DJEČJA KNJIŽEVNOST S MEDIJSKOM KULTUROM

Dječja književnost je univerzalna jer postoje slične koncepcije djeteta i djetinjstva u različitim jezicima i
kulturama

Postojanje i elemenata povijesti jezika na kojemu je pisana, društveno kulturne povijesti, promjena i procesa
u okviru neke nacije

Dječja književnost : dijete, namjena, književnost

Narodna književnost:

– uspavanke, pjesmice i neke priče

– Perrault, braća Grimm, Detoe, Saint – Exupery

od 19. st. pisci svjesno pišu za djecu, prilagođavaju tematiku, kompoziciju i stil

Granica dječje i nedječje književnosti je labilna i ovisi o više čimbenika:

– dječjem poznavanju svijeta

– uzrastu kada dolaze do spoznaje i na koji ih način mogu doživljavati i primati

Vrste dječje književnost:

– slikovnice, priče, poezija, romani, igrokazi,književni oblici koji podrijetlo imaju u usmenoj književnosti
( bajke), basne, multimedijalni oblici
– neke su prvenstveno namijene djeci - slikovnica

Književni interesi i dob:

– do 4. godine – slikovnice
– do 4. – 7. godina – bajke, čitaju ih kasnije ( poezija)
– 7. – 8. godina - bajke, priče i poezija
– 8. – 10. godina- realističke pripovijetke, veliki interes za životinje, još postoji interes za dječjom
poezijom, ali se gubi kasnije
– 10. 13. godina – pubertetsko razdoblje – težnja za doživljajima, avanturama
– nakon 13. godine – interes za život vršnjaka u dr. prilikama, zemljama, unošenje probl. tema u knjizi
– književnost za mlade

Dječji pisac i tekst:

– specijalizirani pisci za djecu (Ivan Kušan, Sanja Polak, Sanja Pilić, Mato Lovrak)
– u suvremeno vrijeme velika književna produkcija
– Suvremena dječja književnost – zapostavljanje odgojne funkcije i podređivanje hedonističkoj
konzumentalnosti

Dječja književnost i pedagogija

– dječja književnost pridonosi odgojno obrazovnim ciljevima, ne smije biti pretjerano u funkciji
pedagogiziranja
– treba polaziti od estetskih kriterija i umjetničkih doživljaja
– otpor prema literaturi koja pretjerano pokušava podučavati i odgajati
– suvremeni mediji su rivali književnosti

Utjecaj na čitanje

– škola i obitelj moraju pomoći u formiranju čitatelja i to u što ranijoj dobi jer se kasnije gubi interes,
uspjeh je bolji i odg.-obraz. procesu, jača samopouzdanje
Prednosti ranog čitanja:

– povezanost roditelja i djeteta

– interes za govorno i jezično izražavanje
– usvajanje temeljnog odnosa prema knjizi
– razvijanje komunikacijskih vještina
– razvijanje logičkih sposobnosti
– vježbanje slušanja i pažnje
– razumijevanje osjećaja i razvijanje empatije

SLIKOVNICE

– prva djetetova knjiga

– ne mora uvijek biti književnost
– slikovnica može biti igračka,, karton za slaganje, zbir slika bez teksta ili s tekstom
– može biti i bogato ilustrirana pjesma dječjeg pjesnika ili s mnogo slika i malo riječi prikazana bajka
– u slikovnicama se ostvaruje jedinstvo likovnog i narativnog izražavanja ( slike i priče)
– slikovnice ne treba posuđivati samo prema književnosti vrijednost nego kao cjelinu, odnosno
djelovanje ilustracije zajedno s tekstom
– priče mogu biti ispričane i bez riječi, samo slikama
– ilustracije određuju slikovnice i daju im karakter
– naglasak se stavlja na sliku er se njome izražava glavni dio misli

