FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA UNIVERZITETA U SARAJEVU

IMAM, HATIB I MUALLIM

VI semestar ak. 2018/19. godine

PITANJA ZA ISPIT IZ PREDMETA

METODIKA MEKTEPSKE NASTAVE

Pitanja iz knjige: Ćatić, R., Pehlić, I. (2004). Metodika nastave islamske

vjeronauke. Zenica: Islamska pedagoška akademija u Zenici.

1. Prema brojnim određenjima metodika se tretira kao grana pedagogije,

pedagogijska disciplina ili pedagogijska znanost. Na osnovu svih tih određenje
možemo zaključiti da je metodika pedagogijska disciplina koja proučava
zakonitosti odgojno obrazovnog procesa u nastavi određenog predmeta ili
šireg nastavnog područja... (navedite definiciju) (str. 17) (3 boda)
2. Navedite cilj metodike nastave islamske vjeronauke? (str. 31) (2 boda)
Cilj metodike islamske vjeronauke kao znanstvenediscipline je da prati i
proučava zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada u islamskom
vjerskom odgojno-obrazovnom području.
Cilj metodike islamske vjeronauke je da osposobljava studente, buduće
nastavnike islamske vjeronauke za samostalno izvođenje svih programa i
organizacijskih oblika rada u vjerskom odgojno-obrazovnom području.

