fenomenu, ve o odnosu koji traje, neovisno o stvarnim odnosima izmeu tih osoba, posljedicama
za zdravlje, gubitku drugih prijateljskih odnosa ili emocionalnoj boli koju trpi
ovisnik. U ovom kontekstu bi se ovisnost o drugoj osobi mogla oznaiti stanovitom ekstremnom verzijom navike u odnosima koja, to se ustaljeni model
ophoenja vie ponavlja, sve vie slabi vezu, sve dok se ne ugasi. Postaju ovisni
o ljubavnim partnerima na jednak nain kao to postaju ovisnoi o drogi, kocki
ili alkoholu, a ta ovisnost nipoto nije samo metaforika, tvrde psiholozi. Za
primjer navode nedavno preminulu Whitney Houston koja je sama priznala da
je bila ovisna o svom muu, Bobbyju Brownu, a kao rezultat te ovisnosti nastala
je i njezina ovisnost o drogi, tvrde.
43

Mnogo je primjera ovisnike ljubavi i loih, zlostavljakih veza, meu obinim

ljudima, ali i slavnima, poput one Ikea i Tine Turner, Charlieja Sheena i Brooke
Muller, Rihanne i Chrisa Browna te Mela Gibsona i Oksane Grigorieve.
Ovisnost o vezi, partneru ili ljubavnim idealima esto je teko prepoznati jer se
to ponaanje moe tumaiti kao normalno i drutveno prihvatljivo. Karakteristino je za dramatine veze, obiljeene s mnogo strasti, ali i sukoba.
Ipak, ovisnost o partneru ne treba promatrati kao benignu, jer ona moe izazvati iste fizike i psihike posljedice kao i druge ovisnosti, pa psihijatri svakako
predlau rjeavanje ovisnosti uz strunu pomo.
Najtetnija je fantazija da je samo taj partner pravi za njih i da nikad nee ponovo doivjeti tako veliku ljubav, tvrde psiholozi. U takvim vezama prioritet ovjeka postaje elja da udovolji partneru, pa ako je njegov partner zadovoljan, onda
je i on. Pokreta te ovisnosti je konstantan strah od gubitka ljubavi, oslonca i
lika partnera koji predstavlja jedini smisao ivota. Rezultat je gubitak samopouzdanja, depresija, promjene raspoloenja i jo vea ovisnost.
Ukoliko shvate da bi vezi mogao doi kraj, gube tlo pod nogama. Ideja o prekidu veze unosi veliki nemir i strah, pa nije udno to je netko spreman podnijeti
fiziko nasilje, pa i obavezno psihiko maltretiranje u takvim vezama - zakljuio
je jo 1974. slavni ameriki psiholog Stanton Peel.
Ovisnost o internetu
Ovisnost o internetu je jedan oblik ovisnosti o raunalima i oznaava fenomen
pretjeranog ili ekstremnog koritenja interneta u tolikoj mjeri da donosi opasnost po zdravlje.
Ovisnici o internetu obino zanemaruju normalne navike ivota u cilju poveanja
vremena koje provode na internetu. U ekstremnim sluajevima, virtualni svijet
44

moe sluiti kao zamjena za realne socijalne kontakate. Osim toga, esto se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba (kao to su hrana i spavanje).
esto se moe promatrati, da ovisnici sve vie vremena moraju provesti na mrei,
da bi mogli doi do svojeg zadovoljstva. Dolazi do gubitka kontrole, i korisnik se
vie ne moe kontrolirati ili ograniiti vrijeme koje provodi na internetu.
Osim toga, esto dolazi do tipinih obrambenih mehanizama, koji se nalaze
kod svih ovisnika: Oni se kreu od poricanja svoje ovisnosti i do lanog opravdanja za vlastito ponaanje. Dodatno mnogi ovisnici o internetu imaju osjeaj
krivnje i ne mogu se osloboditi svoje ovisnosti vlastitom voljom.
Prema drugim osobama ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je nee priznati. U
sluaju da je PC u kvaru dolazi do loeg raspoloenja, nervoze, razdraljivosti,
nesanice i poveanog znojenja. U nekim sluajevima moe se pretvoriti u lijenost i dolazi se do saznanja da je ivot bez raunala besmislen.
Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresiji i samotnjatvu. Kada pritisak svakodnevnog ivota postaje velik, dolazi do bijega u virtualni svijet. Studenti zanemaruju svoje domae zadae. Mnogi korisnici surfaju satima po noi
pa dolaze iscrpljeni na posao ili u kolu.
Ovisnost o nikotinu
Ako ste ikada pokuavali prestati puiti, vjerojatno ste u trenucima kada niste imali
cigaretu bili razdraljivi. Zbog ega je odvikavanje od puenja uvijek tako teko?
Odgovor je znatno povezan s nikotinom, tj. s ovisnou organizma o nikotinu.
CIKLUS OVISNOSTI O NIKOTINU
Puenje je za veinu ljudi vie od navike. Ono je ovisnost o nikotinu.
Simptomi odvikavanja od nikotina najvjerojatniji su razlog vae razdraljivosti
ili uznemirenosti u trenucima kada nemate cigaretu.
45

Kada puite, nikotin u samo nekoliko sekundi dolazi do mozga.

Kada nikotin ue u mozak, uzrokuje oslobaanje supstance poznate pod
nazivom dopamin, koja izaziva osjeaj ugode i smirenosti.
Vae tijelo ne eli da taj osjeaj prestane. Meutim, u vremenu izmeu
cigareta razina dopamina se smanjuje, zbog ega se javljaju simptomi odvikavanja od nikotina. Zato ete vjerojatno postati iznimno razdraljivi.
ak i ako elite prestati puiti, tijelo udi za nikotinom, i to je ono to vas
navodi da i dalje puite.
TO VIE PUITE, VIE NIKOTINA VAM JE POTREBNO
Tijekom vremena, svaka cigareta koju popuite moe na vas sve slabije djelovati.
Razlog je u tome to se mozak naviknuo na nikotin te ete, kako biste iskusili
onaj isti osjeaj uitka i smirenosti, morati puiti sve vie. Naravno, to vie
puite, u sve veoj mjeri udiete toksine iz cigareta koji su povezani s bolestima
uzrokovanima puenjem.
46

PRILOG 4
Ispovijest biveg ovisnika
Zovem se eljko idov i elim da moja ispovijest bude upozorenje svima onima
koji dolaze u dodir s drogom i alkoholom. Roen sam u tradicionalnoj rimokatolikoj obitelji. Roditelji su me i odgojili u tome duhu. U koli sam bio odlian
uenik. Takoer i u sportovima s kojima sam se bavio, nizao sam uspjeh za
uspjehom. Trenirao sam biciklizam i u njemu sam tri godine za redom bio najbolji biciklist svih osnovnih kola u Puli.
U Tae-kwan-dou sam ve sa devet godina imao vii plavi pojas, i pobjeivao
sam na natjecanjima. Bio sam ponos svoje obitelji, kole i sportskih klubova.
Pohaao sam vjeronauk i ispunio sve sakramente. U crkvu sam redovno odlazio
svake nedjelje zajedno sa svojoj majkom. Tako je to sve ilo do moje desete
godine. Tada se sve to odjednom poelo mijenjati.
ivot koji sam do tada vodio, postao mi je dosadan. U meni se poeo buditi
avanturistiki duh, koji je stvarao u meni elju da vidim, probam i doivim sve
to je svijet oko mene nudio. Uao sam u drutvo u kojem su uglavnom svi bili
stariji od mene. U drutvo u kojem su se konzumirali alkohol i droga. Drutvo,
za koje je znao svaki policajac u gradu, zbog toga jer su se bavili dilanjem droge
i svakom drugom kriminalnom granom.
U kratkom vremenskom razdoblju, zamijenio sam igranje skrivaa i kauboja i
indijanaca sa konzumiranjem droge i alkohola. Vie se nisam trebao igrati igre
pod nazivom policija i lopovi, jer me je prava policija poela svakodnevno
progoniti. Sa deset godina sam prvi put postao ovisnik.
Svakodnevno sam pio mnotvo razliitih tableta, zalijevajui ih s alkoholom. Sa
te ovisnosti sam se skinuo, kada sam se teko razbolio. Ali im mi je bilo bolje,
47

odmah sam nastavio sa svojim prijanjim nainom ivota. Alkohol, trava, ljepilo
i tablete, bili su moja tadanja hrana. (to kaem zato to uope nisam mogao
jesti normalnu hranu)
Bio sam tako tjelesno razvijen, da sam se mogao sakriti iza prometnog znaka. U to
vrijeme sam bio heavy metalac. Ti bandovi su mi bili idoli. Poeo sam voditi ivot koji
su i oni vodili, ali bez muziciranja u nekom bandu. Poruke tih bandova su bile:Probaj
sve dok si jo mlad. Alkohol, droga, enske i rock, to je pravi ivot za tebe.
U ono vrijeme je to bila prava stvar za mene. Formirali smo lokalnu bandu, koja
je brojala dvadesetak mladih buntovnika koji su u svako vrijeme bili spremni na
sve. Nitko u gradu me nije smio taknuti.
Oko mene je stalno bilo mnotvo djevojaka, koje sam mogao imati kada sam
god poelio. itave dane i noi, provodio sam se naokolo. Moj ivot je bio jedan
veliki tulum. Droga koju sam do tada uzimao, nije me vie mogla zadovoljiti.
Trebao sam neto jae, neto lue. Tada sam uz sve ono to sam uzimao, poeo
s konzumiranjem opijuma.
Poeo sam se sve vie i vie baviti kriminalom. Postao sam strunjak za provale
automobila, kioska i duana. Krao sam svuda kuda sam se i kretao. Svoju osnovnu kolu opljakao sam tri puta. Poeo sam se zanimati za motore, tako da sam
i njih poeo krasti. Sve je to prvih nekoliko godina izgledalo coll. Ali su se onda
stvari pomalo poele komplicirati. Sport sam odavno napustio. U koli se sve
totalno promijenilo. Odline ocijene su zamijenile jedinice. Sedmi razred sam
pao iz gotovo svih predmeta, i imao samo oko 1000 neopravdanih izostanaka.
Srednju kolu sam iao samo prvo tromjeseje, nakon ega sam bio izbaen,
zbog nasilnog ponaanja i izostanaka. Sve ee sam zavravao po psihijatrijama, policijskim postajama i sudovima. Poeo sam gubiti razum i ustanovljena
mi je dijagnoza izofrenija- psihoza. Um mi je potpuno otiao, i vie se nisam
mogao kontrolirati. Sa osamnaest godina izvrio sam dvostruki pokuaj ubojstva. I ja sam se u vie navrata pokuao ubiti. (hvala Bogu neuspjeno)
48