Funkcije slikovnica

INFORMACIJSKO-
SPOZNAJNA ISKUSTVENA ESTETSKA ZABAVNA
ODGOJNA
*Dijete dobiva *Dijete provjerava *Pomaže za *Slikovnice djeluju * Dijete se uz
odgovore na svoje spoznaje i dobivanje iskustva na djetetovu knjigu treba
mnoga pitanja znanje o stvarima, koja su današnjoj pamet, ali i na zabaviti, trenutci uz
*Postupno se uči da odnosima i djeci nepoznata osjećaje knjigu ne trebaju
je knjiga izvor pojavama te dobiva (život na selu, u *Dijete će rado biti dresura, koja
znanja sigurnost da su oni prošlosti) – posegnuti za knjigu čini
*Dijete postupno ispravni te razmjena iskustava lijepom knjigom i odgojnom
uči razvijati adekvatni između generacija zato su likovi i *Dijete kroz igru
mišljenja, analizu, grafička rješenja upija znanje
sintezu, usporedbu, često jedini i
uopćavanje i najvažniji poticaj
apstrakciju interesa za knjigu
Vrsta slikovnica

1. ABCslikovnice – iz njih se uči abeceda, za svako slovo imamo riječ koja počinje tim slovom
2. Slikovnice koje podučavaju zbrajanje- pomažu učiti osnovne brojeve i zbrajati, obično od 1 do 10.
(učenje u sat, mjeseci u godini, dani u tjednu..)
3. Pojmovne slikovnice – potiču usvajanje jednostavnih pojmova, slike bez riječi : boje, godišnja doba,
životinje, oblici, predmeti
4. Slikovnice koje zahtijevaju dječju aktivnost – traže fizičku aktivnost pri čitanju :otvaranje prozorčića,
traženje skrivenog predmeta
5. Slikovnice za početničko čitanje – tekstovi kratki, jasne i kratke rečenice, ilustracije
6. Pop-up slikovnice (3D ili reljefne) – isticanje oblika
7. Problemske slikovnice – donose svakodnevne probleme s kojima s djeca suočavaju te način rješenja
istih
 BAJKE

- prvotno se nisu pripovijedale djeci ili nisu bile namijenjene isključivo djeci (Perrault, Grimm,
Andersen)
- brojna su proučavanja bajki s različitim pristupom

Vladimir Propp – Morfologija bajki

- strukturalističko proučavanje bajki

- proučava strukturu bajki, izdvaja sastavne dijelove i prema njima uspoređuje bajke
- funkcija bajki –osnovna jedinica proučavanja bajki

Bruno Bettelheim – Smisao i značenje bajki

- psihoanalitičko proučavanje bajki

- bajke se smatraju žanrom koje je mehanizam razrješavanja dubinskih prijepora u pojedincu ili
društvu
- smatra da bajke mogu pomoći djeci u savladavanju psihičkih problema odrastanja i integriranja
osobnosti
- knjiga ostvarila veliki utjecaj, ali mnogi su zaključci danas osporeni

Raslojavanje bajki:

1. klasične
2. moderne ili autorske
3. bajke u 20. i 21. st

1. KLASIČNE BAJKE

- Autori : Charles Perrault, Jeanne – Marie Leprince de Beaumont, Jacob i Wilhelm Grimm
- jedinstvo stvarnog i zamišljenog svijeta
- stereotipna kompozicija
- sukob dobra i zla i pobjeda dobra
- postojanje uvjeta i kušnje
- ponavljanje radnje i dijaloga
- odgođena nagradom
- prepoznatljivi likovi i mjesta radnje
- neobjašnjivi događaji, čarobni predmeti i riječi

2. MODERNE ILI AUTORSKE BAJKE

- Autori: Hans Christian Andrersen, Oscar Wilde, I. B. M., Vladimir Nazor

- nisu nužno shematične i zadane
- opisi likova, mjesta, vremena su sadržajniji i bogatiji
- likovi su individualizirani i kompleksniji
- izostavljanje nagrade ili kazne

3. BAJKE U 20. I 21. STOLJEĆU

- otvaranje eksperimentiranja – od redefiniranja bajkovitih rekvizita do destrukcije temeljnih odrednica

žanra ( Kaktus bajke – Sunčana Škrinjarić)
 - pojavljuju se aktivističke adaptacije bajki ( prerade bajki u nove medije koje preispituju svoj podtekst,
aktivistički odnos prema uporabama bajki u popularnoj kulturi i očekivanje angažmana od čitatelja)
- model nove bajkovitosti- strukturni i stilski odmaci od suvremenog modela žanra ( Nada Iveljić i
Višnja Strahuljak)

