Dječja književnost- Skripta

Što je dječja književnost?

- književnosti treba pristupiti kao estetskom predmetu – Kant

- poetska funkcija jezika- Jakobson

- funkcionalne I nefunkcionalne knjige

- ne funkcionalne su namjenjene za zabavu I razonodu a funkcionalne poučavanju

- obilježja dječje književnosti: jednostavnost, dječji likovi (ne moraju uvijek biti djeca) i namjena

- Dječja književnost je dio književnosti koji obuhvaća djela koja odgovaraju dječjoj dobi i potrebna su
za estetski i društveni razvoj djece

Radikalna dječja književnost

- Kimberly Raynolds: Radical Childrens Literature

- u analizi treba ići dalje od pedagoških i povijesnih činjenica, a dječja književnost promatra se kao
ona koja prenosi kulturne vrijednosti i odgaja djecu, izbjegavcanje vulgarnog jezika i ozbiljnih i
provokativnih tema kao što su nasilje i seksualnost

- radikalna književnost susreće mlade čitatelje s novim riječnikom, novim idejama i slikama kojim
pomaže da misle i postavljaju pitanja o svijetu

- daje otisak kulture u kojoj živimo ili alternativni način življenja

Povijest predodžbi o djetinjstvu

- dobne stepenice, slikovni prikazi ljudskog odrastanja i starenja

- povjesničari su se prvi počeli baviti proučavanjem djetinjstva

- Philippe Aries- 1960.- dijete je obiteljski život za starog poretka

Njegove glavne teze o djetinjstvu:

1. djetinjstvo je kao kao kategorija otkrivena u novom vijeku

2. srednji vijek nije poznavao djetinjstvo, djeca su bila mali odrasli

- ,,Dijete je u 17. St. Bilo ignorirano, u 18. Otkriveno a u 19. Je postalo tiraninom''

- prezentizam je tumačenje događaja i pozicije suvremenosti

- Aries je osvjestio da je djetinjstvo povijesno pormjenjiva te društveno i kulturno konstruirana

kategorija

- pokrenuo je novu granu povijesnih i društvenih istraživanja u čijem je središtu bilo djetinjstvo
- Lawrence Stone: The family sex and marriage- prikaz povijesti o obitelji u Velikoj Britaniji

- 2 ključno novovjekovna procesa koja su dovela do promjene shvaćanja djetinjstva:

1. razdvajanje djece i odrslih, stvaranje specifičnih prostora za djecu

2. obiteljska zajednica povezana domaćinstvom, preraslo u zajednicu povezanu krvnim srodstvom

- krajem 18. A pogotovo u 19. Stoljeću država preuzima javnu skrb o djeci

- Chris Jeniks: 2 predodžbe o djetetu kroz povijest

1. Dionizijsko dijete: dijete zlo, pokvarljivo i inherentno i odrasli ih trebaju držati pod kontrolom kako
ne bi skrenuli na krivi put

2. Apolonsko dijete: anđeosko, nepokvarljivo i nevino dijete, predstavlja najbolje u čovječoj naravi, i
odrasli ga trebaju podupirati, ohrabrivati i omogućiti razvoj njihovom potencijalu

- Paratekst: odnosi se na tekstualnu i drugu vrstu prezentacijskih elemenata koji nisu integrirani dio
teksta, nor. Autor, predgovor, ime nakldanika, naslov, podnaslov, korice- dijeli se na peritekst i
epitekst

Peritekst- elementi koji su u izravnom kontaktu s teksom npr. Naslov

Epitekst- oni elmenti koji se bave tekstom npr. Recenzije i kritike

Fokalizacije

1. nefokalizirani pripovijedni tekst- klasični pripovijedni tekst sa sveznajućim pripovijedačem

2. pripovijedni tekst sa unutarnjom fokalizacijom- tekst iz perspektive lika

3. tekst sa vanjskom fokalizacijom- junak djeluje pored nas, ali mi nikad nismo u mogućnosti upoznati
njegove misli i događaje

Minimalni kriterij- mogućnost da se neki pripovijedni segment prepiše u 1. Lice

Polje dječje književnosti

Nakadnici za djecu

U 18. St. Se povećava broj tiskanih knjiga u Europi

- specijalizacija nakladnika za djecu u hrv. Se prati od 19. St.