Postao sam prijetnja za sve oko sebe. Roditelji su se spremali odrei me se.
Drutvo me je ostavilo jer sam i za njih bio previe lud. Ostao sam potpuno sam
, sa svoja dva vjerna prijatelja: drogom i alkoholom. Najtea mi je bila samoa,
praznina i bol u srcu. U to sam vrijeme poeo po prvi puta razmiljati o svom
ivotu. Poeo sam shvaati da mi je ivot potpuno uniten, i to to si ne mogu
pomoi, jako me je uasavalo.
49

Druga radionica: to ovisnost

radi mome tijelu?
Cilj radionice: Jasno pokazati uenicima opasnost razliitih sredstava ovisnosti
to to moete uiniti putanjem filma BBC-a Is alcohol worse than ectasy.
Budui da navedeni film traje due od jednog kolskog sata preporuamo da
ovu radionicu provedete u sklopu dva kolska sata. Na prvom satu s uenicima pogledajte film, a u sklopu drugog sata provedite diskusiju s uenicima o
tematici filma, tj onom o emu je film govorio. Izuzetno je bitno da preispitate
dojmove koje je na njih film ostavio.
50

Trea radionica: Kako razviti svoj

stav i oduprijeti se nagovaranju
Cilj: nauiti oduprijeti se vrnjakom pritisku i osvijestiti to sve moe utjecati
na nae ponaanje
1. UVOD - uvoenje u temu radionice
1. Voditelj/ica: Kako vam je bilo na proloj radionici?, to smo na njoj nauili?- odaberite jednog ili dvoje uenika/ca da Vam ukratko prezentiraju to
su nauili na proloj radionici
2. Voditelj/ica. Po Vaem miljenju zato neke osobe poinju konzumirati
drogu i kakav utjecaj na to imaju vrnjaci. Kao to ste sami rekli vrnjaci
imaju veliki utjecaj. Pa danas emo na radionici govoriti upravo o tome:
Kako se oduprijeti vrnjakom pritisku.
1. to mislite zato je nekim ljudima teko oduprijeti se grupnom pritisku?
2. Koje osobine takve osobe imaju za razliku od onih koji nisu podloni
utjecaju drugih?
1. Voditelj/ica: IGRA: Vrba na vjetru (PRILOG 1) objanjavate upute koje se nalaze u prilogu
2. Voditelj/ica: Rad na plakatu - Voditelj stavlja na plou unaprijed pripremljen plakat na kojem je nacrtana stilizirana marioneta.
Uputa: Zamislite da ste na mjestu ove lutke - marionete. to mislite tko
je pokree, tko dri sve konce u svojim rukama, odnosno, tko i to izvana
utjee na vas, vae postupke, vae ponaanje? Za svaki navedeni imbenik
voditelj postavlja pitanje: Zato tako mislite? Na koji nain, kako to utjee
na nae ponaanje?
51

Uenici nabrajaju razliite izvore utjecaja, a voditelj ili netko od uenika ih

upisuje u odgovarajue oblake nacrtane na krajevima konca marionete s
plakata. Voditelj potie to to iscrpnije nabrajanje i inicira kratku raspravu
(utjee li jo netko na nas?).
Ako uenici ipak izostave neki od vanijih utjecaja kao na primjer medije, idole,
vrnjake, voditelj ih treba na to podsjetiti.
1. Voditelj/ica vodi diskusiju:
Jesu li svi utjecaji iste snage? iji utjecaj smatrate najjaim/najslabijim?
Misli li netko drukije?
Moete li sami donositi odluke o tome hoete li neke od spomenutih utjecaja prihvatiti ili ne?
Za koje utjecaje, od ovih koje ste spomenuli, moete odluiti hoete li ih
prihvatiti ili ne, a za koje ne moete?
Misli li netko drukije?
2. SREDINJA AKTIVNOST Igrokaz kako rei ne
2 voditelj: Uvod u sredinju temu: Sada kad ste nabrojali to sve moe
utjecati na to da uemo u svijet ovisnosti sada emo kroz igrokaz nauiti
kako se oduprijeti grupnom pritisku u razliitim situacijama
Zamolite uenike da razmisle o situaciji do koje je dolo, u kojoj ih je neko
iste starosne dobi pitao da neto urade to nisu eljeli. Iz njihovih odgovora izdvojite nekoliko primjera: Uenici svoje odgovore mogu napisati na
papiri ili ih rei.
1. Voditelj/ica Pitanja za diskusiju: Kakvi su ljudi koji nas nagovaraju na loe
ponaanje?, zato to obino ine?, kakvim osobama se Vama teko suprotstaviti?, kakvi trebate biti da bi se nekom suprotstavili, tj. koje osobine trebate imati da bi se nekom suprotstavili?
Igranje uloga kroz nekoliko situacija: igra se odvija u grupama po 4 uenika/ica. Jedan uenik mora odglumiti kako bi reagirao u odreenoj situ-
52

aciji, a ostalih 2 nagovaraju ga da proba drogu ili alkohol, a trei ih opaa.

Podijelite razred u etiri grupe
Svakoj grupi podjelite jedan papiri sa situacijama (prilog 3) i objasnit
zadatak
Prva situacija: na jednom kunom tulumu prijatelji ti nude marihuanu ili

ecstasy uz tvrdnju da e se opustiti i uivati. Zna da to nije dobro. Znatieljan si. Gleda kako drogu uzimaju i mlai iz tvog drutva
1. to je razlog tvoje odluke
2. Kako se osjea nakon svoje odluke
3. Zato svi mladi ne donose takvu odluku
Druga situacija (odluke): prema zadanom naslovu uenici kreiraju priu

i obrazlau svoju odluku:
1. moj najbolji prijatelj poeo se druiti s dilerom
2. dva moja prijatelja iz razreda zovu me iza kole gdje se pije
3. rugaju mi se da sam mamina maza jer ne puim, a to rade svi iz razreda
1. to je utjecalo na tvoju odluku?
2. kakve su posljedice tvoje odluke?
3. to bi danas veina mladih odluili? Zato?
4. kako bi se ti ponaao u takvoj situaciji i zato?
53

Trea situacija (Naivac): Na nagovor prijatelja ulazi u kafi o kojem se

pria da se u njemu dila droga. Svi ti se smiju dok ti konobar nosi neko izmiljeno pie. Tebi je sve to sumljivo, kako e reagirati? Odglumi.
1. to je razlog takve tvoje odluke?
2. Navedi jo neke situacije gdje moe doi u doticaj s drogama.
3. to bi u takvim situacijama odluio-poduzeo? Zato
etvrta situacija (Tulum): Uvjet da ostane na tulumu na koji si doao

s poznanikom iz paralelnog razreda je da se ponaa kao i svi ostali : pui
travu, pije alkohol. Odigraj svoju ulogu
1. Na nagovor prijatelja mlai najee odlue uzeti drogu. Zato je
to tako?
2. Nabroji razloge koji bi te sprijeili da uzme drogu u takvoj situaciji
3. to bi stvarno uinio? Zato?
Nakon svake odigrane situacije pitamo lanove grupe kako su se osjeali u

ulozi nagovaratelja , a kako kad su bili nagovarani?
Zavrna aktivnost
PRIA NAGOVORILI SU ME (Prilog 4): proitajte priu i potaknite diskusiju uz slijedea pitanja:
1. to mislite zato je Kreo ipak pristao? to je elio postii?
2. Je li na njegov pristanak utjecalo i to to se neega bojao? ega?
54

Raspravu treba voditi u pravcu otkrivanja potreba i strahova glavnog junaka.