Charles Perrault

- utemeljitelj umjetničke bajke – prijelazni oblik

- 1697. Priče iz drevnih vremena
- nadahnuće u usmenoknjiževnim bajkama i pričama
- zapisane bajke dotjerivao i prilagođavao svom vremenu
- Ljepotica iz usnule šume, Crvenkapica, Vile,Modrobradi, Pepeljuga, Mačak u čizmama
- priče namijenjene salonima?? i odrasloj publici
- otvaraju pitanje o položaju žena – pasivne, lijepe i trpe nasilje

Jacob i Wilhelm Grimm

- 1812. Dječje i domaće bajke - Dječje i domaće bajke ( Dječje i kućne bajke, Dječje i obiteljske bajke
)
- Pepeljuga, Snjeguljica, Trnoružica, Ivica i Marica, Vuk i 7 kozlića, Matovilka
- temelji na predlošcima koji su pisani i nemogu se smatrati zapisima usmene književnosti, iako su to
sami autori isticali, oni su u velikoj mjeri tekstove revidirali i prerađivali da se mogu smatrati
autorskim bajkama
- bajke im se smatraju klasičnim bajkama jer su braća Grimm stvorila stil njemačke bajke

Hans Christian Andersen

- poveo bajku novim putem, proširio tematiku i dao joj osobni pečat
- sam za sebe je rekao „ružno pače postalo je labud“
- Ružno pače, Mala sirena, Postojani kositreni vojnik, Djevojčica sa šibicama

MEDIJSKA PISMENOST

Mediji – sredstvo prenošenja poruke

Podjela medija:

1. Prema načinu recepcije

 auditivni – njih slušamo ( radio)

 vizualni – njih gledamo (novine, fotografije)
 audiovizualni – vid i sluh ( TV , internet)

2. prema načinu distribucije:

 elektronički – za njih na treba struja (radio, TV, mobtel)

 tiskani – novine, časopisi, knjige , letak

3. prema načinu financiranja:

 javni – pretplata, reklame, državni proračun; mora biti za svakoga po nešto jer svi to plaćaju
  komercijalni – reklame; sadržaj koji privlači publiku

Medijska pismenost – sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja oruka sredstvom medija

Medij kao pozitivan izvor informacija i zabave uz uvjet usvajanja vještine i znanja

Razvijena društva potiču medijsko opismenjavanje

Masovni mediji – djeluje na široku, heterogenu publiku

Danas kada govorimo o medijima, najčešće mislimo na masovne medije (internet, tv, radio, novine)

Medijska pismenost :

 Tehničke vještine : korištenje računala, TVa, znati njihove funkcije

 Kritičko mišljenje : promisliti o informacijama
 Vanjski čimbenici : nekakvi projekti , udruge na temu poticanja medijske pismenosti
 Sudjelovanje: mogućnost sudjelovanja u medijskom prostoru

Medijski utjecaj

 razvijanje mišljenja o pozitivnim i negativnim utjecajima medija

 Nije najvažnije što gledamo, slušamo, čitamo nego kako i na koji način to činimo tj. tko to čini
 Kratkoročne i dugoročne posljedice utjecaja medija: znanje, oblikovanje misli
 fiziološke reakcije – lupanje srca, viši tlak, adrenalin

Pozitivni aspekti korištenja medija:

– Informiranost
– obrazovanje i odgoj kroz poučavanje i zavijanje intelekta i emocija
– poticanje na radoznalost i motivacija
– širenje multikulturalnosti
– zabava
– utjecaj na stvaranje identiteta pojedinca

Negativni aspekti korištenja medija:

– psihički i fizičko nasilje, racionalno i iracionalno, aktivno i pasivno – golema količina nasilja u
medijima
– Države potpisnice neka svim odgovarajućim zakonodavnim, administrativnim, društvenim i
odgojnim mjerama štite dijete od svih oblika tjelesnog i društvenog nasilja

Glavno pitanje:

– povećava li nasilje u medijima agresivnost kod djece, povećava li stupanj nasilja u društvu?
– različita mišljenja o utjecaju nasilja: imitacije, uznemiravanja, katarza, neosjetljivost