- Kolo mladih rodoljuba 1836. Kasnije Zbor duhovne mladeži Zagrebačke

- Lavoslav Hartman i Stjepan Kugli- od sredine 19. St do 1945. Objavili više od tisuću knjiga u nekoliko
biblioteka, Hrvatska biblioteka za mladež, Spisi za mladež i Pirpovijesti djeda Nike

- Hrvatski Pedagoški književni zbor, Knjižnica za mladež (1878-1945)

- u drugoj polovini 19. St najveći je nakladnik Mladost koji pokreće biblioteke Vjeverica (1957-1998.)
Jelen (1957-1989),

-Školska knjiga i bibilioteka Modra lasta

Dječje knjižnice

- osnovnoškolske knjižnice i knjižnice sa pristupom javnosti

- prvi dječji odjel otvoren u GNK 1950.

- 1954. Izlazi prvi lektirni popis, do 1972. Se definirao

Nagrade za dječju književnost

- prve nagrade su u prvoj polovici 20. St: Plaketa Newberry u SAD, i plaketa Carnegie u Velikoj Britaniji

- prve nagrade u hrv. Na prijelazu iz 60. U 70. Nagrada Grigor Vitez 1967. Nagrada Ivana Brlić
Mažuranić (1971- 2000., za tekst i ilustraciju)

- nagrada Mato Lovrak 1993.

- nagrada Anto Gradaš 2007.

- Ovca u kutiji 2006., nagrada za najbolju dječju slikovnicu, ima odrasli i dječji žiri

- najpoznatija međunarodna nagrada je nagrada Hans Christian Andersen 1956.

Cenzura u dječjoj književnosti

- sadržaj koji ne korespondira sa uspostavljenim društvenim, političkim, vjerskim ili nekim drugim
autoritetom ili poretkom

- sadržaj koji se u danom trenutku smatra potencijalno nerazumljivim, nedoličnim ili zastrašujućim

- prve književne kritike u 19.st.

- specijalizirani časopisi za dječju književnost: Umjetnost i Dijete

- kolegij od 60.
- prva monografska studija o dječjoj književnosti: Milan Crnković 1967.

Autor i čitatelj

- djeca kao autori dječje književnosti, najzasupljeniji su u dječjim časopisima druge polovice 20. St

- Radost, Smib i Modra lasta

- kolektivno ili višestruko autorstvo

- lektori, prevoditelji, urednici slobodnije interveniraju u tekst dječje knjićevnosti nego u nedječju
književnost

- autor nema povlašteno mjesto jer je čitatelj usmjeren na naslov i sadržaj

- anonimnost- autori nisu trebali navoditi svoje ime ili se ime izgubilo lančanim prijevodima

-Hans Herno Ewers- višeadresatska književnost

Jednoznačno višeadresatska književnost- čitatleji se razlikuju s obzirom na vanjske značajke, ne s

obzirom na recepciju djela

Dvoznačno višeadresatska- čitatelji se razlikuju i po vanjsim i po recepciji djela

- dvoznačna književnost su tekstovi koji su naizgled samo orijentirani djeci

- časopis Mladost je usmjeren na seljačku i radničku djecu u katoličkoj Hrvatskoj

- Miat Stojanović- Uprave za dobro i kreposno vladanje

Žanrovi dječje književnosti

- Matthew Grandby: Basna, poezija, moralistička i poučna priča, školska priča, obiteljska prtiča.
Fantastcna i pustolovna prica

- Milan Crnković

1. glavne vrste dječje književnosti: priča, poezija, pripovijetka i roman o djetinjstvu

2. granične vrste dječje književnosti: basna, priča,m pripovijetka, roman o živpotinjama te

avanturistički roman sa fikcionalnim i nefikcionalnim

-Priča- nerealističan, fantastičan tekst; odstupanje od stvarnosti

-Pripovjetka- ostaje u okvirima stvarnosti, poučljivost, shematičnost i stalni likovi

