Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Predškolski odgoj i obrazovanje

Kolegij: Metodika elementarnih matematičkih pojmova I

Nastavnik: Prof. dr. Sead Rešić

Seminarski rad

Nastavna sredstva i nastavna pomagala

Student: Dženisa Ćasurović 12-4/17

Nejla Kaltić 12-9/17

Tuzla, novembar, 2020.

Sažetak

Matematika danas ima veliki značaj u ranoj dobi. Razvoj matematičkih pojmova je važno
sredstvo razumijevanja svijeta i okoline. Djeca kroz matematiku ulaze u novi svijet te pomoću
matematike, dijete razvija logičko mišljenje, bogati vokabular te ostvaruje bolju komunikaciju
s okolinom. Uočavanje kvantitativnih odnosa, putem iskustva i logičkih operacija, osnova je
za razvoj matematičkih pojmova. Upravo iz tog razloga je neophodno primijenjivati nastavna
sredstva i nastavna pomagala u procesu početne nastave matematike. Temeljne matematičke
spoznaje se razvijaju kroz neposredan dodir s predmetima u djetetovoj okolini ili
promatranjem modela koji manipuliraju veličinama. Pri uvođenju djeteta u svijet apstraktne
matematike, potrebno je omogućiti što raznovrsniji dodir s konkretnim materijalima, kako bi
uspoređujući različita iskustva mogla doći do općenitijih pojmova i spoznaja o prirodi
matematike. Iz tog razloga, osnovni cilj ovog rada jeste ukazivanje važnosti primjene
nastavnih srdstava i pomagala u početnoj nastavi matematike, kao i ukazivanje na osnovne
razlike između sredstava i pomagala.
SADRŽAJ

1. Nastavna sredstva................................................................................................................1

1.1. Vizuelna nastavna sredstva..............................................................................................1

1.2. Auditivna nastavna sredstva............................................................................................3

1.3. Audiovizualna nastavna sredstva.....................................................................................3

2. Nastavna pomagala..............................................................................................................3

2.1.1. Obrazovna tehnologija..............................................................................................3

2.1.2. Specijalizirana učionica i školska medijateka..........................................................8

3. Igra u ulozi nastavnih sredstava i pomagala........................................................................8

4. Zaključak...........................................................................................................................10

5. Literatura...........................................................................................................................11
 1. Nastavna sredstva

Pod nastavnim sredstvima podrazumijeva se didaktički oblikovana i prerađena stvarnost

(Tomić, 2009).

Postoji više podjela nastavnih sredstava. Profesor Sead Rešić (2013) u svojoj knjizi Metodika
početne nastave matematike nastavna sredstva grupiše u četri kategorije. Prva kategorija
odnosi se na podjelu nastavnih sredstava prema značenjima rada u nastavi gdje ona mogu biti
demonstracijska, nastavno-radna, laboratorijsko-eksperimentalna, manipulativna, operativna,
proizvodna. Druga kategorija se dijeli prema načinu kako učenici percipiraju stvarnost i u nju
ubrajamo auditivna, vizuelna i audiovizuelna sredstva. Treća kategorija se odnosi na
dimenzije nastavnih sredstava: dvodimenzionalna i trodimenzionalna. I na kraju, četvrta
kategorija se dijeli s obzirom na način prikazivanja pojava pri čemu nastavna sredstva mogu
biti statična i dinamična. Koja ćemo nastavna sredstva primijeniti u procesu početne nastave
matematike zavise isključivo od potreba učenika, raspoloživog prostora i mnogih drugih
faktora.

1.1. Vizuelna nastavna sredstva

Budući da djeca predškoslkog uzrasta još uvijek nemaju dobro razvijenu sposobnost čitanja ili
se tek upoznavaju sa slovima, ona većinu informacija o svijetu koji ih okružuje spoznavaju
upravo putem čula vida. Iz tog razloga, primjena vizuelnih nastavnih sredstava u radu sa
djecom predškolskog uzrasta treba biti imperativ svakog odgajatelja.

Ruža Tomić (2009) vizuelna nastavna sredstva dijeli na dvodimenzionalna i trodimenzionalna

nastavna sredstva.