KNJIŽEVNOST ZA MLADE

- Tema odrastanja i problemi u tom razdoblju

- Ulazak u pubertet – promjena književnih interesa
- Likovi tragaju za vlastitim identitetom
 - Početci književnosti za mlade - - dominiraju ljubavne teme
- Kasnije razvoj tabu tema i teških tema- zagađenje okoliša, rasne diskriminacije, ženska emancipacija,
solidarnost sa zemljama trećeg svijeta, spolnost, bolesti (hiv), smrt i dr.
- Mijenja se slika obitelji- neuspješni roditelji, prezaposleni, loši odnosi u obitelji, slom tradicionalnih
vrijednosti

Karakteristike književnosti za mlade

- Jezične i stilske promjene u odnosu na dječju književnost

- Otklon standardnog jezika ( žargonizmi, barbarizmi, anglicizmi)
- Opozicija mi / oni – opozicija prema autoritetima ( roditelji, profesori)
- Mladi se afirmiraju svojim jezikom i kulturom

Početak

- Svjetska književnost – Lovac u žitu – Salinger

- Hrvatska književnost – Sedmi be ( Joža Horvata), Smogovci ( Hrvoje Hitrec), Maturanti ( Ivica Ivanac)
- Nada Mihelčić – Zeleni pas
- Miro Gavran – Pokušaj zaboraviti, Zaboravljeni sin
- Jasminka Tihi Stepić – Imaš fejs? Ljeto na jezeru Čiču

Zeleni pas

– četiri nagrade 2009.

– ovisnost o drogama
– drugačija perspektiva pripovjedača
– prosječna obitelj
– dvije vrste problema – unutarnji i vanjski
– stigmatiziranje društva
– kritika društva i predrasuda

Imaš fejs?

– Nagrada Mato Lovrak za najbolji roman 2011

– Suvremena problematika ponašanja na društvenim mrežama
– problematika odgoja u obitelji – različiti tipovi obitelji
– Utjecaj medija i vršnjaka na izgradnju identiteta

DJEČJI ROMAN

– Slojevita pripovjedna vrsta dj. književnosti u kojemu si glavni likovi djeca sa svim svojim doživljajima,
strepnjama i nadama
– važni su recipijenti i njihove sposobnosti

STRUKTURNI ELEMENTI:

 fabula
 likovi
 pustolovnost
 dječja igra
  stilski elementi : jednostavnost i humor

FABULA:

– konzistentno, pregledno nizanje radnje

– prilagođena čitateljima – uzrast, psihički ustroj, čitalačke sposobnosti
– u suvremenoj dječjoj književnosti javljaju se fabulativna obilježja koja traže zahtjevnijeg čitatelja i
približava se nedječjoj književnosti
– npr. Tko vjeruje u rode još?
– Određuje je prostor i vrijeme
– 2 prostorna kompleksa: 1. ruralni (Lovrak), 2. Urbani ( Kušan, Hitrec)

LIKOVI

– kolektivni likovi: družbe, klape ( Lovrak, Hitrec, Kušan, Twain, Molnar)

– glavni lik je lik vođe koji svoju individualnost potvrđuje unutar klape kao najsnažniji i najinteligentniji
( Lovrak, Kušan)
– pretežu likovi iz ruralne zbilje, ali pojavljuju se i likovi koji su spoj ruralnog i fantastičnog ili su
fantastični ( Iveljić)
– likovi se unutar družbe predstavljaju djelovanjem i u igri
– optimistični, radoznali
– česta hiperbolizacija – važno obilježje dječje proze
– HUMOR
– karakterološka polarizacija (dobro-zlo, crno- bijela tehnika, npr. vlak u snijegu)
– djeca- nositelji su zbivanja i i reprezentiraju u dječji senzibilitet, u središtu su , razvijaju radnju
– pojavljuju se i likovi odraslih
– lik starijeg – učitelj – moralna vertikala i zalog didaktičnosti u tekstu
– likovi životinja – antropomorfizirane npr. Višnja Strahuljak- Don od Tromeđe – skladnost sudbina
Životinja i djece, Maja Gluščević – Ivin Vučko, Bijeg u Košari, Klopka za medvjediće

Igra :

– na tematskom planu
– na razini stila ( H.Hitrec – Smogovci, Vama romančić meni honorarčić)

Pustolovina i akcija:

– naglasak fabuliranju
– jednostavnost – na svim razinama ( strukturi, gradnji likova, izričaju)