Od djece se oekuje da otkriju da se Kreo upustio u avanturu zato to je elio
pokazati prijateljima da im je odan, istovremeno se bojei da bi mogao biti
proglaen kukavicom.
DA SAM BIO NA KREINOM MJESTU, JA BIH...
Sada emo vidjeti to je Kreo mogao raditi u ovoj situaciji da ne bi pristao na
nagovaranje prijatelja, a da bi ostao i dalje u dobrim odnosima s njima. Ja u
u stati u centar kruga i glumit u Robija i Maju. Svatko od vas zamislit e da je
Kreo. Razmislite to je Kreo mogao rei da bi postigao ono to je elio, odupro se Robiju i Maji, a i dalje im ostao dobar prijatelj.
Voditelj ne treba vrednovati ono to su uenici rekli odnosno procjenjivati ideju
kao lou ili dobru, ve podjednako prihvatiti sve to uenici ponude kao rjeenje. Na kraju, kad svi uenici kau svoje reenice i ponovno sjednu u krug,
voditelj saima sve spomenute strategije tako to sve sline sjedinjuje u jednu
kategoriju. (Na primjer,moe se pojaviti kategorija izvrdavanja-laganja kao naina rjeavanja situacije, ili kategorija raznih naina uvjeravanja... ili kategorija
predlaganja neke druge zabave...)
55

PRILOG 4.
PRIA NAGOVORILI SU ME
Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. Kreo je sjedio ispred zgrade na stubama
svog ulaza. Bio je sam i bilo mu je dosadno. Ba me zanima kuda su svi nestali?
to je s tim ljudima? Nigdje nema ive due!, razmiljao je, kada iznenada iza
ugla izronie Robi i Maja.
okre, to radi?, upita Robi.
Nita, sjedim ovdje, umirem od dosade. Imate li vi kakvu ideju? to emo?, pita
Kreo.
Hajdemo do kolskog dvorita vidjeti to se dogaa, predloi Maja.
Odetali su do kole, ali ni tamo nije bilo nikoga.
Idemo se malo zezati... Provalimo u kolu i napravimo malo frku unutra, predloi Robi.
Kreo je oklijevao. Nije bio siguran da je to ba ono to je `elio uiniti.
Pa... , ne znam, ree, to ako nas uhvate, tada emo stvarno biti u frci. Ako
naie murija gotovi smo...
Ma daj okre, nee nas uhvatiti, to ti je, to si se ufrkario, to panii dodala je
Maja samouvjereno, osim toga neemo pretjerivati, samo se malo zekamo...
Pa dobro, hajde, ree Kreo nevoljko. Nije bio ba oduevljen idejom ali je htio
ostati s drutvom. I dok su tako sreivali kabinet biologije profesora Tomia
skidajui sijalice, kopajui po ormaru i ukraavajui zidove grafitima, iznenada
je naiao domar. Odmah je pozvao policiju, ali i njihove roditelje. Djeca su zajedno s roditeljima odvedena u policijsku stanicu. Kada su Kreu roditelji pitali
zato je to uinio, odgovorio je: Oni su me nagovorili!
56

VJEBA:
VRBA NA VJETRU
Potrebno je osigurati prostor u kojem se sudionici mogu komotno kretati i praviti
krugove od po osam sudionika. Pogodan bi bio prostor sa mekanim podom (sa
prostiraem), s tim da to nije obavezno. Proces: U prostoriji treba biti dovoljno
mjesta za tri kruga od oko osam uesnika u svakom krugu. Trebalo bi ostaviti
malo prostora oko svakog kruga. Stolice odstraniti ili ih poredati uz rub prostorije.
Objasnite da vjeba ima za cilj izgradnju povjerenja i stoga je potrebno obratiti
veliku panju na instrukcije. Vrlo je vano da svaka osoba u grupi paljivo primijeni sve instrukcije. U suprotnom, netko bi se mogao povrijediti. Svi sudionici
e imati priliku biti u centru, odnosno da budu vrba, ali samo ukoliko to eli.
Vrbu ce vjetar njihati, ali i odravati u uspravnom poloaju. Zamolite sudionike
da stanu u krug, rame uz rame, i da se licem okrenu prema centru kruga gdje
stoji jedan od sudionika.
Objasnite da je taj sudionik vrba. Svi u krugu trebaju podii ruke do grudnog
koa osobe koja stoji u sredini kruga. Noge im trebaju biti razdvojene tako da
jedna bude malo ispred druge, a koljena blago savijena. Tako ce odrati ravnoteu u sluaju naglog oslonca. Pokaite im kako trebaju stati. Sudionike paljivo
pratite. Objasnite da osoba koja stoji u centru mora ostati u stajaem poloaju,
stabilna kao drvo, cijelo vrijeme. Ruke moraju biti prekriene na nivou prsa, a
ake ispod pazuha. Kada je osoba u centru kruga spremna za poetak, treba
napraviti nekoliko izjava na odreenu temu, a zatim rei: Spreman za pad,
sudionici koji stoje u krugu ce tada reci: Spremni da te uhvatimo. A osoba u
sreditu kruga odgovara: Padam. Kako vrba bude padala ka krugu, vodite
rauna da zadri cvrst poloaj i da se ne savije u struku. Sudionici pridravaju
vrbu i polako je njiu naprijed-nazad. Kaite sudionicima da trebaju lagano
zvidati, putajui zrak izmeu usana kao zvuk blagog vjetra.
57

Zavretak: Nakon to se vrba bude nekoliko minuta njihala na vjetru, kaite

sudionicima u igri da pomognu vrbi da se ispravi tako to e staviti ruke na
njena ramena, ime pokazuju da je vrijeme da stane. Porazgovarajte sa sudionicima o tome to su i kako su se osjeali u toku ove igre.
58

Radionica etiri: Koraci u

pomaganju osobi koja je na putu
prema ovisnikom ponaanju.
Cilj:
1. Nauiti prepoznati znakove ovisnosti i potaknuti osobu da potrai pomo
2. Upoznati se s razliitim nainima pomaganja osobi koja pokazuje znakove
ovisnikog ponaanja
1. Uvod (5 minute)
Kako vam se svidio film o ovisnosti koji ste gledali na jednoj od prolih radionica? to Vam je najvie ostalo u sjeanju i to vas se dojmilo?
Prema Vaem miljenju dali se osobi koja postane ovisna moe pomoi i
ako da kako?
Objasnite ciljeve dananje radionice
2. SREDINJI DIO- Kako prepoznati znakove i pruiti pomo (10 minuta)
1. Aktivnost- Kako prepoznati znakove
Voditelj 1 - Na poetku rei uenicima da postoje razliiti simptomi ovisnosti koji su vidljivi ali isto tako da su se razvijeni i upitnici koji pokazuju dali
je netko ovisan ili ne. to mislite koji su neki od simptoma ovisnosti. Nakon
to oni kau svoj odgovore Vi proitate neke simptome ovisnosti(2 min)
Voditelj 2 - Pripremili smo Vam jedan takav upitnik (PRILOG 1.) kroz
koje moete utvrditi radili se o ovisnosti ili ne. Podijeliti u vam upitnik
kojeg moete ispuniti bilo za nekoga u svojoj okolini ili za sebe . Upitnici ostaju Vama (8 min)
1. Kako vam je bilo ispunjavati upitnik?
2. Prema Vaem miljenju koja je to granica kada neko ponaanje postaje
ovisnost?
59

2. Aktivnost Zna li ti prepoznati znakove ovisnosti (10 minuta)

Voditelj 1 - Nakon to smo Vas mi ukratko upoznali sa simptomima ovisnosti sada emo kroz aktivnost Zna li ti prepoznati znakove ovisnosti
procijeniti koliko moete prepoznati ovisnosti (2 min)
Voditelj 2 - Molim Vas da se podijelite u grupe po 6 lanova. Svaka grupa
dobiti e kovertu s papiriima koji predstavljaju neke od znakova ovisnosti
(PRILOG 2) Va zadatak je da na papir na svakom od listova koje ste dobili
napiete na: 1. fizike znakove ovisnosti, 2. psiholoke znakove ovisnosti,
3. ponaajne znakove ovisnosti 4. napiite prema vaem miljenju koja je
razlika izmeu ovisnika Poetnika i kroninog ovisnika (8 min)
3. Kako ti moe nekome pomo (15 min)
1 voditelj- sada kada smo se upoznali sa razliitim simptomima ovisnosti vidite koliko je bitno da osoba koja pokazuje znakove ovisnikog
ponaanja dobije pomo. Moete navesti sve to vam padne na pamet
kako bi ovisnik mogao reagirati kada mu ukae na njegov problem i
ponudi mu pomo.
2 voditelj- sada je va zadatak da vas 5 dobrovoljaca provede jednu
vrstu pomoi ovisniku o alkoholu. Jedan od vas glumiti e ovisnika a
ostalih etiri s njim /njom trebate odraditi intervenciju prema slijedeim uputama. Ja u Vam proitati neke od najeih simptoma ovisnosti tako da se osoba koja e glumiti ovisnika moe uiviti u ulogu. Tada
voditelj 1 ita (PRILOG 3) a voditelj 2 ita osnovna pravila intervencije
(PRILOG 4)
1. Voditelj vodi diskusiju na temu kako bi oni reagirali da se nau u situaciji da trebaju pomoi osobi koja pokazuje ovisniko ponaanje?, to
je u ovoj odglumljenoj situaciji bilo dobro, a to bi trebalo promijeniti?
Kako se osjeala osoba koja je glumila ovisnika, a kako osobe koje su
trebale provesti intervenciju?
60

3. ZAVRNA AKTIVNOST (5 min)

Podjela listova- Voditelj 1.- na kraju radionice u vam podijeliti popis na
kojem su napisane ustanove u kojoj moete potraiti pomo za nekoga
tko im problema s ovisnou ili uputiti osobu koja ima probleme s nekom
vrstom ovisnosti . 2 voditelj dijeli papire (PRILOG 5)
Evaluacija pitajte ih to im se svidjelo na radionici i kojom bi ju ocjenom
ocijenili
61

PRILOG 1
UPITNIK SIMPTOMA OVISNOSTI
Pokraj svake tvrdnje koja se odnosi na vas ili neku osobu iz Vae okoline
stavite X
1. Jeste li u posljednje vrijeme razmiljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja
ili puenja?
2. Jeste li se u posljednje vrijeme osjeali ometani primjedbama iz okoline o
vaem pijenju /puenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje?
3. Jeste li u posljednje vrijeme imali osjeaj krivnje u vezi s vaim pijenjem/
puenje?
4. Jeste li pili alkoholno pie ili puili rano ujutro da biste popravili raspoloenje i mogli poeti uobiajeni posao?
5. Pijete li ili puite zbog srameljivosti u drutvu?
6. Jeste li ikada osjeali kajanje poslije pijenja ili puenja?
7. Ugroava li pijenje vae obveze u koli?
8. Pijete li ili puite da osjetite samopouzdanje?
62

