METODIKA HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Literatura:

1. V. Velički, I. Katarinčić (2011) – Stihovi u pokretu – malešnice i igre prstima kao poticaj
za govor (imam doma kupljenu knjigu)

2. Čudima- Obradović, M. (2002) – Igrom do čitanja

3. B. Petrović-Sočo (1998) – Dijete, odgajatelj, slikovnica

4. V. Velički – Pričanje priča, stvaranje priča. Povratak izgubljenomu govoru.

5. D. Zalar, M. Boštijančić, V. Schlosser (2002) – Slikovnica i dijete 1. i 2.

6. V. Štanger-Velički, B. Blažević – Svjetiljke za dječju dušu (1999) – imam doma

Dopunska knjiga – D. Zalar (2002) – Poezija u zrcalu nastave

26.11. – pišemo na nastavi pisanu pripremu, po 5 u grupi

1. BRZALICE / JEZIKOLOMKE

- u razvijanju kulture govora brojalice mogu biti predložak za gramatičko – pravogovorne

vježbe – svladavanje gramatičkih i ortoepskih problema

- primjeri brojalica (pogodne za pravogovorne, artikulacijske vježbe) – Četiri čavčića na

čunčiću čučeći cijuču, Sini sjajno sunce s istoka, Krt u trku krt u trku krt u trku

2. POSLOVICE I ZAGONETKE

- imaju veliku odgojno-obrazovnu vrijednost

- upotrebljavaju se u metodičkoj praksi počevši od dječjeg vrtića

- bogat su materijal za razvijanje mišljenja u predškolske djece, aktiviraju misaone procese,

uspoređivanje, zaključivanje. Obogaćuju iskustva i spoznaju, razvijaju određene psihičke
funkcije i odgajaju.

- potreban pravilan izbor poslovice ili zagonetke koji odgovara dječjoj dobi i psihičkim
misaonim aktivnostima djece

- odgojitelj svojom metodičkom sposobnošću mora probuditi interes za ove književne vrste
POSLOVICE

- POSLOVICA – sažeta, duhovita, oštroumna i slikovita izreka, misao zasnovana na

životnom iskustvu i potvrđena brojnim primjerima u životu pojedinca i zajednice
(„Čistoća je pola zdravlja.“, „Bolje spriječiti nego liječiti.“)

METODIČKI PRISTUP POSLOVICAMA:

Poslovice se primjenjuju na različite načine:

1. Povezani pristup – određenu poslovicu ukomponiramo u naš svakodnevni rad s

djecom – igru, razgovor, šetnju, grupni rad – ali ta primjena ne smije biti mehanička
već jednostavna prirodna i smišljena. Može poslužiti kao uvod u zajednički rad, može
biti istaknuta u nekom tekstu ili zaključak na kraju dana.
2. Cjelovit pristup – određeno vrijeme posvećujemo samo poslovici i njezinu
značenju. To je prvo upoznavanje s pojmom poslovice. Koristimo jednostavan
razgovor o tome što nam poslovica poručuje – korištenje aplikacija

- Svojim sadržajem moraju biti jednostavne i upućivati na pojmove i odnose koje dijete može
razumjeti (zdravlje, pravda i nepravda, priroda, prijateljstvo i sl.)

- Djeca trebaju upamtiti nekoliko poslovica koje razumiju

- Navesti djecu da razmišljaju i kažu što misle o sadržaju poslovice

- Slikovit materijal pomaže da shvate poslovicu, lakše je zapamte i shvate povezanost između
riječi i slike

- postupnim i kontinuiranim radom poslovice postaju sredstvo razvoja logičnog mišljenja

ZAGONETKE – kraće izreke u kojima se misao, predmet, radnja ili događaj ne prikazuju
izravno nego u obliku metafore, pa treba pogoditi što zapravo ponuđena slika znači i gdje je
njezin smisleni izvor.

- „Igle ima krojač nije. Tko je to? Što je to?“ (Jež)

- „U proljeće odmaram te, u ljeto hladim te, u jesen hranim te, a zimi grijem te. Što je
to?“ (Drvo)
- „Zvono je, a ne zvoni!“ (Visibaba)
METODIČKI PRISTUP ZAGONETKAMA