Najčešća su predmeti ili prirodnine ili njihovi dijelovi tipični za određenu skupinu predmeta
ili prirodnina. U njih ubrajamo stijene, vrste tla, rude, biljke ili njihovi dijelovi i slično (Rešić,
2013). Tkođer, primjenjujemo i makete određenih prirodnina ili objekata iz djetetova
okruženja. One rpedstavljaju kopije prirodnina ili objekata i vrlo često su manjih dimenzija u
odnosu na njihove prirodne.
 Slika 1. Primjer trodimenzionalnog vizualnog sredstva

Slika je najčešće dvodimenzionalno sredstvo u nastavi. Ima nekoliko komunikativnih

značenja. Predstavlja mirno vizualno sredtsvo koje može nagovijestiti pokret, istaknuti glavnu
ideju i impresiju. Može se koristiti za spoznavanje pojedinosti ili cjelovitnog prikaza nastavne

građe (Rešić, 2013).

Slika 2. Primjer dvodimenzionalnog vizualnog sredstva

1.2. Auditivna nastavna sredstva

Auditivna nastavna sredstva nam omogućavaju primanje poruke putem čula sluha. Najčešće
se govori o primjeni CD-ova u radu sa predškolskom djecom ili drugih sličnih sadržaja.
Međutim, Rešić (2013) posebno ističe primjenu nastavnikove žive riječi. Živa riječ je
godinama unazad dominirala u tradicionalnoj školi, primjenom frontalnog rada gdje je
osnovni cilj nastavnika bio prepričavanje sadržaja kojeg učenici trebaju zapamtiti.

1.3. Audiovizualna nastavna sredstva

Ova skupina nastavnih sredstava bi trebala biti najčešće u upotrebi. Učenicima omogućava
istovremenu uključenost i aktivnost više čulnih skupina. Takvim nastavnim sredstvima
prvenstveno pripadaju zvučni filmovi, televizijske emisije, multimedija. Nastavnici priznaju
da od ove vrste sredstava najčešće koriste filmove (Ek, 2010). Rešić (2013) kao osnovne
prednosti filma navodi njegovu dinamičnost.

2. Nastavna pomagala

Rešić (2013) nastavna pomagala definiše kao pomoć u korištenju, predstavljanju nastavnih
sredstava u nastavnom procesu.

U nastavna pomagala ubrajamo: materijale, oruđa, uređaje, aparate i drugo, sto pomaže
upotrebu nastavnih sredstava. Nastavna pomagala kojima se služimo u školi možemo prema
složenosti podijeliti na: pribor za pisanje, pribor za crtanje, eksperimentalna pomagala,
instrumenti, aparati, elektronski uređaji, demonstracijska pomagala (Rešić, 2013).

Koja je razlika između nastavnih sredstava i pomagala?

Nastavna sredstva su izvori znanja, objekt spoznavanja, sadržaj poruke koju prenosimo
učenicima pomoću nastavnih pomagala.

2.1.1. Obrazovna tehnologija

Obrazovna tehnologija umrežava najmanje tri sastavnice:

 Nastavna sredstva
 Nastavna pomagala i postupke
  Načine ustrojavanja nastave (Rešić, 2013).

Nastavna tehnologija nastoji odgovoriti na pitanja kako primjenjujemo program

učenja(softwer) i tehniku (hardwer) putem koje program postaje dostupan učeniku (Rešić,
2013).

Program integrira nastavno gradivo, izvore znanja-medije, koji omogućavaju dvosmjernost

komunikacije, sustav zadataka kojima potičemo aktivnosti učenika i tok učenja, te instrument
pomoću kojeg vrednujemo ostvarivanje programa. Elektronska učionica je posebna učionica
na koju se tehničkim uređajima pokušavaju prenijeti neki nastavnikovi zadaci, kao:

 Obrađivanje (izlaganje, informiranje)

 Ponavljanje
 Vježbanje
 Provjeravanje nastavnog gradiva (Rešić, 2013).

Na žalost, elektronska učionica nije naišla na široku primjenu u našim školama jer je dosta
skupa, zahtijeva izradu kvalitetnog programa i dodatno tehničko osposobljavanje nastavnika,
a pojavila su se i nova jeftinija rješenja poput kompjuterske tehnologije(Rešić, 2013).

Nastavna sredstva su didaktički oblikovana izvorna stvarnost. Nastavna pomagala su oruđa za

rad u nastavi matematike. Terminom nastavna sredstva i pomagala označavaju se najrazličitiji
materijalni objekti koji s ekoriste pri učenju i poučavanju u pojedinom nastavnom predmetu.
Upotreba nastavnih sredstava ovisi od stepena i kvaliteta intelektualne razvijenosti učenika
kojima su namijenjena. Učenje je uspješnjije ako se ostvaruje s više komponenata za primanje
informacija. Psihološka istraživanja pokazuju da se najveći broj informacija prima vizuelnom
komponentom, približno 80%, te da su za učenje u školi najvažnije dvije komponente:
vizuelna i auditivna. To je osobitno važno za PNM čije gradivo ne obiluje vizuelnim
obilježjima. Vizuelna komponenta se ostvaruje upotrebom nastavnih sredstava i pomagala,
auditivna najčešće izlaganjem nastavnik, učenika ili nastavnih pomagala. Kada je riječ o
vizuelnom predočavanju u PNM treba razlikovati sadržaj sadržaj vizuelnog prikaza od
sadržaja učenja (Rešić, 2013).