PRILOG 2
Simptomi ovisnosti
Fiziki znakovi zlouporabe sredstava ovisnosti
Pogoranje fizikog izgleda i osobnih higijenskih navika
Promjene u apetitu (gubitak ili poveanje apetita), promjene prehrambenih navika
Nagli gubitak teine ili dobivanje na teini
Promjene u navikama spavanja, nesanica, buenje ili spavanje u neuobiajeno vrijeme
Ekstremna hiperaktivnost, pretjerana razgovorljivost
Krvave ili suzne oi, zjenice ire ili ue nego to je uobiajeno, pogled u prazno
Neuobiajen miris daha, tijela ili odjee
Usporen hod ili teturanje pri hodu, loa koordinacija
Nerazgovijetan govor
Znojni dlanovi, tremor ruku, nogu ili glave
Podbuhlo lice, rumenilo ili bljedilo lica
Nepravilan rad srca
Curenje iz nosa, kaljucanje
Tragovi uboda igle bilo gdje na tijelu (posebno na rukama ili nogama)
Munina, povraanje, pretjerano znojenje.
Psiholoki znakovi zlouporabe sredstava ovisnosti
Promjene u linosti ili stavovima, bez nekog objanjivog uzroka
Nagle promjene raspoloenja
Neraspoloenost, razdraljivost, nervoza, ljutiti ispadi
Razdoblja neobine hiperaktivnosti i nemira
Tekoe koncentracije i panje, zaboravljivost
Opi nedostatak motivacije, energije, samopouzdanja
Neuobiajena izoliranost, povuenost ili depresivnost
63

Letarginost ili odsutnost mislima

Bezrazlona zaplaenost, tjeskoba ili paranoidnost
Iznenadna preosjetljivost, izljevi bijesa, uvredljivost
Neiskrenost i uestalo laganje.
Promjene u ponaanju zbog zlouporabe sredstava ovisnosti
Neopravdano izostajanje iz kole, pad uspjeha u koli, uestalo kanjenje u
kolu, problemi u koli
Tajanstvena i sumnjiva ponaanja, vezano uz prijatelje, stvari ili aktivnosti
Otuenje od lanova obitelji
Iznenadna promjena omiljenih mjesta za druenje i izlaske
Iznenadna promjena prijatelja, izbjegavanje starih prijatelja, izbjegavanje
razgovora o novim prijateljima, novi prijatelji su poznati korisnici droga
esto upadanje u nevolje (nesree, tue, ilegalne aktivnosti)
Neobjanjiva potreba za novcem, koji moe uestalo posuivati ili krasti
Promjene u interesima ili hobijima
Novi interes za odjeu, glazbu i ostale stvari koje naglaavaju uporabu droga
Zahtijevanje vie privatnosti, zakljuavanje vrata, izbjegavanje kontakta oima
Nedolazak kui u dogovoreno vrijeme
Stalno ispriavanje za ponaanje
Koritenje osvjeivaa zraka ili parfema za skrivanje mirisa
Koritenje kapi za oi za maskiranje krvavih oiju ili proirenih zjenica
Koritenje vodice za ispiranje usta ili vakaih guma za prikrivanje mirisa
Noenje dugih rukava i hlaa kako bi se prikrili tragovi uboda iglom
Nedostatak novaca ili dragocjenosti u kui
64

PRILOG 3
ZNAKOVI OVISNOSTI ZA
GLUMLJENJE OVISNIKA U GRUPI
Ovisnost o alkoholu, odnosno ire prihvaen naziv alkoholizam, je bolest koja
ukljuuje sljedeih est simptoma, a to su:
1. udnja snana elja ili hitna potreba za piem,
2. gubitak kontrole nemogunost prestanka pijenja jednom kad se s njime
zapoelo,
3. fizika ovisnost nakon prestanka pijenja javlja se pojaano znojenje, tremor (drhtanje), tjeskoba, munina i drugi poremeaji,
4. tolerancija potreba za pijenjem sve veih koliina alkohola da bi se postiglo odgovarajue stanje, (uinak) u organizmu, koje se prije postizalo
unosom manjih koliina alkohola.
5. Zanemarivanje obitelji, radnih i drugih obveza i interesa
6. Nastavak pijenja unato spoznaji o njegovoj tetnosti
65

PRILOG 4
KAKO PROVODITI
INTERVENCIJU
To je uvijek jedan od najteih postupaka. Alkoholiara se ne moe prisiliti da
potrai pomo, osim u odreenim okolnostima, kao to je nasilno ponaanje,
to pritom zahtijeva intervenciju policije i pokretanje sudske mjere za lijeenje, odnosno kada je potrebna hitna medicinska pomo, ako se radi o akutnim
intoksikacijama akutno pijano stanje. No, ne smije se ekati da takva osoba
dosegne potpuni socijalni pad. Predlaemo sljedee korake:
1. Prestati skrivati problem alkoholizma i negirati ga.
Naime, vrlo esto, to je gotovo pravilo, pokuava se, barem u poetku, problem alkoholom uzrokovanih poremeaja (najee se to oituje poremeajem funkcioniranja u obitelji) prikrivati ili ga se ak i negira pred drugim
osobama iz okruja (prijatelji, primarna obitelj i drugi). Vano je prestati
zatakavati probleme kako bi alkoholiar poeo uoavati posljedice svog
prekomjernog i nekontroliranog pijenja.
2. Pravodobno odabrati trenutak i zapoeti intervenciju.
Najbolje je zapoeti razgovor s alkoholiarom odmah nakon pojave nekog
alkoholom uzrokovanog problema, kao to je ozbiljna obiteljska svaa ili
neki neposredni zdravstveni razlog dolaska u bolnicu i slino. Izaberite vrijeme kad je va lan obitelji trijezan, kad ste oboje donekle smireni i kada
moete zapoeti razgovor nasamo.
3. Budite odreeni i izravni.
Recite lanu obitelji da ste zabrinuti zbog njegova pijenja. Spomenite primjere zbog kojih je pijenje uzrokovalo probleme. Navedite i primjer eventualnog incidenta koji se dogodio. Objasnite kako se osjeate i kako vi
66

gledate na taj problem. Inzistirajte na tome da vie ne moete podnositi

njegovo pijenje i da ete uiniti sve kako biste sauvali sebe i ostale lanove
obitelji. Pritom budite uvjerljivi u tome to govorite i recite da ete to doista i uiniti. Neka vae rijei ne budu samo pusto govorenje.
4. Potraite informacije o lijeenju i pomoi, tako da biste odmah poduzeli
sve kada alkoholiar zajedno s vama donese odluku o provedbi lijeenja.
67

PETA RADIONICA:
Kojim aktivnostima se moemo
boriti protiv ovisnosti?
CILJ: Potaknuti uenike da sami osmisle aktivnosti kojima bi se moglo prevenirati ovisniko ponaanje
1. Uvod Uvoenje u temu radionice
Prvi voditelj: Ovo je zadnja radionica na kojoj ete imati priliku osmisliti
nekoliko aktivnosti kojima se moe prevenirati ovisnost kod mladih
Drugi voditelj: Za poetak moe li mi ova polovica razreda rei to sve
moe potaknuti ovisnost kod mladih, a druga polovica neka navede to sve
moe dovesti do prevencije ovisnikog ponaanja.
2. SREDINJI DIO - Osmiljavanje aktivnosti kojima se moe prevenirati ovisnost
Prvi voditelj: Sada je va zadatak da se podijelite u 5 skupina, svaka supina
imati e svoj zadatak
Drugi voditelj: zadatak 1. skupine je da osmisli reklamu koja ima za cilj prevenciju alkoholizma kod mladih, 2. skupina treba osmisliti cjelodnevni dan aktivnosti u koli koji bi promovirao zdrav nain ivota i kvalitetno provoenje
slobodnog vremena mladih, 3. skupina treba izraditi plakat na temu ivot je
ljepi i zdraviji bez ovisnosti, 4. skupina treba osmisliti aktivnost vrnjakog
kolskog savjetovalita koji ima za cilj prevenirati neprihvatljivo ponaanje kod
mladih, 5. skupina treba osmisliti kako bi pomogli osobi iz razreda koja ima
problema s nekom vrstom ovisnosti. Imate 15 minuta za ovaj zadatak
Prvi voditelj: Kada zavre sa zadatkom pozovite po 2 predstavnika svake
skupine da pred razredom prezntiraju svoje radove.
68

3. ZAVRETAK RADIONICE
Prvi voditelj: Kako je ovo zadnja radionica prisjetiti emo se svih radionica
te ete nam rei to vam je najvie ostalo u sjeanju sa svake od njih
Drugi voditelj: Prva radionica bila je ovisnost o.., koje su vam informacije
ostale u sjeanju? Druga radionica bila je Kako se oduprijeti vrnjakom
pritisku koje smo savjete naveli za suprotstavljanje pritisku vrnjaka. Trea
radionica bila je na temu to ovisnost radi mome tijelu i kako vam se svidio
film. Na etvrtoj radionici uili smo nain pomaganja osobi koja pokazuje
znakove ovisnosti, ega se sjeate s te radionice?
Prvi voditelj: molimo Vas da anonimno popunite evaluacijski listi pomou kojeg ete te procijeniti svoje zadovoljstvo svim radionicama.
69

70

TEORIJSKA PODLOGA ZA EDUKACIJU VRNJAkih EDUKATORA
teorijska
podloga za
edukaciju
vrnjakih
edukatora
71