- Bude dječju maštu, obogaćuju pamćenje, upućuju na samostalno izražavanje, na

uočavanje logičnog slijeda, na brzinu reagiranja
- Zagonetke su sredstvo u ostvarivanju zadataka intelektualnog odgoja
- Da bismo predškolsko dijete doveli u svijet zagonetki i da bi se razvije misaone
sposobnosti, ono mora imati određeno znanje – manje se upotrebljavaju u mlađoj i
srednjoj grupi, a više u starijoj
- U igri i radu s predškolskom djecom razlikujemo zagonetne igre i verbalne zagonetke
– do verbalne zagonetke dolazimo raznim zagonetnim igrama (zagonetka trgovina,
zagonetna slika, glazbene zagonetne igre)
- U procesu upoznavanja zagonetke dijete u prvoj fazi upoznaje verbalne zagonetke uz
pomoć konkretnih predmeta, zatim uz pomoć slika, a tek na kraju se oslanjamo samo
na riječi
- Zagonetke mogu zadavati odgajatelji, djeca, odgajatelji i djeca zajedno
- Treba početi s jednostavnim zagonetkama, iz bližeg djetetovog okružja
- Iznoseći zagonetku odgajatelj može dati dopunsko objašnjenje, ali ju djeca moraju
sama odgonetnuti

MALEŠNICE (Milan Crnković)

- Pučke dječje pjesmice

- U svijetu poznate pod nazivom nursery rhymes
- Stvaraju ih sve kulture svijeta
- Prvi pjesnički tekstovi kojima se dijete susreće
- Stvaraju ih odrasli nadahnuti ponašanjem djeteta i zadovoljavajući njegove potrebe
- Najčešće proizlaze iz igre u kojoj dijete aktivno sudjeluje
- Povezuju riječi, pokrete i aktiviraju sva osjetila

„Kad je prekineš, nestala je….“ (tišina)

Metoda postupnosti: jednostavno  složenije

PRVA ZAOKRUŽENA ZBIRKA ENGLESIH NURSERY RHYMESA OBJAVLJENA JE
1842., DOK JE POJEDINAČNO BILJEŽE JOŠ OD 1609. GODINE

Osnovne karakteristike malešnica:

- Kratke
- Vezane uz svakodnevni dječji život (uspavljivanje, sve oblike igre, dječje potrebe,
želje)
- Istodobno uzbuđuju više osjetila
- Često su nonsensne

Podvrste malešnica s obzirom na funkciju:

- Uspavanke
- Brojalice
- Nabrajalice
- Tepalice
- Pitalice
- Rugalice
- Molitvice
- Zagonetke
- Pjesme za igru
- Cupkalice
- Oponašalice
- Izmišljalice
- Pjesme za kolo
- Dodirivalice

OVI NAZIVI PRIKAZUJU PRIRODU PJESME I IZMEĐU NJIH SE NE MOŽE POVUĆI

OŠTRA GRANICA

VAŽNOST PUČKIH DJEČJIH PJESMA ZA RAZVITAK GOVORA I VERBALNU

KOMUNIKACIJU:

- Potiču govornu aktivnost

- Oslobađaju dječji govor
- Motiviraju djecu da govore slobodno i tečno
 - Bogate dječji rječnik
- Pridonose pravilnom izgovoru pojedinih glasova
- Smanjuju govorne smetnje
- Izgrađuju dikciju, naglasak, intonaciju
- Obogaćuju dječju spoznaju
- Motiviraju djecu na kreativne govorne igre
- Pomažu istraživanju glasova
- Potiču na artikuliranje

Tematske pjesmice i brojalice o prirodi, životinjama i obitelji odličan su materijal za učenje

govora jer su u njima ujedinjeni ritam, rima i vizualizacija

- Ritmične i slikovite pjesmice dijete uči spontano uz pokret

„Boc, boc iglicama

Ne diraj ga ručicama,
Bode, bode jež,
Bit će suza bjež!“
- Pjesme iz igre prstićima obogaćuju cjelokupan djetetov razvoj

Motorika – sposobnost izvođenja pokreta ruku, nogu ili tijela s određenom kontrolom.

KRUPNA / GRUBA MOTORIKA:

- Podrazumijeva sposobnost izvođenja pokreta ruku, nogu ili tijela s određenom

kontrolom
- Aktivnosti koje potiču razvoj krupne motorike kod djece su razne vrste igara na
otvorenom, igre loptom, skakanje, plesanje, plivanje ili trčanje

POTEŠKOĆE VEZANE UZ FINU MOTORIKU

- Zbog poteškoća u finoj motorici dijete izbjegava određenje radnje – npr. ne voli crtati i
pisati, neuredno popunjava bojanku, ružno i sporo piše
- Pogrešno tumačenje – dijete nema sklonosti za određene fine radnje i one se
zapostavljaju
- Škola – normiranje brzine i urednosti pisanja – problem – važnost pravodobnog
reagiranja
RAZVOJU FINE MOTORIKE POMAŽE:

- Crtanje
- Oblikovanje gline
- Masaža prstiju
- Vrlo je korisna gimnastika za prste – nizanje perlice, zakopčavanje dugmadi,
konstruiranje od papira, kotrljanje sitnih kamenčića ili loptica prstima, bojanje,
vezanje čvorića na konopcima, itd.