OBLIKOVANJE PROIZVODA ZA SKLAPANJE

Razmatranje izradbe i montae ve tijekom oblikovanja konstruiranja proizvoda, predstavlja najvei potencijal za znaajno snienje trokova proizvodnje i povienje proizvodnosti.

Faze konstruiranja i utjecaji na sklopivost proizvoda

Tehnologinost proizvoda za sklapanje (sklopivost proizvoda) oituje se u sljedeemu. 1. POSTOJANJE OSNOVNOGA (BAZNOGA) UGRADBENOG ELEMENTA Postojanje osnovnoga (baznoga) ugradbenog elementa olakava osmiljavanje i izvoenje montanoga procesa transport narastajuega proizvoda tijekom sklapanja. Tako je osnovni ugradbeni element nosa svih ostalih dijelova u proizvodu, koji pojednostavnjuje naprave za transport i stezanje. Osnovni ugradbeni element u odnosu na ostale istie se veliinom, krutou i stabilnou. Obino ostvaruje vei broj veza od ostalih ugradbenih elemenata (zajednike plohe plohe dodira), i posjeduje plohe pogodne za izvoenje radnji tijekom sklapanja (postavljanje, prihvat, zakretanje).

2. OSTVARENJE SAMO JEDNE (TO MANJEG BROJA) OSI SKLAPANJA I SMJERA SKLAPANJA ODOZGO NADOLJE

Ostvarenje samo jedne (to manjeg broja) osi sklapanja, i ostvarenje smjera
sklapanja odozgo nadolje, odnosno pod kutom koji nee biti vei od 90 od okomice prema horizontali, pojednostavnjuje oblikovanje i izvoenje procesa

sklapanja, budui da otklanja potrebu za zakretanjem ili preokretanjem sklopa

nastalog u nekome trenutku montanoga procesa, odnosno sklapanja dijelova odozdo to je u pravilu oteano.

Postojanje vie osi sklapanja, u sluaju tehnika spajanja koje zahtijevaju primjenu
sile, uobiajeno iziskuje dodatne radnje (funkcije) rukovanja, to ishodi sloenijim ureajima za rukovanje i posebnim napravama za oslanjanje i stezanje sklopa.

3. POSTIZANJU JEDNOSTAVNIH LINEARNIH I KRATKIH PUTANJA SKLAPANJA

Postizanje jednostavnih linearnih putanja sklapanja, gdje god je to mogue, znaajno e pojednostavniti izvoenje sklapanja, olakati automatizaciju i dopustiti razmatranje jeftinije opreme za automatsku montau.

Istodobno treba teiti to kraim putanjama sklapanja.

4. STRUKTURIRANOSTI PROIZVODA U SKLOPOVE Strukturiranost proizvoda u sklopove doputa oblikovanje nezavisnih i usporednih montanih procesa (predmontaa). Proistekli sklopovi trebaju se ispitati prije zavrne montae, ime se izbjegava ugradnja neispravnih sklopova u zavrnoj montai, i njihova demontaa po utvrenoj neispravnosti proizvoda.

Funkcijski, postojanje sklopova olakava stvaranje varijanti proizvoda. Varijantno zavisne ugradbene elemente treba nastojati montirati u to kasnijim fazama montanoga procesa.

5. PRIMJENI POGODNIH TEHNIKA SPAJANJA Primjenom pogodnih tehnika spajanja utjee se na pouzdanost rada montanoga sustava (zastoji), i kakvou proizvoda. Tehnika spajanja ovisi o materijalu dijelova, i eljenom stupnju rastavljivosti odnosno nerastavljivosti proizvoda. Rastavljivost proizvoda, pored funkcijskih i inih zahtjeva, uvjetovana je potrebama odravanja ili reciklae proizvoda. Treba nastojati koristiti tehnike spajanja koje nisu intenzivne dijelovima (izbjegavati vijanje) i koje ne zahtijevaju dodatni materijal. Tako su kod dijelova od polimernih i tankostijenih metalnih materijala uvrijeeni uskoni spojevi (spoj oblikom).
7

6. PRIMJENI STANDARDNIH UGRADBENIH ELEMENATA

Primjena standardnih ugradbenih elemenata pojednostavnjuje proces izradbe i osigurava visoku ponovljivost montanoga procesa i opetovano koritenje

opreme. (Vei obujam proizvodnje u pravilu ishodi sniavanjem trokova

proizvodnje.)