72

UVOD
Kako ete raditi?
Rad e se odvijati kroz radionice i biti e intereaktivnog karaktera to znai
upotreba razliitih tehnika, kao to su: sijevanje ideja, rad u malim grupama,
diskusije, kvizovi, igranje uloga i druge tehnike koje mogu osigurati sve potrebne informacije mladima, ali i motivirati i utjecati na izgradnju njihovih vjetina.
Edukatori e raditi pomou pripremljenog prirunika u kojem e biti razraene
sve teme radionica potrebne za rad. Prvo emo imati ciklus od 5 radionica u
kojima emo proi ulogu voditelja, rad u grupi, mogue probleme u voenju i
kako ih sprijeiti.., nakon toga emo s vama proi teme i radionice iz prirunika,
sveukupno 5 tema, a vi ete u slijedeih tjedan dana odrati tu istu radionicu
prvim i drugim razredima. Raditi ete po dvoje.
Nakon zavrene edukacije dobiti ete diplome o zavrenoj edukaciji za vrnjake edukatore i upisati emo Vam broj sati u volontersku knjiicu.
Teme o kojima ete educirati svoje vrnjake odnose se na prevenciju ovisnikog
ponaanja kod mladih a obraditi ete s njima ukupno 5 tematskih radionica
kroz 5 radionica. Teme su slijedee:
2. to ovisnost radi mome tijelu? Fiziki znakovi ovisnosti
3. Kako razviti svoj stav i oduprijeti se nagovaranju?
4. Koji su koraci u pomaganju osobi koja je na putu prema ovisnikom ponaanju?
5. Kojim aktivnostima se moemo boriti protiv ovisnosti?
73

VRNJAKA EDUKACIJA,
TRENERI
to je vrnjaka edukacija?
Edukacija vrnjaka je proces u kojem educirani i motivirani mladi ljudi neformalno educiraju svoje vrnjake, s ciljem razvoja sposobnosti i vjetina koje e
im omoguiti aktivno, djelotvorno i odgovorno suoavanje sa situacijama i
izazovima u svakodnevnom ivotu, to e prevenirati rizine oblike ponaanja.
Ovaj vid pruanja pomoi meu mladima smatra se vrlo korisnim i za uenike
koji provode program i za one kojima se provodi. Vrnjaka edukacija omoguava
mladima da se osjeaju korisnim, za njih je to zanimljiv nain sudjelovanja u ivotu svoje generacije, stjeu znanja i vjetine koje su vane za ivot, razvijaju samopotovanje, pozitivnu sliku o sebi i sposobnost ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Zato vrnjaka edukacija?

Istraivanja i prouavanja mladih i njihovih potreba pokazuju kako mladi o
svojim problemima i nedoumicama najlake razgovaraju sa svojim vrnjacima,
meusobno se najbolje razumiju i najvie im je stalo do miljenja vrnjaka.
Vrnjakom edukacijom elimo utjecati na poveanje opeg nivoa znanja o
tetnim utjecajima sredstava ovisnosti te razviti sposobnosti adekvatnog reagiranja na ivotne izazove. Takoer, cilj nam je poveati nivo samopotovanja
mladih ljudi, razvijati socijalne vjetine i asertivnost, potaknuti na usvajanje
efikasnih strategija rjeavanja problema, razvijati svoj stav i oduprijeti se nagovaranju vrnjaka te pronai alternativna ponaanja konzumiranju ovisnosti.
74

to su to radionice na kojima ete sudjelovati

i koje ete voditi?
Radionice su skup aktivnosti kroz koje se grupu polaznika upoznaje s nekom
temom. Poseban naglasak je na tome da sudionici na radionicama aktivno sudjeluju, za razliku od predavanja u koje samo jedna osoba iznosi sadraj, a ostali
sudionici samo pasivno sluaju o temi o kojoj predava govori. Radioniarski rad
podrazumijeva sudjelovanje cijele grupe sa podjednako aktivnim sudjelovanjem
svih lanova pri emu je vrnjaki edukator prvi meu jednakima (on facilitira,
upravlja procesom i trudi se zadovoljiti potrebe, kako cijele grupe, tako i pojedinaca u toj grupi). Cilj je da se te steene navike i znanja ne dre za sebe nego prenose
dalje svojim vrnjacima i potie ih se da ih i oni primjenjuju. Vrnjaki edukator nee biti shvaen kao neko tko je doao pametovati, ve kao osoba koja se suoava
sa slinim problemima i koja sve to razumije, a ono to on govori doivljava se kao
pouzdana informacija, a ne kao bezrazlono tupljenje. U radionicama se naglasak
stavlja na direktno iskustvo sudionika tako da sam sudionik vrlo brzo shvati to je
bitno vezano uz temu koja se obrauje. Kako radionice izgledaju u kontekstu vrnjakog uenja i koji je njihov smisao moete vidjeti u daljnjem prikazu.
75

Sudjelovanje sudionici sudjeluju u:

zajednikom razmiljanju, igrokazima i
prianju prie, diskusiji unutar manje grupe,
izuavanju sluajeva, igranju i crtanju slika
primjena razmiljanja naredni koraci ideje/osjeanja (trener daje

sugestije) (trener vodi diskusiju)
SUDIONICI razgovaraju:
SUDIONICI:
Kako znanje/umijea mogu biti
Odgovaraju na pitanja
korisna u njihovom ivotu

Kako savladati potekoe u koritenju
Razmjenjuju utiske o aktivnostima

utvruju kljune rezultate
znanja/umijea
Plan za dalju primjenu znanja/umijea
GENERALIZACIJA nauene lekcije

(trener daje informacije; pronalazi slinosti i
razlike, rezimira)
SUDIONICI sudjeluju u:
prezentaciji svojih rezultata i donose ope
zakljuke
(TRENER UVODI AKTIVNOST/VJEBU I OBJANJAVA JE)

76

Savjeti za voditelje
Facilitator / voditelj mora unaprijed poznavati potrebe grupe i planirati radionicu s odgovarajuim ciljevima i informacijama. Kako bi u tome bio to uspjeniji
u nastavku ti dajemo nekoliko savjeta koji ti kao mladom voditelju mogu pomoi da uspjenije i lake vodi svoje prve radionice
1. Budite upoznati sa sudionicima (polaznici grupe)

Zapamtite da ak i onda kada prezentirate istu temu razliitim grupama, svaka
grupa s kojom radite ima svoje individualne i grupne potrebe.
2. Doite ranije
Raniji dolazak vam omoguava da pripremite svoj materijal, provjerite je li u
prostoriji sve to vam treba te jeste li u mogunosti pozdraviti sudionike/lanove grupe kako pristiu.
77

3. Pripremljenost prostorije/prostora gdje e se radionica odvijati

Fiziki izgled prostorije i raspored stolica u prostoru trebao bi odgovarati tipu
radionice koju ete voditi.
Posloene stolice u krug gdje sudionici mogu vidjeti jedni druge i meusobno direktno razgovarati odgovara tipu radionice u kojoj e se odvijati
grupna diskusija.
Auditorijalni stil prostora i poloenih stolica odgovarat e ako se planira
odrati klasino predavanje.
4.Pripremite materijale i dobro izvjebajte radionicu
Svi materijali koji su vam potrebni za provedbu radionice (igre, vjebe, papiri, olovke, evaluacijski listii, materijali za sudionike nakon radionice) trebaju
biti dobro pripremljeni i izvjebani. Naime ukoliko na radionicama planirate
provoditi odreene igre ili vjebe dan prije provedbe radionice sve aktivnosti
provjebajte sa osobom koja e s vama voditi radionicu.
Metode i tehnike za rad u grupi

Kako bi svako predavanje ili radionica bilo zanimljivo polaznicima, voditelji se
mogu koristiti razliitim trikovima kako bi pobudili interes za temu o kojoj se
govori. U ovom tekstu biti e opisane ba te metode koje e ti pomoi da bude
to bolji voditelj.
1. BRAINSTORMING (OLUJA IDEJA)
Oluja ideja (brainstorming) najpoznatija je grupna tehnika poticanja kreativnog
miljenja. Osnovna pravila te tehnike postavljena su pod vidom spoznaje da kritika,
vrednovanje i ocjenjivanje koe stvaranje ideja.
Cilj: Stvoriti okruenje u kojem e se pojaviti to vie kreativnih ideja za rjeenje iskrsnulog problema, pruiti priliku sudionicima da se opuste i koriste svoje
kreativne potencijale.
78

Materijal: Veliki papir i olovka ili kolska ploa i kreda.

Postupak
Voditelj treba ukratko objasniti svrhu i smisao oluje ideja i izabrati osobu koja
e brzo zapisivati sve ideje koje e se pojaviti doslovce onako kako ih sudionici
izreknu. Ideje se ne smiju kritizirati niti komentirati, bez obzira koliko ludo
zvuale. Temu na kojoj e se raditi treba napisati na vrhu papira ili kolske ploe. Tema treba biti to je mogue specifinija. Sudionici iznose ideje jedan za
drugim, ali ne prema nekom odreenom redu. Pisanje ideja prestaje kada ideje
presahnu ili nakon unaprijed dogovorenog vremena (primjerice 15 minuta).
Kad su sve ideje ispisane, grupa zajedno odluuje koje e se ideje odbaciti, koje jo
treba razmotriti, a koje je mogue rjeenje problema. Rjeenje problema moe se
nahoditi i u kombinaciji nekoliko ideja. Mogua je i produljena varijanta oluje ideja, u kojoj se odabere jedna od ideja s liste. Ona se ispisuje na vrh papira ili kolske
ploe, pa se na tu temu igra nastavlja na isti nain. Tako je mogue dobivene ideje
i operacionalizirati. Svaka oluja ideja razrauje problem na sve manje i manje pojedinosti, sve do toke s koje se moe krenuti. Tako od velikog i na poetku teko
ostvarivog cilja vrlo brzo dolazimo do prvog koraka rjeenja problema.
79

Neke stvari koje je vano imati na umu kada provodimo metodu

Oluja ideja
Prihvatite svaiji doprinos nemojte odbijati ili kritizirati prijedloge
Pokuajte brzo mozganje uiniti brzim tako da ljudi govore svoje
prve reakcije
Moe pomoi ako jedan od trenera/ica ili volonter/ka zapisuje odgovore na flipchart dok drugi/a potie sudionike/ice da odgovaraju
Ponudite primjere, ako se vjeba odui...
2. LEDOLOMCI I PODIZANJE ENERGIJE U GRUPI