3. Autori navode 13 principa u nastavi islamske vjeronauke. Nabrojte deset i

objasnite jedan po izboru? (str. 35-42) (6)
To su: 1. Princip očiglednosti je posebno značajan u nastavi sa učenicima
mlađe školske dobi. Kod ovog principa je osnovna postavka da se gradivo
saznaje sa što više osjetila, 2. Princip svjesne aktivnosti omogućuje veće
angažiranje pojedinca, a time i postizanje većih rezultata. Svi vrhunski
rezultati, u različitim oblastima ljudskog stvaralaštva, ostvareni su isključivo
upornim i danonoćnim radom, 3. Princip jedinstva teorije i prakse osigurava
svjesno učenje i trajnost znanja. Sve što se uči u školi treba shvatiti i pokušati
pronalaziti primjere iz prakse (iz vlastitog iskustva, eksperimentiranjem,
uspoređivanjem itd.), 4. Princip efikasnosti, ekonomičnosti i racionalizacije
nastavnog rada-Treba osmisliti kako ćemo doći do krajnjeg rezultata sa što
manje snaga. Nismo racionalni ako ne izmjenjujemo raznovrsne aktivnosti u
toku jednog raspoloživog termina, npr. učenje sa nekom fizičkom aktivnošću.
Nakon učenja mogu se provoditi određene tjelesne vježbe, napraviti mala
šetnja, uraditi neki posao u kući, obaviti kraći razgovor sa prijateljem, što će
poslužiti kao relaksacija i tako organizam odmoriti od prethodne aktivnosti, a
tako ćemo pripremiti organizam za novi napor koji ga očekuje, 5. Princip
interakcije svih subjekata-Suvremena nastava treba se odvijati u zajednici koju
više ne čine samo učenici i nastavnici, nego i njihovi roditelji, stručni
saradnici, javni radnici, 6. Princip dobne i individualne usmjerenosti nastave
je često zanemarivan u praksi. Nastavnici ne prave razliku između fizičke i
mentalne dobi učenika pa te osobine izjednačavaju, što ima za posljedicu
negativne rezultate u učenju, 7. Princip akceleracije i individualizacije
otklanja nedostatke koji su označeni u prethodnom principu. U ovom principu
nastava je spuštena na nivo svakog učenika, i za najboljeg, i za najslabijeg.
Ovdje će nastavnik prethodno utvrditi (za svaki predmet) mogućnosti i potrebe
učenika i na toj osnovi planirati i njegov individualni napredak. Neki učenici će
učiti sporije, neki ubrzano (akcelerativno), ali će svaki od njih osjećati
napredovanje, 8. Princip harmonične interakcije nastavnika i učenika
moguće je provesti samo onda kada nastavnik shvati da treba odbaciti
tradicionalna didaktička shvaćanja po kojima je on bio jedini nosilac
nastavnog procesa, 9. Princip stimulativne klime (atmosfere) u nastavi
islamske vjeronauke ima posebnu vrijednost. Nastava treba biti izvor ne samo
učenja, nego i radosti, sreće, zadovoljstva, punoće svake ličnosti. Učenik u
nastavniku vjeronauke treba prepoznati osobu koja će ih prihvatiti, razumjeti,
afirmirati njihovu ličnost, te osobu sa kojom će imati blisku komunikaciju.
Nastavnik vjeronauke za realizaciju ovog principa crpit će energiju iz punine
vjerničkog osjećaja i ljubavi prema učenicima, 10. Princip vježbanja i
ponavljanja, također, ima svoju vrijednost. Vježbanje i ponavljanje je bitan
princip radi trajnosti znanja, ali ga treba organizirati na suvremeni didaktički
način. Uz ponavljanje i vježbanje idu dodatna pitanja i jedan dio novog
gradiva (koji će učenici sami pronaći, otkriti, naučiti), 11. Princip
simetričnosti i postupnosti kazuje da sadržaje treba obrađivati sistematično,
prema logičnom slijedu. Ratke i Komenski su utvrdili pravila za ovaj princip: a.
od lakšeg ka težem, b. od jednostavnog ka složenom, c. od bližeg ka daljem, d.
od poznatog ka nepoznatom, e. od konkretnog ka apstraktnom, 12. Princip
historičnosti i suvremenosti povezuje dvije suprotnosti koje se ni u kom slučaju
ne isključuju, nego dopunjuju. Ako se nastavnik usmjeri preko mjere na
izučavanje prošlosti zapada u historicizam, jer ne upućuje učenike na
futurološko vrijeme. Nastavnik iz historijskih sadržaja uzima pouke i povezuje
ih sa realnim okruženjem i životom. Prenaglašeno izučavanje sadašnjosti,
također, dovodi do jednostranosti. Nastavu treba više okrenuti prema
budućnosti tj. da se učenici pripremaju za život i rad kakav će im biti u
budućem vremenu, nakon njihovog profesionalnog osposobljavanja.
4. Metodika nastave islamske vjeronauke posebno je povezana s pedagogijskim
znanostima, prije svega didaktikom, povijesnom pedagogijom, općom
pedagogijom, komparativnom pedagogijom, i metodologijom pedagoških
istraživanja. (str. 43) (5 bodova)
5. Metodika nastave islamske vjeronauke ima čvrste uzajamne veze s psihologijskim
