Professional Documents
Culture Documents
FILOZOFSKI FAKULTET
Dramski ili dramsko-scenski odgoj možemo definirati kao oblik poučavanja i učenja
dramskim iskustvom, kao metodu koja je zastupljena u odgojno-obrazovnim ustanovama i
kao skup metoda učenja koje služe u odgojno-obrazovnom procesu.
Dramski odgoj, baš kao i dramska i scenska umjetnost, podrazumijeva sklad jezičnih i
nejezičnih oblika sporazumijevanja, likovne i muzičke elemente, a često se služi i izražajnim
sredstvima plesa, dodajući i svoja specifična izražajna sredstva (Bojović, 2013).
Igra je sastavni dio djetinjstva. To je prirodna i svrsishodna dječja aktivnost koja obogaćuje
djetetov razvoj. Dijete predškolske dobi igra se simboličke igre, gdje stvari namjerno pretvara
u nešto drugo. Autorica Mira Perić Kraljik (2009) ističe kako je motivirajuća i planirajuća
simbolička igra temelj dramskoj igri i da maloj djeci treba ponuditi jednostavnu planiranu
dramsku igru. Ona u svojem priručniku Dramske igre za djecu predškolske dobi iznosi 38
primjera dramskih igara, odnosno primjera simboličke igre. Svaki primjer igre odnosi se na
djetetu poznat događaj kako bi se ono moglo potpuno opustiti i poistovjetiti s likom. Dijete u
igri postaje ono što u stvarnosti nije ili ne može biti. Drugim riječima, dijete ulazi u
simboličku igru i poprima karakteristike svoje nove uloge. Stvara situacije bez prethodnog
planiranja. U toj simboličko/dramskoj igri događaj je stvaran i istinit. To je djetetov odmak od
stvarnosti, sukoba i problema i kroz simboličko/dramsku igru ono jednostavnije govori o
svojem ponašanju. Dramska igra služi rješavanju sukoba, teje uspješnija kada je dijete mlađe.
Predškolsko dijete je otvorenije za novitete i nema srama kao starije dijete.
Ovdje prvenstveno mislim na igre u kojima djeca glume različite uloge, značajne osobe iz
njihovog okruženja a nije rijetkost i da se okušaju u glumi i imitaciji određenih životinja. Još
od najranijih dana, čak i prije nego dijete počne govoriti, učimo ga kako se glasaju različite
životinje. Kroz književnost, djeca se upoznaju sa basnama, malim pričama u kojima su glavni
likovi životinje i koje nose značajnu pouku na kraju (Stanković-Šošo, 2014). Kroz te priče
djeca stiču iskustvo kako životinje žive, gdje žive, čime se to one hrane i upoznaju niz drugih
značajnosti o životinjskome svijetu.
Jedna od prvih priča o životinjama, sa kojom se vjerovatno većina nas tokom svog života
srela, je priča o strašnom psu.
Strašan pas
PAS: Ja sam jako strašan pas. Kad zalajem, kad zarežim, čak i sam od sebe bježim.
PAS: Kud baš ježa! Još da se ubodem. Najbolje bi bilo da odavde odem.
Jadranka Čunić
Ova priča, dijalog između lovca i psa je samo jedan od primjera koje možemo upotrijebiti u
radu s djecom gdje bi ih kroz glumu, pripremu scene i kostima učili o osnovnim
karakteristikama psa i lovca, koje su to njihove osobine i šta je to osnovno obilježje psa, a šta
životinje.
Također, jedan od načina kako možemo razraditi sa djecom ovu priču je postavljanje pitanja,
npr. o kome govori priča, ko su glavni likovi, je li „strašan“ pas zaista opasan, kakve je želje
imao lovac i slično.
Osim priče Strašan pas, u školi ali i mnogo ranije, u vrtiću ili čak u porodičnom domu, djeca
često slučaju kratku pjesmicu koja nosi naziv Lijin oglas a koju je napisao jedan od
najznačajnijih pisaca za djecu, Branko Ćopić.
Lijin oglas
Branko Ćopić.
Kroz ovu kratku pjesmicu o liji, djeca mogu naučiti o tome kakva je to guska, a kakva lija,
gdje one žive, koja od njih ima perje....
Odlučimo li ovu pjesmicu učiniti još zanimljivijom, s djecom možemo smisliti i nesretan
završetak ove pjesme. Možemo promijeniti pjesmu tako što će u njoj glavni junaci biti lovac i
lisica, a pjesma neka se zove Lovčev oglas. Na taj način podstičemo razvoj rkeativnosti kdo
djeteta ali i razvoj mišljenja i logičkog zaključivanja uočavanjem veza i odnosa među
životinjama i njihovog okruženja.
Na primjer:
1. Bojović, D. (2013). Više od igre; Ispričaj mi priču; Dramske metode u radu s djecom.
2. Perić Kraljik, M. (2009). Dramske igre za djecu predškolske dobi. Osijek: Sveučilište
Novi Logos
4. Smajlović, Š., Verlašević, A., Alić, V. (2005). Čitanka s radnim listovima za drugi razred