Zagrijavanje slui za pripremanje sudionika za radionicu, omoguava im da dou u sredite sadraja i da nestanu sve prepreke (konice) koje sudionici mogu
imati. To mogu biti fizike ili verbalne/neverbalne aktivnosti. Ove aktivnosti
takoer pojaavaju raniju atmosferu.
Ako ete imati dugorone odnose s nekom grupom to je dobro vrijeme za definiranje osnovnih pravila. Priliku za uspostavu pravila za grupu imate samo
jedan ili dva puta. Osnovna pravila kreiraju sudionici (mogu se nadopuniti). To
im daje osjeaj pripadnosti, jaa i gradi zajednitvo. Osnovna pravila osiguravaju uvjete za otvoren dijalog i daje mogunost ljudima da izraze to osjeaju.
Energizeri su razliite igre/vjebe koje se koriste na radionicama. Moemo ih
koristiti ujutro kako bi se sudionici razbudili ili tijekom radionice izmeu vjebi,
a slue za podizanje razine energije ili poboljanje raspoloenja nakon zahtjevnih i emocionalno iscrpnih aktivnosti
80

3. DISKUSIJA
Rasprave su dobra prilika za vjebanje sluanja i govorenja, kao i drugih vjetina
skupnog rada koje su vane za potivanje tuih prava. Vano je da skupina ne bude prevelika kako bi svi mogli sudjelovati. Ako je prevelika, tj. ako u njoj ima vie
od petnaest, dvadeset osoba, bolje ju je razdijeliti u manje skupine za raspravu.
Kako biste potaknuli interakciju i sudjelovanje, posjednite sudionike u krug ili polukrug tako da se mogu meusobno vidjeti. Raspravite i zajedniki se dogovorite
s cijelom skupinom o ovim opim smjernicama: Budui da je diskusija sastavni
dio svake radionice, vano je napraviti klimu koja e omoguiti lanovima grupe
da se osjeaju sigurnim da sudjeluju. Moete utemeljiti smjernice za diskusiju:
Svakome je dozvoljeno da iskae njegovo/njezino miljenje i svatko treba

imati priliku da to napravi bez prekidanja.
Dopustivo je (ak poeljno) pitati ili se ne slagati s neijim miljenjem, ali
nije dopustivo omalovaavati ili ismijati neije miljenje.
Umjesto omalovaavanja neijih ideja, sudionici trebaju dijeliti vlastite ideje.
Dogovorite se da e, kad govorite o osjetljivim temama, sve ostati strogo povjerljivo. Svatko ima pravo utjeti i ne sudjelovati u raspravi o odreenoj temi,
ako tako eli.
81

Struktura radionice
Svaka radionica da bi bila zanimljiva i da bi ostvarila svoj cilj treba imati 3 dijelauvod, sredinji dio i zavretak
a) Uvod- ukratko se upozna sudionike sa temom radionice odnosno ciljevima radionice. Na poetku vjebe podsjetite uenike o osnovnim pravilima potivanja
privatnosti/povjerljivosti. Objasnite im da iako e imati priliku govoriti o vlastitom iskustvu, ni pod kakvim okolnostima se ne smiju osjeati pod pritiskom da
kau vie nego to ele podijeliti s drugima u ovom kontekstu.
U ovom djelu dobro je uenike upoznati s 2 osnovna pravila rada u grupi:
Jedan mikrofon - Samo jedna osoba pria. (Ako vie osoba govori u isto
vrijeme, voditelj/facilitator i/ili sudionici mogu koristiti ovo pravilo tako da
kau Jedan mikrofon.)
Sigurno mjesto - ono znai da svatko : Prihvaa razliita miljenja sudionika,
sve to se kae u grupi ostaje u grupi - Ugovor o diskreciji, potivanje ideje
i miljenja drugih. Razlike su doputene, raspravlja se o izjavi, ne o osobi.
82

b) Sredinji dio
To je glavni dio radionice. Broj aktivnosti koje e se koristiti ovisi o veliini grupe
i predvienom vremenu za radionicu. U duim radionicama moe se koristiti
vie razliitih vjebi. Kreiran je tako da se dobije povratna informacija od grupe
o njihovim iskustvima u sudjelovanju u vjebi, to su nauili, njihovim osjeajima, brigama, idejama o temi, to vole/ne vole i sintezu informacija.
c) Zavrna aktivnost
To je zavrna aktivnost radionice. Ova vjeba pomae grupi da se relaksira
nakon intenzivne radionice, zatvara dan, spaja grupu. Zatvaranje moe biti
ozbiljno, duhovno ili zabavno. Moe biti fiziko ili verbalno/ne verbalno, ovisi
o veliini i povezanosti grupe. To je najbolje vrijeme da se dobije povratna informacija od grupe. Moe biti napravljeno putem pisane ili usmene evaluacije.
83

Voditeljev/facilitatorov kontrolni popis
1) Planiranje unaprijed - Planiranje unaprijed pomae voditeljima da glatko vode radionicu, da se osjeaju relaksirano i udobno s temom koju dre,
da budu upoznatiji s ko-voditeljskim stilom, da budu vjerodostojniji pred
sudionicima. Sudionici mogu primijetiti pripremate li se unaprijed, mogu
prosuditi va nivo profesionalizma, te uzimate li ili ne va posao ozbiljno.
Planiranje unaprijed zahtijeva sljedee:
upoznavanje svog ko-voditelja njegovog/njezinog stila, energije, iskustva, snaga i slabosti
pripremanje uvoda
odluivanje koje e aktivnosti za zagrijavanje, glavnu vjebu, te zavrnu
aktivnost biti prikladne
razraivanje procesnih pitanja baziranih na aktivnostima i temi
znanje o veliini grupe s kojom e se raditi
razraivanje pomonog plana u sluaju da neto krene loe ili da planirane aktivnosti ne idu kako treba
pripremanje svih potrebnih materijala/literature
84

isprobavanje radionice
predvianje vremenskog okvira za svaku aktivnost
odluivanje tko e voditi koju aktivnost
noenje sata da bi se pazilo na vrijeme
odreivanje lokacije (susjedstvo, zgrada i soba) radionice, utvrivanje
naina transporta, prostora koji e se koristiti, te da li e biti na raspolaganju stolovi i stolice.
2) Budite neutralni i objektivni - Nuno je ostati neutralan i objektivan. Pokazivanje vlastitih stavova ili naklonosti grupi moe sprijeiti pojedince da
se osjeaju sigurni sudjelovati, moe utjecati na njihov nain razmiljanja
ili ih moe izdvojiti iz grupe, a time voditelj/facilitator postaje participant.
Dobar voditelj/facilitator nee uiniti sljedee:
davati prosudbe na odgovore dobivene od sudionika
ispoljavati svoje osjeaje i miljenja tijekom radionice
osobno utjecati na nain razmiljanja grupe.
3) Budite relevantni - Pitanja, odgovori, prie ili tvrdnje moraju biti vezane za
temu razgovora ili aktivnosti koja se provodi. Mora postojati veza izmeu
onoga to je voditelj/facilitator izrekao i onoga to sudionici govore. Kada
god je to mogue, dobro je povezati temu radionice sa ivotima sudionika
te njihovim osobnim iskustvima. Ovakvo vezivanje ohrabruje sudjelovanje i
stvara okolinu pogodnu uenju i rastu
4) Koristite protupitanja - Sudionici vie naue kada sami pokuavaju odgovoriti na vlastito ili tue pitanje nego to naue dobivajui odgovore od voditelja/facilitatora. Dobar e voditelj/facilitator:
preusmjeriti njemu upuena pitanja nazad osobi od koje je pitanje dolo ili samoj grupi.
5) Koristite otvorena pitanja - Koritenje otvorenih pitanja odravat e razgovor zanimljivim, promjenjivim i informativnim. Takva e pitanja takoer
85

pomoi voditeljima/facilitatorima i sudionicima da se meusobno bolje

upoznaju. Dobar e voditelj/facilitator:
izbjegavati pitanja na koja se moe odgovoriti samo s DA ili NE
postavljati pitanja koja e zahtijevati vie razmiljanja za odgovor i time
ohrabriti dijalog u grupi
postavljati pitanja pomou kojih e dobiti informacije o sudionicima i
samoj temi
6) Budite na temi/ostanite fokusirani - Zadravanje na temi pomoi e voditeljima/facilitatorima i/ili sudionicima da bolje analiziraju sve aspekte problema
o kojemu se raspravlja. S fokusom dolazi jasnoa. Dobar e voditelj/facilitator:
voditi brigu o vremenu
obraati panju na pitanja i odgovore u grupi
pomoi definirati/razjasniti bilo kakvu nejasnou kod sudionika
izbjegavati negativnosti
izbjegavati skretanje na druge, nevane teme
7) Zadrite dinamiku - Ako se radionica odui ili postane dosadna, voditelj/
facilitator gubi panju sudionika. Odravajte diskusiju interesantnom, uzbuujuom i dinaminom. U nekom smislu voditelj/facilitator je i zabavlja.
Dobar e voditelj/facilitator:
pokuati omoguiti da to vie sudionika doe do rijei te da niti jedan
sudionik nema dominantnu ulogu u razgovoru
korisiti prostor (hodati okolo, ne stajati na jednom mjestu kroz cijelu
radionicu)
koristiti humor kada je to prikladno
jasno (razumljivo) izgovarati rijei
koristiti svoju energiju da osvjei/motivira/uzbudi grupu
koristiti govor tijela (kontakt oiju, mimika lica, kretanje ruku) da bi
stimulirao grupu
koristiti okirajuu ili zanimljivu statistiku
86