znanostima, posebnoopćom psihologijom, razvojnom psihologijom,
pedagoškom psihologijom i socijalnom psihologijom. (str. 43) (4 boda)
6. Navedite prednosti i nedostatke frontalnog oblika rada? (str. 56) (4 boda)
Prednosti: nastava jeftina, ne treba mnogo nastavnika,prostora, opreme i
didaktičkog materijala.
Nedostaci: zapostavlja odgoj, dominira nastavnik, ne motivira individualni rad,
učenik je isključivo primalac.
7. Optimalna veličina grupe je 3-6 članova, ali se najbolji rezultati postižu ukoliko su
u grupi 3-4 člana. Od čega zavisi veličina grupe? (str. 58) (4 boda)
Zavisi od uzrasta učenika, područja rada, radnog materijala, interesa učenika,
raspoloživog vremena, osposobljenosti za samostalan rad.
8. Nemogućnost govorne saradnje s ostalim učenicima i nastavnikom; otuđivanje od
rada kad se naiđe na teškoće; zatvaranje u sebe; izraženo jačanje individualnosti i
mala djelotvornost pri obradi novih nastavnih sadržaja... Navedeno su nedostaci
individualnog oblika rada. (str. 69) (1 bod)
9. Svi oblici pomažu socijalnom i emocionalnom sazrijevanju pojedinca. Kakav
procentualni odnos primjene oblika rada u nastavi predlaže Komisija za
eksperimentalne studije u srednjim školama u Americi? (str. 70) (3 boda)
Komisija za eksperimentalne studije u Americi predlaže 40% ukupnog vremena
za rad s velikom grupom, 20% vremena za rad sa malom grupom i 40%
vremena za samostalan rad.
10. Navedite šest metoda nastavnog rada po izboru? (str. 74-112) (3 boda)
Nastavne metode su:1. metoda usmenog izlaganja, 2. metoda nastavnog
razgovora, 3. metoda rada sa tekstom, 4. metoda pismenih radova, 5. metoda
ilustracije i demonstracije, 6. metoda laboratorijskih i praktičnih radova
11. Pitanja se moraju postavljati metodički ispravno. Šta podrazumijevamo pod
tim? (str. 96-97) (4 boda)
Povezanost pitanja sa nastavnim gradivom koje je cilj nastavnog sata,Pitanja
treba postavljati cijelom razredu zatim zastanemo da mobiliziramo pažnju i
onda odabiremo jednog,tempo postavljanja pitanja ne smije biti prebrz,
12. Za koju ćemo se metodu odlučiti u pojedinim konkretnim slučajevima zavisi,
uglavnom, od četiri momenta. Navedite ih? (str. 111)(4 boda)
 -didaktički cilj koji želimo ostvariti, od uvjeta u kojima radimo od uzrasta
učenika i od prirode gradiva
13. Koje podjele nastavnih sredstava poznajete? (str. 113) (3 boda)
Dinamična i statična i jedna i druga vrsta mogu biti dvodimenzionalna i
trodimenzionalna
14. Šta podrazumijevamo pod operativnim planom nastavne teme? Objasnite i
navedite elemente? (str. 121) (5 bodova)
Nastavna tema, nastavna jedinica, tip sata, metode, oblici rada, sredstva,
uređaji i pomagala, objekti , izvori, evaluacije, vrijeme obrade
15. Navedite slabosti pismenog provjeravanja i ocjenjivanja, te objasnite kako
nastavnik može riješiti navedene slabosti? (str. 144) (4 boda)
To su nediferenciranost pitanja prema mogućnostima učenika, nemogućnost da
se postave dopunska pitanja, kao i razlike u sposobnostima pismenog
izražavanja pojedinih učenika. Nastavnik će ih riješiti ako uradi
individualizirane listiće za utvrđivanje znanja.
16. Objasnite sintagmu Uspješno poučavanje – organizirani haos? (str. 176) (3 boda)
Osobi koja promatra nastavni sat ponekad se može činiti da se toliko toga
događalo na satu čega nije nastavnik u potpunosti svjestan, da je bilo potrebno
uvesti pravi red i mir da bi se postigli pedagoški ciljevi. Nastavnik će se truditi
da od učionice napravi pravo mjesto za učenje.
17. Islamska vjeronauka nije izoliran odgojno-obrazovni predmet u sistemu
nastave. Naprotiv, ona je otvorena za interferenciju i korelaciju sa drugim
predmetima. Objasnite navedenu tvrdnju? (str. 204) (4 boda)
Islamska vjeronauka je u korelaciji i interferenciji sa drugim predmetima tzv
nacionalnoj grupi predmeta bosanski jezik i književnost,historija, poznavanje
društva kao i sa onim predmetima u okviru kojih se proučavaju tzv egzaktne
znanosti matematika, fizika, hemija biologija geografija.
18. U nastavi islamske vjeronauke koristimo brojne vrste tekstova. Navedite ih?
(str. 206) (4 boda)
Tekstovi iz Kur'ana. Hadisa, biografije Muhammeda as, ilmihala i drugih
udžbenika islamske literature, iz književnosti (bošnjačke i orjentalno-
islamske),iz povijesti (islamske, bošnjačke, arapske),iz drugih tekstova
prikladnih za nastavu islamske vjeronauke npr naučnih, publicističkih,
udžbeničkih,umjetničkih i dr.