-Igrokaz i ma tekstualnu i izvedbenu dimenziju

Obilježja: kratkoća, dosjetka, obrat i pouka

-Strip u svijetu ima tri velikatržišna i umjetnička žarišta: SAD, Japan, Europa

- Hrvatski strip- Andrija Mavrović, Ivica Bedrijanec, Krešimir Zimunić

-1992. prvi hrvatski superjunak- Super Hrvoje

- Hrvatski stripovi: „Oko“, „Mickey strip“, „Zabavnik“

SLIKOVNICA

- Suvremena slikovnica- dvojno vizualni-verbalni diskurs, trodimenzionalnost, interaktivnost,

specifično čitateljstvo i relativno mali broj stranica

-Intermedijalna ili interdisciplinarna naratologija proučava slikovnice

-Drama okretanja stramica- značenjska napetost slikovnice odvija se u njenoj cjelini, a ne na

pojedinim stranicama. Sadrži verbalni i vizualni diskurs

-Semiotički i narativni pristup slikovnici

Pery Nodelman- ikonička i simboliča reprezentacija

Marija Nikolajeva i Carol Scott „How picturebooks work“- umjetnički oblik koji počiva na dvije vrste
komunikacijske razine: ikoničke-slike, ilustracije i konvencionalne:teks

-Ikonotekst- ukupnost značenja koje nastaje u tom procesu

-Teme: dječji svijet, životinje, prijevozna sredstva, ABC, fantastika i sport

-Slikovnica- carstvo odgojnih stereotipa

Dječji roman

-1978. Prva studija o hrvatskom dječjem romanu- Ivo Zalar

-Ključne odrednice dječjeg romana(Zalar): glavni likovi su djeca, upučeni su dječjem čitatelju,
tematski su okrenuti dječje svijetu i djetinjstvu.

-Marry Louise Alcott- „Male žene“ 1868.- realistički roman koji se razvija iz moralističke pripovjesti

-Johanna Spyri; „Haidi“ 1881.

-Prvi hrvatski roman „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ 1913.

-prije toga 23 prijevoda dječjih romana 1796. Antun Vranić „Mlajši Robinzon“

Lovrakovo doba

-1933. „Djeca velikog sela“- „Vlak u snijegu“, „Družba Pere Kvržice“

-Tip realističnog romana- socijalne razlike bogatih i siromašnih, selo i seoska djeca

-Obiteljski roman „Zlatni danci“ Jagoda Truhelka

- 80-e procvat žanrovskog dječjeg romana

-Biblioteke dječjih romana: Vjeverica, Jelen, Hit junior

Bajka

-Čudesna pripovjetka, etimološki povezna s riječima bajat, basna

-Druga polovica 20.st.- bajka kao književna vrsta u današnjem smislu

- Braća Grimm- „Dječje i kučne bajke 1812-1815

- Bajke nisu oduvijek bile namjenjene djeci, u predindustrijskim društvima zapadnog kruga na djecu
su bile usmjerene priče o životinjama, priče upozorenja i dječje pjesmice

- Stalne uloge: protivnik, darivalac, pomočnik, traženi lik, pošiljatelj na putovanje, junak, lažnik junak-
Vladimir Propp

-Čudesno je u bajci element radnje-Max Luthl

- Psihoanalitički pristup bajci- bajka se tumači kao odraz i mehanizam razrješavanja dubinskih
prijepora u pojedincu ili društvu

- Jack Zipes- proučava evoluciju bajke i njezinu socijalnu i političku ulogu u procesu civilizacije

- Bajka u hrvatskoj književnosti:

1508. „Bajka o djevojci bez ruku“ Vladimir Nazor

1913. Istarske priče“ Vladimir Nazor

Ivana Brlić Mažuranić „Priče iz davnice“ 1916.

- Hans Christian Andersen- začetnik autorske bajke

-aktivističe adaptacije bajke- prerade bajki

-Dječja fanstastiča priča- moguće je odrediti vremensko-povijesni okvir, likovi su individualizirani,

dvodimenzijalnost, prikazuje realno i fantastično, onostrano izaziva neodlučnost čuđenje i
zaprepaštenje

-Bajka- onostranom se ne čude ni čitatelji ni likovi, jednodimenzijalni,

Dječja poezija

- Dječja pjesma u kontekstu usmene književnosti, melodičnost, ritmičkog govora i vrlo rane dječje
recepcije- Milan Crnković