Mogue potekoe na radionici

i kako ih prevladati
Svaka grupa uenika ima svoje specifinosti. Uenici dolaze iz razliitih
sredina, s razliitim kulturnim, radnim, razvojnim i drutvenim navikama zato
edukator mora voditi rauna u kakvu grupu ulazi, pripremiti se i znati se prilagoditi. Voditelji e teko funkcionirati i upravljati grupom ukoliko meusobno
ne uvaavaju posebne kvalitete koje svaki pojedinac unosi u odnos. Ljudski
odnos s uenicima je neto to mora izgraditi svaki voditelj.
Planirane aktivnosti rijetko kad proteknu tono onako kako ste pripremili i planirali. To je ujedno i nagrada i izazov rada u aktivnostima koje zahtijevaju aktivno sudjelovanje. Morate reagirati na sve to se dogaa i stalno biti na oprezu.
Mogue potekoe
Vrnjaci ometaju rad radionice (na primjer: aptanje, bacanje stvari, lutanje po sobi).
to moete uiniti?
a. Zadajte im neku ulogu, zadau: pisanje ideja ili odgovora na flipchart, pomaganje u mjerenju vremena
b. Izbjegavajte kontakt oima s njima, ali krenite i stanite pokraj ili iza njih
c. Zamolite ih da stanu
d. Jedan/a od trenera/ica neka ih odvede van na time-out
e. Dogovorite signale za upozorenje: nakon tri upozorenja, sudionik/ca mora
napustiti radionicu
Mogue potekoe
Vrnjaci kasne na radionicu, ulaze prekasno.
to moete uiniti?
a. Ponite na vrijeme, ak i kada nisu svi prisutni
b. Odredite nekoliko sudionica/ka da budu odgovorni za one koji kasne
87

Mogue potekoe
Jedan sudionik/ca je dominantan/na u raspravi.
to moete uiniti?
a. Zamolite njega/nju da pomogne u pisanju biljeki sa rasprave ili da napie
vane toke na flipchart
b. Zamolite nju/njega da bude odgovoran/na za osiguravanje da svi sudjeluju
(na primjer, ohrabrivanje srameljivih ljudi)
c. Istaknite i kaite kada se osoba ponavlja ili zamolite sudionike da doprinose
raspravi samo kada ele rei neke nove stvari
d. Podijelite svakom od sudionika/ca odreeni broj kamenia ili
zrna graha: svaki puta kada osoba sudjeluje, stavlja kameni u zdjelu. Kada
vie nema kamenia, nema vie priliku za replike u ovoj vjebi/radionici
Mogue potekoe
to ako sudioniciradionice postave pitanje na koje ne znam odgovor?
to moete uiniti?
Nitko ne oekuje da jedna osoba zna odgovore na sva pitanja. U redu je rei
da neto ne znate i ukljuiti sudionike u zajedniko traenje odgovora. Moete
problem predstaviti cijeloj skupini postavljajui pitanje: to vi mislite o ovome?
Takoer je vano sjetiti se da su odgovori na pitanja o ljudskim pravima esto
sloeni. Ne moemo na sloena moralna pitanja odgovoriti samo s da ili ne.
S obrazovnog stajalita znati postaviti pitanje jednako je vano kao i odgovoriti
na njega. Obraujui sloenu problematiku pruate priliku mladima da o njoj
razmisle. Opskrbljujete ih znanjem, vjetinama i stavovima koji e im dobro
doi kad se susretnu s takvim problemima u budunosti.
88

Mogue potekoe
Problemi s vremenom premalo ili previe vremena
to moete uiniti?
Paljivo planirajte i ne pretrpavajte satnicu. Ako aktivnost traje due nego
to ste predvidjeli, pokuajte je skratiti, ali ipak ostaviti dovoljno vremena za
raspravu. Ako pak imate previe vremena, nemojte pokuavati rastegnuti raspravu napravite stanku ili organizirajte kratku aktivnost kojom ete podii
raspoloenje u skupini. Glavna tema pokrivena na radionicama esto pokree
veliki interes, te moda nee biti dovoljno vremena da bi se posvetilo svim
problemima i pitanjima sudionika. Jedan nain kako se treba nositi s ovim jest
postavljanje mjera koje e osigurati da sudionici dobiju informacije ili odgovore
nakon radionica.
Da bi se sudionici aktivno ukljuili u aktivnosti, potrebno im je ozraje koje
zrai prihvaanjem, razumijevanjem i voljom za temu koja se obrauje. Svaki
voditelj mora imati pozitivnu interakciju sa svim sudionicima.
Neke od mogunosti za ukljuivanje sudionika:
Tijekom sata uspostaviti kontakt oima sa svakim sudionikom.
Ohrabriti sudionike i dopustiti svima da sudjeluju u raspravama.
Kretati se po prostoriji.
Odnos izmeu voditelja i sudionika kljuni je imbenik motivacijeu aktivnostima.
Voditelj koji svojim stavovima sudioniku pokazuje koliko i u kojoj mjeri mu je
bitno sudjelovanje neposredno utjee na motivaciju u aktivnostima - mudrost
i kreativnost najvaniji su dio ovog procesa.
Primjena i uporaba informatiko-komunikacijske tehnologije, interaktivnih
aktivnosti igranja uloga, diskusije, upitnici... u aktivnostima uvelike pridonose aktivnosti sudionika jer pobuuje vanjsku dinaminost aktivnosti, a samim
time pozitivno utjee na poveanje motivacije za usvajanje znanja. Uporaba
89

raunala potie kreativnost procesa te svojom interakcijom i brzom povratnom

informacijom sadraje pouavanja ini atraktivnijim i zanimljivijim za sudionike.
Kako motivirati sudionike u grupi
Vano je da voditelji gradivo to zanimljivije prezentiraju kroz intereakciju
sa sudionicima. Ako je uenicima nain predavanja zanimljiv bit e ih lahko
motivirati za aktivno sudjeovanje sudjelovati e jer im je zanimljivo.
Kad je neto preteko i nerazumljivo djeluje odbojno na sudionike.
Uenici e s radou sudjelovati u onom to im je zanimljivo i nee uope
postavljati pitanja gdje e im to znanje biti potrebno, ako im je gradivo i
nain prezentiranja zanimljiv.
Vano je poticati sudionike da postavljaju pitanja i iznose vlastito miljenje,
da razmiljaju, surauju.
Vano je da uenici shvate da su i sami odgovorni za kvalitetu svog uenja
i usvajanja znanja.
Na motivaciju pozitivno djeluje i pohvala i nagrada.
Radionice i aktivnosti u njoj trebaju biti dinamini, da se to vie koriste
razliita pomagala, materijali, kompjutori, slike, filmi, da se igraju uloge,
da se radi u manjim grupama, da se koriste razliite aktivnosti za podizanje
atmosfere.. Kad je god mogue treba dati sudionicima da sami naprave
neku vjebu ili da samostalno ili u grupi obrade neki dio gradiva i iznesu to
pred cijelim razredom.
Ono to sudionici sami naprave uvijek je poticajnije i zanimljivije od onog
to mu voditelj gotovo servira.
Motivacija za uenje je stanje kad osoba ima motiv da neto ui i naui. Da
bi sudionici bili ukljueni i motivirani za sudjelovanje bitno je da su zainteresirani. Kod motiviranog uenika vei je i misaoni napor i stupanj misaone
aktivnosti, bolja koncentracija panje to dovodi do veih rezultata.
90

Komunikacija
Osnova meuljudskih odnosa je komunikacija! Ne postoji nain da ne komuniciramo. Nain funkcioniranja i sve to radimo u ivotu neodvojivo je od komunikacije, ak i razmiljanje, kada smo sami, spada u komunikaciju. Komunikacija
se ne vezuje iskljuivo za rijei (verbalna komunikacija) ve i za poloaj i pokret
tijela tzv. govor tijela (neverbalna komunikacija). Kad ignoriramo nekog aljemo poruku dakle komuniciramo.
91

Verbalna komunikacija
Verbalna komunikacija se odnosi na izmjenjivanje poruka govorom, odnosno rijeima. Govor se u procesu komuniciranja koristi da bismo dali informacije drugima o nekim injenicama ili doivljajima, odnosno da bismo iskazali svoje ideje
i stajalita, osjeaje i uvjerenja, da bismo pitali ili dali upute drugima to da rade.
Razgovor se temelji na dvije komunikacijske vjetine: sluanju i govorenju.

1. SLUANJE Valjano moemo sluati samo na jedan nain, ali ne sluati moemo na ak sedam naina:
PSEUDOSLUANJE sluatelj oituje reakcije kao da slua, ali ipak ne slua
JEDNOSLOJNO SLUANJE - primanje samo jednog dijela poruka (npr.
verbalni - dok se neverbalni potpuno zanemaruje)
SELEKTIVNO SLUANJE - slua samo ono to ga zanima
SELEKTIVNO ODBACIVANJE - usredotoenost samo na one teme koje
se ne ele uti. Kad se takva tema pojavi sluatelj je odbaci.
OTIMANJE RIJEI sluatelj slua tek toliko da ugrabi priliku za osobni
nastup
OBRAMBENO SLUANJE najnedunije izjave se doivljavaju kao napad
SLUANJE U ZASJEDI - sluanje samo da bi se napalo govornika
92

Aktivno sluanje
Pravom sluanju je cilj zaista razumjeti to govornik poruuje. Pri tome sluatelj
moe aktivno reagirati kako bi to bolje razumio sugovornika. Takvo sluanje se
zove aktivno sluanje i temelj je uspjenog komunikacijskog procesa. Temeljna
osobina aktivnog sluanja je nastojanje sluatelja da sebi (a i sugovorniku) pomogne u razjanjavanju primljenih poruka.
Sutina aktivnog sluanja je u potpitanjima, a posebno u neizravnim pitanjima.
Izravna pitanja o osjetljivim i osobnim temama mogu izazvati nelagodu, negativne ili obrambene reakcije, nepovjerenje i potpuno povlaenje sugovornika i
prekida komunikacije.
Stoga se u sloenim i osjetljivim situacijama, kada nije jasno to govornik osjea ili eli, koriste neizravna pitanja, odnosno parafraziranje ili rezimiranje.
PARAFRAZIRANJE ILI REZIMIRANJE ( vraanje onoga to je reeno onome
koji govori. Tako se govorniku prua mogunost da potvrdi ili ispravi ono to je
slua uo i kako je razumio. - drugim rijeima ili dakle vi kaete.. Osim
injenica vano je pokazati interes i za emocije sugovornika tako to emo reenice zapoeti sa ini mi se da se osjea jer
Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija je izraenija meu ljudima koji se poznaju due i esto se deava da umjesto pojedinih rijei nekoj, nama bliskoj osobi, uputimo
samo pogled ili slegnemo ramenima a pritom ta osoba potpuno razumije to
smo htjeli rei.
ELEMENTI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
IZRAZ LICA je najznaajniji jer pokazuje razinu svianja ili razumijevanja,
zanimanja ili ukljuenosti u neto, odraava emocionalna stanja u rasponu
93

od veselja do oaja, pokazuje osjeaje i kad ih osoba eli sakriti.