Pitanja iz knjige: Kyriacou, C. (1997). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

19. Prema Shulmanu (1987), nastavnikovo uspješno poučavanje kao drugo obilježje
nastavničkog umijeća, temelji se na sedam ključnih znanja. Navedite svih sedam
znanja i objasnite jedno po izboru? (str. 17-18) (4 boda)
Shulman tvrdi da to stručno znanjeuključuje: 1. znanje o gradivu, 2. znanje o
širokim načelima i strategijama organizacije nastave, 3. znanje o nastavnim
materijalima i programima vezanim za kurikulum, 4. znanje o poučavanju
pojedinih tema, 5. znanje o učenicima, 6. znanje o pedagoškim kontekstima, 7.
znanje o pedagoškim ciljevima i vrijednostima.

20. Navedite sažeti popis sedam temeljnih nastavnih umijeća? (str. 23-24) (4 boda)

To su: 1. planiranje i priprema(umjeća potrebna za odabir predviđenih

pedagoških ciljeva i rezultata i načina kako ih postići), 2. izvedba nastavnog
sata(umjeća potrebna za uspješno uključivanje učenika u učenje osobito u
odnosu na kakvoću pouke), 3. vođenje i tijek nastavnog sata(umjeća potrebna
za organizaciju aktivnosti za vrijeme nastave kojima se održava učenička
pozornost, zanimanje i sudjelovanje), 4. razredni ugođaj(umjeća potrebna da bi
se razvili i održali motivacija i pozitivni učenički odnos prema nastavi), 5.
Disciplina(umjeća potrebna da se održi red te da se riješe problemi učeničkog
neposluha), 6. ocjenjivanje učeničkog napretka(umijeća potrebna da se ocijeni
učenički napredak), 7. osvrt i prosudna vlastitog rada(umijeća potrebna da se
prosuđuje o vlastitoj nastavi kako bi se poboljšala). Između svih ovih kategorija
postoji interakcija.

21. Kyriacou (1997) ističe kako postoje četiri najvažnija elementa planiranja i
pripreme nastavnog sata. Navedite ih? (str. 35-36) (4 boda)
Četiri su najvažnija elementa planiranja i pripreme nastavnog sata: 1. odluka o
pedagoškim ciljevima koje se želi postići na pojedinom nastavnom satu, 2. izbor
i pismena priprema za nastavni sat koji uključuje odluku o tipu i prirodi
aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama, čitanje). redoslijed i predviđeno
vrijeme za svaku od tih aktivnosti te predviđeno gradivo i materijal, 3.
priprema svih predviđenih nastavnih sredstava i pomagala, uključujući
nastavne materijale, provjeru jesu li uređaji naručeni, isporučeni i ispravni,
izgled razreda, te, ponekad, čal i generalnu probu, 4. odluka o tome kako
pratiti i ocjenjivati učenički napredak i postignuća tijekom i nakon nastavnog
sata da bi se prosudilo jesu li učenici naučili planirano.

22. U nekoliko rečenica izdvojite najvažnije svrhe i funkcije planiranja? (str. 38-39)
(5 bodova)
Kao prvo, najvažnija svrha je ta što omogućuje da nastavnik dobro promisli o
vrsti učenja koju je odredio za nastavni sat i da poveže pedagoške ciljeve s
onima što zna o učenicima i mjestu tog nastavnog sata u nastavnom programu.
 Drugo, planiranje mu pomaže da razmisli o ustroju i sadržaju nastavnog sata,
tj. o količini vremena koju će odvojiti za svaku aktivnost. Treće, planiranje
prilično smanjuje vrijeme koje se mora utrošiti na razmišljanje na nastavnom
satu, jer kad nastava počne mora se razmišljati o puno toga kako bi nastava
uspješno tekla. Četvrto, nakon planiranja slijedi priprema svih potrebnih
materijala, izvora i pomagala. Peto, pismene bilješke će dobro doći kod
budućeg planiranja.