- Dalibor Cvitan- objavio opsežnu uvodnu studiju o antologiji dječjeg pjesništva „Vjenčnotraž“
- TOTEMIZIRANJE TEME: nastojanje dječjeg pjesničkog govora da se iskaže temama, sadržajima ili
motivim

- Obilježja:

1. poezija reduciranih literarnih aluzij i metafora bliskih djetetu

2. ritmičnost, zvučnost, melodičnost

3. maštovitost tj. Okrenutost poezije prema svim osjetilima

4. igra, vedrina, narativnost

5. izvedbenost- ples ili drugi oblici dječje igre su neizostavna pratnja uz poeziju

6. izostavljanje logičkih veza među motivima- temeljni nositelj smisla je pojedini motiv

- 1986. Tanja Perić Polonijo objavljue prvi lektirni izbor usmenog pjesništva „Šumi šumi, grmi grmi“

- uspavalice, brojalice, rugalice...

-bojalice ili basme- najmenjene zaštiti ili oslobađanju od bolesti, zlih duhova i uroka

- Crnković „Hrvatske malešnice“

- dječja poezija u 19.st: epigonstvo, didaktičnost, prigodničarstvo, rodoljublje, klišeiziranost motiva,

patetičnost, metrička razvedenost

-Funkcionalna poezija s prevratom i nedisciplinom koje afirmira jezično i ludističko

FUNKCIONALNA- Pedagoški funkcionalna; dobrohotna autoritarnost koja prelazi u prikazivanje dječjih

nestašluka, ne samo kao loših i pogrešnih, nego i kažnjivih: Dionizijska predodžba djeteta: „Dobro
jutro“- Milka Pogačić

JEZIČNO I LUDISTIČKO- Grigor Vitez, Zvonim Balog: inovatorski i radikalizirajući potencijal njihove
dječje poezje- pojmovi apsurda i nonsense

POEZIJA PREVRATA I NEDISCIPLINE- predodžba o strašnoj djeci, neposlušnoj, egoističnoj i divljoj.

Oslanja se na paradigmu straha i smrti

- U suvremenoj dječjoj poeziji- dominacija funkcionalizirane i ludističko –jezične poezije

ANIMALISTIKA

- životinje se javljaju skoro u svim žanrovima

- Crna pedagogija- upozorava se djecu da ne budu okrutna prema životinjama

- Krunoslav Kuten, Vesna Parun, Zlata Kolarić Kišur

- Luko Paljetak „Miševi i mačke naglavačke“ 1973.

-Političek implikacije- predodžbe o srodnosti djece i životinja- povezivanje djece i životinja- oni koji su
na vrhu ljestive smatraju se udaljenijim od životinja, dok se niža bića automatski označavaju bliže
prirodi

ADOLESCENTSKA KNJIŽEVNOST

- književnost koja svog implicitnog čitatelja konstruira u dob koju određuje kao adolescentsku

- Gudions- mladost kao dobna faza ali kao i društba grupa

PUBERTET- biološki određen i obilježen procesima spolnog sazrijevanja

ADOLESCENCIJA- duža faza razoja koja započinje pubertetom, a kraj društveno i kultuno varira

- koncentrira se na psihološki i mentalni razvoj likova, fokus na temama koje su neprikladne dječjim
romanima

- teme: autonomija, identite, sazrijevanje, razvoj, borba identiteta, od 70-ih sex i veze, raspad obitelji
nasilje

- „Lovac u žitu“, „Fifteen“, „Autsajderi“

- U suvremeno vrijeme- književnost za mlade i odrasle, crossover književnost

- Crossover književnost- nadilazi granice svoje prvotno namjeravanje čitateljske publike npr. Dječju
knjižđevnst čitaju odrasli i obrnuto. „Mali Princ“, „Hobit“, Harry Potter“, „Alica u zemlji čudesa“

- Zora Ruklić „Iz dnevnika jedne djevojčice“- revolucionarna omladina 1911. 1912.

- 1923. Ivana Brlić Mažuranić „Knjiga omladini“- vraća se tradicionalnoj, konzervativnoj slici
uklopljene mladosti

- Horvat „Tridesete“, „Sedmi be“- nova ljevičarska kultura

- Modra lasta izlčazi 60./61