7. POGODNOM OBLIKU UGRADBENIH ELEMENATA Pogodnim oblikom ugradbenih elemenata eli se olakati izvoenje funkcija sklapanja (slaganje, orijentiranje, hvatanje, spajanje) ili potpuno ukloniti potreba za njihovim izvoenjem. U tome smislu, esto se, bez obzira na eventualni rast trokova izradbe, dijelovi nastoje izvesti to simetrinijima. Meutim, ako visok stupanj simetrinosti nije postiziv, da bi se olakalo orijentiranje dijela, treba ga

oblikovati izrazito nesimetrinim.

Simetrinost, odnosno nesimetrinost nekoga dijela definira se faktorima simetrinosti i . Faktor jest kut za koji se dio mora okrenuti oko osi okomite osi umetanja da bi postigao prvotnu orijentaciju. Faktor jest kut za koji se dio mora okrenuti oko osi umetanja da bi postigao prvotnu orijentaciju.

10

Ostali, ne manje vani initelji koji utjeu na izvedivost operacija sklapanja, jesu:
ljepljivost, osjetljivost (krhkost), savitljivost,

premalenost ili prevelikost,

zapletljivost, sklizljivost, i opasnost po radnika (naprimjer otri dijelovi).

Izbjegavanje zaplitanja dijelova

11

Za olakanje izvoenja sklapanja, dijelovima se pridaju odreene geometrijske znaajke, poput: skoenja za olakavanje umetanja i naslagivanja, lijebova i utora za olakavanje pozicioniranja, odnosno otklanjanje potrebe za stalnim odravanjem pozicije dijela.

12

13

Oblikovanjem geometrijskih znaajki dijelova svakako treba izbjei neodreene poloaje dijelova.

Sklop treba biti oblikovan tako da se njime dade rukovati kao pojedinanim dijelom.

14

8. UINKOVITOJ PRIMJENI NAELA ELIMINACIJE I INTEGRACIJE UGRADBENIH ELEMENATA TE MINIMIRANJA BROJA VEZA (SPOJEVA) IZMEU DIJELOVA I SKLOPOVA
Uinkovita primjena naela eliminacije i integracije ugradbenih elemenata, te minimiranja broja veza (spojeva suelja) izmeu dijelova i sklopova, uoava se kao rezultat konstruktorovoga napora da se pojedine funkcije proizvoda ostvaruju integriranim dijelovima. Konstruktor mora imati dobre razloge za upotrebu neintegriranih dijelova (naprimjer zbog trokova izradbe), jer se integralnom izvedbom eliminiraju montane operacije, potreba za ljudskim radom (u runoj montai) i automatski montani ureaji.

15

9. DEFINIRANJU ODGOVARAJUIH DOSJEDA UGRADBENIH ELEMENATA

Dosjedima dijelova treba se pokloniti iznimna pozornost.

Uske tolerancije poskupljuju izradbu dijelova. Meutim, za automatsku montau tolerancije mogu biti i ue nego to se to zahtijeva namjenom proizvoda. Odabir odgovarajuih dosjeda olakat e oblikovanje i osigurati pouzdan rad montanoga sustava, te smanjiti koliinu defektnih proizvoda i potrebu za doradom dijelova.

Uza sve navedeno, tijekom oblikovanja proizvoda, treba se voditi rauna o raspoloivoj opremi, kadru te sposobnosti ulaganja u opremu za realizaciju sklapanja.

16

Prikazana pravila ope su smjernice za dobru sklopivost proizvoda.