23. Šta podrazumijeva sintagma „Pokažite da vam je stalo“? (str. 48) (2 boda)
Briga i trud koji nastavnici ulože u pripremu može pozitivno djelovati na
učenike jer po tome mogu zaključiti da je nastavnicima stalo da učenici nešto
nauče i da su nastavne aktivnosti vrijedne truda. Nedovoljnu pripremljenost
učenici doživlajavaju kao uvredu njihovu osjećaju važnosti.

24. Koji su to pozitivni signali koje nastavnik šalje učenicima u odgojno-

obrazovnom procesu? (str. 56-57) (5 bodova)
Brojnim se umijećima učenicima može pokazati da ste sigurni, opušteni, puni
samopouzdanja i svrhoviti. Za to je najvažnija temeljita priprema. Pozitivni
signali se uglavnom primjećuju na vašem licu, u glasu, govoru, pogledu,
pokretima i držanju tijela. Kad ste nervozni izgledat ćete i govoriti nervozno,
izbjegavat ćete učenicima gledati u oči i činit ćete nervozne pokrete. Većina
onih koji se u razredu ne mogu opustiti neće se dugo zadržati u tom zvanju.
Ovo ponašanje ovisi o karakteru osobe.

25. Navedite sedam umijeća djelotvornog postavljanja pitanja? (str. 62) (4 boda)
Kerry navodi sedam umijeća postavljanja pitanja: 1. prilagoditi izvor riječi i
sadržaja pitanja učenicima, 2. pitanjima obuhvatiti što više učenika, 3. po
potrebi postavljati potpitanja, 4. iskoristiti učeničke odgovore (čak i netačne),
5. izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja, 6. progresivno povećavati
spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja višeg reda, 7. djelotvorno se služiti
pitanjima u pismenom obliku.

26. Objasnite pojam „Glatki prijelazi“? (str. 80-81) (4 boda)

Glatki prijelazi
Pojam glatkih prijelaza pomaže kad se razmišlja o tome je li nastavni sat glatko
započeo i jesu li prijelazi između aktivnosti bili glatki. To se najbolje može opisati
sa pojmom skokovitih prijelaza, a to su oni kad nastavnik mora ponavljati upute
jer ih učenici nisu čuli. Najgori oblik skokovitog tijeka nastavnog sata bio bi
započeti neku aktivnost i tad shvatiti da je prije toga trebalo obaviti neku drugu
aktivnost, pa se stoga mora prekinuti ova aktivnost i obaviti ona prethodna.
kad je riječ o glatkim prijalzima, dva druga aspekta prijelaza pridonose glatkom
tijeku nastave. Prvi je da nastavnik mora pratiti kako nastavni sat teče kad
odlučuje kad započeti prijelaz. Drugi aspekt prijalaza je odluka o tome kad upute
dati cijelom razredu, a kad pojedinačno.

27. Predstavite efekte koje kvalitetna povratna informacija ostavlja na učenike?

(str. 86-87) (4 boda)
Poticajne povratne informacije
Konstruktivne i korisne povratne informacije učenicima valja dati kao podršku
i poticaj za daljni napredak. One su i signal učenicima da se njihov rad
brižljivo prati i da vam je stalo do njihovog napretka. Povratne informacije
treba dati na naprijeteći način, jer ako učenik strepi, teže će pratiti što mu
govorite. Potrebno je govoriti s puno razumijevanja i krivca iza problem naći u
zadatku i aktivnosti, a ne u učeniku. Povratne informacije treba davati cijelom
razredu ili da učenici sami ispravljaju svoj ili tuđi rad.