POGLED koristimo da otvorimo i zatvorimo komunikacijske kanale. U njemu se odraava bliskost, ali moe se odraziti i nespremnost na interakciju.
Izrazom lica i pogledom moemo uspjeno signalizirati drugim ljudima to
od njih oekujemo.
POLOAJ TIJELA I KRETANJE odnosi se na poloaj tijela i udova, nain na
koji osoba sjedi, stoji ili hoda odraava njen stav, osjeaje o samoj sebi i
odnose s drugima. Poloaj moe otkriti toplinu koju imamo prema drugima,
ali i mo i status.
POKRETI su nakon izraza lica najekspresivniji znakovi neverbalne komunikacije. Omoguuju komuniciranje i kada nije mogue uspostaviti verbalnu
komunikaciju. Takoer mogu pridonijeti pojaavanju verbalnih poruka, mogu biti pokazatelji emocionalnog stanja osobe ak i onda kada je mimika
lica pod kontrolom.
PROSTORNA BLISKOST pokazuje stupanj svianja, bliskosti ili razlike u
statusima.
Utvrdilo se da je najea razdaljina u bliskim, intimnim odnosima do 40 centimetara, u prisnim i prijateljskim odnosima izmeu 40 centimetara do jednog
metra, socijalnim odnosima izmeu jednog i tri metra, te u javnosti tri metra i
vie (Hall, 1966.).
DODIR predstavlja krajnji stupanj smanjenja meusobne razdaljine i kao
takav ima ulogu jaanja svake interakcije.
VANJSKI IZGLED alje poruke o naoj osobnosti, drutvenoj pripadnosti,
stavovima, ak i o emocionalnom stanju.
PARALINGVISTIKI ZNAKOVI - emocionalni ton i visina, jasnoa, brzina,
glasnoa, tonost, stanke i zastoji u govoru.
Slaba strana neverbalne komunikacije je manjak jednoznane interpretacije
(smijeak - prijateljstvo i otvorenost ili nelagoda i prikrivanje neprijateljskih
osjeaja). To moe dovesti do nesporazuma u komunikaciji.
94

Vrste komunikacije dijelimo s obzirom na broj ljudi koji ukljuuju.

1. INTRAPERSONALNA KOMUNIKACIJA (komunikacija sa samim sobom):
uimo o sebi, evaluiramo nae postupke, nagovaramo sami sebe na ovo ili
ono, razmiljamo o moguim odlukama koje trebamo donijeti, uvjebavamo poruke koje elimo prenijeti drugima.
2. INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA (komunikacija izmeu dvije osobe):
dolazimo u interakciju s drugim ljudima, uimo o njima, ali i o sebi i o vanjskom svijetu, otkrivamo sami sebe drugima; uspostavljamo, odravamo,
prekidamo (a ponekad i popravljamo) nae veze.
3. KOMUNIKACIJA U MALOJ GRUPI (komunikacija s manjim brojem osoba):
rjeavamo probleme, razvijamo nove ideje i dijelimo svoje znanje i iskustvo.
4. JAVNA KOMUNIKACIJA (komunikacija govornika s publikom): I kad smo
u ulozi publike i kad smo u ulozi govornika: nove informacije i injenice,
uvjeravanje, utjecaj na druge da razmiljaju na odreeni nain odnosno da
promijene svoje stavove ili vrijednosti
5. MASOVNA KOMUNIKACIJA (komunikacija usmjerena na brojnu publiku) :
najee je impersonalna, slui se nekim od sredstava masovne komunikacije, dvosmjernost i mi utjeemo na formu i sadraj medija
95

6. MEUKULTURALNA KOMUNIKACIJA: sve vrste komunikacije, osim intrapersonalne; u kontaktu smo s ljudima iz drugih kultura, iji su obiaji, uloge
i pravila razliiti od naih; uimo razumjeti druge naine razmiljanja i ponaanja, te postajemo svjesni razlika u ljudskom iskustvu
Ciljevi komunikacije
1. Otkrivanje: otkrivamo informacije o sebi; uimo o sebi i drugima; saznajemo nove informacije o stvarima, ljudima i dogaajima
2. Uspostavljanje odnosa: uspostavljanje odnosa; odravanje odnosa; prekid odnosa
3. Pomaganje: davanje konstruktivne kritike,izraavanje empatije, rjeavanje
problema uitelji, terapeuti, savjetovatelji ovu funkciju koriste kao temelj
svoje profesije
4. Uvjeravanje: jedan od najeih ciljeva komunikacije, svakodnevno pokuavamo promijeniti ponaanja i stavove drugih
5. Zabava: prianje viceva, gledanje komedija, prepriavanje zanimljivih pria,
traanje; zadovoljenje motiva ka ugodi; omoguava oputanje i bijeg od
svakodnevnih briga i pritisaka
96

Povratne informacije
Povratne informacije ili feedback pokazuju kako je poruka interpretirana i prihvaena od strane primatelja, kakav utjecaj je poruka imala na primatelja. Mogu se javiti u najrazliitijim oblicima od smjeka ili mrtenja, kimanja glavom,
do verbalnih reakcija ili promjena u ponaanju. Vrlo su vane jer omoguuju
kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije izmeu sudionika.
Vanu vjetinu efikasne komunikacije ini upravo sposobnost itanja povratnih informacija i prilagoavanje poruke na temelju dobivenog feedbacka.
Razlikuju se na 5 dimenzija:
1. Pozitivne Negativne
2. Usmjerene na osobu Usmjerene na sadraj poruke
3. Neposredne Odgoene
4. Slabo kontrolirane Visoko kontrolirane
5. Podravajue Kritike
Svaka povratna informacija je kombinacija svih navedenih dimenzija!
Efikasna upotreba povratnih informacija ukljuuje svjestan izbor du navedenih dimenzija, ovisno o cilju koji elimo postii
Osoba e najbolje prihvatiti nau kritiku ako je pruimo na sljedei nain:
I. POHVALA: Ponite s pozitivnim: s konkretnom pojedinou koja vam se
svidjela (to je ono dobro to elite da osoba zadri u svom ponaanju)
II. KRITIKA/pitanje: Kod izricanja onog to vam se nije svidjelo budite specifini i naglasite da je to va dojam. Prigovor moete zamijeniti pitanjem
kojim traite razjanjenje ili provjeravate svoj dojam.
III. SUGESTIJA: Prijedlog za poboljanje izrecite tzv. JA-porukom: Ja bih u toj
situaciji pokuala napraviti...
97
BILJEKE
98
BILJEKE
99
BILJEKE
100
Sokolgradska 86
10 000 Zagreb, Hrvatska
www.udruga-let.hr
FB: Mladi za mlade II

WEB Vrsnjacki Edukatori06052014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

WEB Vrsnjacki Edukatori06052014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

recimo

Recimo zajedno ne ovisnosti

Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

OPIS PROBLEMA I CILJEVI

Recimo zajedno ne ovisnosti

utvreno je, da veina njih razvija stavove da je trava bezopasna, da uz neke

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

kako predavati ne zainteresiranim ili neposlunim uenicima. Ujedno e

Recimo zajedno ne ovisnosti

raspoloivim resursima i interesu uenika. Naime ukoliko za obradu sadraja u

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Cilj: Upoznavanje sa buduim edukatorima, te ispitivanje njihovih oekivanja i

Recimo zajedno ne ovisnosti

loi profesori. Pritom se mogu prisjetit nekog svog profesora/profesorice.

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Problem 3. to ako sudionici aktivnosti postave pitanje na koje ne znam

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Potiem druge lanove grupe na sudjelovanje u grupnom radu i radim na tome

Potiem komunikaciju u grupi i radim na tome da svi razumiju o emu se govori.

U grupi se volim aliti i poticati dobru atmosferu.

Volim opaati to se dogaa u grupi i ono to vidim koristim da bi poboljao/ la

Doprinosim dobroj energiji u grupi i potiem lanove da aktivno sudjeluju u

Radim na otvorenom rjeavanju problema u grupi kako bi se potaknula bolja

Pitam druge da samu to je u grupi reeno kako bi osigurao/la razumijevanje

Recimo zajedno ne ovisnosti

2. Osoba koja voli poticati

4. Osoba koja voli definirati uloge

5. Osoba koja voli

6. Osoba koja voli voditi kratke

7. Osoba koja voli pratiti

8. Osoba koja voli podizati grupnu

9. Osoba koja smiruje

10. Osoba koja voli provjeriti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Promatra mjeri vrijeme od poetka davanja uputa do zavretka. Biljei

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

PREVENTIVNE RADIONICE KOJE VRNJAki EDUKATORI PROVODE U RAZREDIMA

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

3. proitati priu o osobi koja se susrela ovom vrstom ovisnosti. Kakva je

Recimo zajedno ne ovisnosti

Recimo zajedno ne ovisnosti

2. Osobe koje pokazuju neki oblik ovisnikog ponaanje mogu same