Npr. Sadržaj vizuelnog prikazivanja su npr. Jednakobrojni skupovi (sastavljeni od različitih

predmeta), a sadržaj su prirodni brojevi. Sadržaji vizuelnog prikazivanja usvajaju se
osjetilnim (promatranje), a sadržaji pojmova racionalnim spoznavanjem (mišljenje). Nastavna
sredstva i pomagala moraju poticati i unapređivati učenikovo mišljenje; perceptivni podaci
stečeni promatranjem podloga su učenikovom mišljenju. Ona su samo nužna pomoć koja se
koristi dok je potrebna. Za potrebe PNM postoje različita nastavna sredstva i pomagala koja
se obično dijele na:

1.) Prirodna- sredstva iz neposredne okoline ili ona koja se neznatnim preoblikovanjem
podešavaju nastavnim potrebama;

Npr. Predmeti iz neposredne okoline (klupe, stolice, kreda i sl. Sredstva), predmeti koje
učenici posjeduju (kuglice, sličice, štapići, plodovi iz okoline, knjige, olovke, gumice i
sl.pomagala)

2.) Umjetna-sredstva i pomagala koja su u svrhu učenja posebno konstruirana i

proizvedena; (Rešić, 2013).

Npr. Sredstva:plastične pločice (trouglovi, kvadrati, krugovi), žetoni (različitih boja i oblika),
modeli geometrijskih likova, razna mjerila (za mjerenje dužine, površine, mase, volumena,
vremena), grafička sredstva (crteži, slike, brojne slike), geoplan, štapići u boji, (brojevi u
boji), različie aplikacije za magnetograf, logički blokovi (Rešić, 2013).

U tu skupinu mogu se ubrojiti i ona nastavna sredstva kojima se u učenje unose elementi igre,
a koja se pretežno koriste u vježbanju i ponavljanju. Iako su ta sredstva namijenjena učenju u
PNM , mnoge škole raspolažu njihovim malim brojem. Ono što se većinom koristi, naročito
u prvom razredu je: didaktički materijal: skup predmeta kojima učenici mogu lako
manipulirati. Npr. Kocke, krugovi, kamenčići, plodovi, štapići, trouglovi (od drveta ili
plastike) (Rešić, 2013).

Različite su podjele nastavnih sredstava i pomagala :

 Auditivna
 Vizuelna-manipulativna
 Tehnička
 Kvalitativna
 Kvantitativna
 Kombinirana

A nastavna sredstva dijelimo na:

  Modeli geometrijskih tijela i likova
 Kartice dekadskih jedinica
 Kuglice
 Kockice
 Predmeti iz okoline s određenim svojstvima
 Udzbenici i nastavni listići
 Crteži, slike
 Tablice

Nastavna pomagala dijelimo na:

 Geometijski pribor(može biti i sredstvo)

 Ploča i krede
 Računar
 Grafoskop
 Pano
  TV
 Mjerni instrumenti (može biti i sredstvo)
 Kalkulator

Glavni metodički zahtjevi u služenju didaktičkim materijalima: mora biti kvalitativno

neutralan, sa što manje kavlitativnih obilježja (boja, oblika, veličina, materija), kako ne bi
odvraćali pažnju učenika od kvantitativnih odnosa. Za PNM najprimjereniji su međusobno
slični predmeti. Npr. Kamenčići,štapići, kocke, kvadrati i sl (Rešić, 2013).

 Moraju biti manipulativni , da učenici njime mogu lako i pregledno rukovati

 Ni preveliki ni premali, nego prilagođeni uzrastu
 Ni pretanki, ni okrugli i sl.
 Manja količina
 Upotreba se ne smije svesti na puko fizičko manipuliranje, fizička aktivnost s tim
materijalom postaje sredstvom učenja, tek kada je prati intelektualna aktivnost. (Rešić,
2013).