28. Kad je riječ o učeničkoj motivaciji, razlikujemo tri najvažnija utjecaja na

učeničku motivaciju u razredu. To su: 1. Unutarnja motivacija, 2. Vanjska
motivacija, 3. Očekivanje uspjeha. (str. 101) (3 boda)
29. Koja obilježja podrazumijevamo pod izgledom i sastavom razreda? Navedite ih i
objasnite jedno po izboru? (str. 111-115) (5 bodova)
Izgled razreda
Opći izgled razreda pokazuje učenicima da se netko brine da im osigura
ugođaj koji potiče na učenje. Čista i uredna prostorija, s odgovarajućom
opremom, ugodna, svijetla i prozračna, pomaže da učenici razviju pozitivna
očekivanja od nastave. Gdje god učenik pogleda mora vidjeti
pozitivnaočekivanja.
Razmještaj klupa
Razmještaj klupa mora biti funkcionalan za potrebe pojedinog predmeta.
Najvažniji je uvjet da vi i ploča budete dobro vidljivi.
Urednost
Vrlo je važno da je učionica čista i uredna. To može ostaviti snažan dojam na
učenike kad prvi put uđu u učionicu. Može se organizovati da učenici sami
održavaju čistoću. Pazite da svaku prostoriju iz koje izlazite ostavite spremnu
za nastavu, a to znači i obrisanu ploču.
Odjeća
Vaš izgled poručuje učenicima koliko brinete i koliko pozornosti obraćate
vanjštini. Odjeća je vanjski znak vaše formalne funkcije. Morat ćete se
prilagoditi konvencijama i očekivanjima u vašoj školi. Važno je insistirati da
učenici dolaze na nastavu pripremljeni, s potrebnom opremom, olovkama, i
ostalim priborom.
Sastav razreda
 Razred sastavljen primjerice prema uspjehu učenika sigurno će utjecati na
učenička očekivanja o sebi, a i vaša očekivanja o njima. Važno je pobrinuti se
da takvo svrstavanje ne obeshrabri skupine koje se nazivaju prosječnima ili
ispodprosječnima.
Poruka miješanih skupina je da su svi učenici jednako važni.

30. Koji su najvažniji uzroci učeničkog neposluha u razredu? (str. 119-120) (4 boda)
Najvažniji uzroci neposluha su: 1. Dosada (sktivnosti ih ne mogu pobuditi), 2.
Dugotrajan umni napor, 3. Nemogućnost da se izvrši aktivnost, 4.
Druželjubivost, 5. Niska školska samosvijest, 6. Emocionalni problemi, 7.
Negativan odnos prema uspjehu u školi, 8. Nedostatak negativnih posljedica.

31. Učenički neposluh je „bolje spriječiti nego liječiti“. Kojim postupcima možemo
preduhitriti učenički neposluh? (str. 127-129) (5 bodova)
Postupci kojima se može preduhitriti neposluh
Pomnjivo praćenje učeničkog ponašanja i rada za vrijeme nastave može
osigurati da se velik dio neposluha spriječi u zametku. Najkorisnije mjere su
sljedeće: 1. Pogledom preletjeti po razredu, 2. Kružite, 3. Gledajte učenike u
oči, 4. Poimence ispitujte, 5. Iskoristite blizinu (krenete li prema dvojici
učenika koji razgovaraju, time im možete pokazati da ste to primijetili a da ne
prekidate nastavu), 6. Pružite pomoć, 7. Mijenjajte aktivnosti ili brzinu rada, 8.
Uočite neposluh (ako je učenik neposlušan, važno mu je pokazati da ste to
primijetili), 9. Uočite neuljudnost, 10. Premještajte učenike.

