Pouavanje prema ueniku

prilagodba nastave pojedinanim potrebama uenika; razlikovni sadraji, diferencijalne djelatnosti, ustrojstvo i tempo nastave; uenicima prilagoen tijek i ritam pouavanja; ohrabrivanje uenike samostalnosti; poticanje samovrednovanja

Suvremeni oblici i metode rada

prema HNOS-u

Ciljevi HNOS-a:
uvoenje uenika u istraivaki usmjerenu nastavu, radi trajnih i uporabljivih znanja usvajanje sposobnosti i umijea razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema i donoenje odluka razvijanje poduzetnikog duha usvajanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti
3

Prijedlozi za metodiku obradu

metoda praktinih radova metoda demonstracije, audio-vizualna metoda iskustveno istraivako uenje

Metode aktivnog uenja npr.

(1) metoda kreativnog pisanja (umne mape, tekst puzzle,pisanje psalama, pisama bibl.osobama) (2) foto-govor, (analiza oblika i boja, izraavanje dojmova, analiza sadraja, identifikacija s likovima na slici npr. Isus i uenici na barci.Isus spava, tko sam ja od uenika na slici, to radim..), (3)meditativni oblici ( fantazijska putovanja, zamiljanje biblijskih tekstova, meditativni ples) (4) iga i igra po ulogama, bibliodrama (improvizacijske igre, pantomima, iva slika, kazalite)

Metode aktivnog uenja

obiaja - interview, internetom, enciklopedijama) (6) predodba i imaginacija (Stavi se u poziciju...? Kako bi pria mogla tei dalje?; to je slijepac Bartimej mogao uti, koje zvukove, ljude..? Koje se slike pojavljuju u mati pri sluanju ove glazbe, itanju ove pjesme.?) (7) sluanje glazbe-meditativne, pjevati i svirati; ples i pokret uz glazbu; (8) promjena mjesta uenja npr. ekskurzija, posjet Crkvi ( u tri faze: faza pripreme, provedbe i vrednovanja) (9) kreativan rad kola, glina, ibice za izradu imena, slova
(5) projektno uenje putem istraivanja (npr. korizmenih

Iskustvena nastava
- spektar didaktikih oblika - omoguiti uenje ukljuivanjem mnogih osjetila

Vjeronauk i iskustveno uenje

liturgijski, slavljeniki, meditativni, religiozno-estetski, religiozno-simboliki i dijakonijski iskustveni oblici Iskustvo sabranosti, biti miran, iskustvo zajednitva, slavlja, iskustvo zajednikog solidarnog djelovanja.

Mogunosti u vjeronauku
susresti vjeru u konkretnom doivjeti snagu vjere u djelovanju, posvijestiti povezanost vjere i solidarnosti uiti shvaati Crkvu kao Crkvu u svijetu ostvarivati svoje ovjetvo stvarateljskim djelovanjem

Vie Zanemarena Vie timski individualni samoaktivnost i rad rad: preuzimanje inicijative:

Slobodni angaman

Frontalna nastava Nastava u plenumu Voeni razgovor

Projektna nastava

10

Projektna nastava
vrsta istraivakog uenja unutarnja motivacija glavni pokreta kultura komunikacije, timski duh, suradnike sposobnosti istovrijedne s rezultatom potie angaman i samodisciplinu uenika vjebanje solidarnog djelovanja najprikladnija za vjebanje i utvrivanje znanja i sposobnosti

Ciljevi projektne nastave

uenici samostalno odluuju glede sadraja i oblika rada. Samostalno vrednuju svoj rad i uradak; nestaje podjela na ivot u koli i izvan nje; Svaki projekt predstavlja prostor iskustva i podruje istraivanja u teorijskom i praktinome pogledu; rezultati projekta se predstavljaju svim zainteresiranima

11

12

Temeljne smjernice projektne ideje

Pedagogija otvorene budunosti Pedagogija iskustva Pedagogija s drutveno-politikom vizijom Pedagogija (uenja) rjeavanja problema

Temeljna naela projektne metode

1. Usmjerenost na situaciju 2. Usmjerenost prema interesima uenika 3. Samostalna organiziranost i osobna odgovornost 4. Vanost 5. Etapno planiranje

13

14

Oblici projektne nastave

6. Javno predstavljanje rezultata 7. Mnogovrsnost osjetila 8. Drutveno uenje 9. Interdisciplinarnost Projektni tjedan Meupredmetna projektna nastava Projektna nastava u satovima

15

16

ETAPE PROJEKTNE METODE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Pronalaenje teme Formuliranje cilja Planiranje Provedba projekta Ureivanje sakupljenih informacija Formuliranje rezultata Predstavljanje rezultata Refleksija o projektu

slobodni rad

17

18

Slobodni rad
Slobodni izbor oblika rada s ponuenim radnim materijalom s ciljem postizanja znanja i drutvenih sposobnosti

Sloboda uenika glede

izbora sadraja, radnih metoda, podjele vremena, inteziteta rada, drutvenih oblika i mjesta rada

19

20

Ogranienja slobode
sadraj, unutarnja struktura teme, izgled i vel. razreda odluke uenika a nadasve kreativnost i metodike sposobnosti vjerouitelja

Slobodnim radom se usvajaju

novi sadraji uenja, sposobnost odluivanja, sposobnost rjeavanja problema, podjela vremena, timski rad i tolerancija.

21

22

Slobodni rad / uobiajena nastava

u organizaciji rada, u ulozi sredstava za rad u postizanju rezultata i u ulogama uitelja i uenika.

Organizacija slobodnog rada

1. Faza motivacije 2. Faza rada 3. Faza vrednovanja

23

24

Kriteriji izbora sredstava za rad (1)

sredinje znaenje: pripremljena okolina i materijali za rad!! Slue za usvajanje egzemplarnih sadraja i egzemplarnih puteva uenja vjere. Trebaju omoguiti: samostalno uenje religioznog i simbolikog govora, usvajanje religijsko-umjetnikog znanja, religiozne spoznaje i iskustva.

Kriteriji za izbor sredstava za rad (2):

Trebaju biti: povezana s ciljem uenja, logino i pregledno usklaena i jasna u skladnu sa sposobnostima uenika te dobi. Trebaju omoguiti : razliite pristupe problematici, razliita rjeenja problema razliite oblike prezentacije
25 26

Sredstva prema cilju uporabe

idejna - potiu samostalno uenje npr. biblijske prie materijalna - za direktno usvajanje specijalnog sadraja (npr. struni tekstovi ili radni listovi). sredstva za vjebanje - (za postizanje, utvrivanje sposobnosti npr. tekstovi za nadopunu ili igra uloga) kameni lom (bez konkretnog tematskog usmjerenja za rjeenje tj. predstavljanje rezultata neke zadae (npr. Biblija, glina, materijal za nizanje, kola)
27

Uloga uitelja
priprema prikladne radne okoline, prikupljanje, donoenje i nadopnjavanje sredstava za rad, spremnost na pomo pri pitanjima uenika, uvoenje razreda u proces uenja

28

Hvala na panji!!

29