Svaka aktivnost s didaktičkim materijalom mora biti praćena govornom reprodukcijom, a više
je razloga koji upućuju na takvu upotrebu didaktičkog materijala: Prvi je razlog psihološke
naravi, govornom reprodukcijom materijalna radnja se trasnformira u misaonu, postajući tako
unutrašnjom mentalnom radnjom. Drugi je razlog činjenica da se taj način intenzivira
djelatnost učenikova mišljenja. Uvijek imati u vidu:nastavna sredstva i pomagala nisu sama
po sebi dovoljna da bi se stvorio odgovarajući metodočki model. Pitanje koje se nameće kako
ih ispravno i efikasno upotrijebiti: učitelj treba oamtiti da upotrebom raznovrsnih nastavnih
sredstava i pomagala može i treba pružiti učenicima potreban dinamizam u radu(Rešić,
2013).

2.1.2. Specijalizirana učionica i školska medijateka

Specijalizirana učionica za matematiku je adekvatno uređena prostojira za sve predmete

razredne nastave. U njoj su smještena sredstva za korištenje za nastavu matematike. Školska
medijateka povezana je sa svim učionicama. U njoj se nalaze uređena sredstva koja koriste
sva odjeljenja, svih razreda u školi. Dr. M Stevenović (1998) o multimedijskom paketu
navodi: ” Multimedijski paketi su pripremljeni nastavni materijali s odgovarajućim
programskim sadržajima koji sjedinjuju raznovrsne izvore znanja-medije na primjenu
savremenih socioloških oblika rada, aktivnih nastavnih metoda, uz izmjenjenu funkciju
nastavnika i subjektnu poziciju učenika u odgojno-obrazovnom radu na satu”.

U multimedijskom pokretu se nalazi:

 Nastavno gradivo usklađeno sa programskim zahtjevima

 Različiti izvori znanja
 Različiti savremeni oblici rada
 Aktivne nastavne metode
 Izmijenjena uloga nastavnika
 Učenici su subjekti nastavnikovog rada

Multimedijski paketi imaju veliku pedagošku vrijednost.

3. Igra u ulozi nastavnih sredstava i pomagala

Dobro je poznato kako je igra složeni fenomen koji se određuje vrlo različito. Autorica
Peteh (2008) smatra da su dječje igre svjesna stvaralačka aktivnost tokom koje se
ostvaruje komunikacija između djeteta i stvarnosti koja ga okružuje. Ako se zapitamo koji
je zapravo prvi korak u primjeni igre pri usvajanju osnovnih matematičkih pojmova, to su
svakako radni listovi, a zatim je to primjena igre. Kroz igru možemo govoriti o oblicima,
veličinama i količina,a pa zatim nizati predmete po visini, dužini ili širini. Osmijeh i
veselje u igri čini dijete zadovoljnijim i budi želju za još većim znanjem zbog poticanja na
shvaćanje i razvoj brojnim matematičkih pojmova. Igre se mogu podijeliti prema dobi
djece, prema načinima usvajanja određenih pojmova ili čak prema zadatku koji se želi
postići, npr. usvajanje osnovnih matematičkih pojmova.

Igre možemo razvrstati prema načinu usvajanja na (Peteh, 2008: 29 i 30):

- igre s didaktičkim sredstvima;

- igre uz pokret, muziku i pjevanje;

- društvene igre;

- igre uloga;

- igre memoriranje i

- ostale igre.
4. Zaključak

Nastavna sredstva nam pomažu da dođemo do potrebnih spoznaja o matematici, dok nam
nastavna pomagala uveliko olakšavaju taj proces. Od svih nastavnih sredstava, najznačajnija
su audiovizuelna nastavna sredstva budući da ona aktiviraju većinu djetetovih čula. Različite
su podjele nastavnih sredstava i pomagala. Najčešće ih dijelimo na auditivna, vizuelna-
manipulativna, tehnička, kvalitativna, kvantitativna I kombinirana. Igra predstavlja najvažniju
djeteovu aktivnost pa nam upravo iz tog razloga može poslužiti kao jedno od osnovnih
nastavnih sredstava, ali i pomagala.
5. Literatura

1. Ek, M. Nastavna sredstva kao izvori literarnog znanja. Život i škola, br. 24 (2/2010.), god.

56., str. 156. – 168.

2. Peteh, M. (2008). Matematika i igra za predškolce. Zagreb: Alinea.

3. Rešić, S. (2013).Metodika početne nastave matematike. Tuzla: Papir karton

4. Stevanović, M. (1998). Didaktika. R&S Tuzla

5. Tomić, R. (2009). Metodika nastave matematike. Tuzla: OFF SET