32. Nabrojte svrhe ocjenjivanja učeničkog napretka i ukratko predstavite opasnosti

ocjenjivanja? (str. 150-152) (6 boda)
Svrhe ocjenjivanja
Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuđuje učenikov uspjeh.
Ocjenjivanje može imati različite svrhe. Najčešće svrhe su: 1. Osigurati
nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku, 2. Učenicima
osigurati pedagoške povratne informacije, 3. Motivirati učenike, 4. Osigurati
evidenciju napretka, 6. Poslužiti kao izraz sadašnjih postignuća, 7. Ocijeniti
učeničku spremnost za buduće učenje.
Opasnosti ocjenjivanja
Tri su najveće opasnosti: 1. Najvažnija opasnost je da se učenici koji iz
povratnih informacija o svojem napretku zaključe da zaostaju za svojim
kolegama ili za nekim standardom postignuća koji im nešto znači, mogu
uzrujati i obeshrabriti, 2. Postupci za ocjenjivanje mogu oduzeti previše
vremena, 3. Nastavnici i učenici mogu odveć pozornosti obratiti dobrim
učenicima.
33. Navedite deset vrsta ocjenjivanja i opišite dvije vrste po vlastitom izboru? (str.
152-154) (7 bodova)
Često se spominju sljedeće vrste ocjenjivanja: 1. Formativno ocjenjivanje (cilj
je poboljšati uspješno učenje učenika, usmjereno je na pronalaženje grešaka,
poteškoća i manjkavosti), 2. Sumativno ocjenjivanje (standard dostignut u
određenom trenutku), 3. Normativno ocjenjivanje (učenikov se uspjeh mjeri sa
uspjehom drugih učenika), 4. Ocjenjivanje na temelju mjerila (je li zadovoljen
određen opis postignuća-mjerilo), 5. Dijagnostičko ocjenjivanje (precizno
određuje poteškoće u učenju ili probleme), 6. Interno ocjenjivanje, 7. Eksterno
ocjenjivanje (ocjenjivanje osmislili ispitivači izvan škole), 8. Neformalno
ocjenjivanje, 9. Formalno ocjenjivanje, 10. Trajno ocjenjivanje, 11.
Jednokratno ocjenjivanje, 12. Objektivno, 13. Ocjenjivanje postupka, 14.
Ocjenjivanje na temelju završnog proizvoda.

34. Mnogo je načina na koje nastavnik može prikupiti podatke o vlastitom radu.
Navedite barem četiri. (str. 176-180) (4 boda)
Vođenje dnevnika, snimanje vlastite nastave, prikupljanje povratnih
informacija od kolega koji su nazočni na vašim satovima, prikupljanje
povratnih informacija od učenika
35. Nabrojte najčešće izvore nastavničkog stresa i pojasnite pojam „palijativne
tehnike“? (str. 187-190) (7 bodova)
Sedam je najvažnijih izvora stresa s kojim se suočavaju nastavnici: 1. Učenici
koji imaju loš odnos prema školi i kojima nedostaje motivacija, 2. Neposlušni
učenici i razredna nedisciplina općenito, 3. Brze promjene u kurikulumu i
organizaciji, 4. Loši radni uvjeti, uključujući promaknuća, opremu i sredstva,
5. Pritisci vremenskih rokova, 6. Sukobi s kolegama nastavnicima, 7. Osjećaj
potcijenjenosti u društvu.

Pitanja iz knjige: Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava. Zagreb: Erudita.

36. Prema Meyeru, dobra nastava je ona u kojoj se:

1) u okviru demokratske nastavne kulture
2) na temelju odgojne zadaće
3) i radi uspješnog radnog saveza ostvaruje
4) usmjerenost na zasnivanje smisla i
5) pridonosi trajnom razvitku kompetencija svih učenica i učenika . (str. 12-14)
(5 bodova)
37. Od deset obilježja dobre nastave izdvojite pet i detaljnije opišite jedno
obilježje? (str. 17-18) (7 bodova)
Jasno struktuiranje nastave- jasnoća procesa, ciljeva i sadržaja, jasnoća uloga,
dogovor o pravilima, ritualima i slobodama;
Visok udio stvarnog vremena učenja- zbog dobre organizacije vremena,
točnosti, podjele organizacijskih poslova;
Poticajno ozračje za učenje- zbog uzajmnog poštivanja, pouzdanja pridržvanje
pravila, preuzimanje odgovornosti,pravednosti i skrbi;
Jasnoća sadržaja- zbog razumjivosti posavljenih zadataka, pouzdanosti
tematskog hoda, jasnoće i obaveznosti očekivanih rezultaa;
Uspostavljanje smisla komunikacijom- zbog sudjelovanja u planiranju, kulture
razgovora, rasprava o smislu, dnevnika učenja i povratnih informacija
učenika;
Raznolikost metoda- bogatstvo tehnika insceniranja, raznolikost obrazaca
djelovanja, varijabilnost oblika nastave i uravnoteženost velikih metodičkih
oblika.
38. Grafički predstavite opću usmjerenost na cilj didaktičkog djelovanja? (str. 26-
27) (4 boda)
OPĆA
USMJERENOST
NA CILJ

CILJEVI METODE
SADRŽAJI

39. Ko su nestrpljivi nastavnici i šta su vremenski prozorčići? (str. 42-44) (6 bodova)

Istraživanja su pokazala da nastavnici u nižim razredima svojim učenicima u
pravilu ostavljaju 0,9 sekundi vremena da odgovore na postavljen pitanje. Ako
više čekaju povećavase razina učeničkih odgovora i sporiji učenici češće
učestvuju u nastavi.
40. Objasnite kako se vrši izgradnja umreženog znanja? (str. 60-61) (5 bodova)
Novo znanje se uči onda kada učenici imaju prigodu shvatiti strukturu,
odnosno unutarnju povezanost novog gradiva, te kada se pojedni nastavni
sadržaji uklapaju u već smislene sklopove.
41. Pojasnite razliku između vertikalnog i horizontalnog transfera znanja? (str. 60-
61) (2 boda)
Do vertikalnog transfera znanja dolazi kada se od temeljnih znanja uspinjemo
do zahtjevnijih pitanja u poretku nastavnog plana to se naziva kumulativno
učenje, do horizontalnog transfera se dolazi kada se stečeno znanje i umjeće iz
jednog područja prebacuje u drugo područje i tamo se smisleno primjenjuje.
42. Predstavite u kratkim crtama „Model triju stupova nastave“? (str. 78-80) (4
boda)
To su četiri oblika nastave: Zajednička nastava, Tradicionalna nastava,
kooperativna i individualiziranija natava. Ovi oblici tvore nešto poput obitelji,
premda se tu i tamo pojavi neko ''derište'' koje sbi se moglo svrstati kako u
jednu tako i u drug obitelj.
Tradicionalna je prikladna da se smisaone i problemske veze prenesu iz kuta
poučavatelja,
43. Predstavite formulu postignuća? (str. 113) ( boda)

Postignuće=znanje+sposobnost učenja + napor (tradicionalna formula)

Postignuće=nastavna ponuda +sposobnost učenja+ zalaganje (pravednija
jednadžba)
44. Navedite oblike radnog saveza između nastavnika i učenika i objasnite dva po
izboru? (str. 130-132) (7 bodova)
Implicitni radni savez- nastavnici i učenici znaju da je nastava izmišljena da bi
se učilo. Svako jutro odlaze na posao dobro raspoloženi i bez duljih jadikovki
Prijeporni pregovori- nastavnik i učenici najprije se moraju još ''počupati''
nastavnik objašnjava što je pripremio i što predviđaju nastavni planovi .
učenici za ''probu'' prihvaćaju nastavnu ponudu ali su u svakom trentku
spremni otkazati ugovor
Eksplicitni radni savez- na početku godine nastavnik i učenik sklapaju dogovor
o postignućima i očekivanjima, te se koliko je moguće pridržavaju ugovora
Formalni ugovor- nastavnik i učenici pisano utvrđuju šta tko treba i kada
napraviti.
Prividni radni savez- uspostavlja se kada učenici glume zainteresiranost i
pozornost po maksimi Vi me puštate na miru a ja vam ne smetam u radu sa
drugima
Odbijanje učenja-radni savez se ne sklapa
45. Objasnite razliku između „teorijskog znanja“, „iskustvenog znanja“ i
„kompetencija za djelovanje“? (str. 134-137) (5 bodova)
Iskustveno znanje je praktično ili djelatno zanje uvjek je vaše osobno znanje,
biografski uvjetovano obojeno emocijama.
Teorijsko znanje sadrži sustavno izvedene, djelomice potvrđene informacije o
stvarnosti, o svijetu dakle o nastavi.
Da bi se teorijsko i iskustveno znanje moglo oploditi tome moramo pridružiti
kompetenciju za djelovanje. Ona se sastoji od sposobnosti da usmjeravajući se
na cilj taktično i uz uvažavanje institucionalnih okvirnih uvjeta ispunjavamo
nastavne odgojne zadaće.