Meutim, njima nije obuhvaena kvantifikacija valjanosti konstrukcija proizvoda, niti se na osnovi njih moe sa sigurnou suditi o utjecaju njihove primjene na poboljanje konstrukcije naime, koliko primjena jednog pravila vie pridonosi poboljanju konstrukcije u odnosu na neko drugo pravilo. Netehnologina konstrukcija ve u poetku znaajno oteava postupak projektiranja montanoga sustava, moe potpuno eliminirati mogunost automatizacije, tako da u konanici projektirani montani sustav nee biti uzorno oblikovan i uinkovit. U klasinoj proizvodnji rjeavanje proizvodnoga zadatka vremenski se poklapa s ustrojem odgovarajuih odjela, od kojih je svaki zaduen za rjeavanje jednog segmenta cjelokupnog zadataka. Tako se konstruktori prije svega koncentriraju na funkciju proizvoda, preputajui razmatranje sklapanja tehnolozima, a ovi tehnoloke nedoreenosti proizvoda i procesa vjetini montaera. Cjelovita narav montanog zadatka nuno dovodi do toga da je sloboda svakoga odjela u rjeavanju problema ograniena, pa su mee odjela esto i kritina mjesta u nastojanju za uinkovitom proizvodnjom.
17

Nasuprot tome, teorijske spoznaje i razvoj i primjena CAD/CAE/CAM tehnologija, upravo uklanjaju mee izmeu odjela klasine proizvodnje, njihovim ukidanjem i spajanjem, ili olakanjem razmjene podataka (istodobno inenjerstvo Concurrent Engineering, integrirani razvoj proizvoda, PDM, PLM). Od konca 70-ih godina, s porastom udjela trokova sklapanja, poela se sustavno poklanjati pozornost problemu oblikovanja za sklapanje, koja je rezultirala razvojem i efikasnom primjenom niza metoda za analizu i preoblikovanje proizvoda (Design For Assembly DFA), softverski praenih.

Boothroyd i Dewhurst navode sljedee ciljeve primjene DFA metoda:

1.
2. 3. 4.

smanjenje ovisnosti konstruktora o tehnologu (koncentracija znanja);

metodiko voenje konstruktora prema pojednostavnjenju proizvoda (sustavnost); omoguavanje efikasnog rada i konstruktorima koji ne posjeduju veliko iskustvo; uspostava baze podataka koja sadri vremena sklapanja i trokovne initelje za razliite situacije oblikovanja i uvjete proizvodnje.

18

Metode za analizu i preoblikovanje proizvoda sadre odgovarajue procedure kojima se ispituje sklopivost proizvoda. Procedure objedinjuju inenjersko znanje i iskustvo s nakanom da se oblikovanje proizvoda otpoetka usmjeri prema rjeenjima koja e jamiti postizanje racionalnoga sklapanja, ili da se spoznaju znaajke proizvoda trinih takmaca.

Metode se koriste za postojee proizvode ili prototipove, ali i u ranim, konceptualnim fazama oblikovanja, radije no da se ve zgotovljena konstrukcija mora odbaciti i preoblikovati (redizajnirati).

19

METODE OBLIKOVANJA PROIZVODA ZA SKLAPANJE

Boothroydova i Dewhurstova metoda DFA (Design For Assembly Oblikovanje proizvoda za sklapanje)

Hitachi AEM (Assemblability Evaluation Method Metoda procjene sklopivosti)

Lucas Design For Assembly Method (Metoda oblikovanja proizvoda za montau)

Sony DAC (Design for Assembly Cost-effectiveness Oblikovanje proizvoda za trokovno uinkovitu montau, Design Analysis Control Upravljanje analizom oblikovanja)

20

Boothroydova i Dewhurstova DFA metoda

www.dfma.com

Autori: G. Boothroyd i P. Dewhurst, 1980., USA.

Svrha: Snienje trokova sklapanja, uz povienje kvalitete i skraenje vremena realizacije proizvoda na tritu. Ciljevi: 1. minimirati broj ugradbenih elemenata, 2. ostvariti uvjete za olakano spajanje preostalih ugradbenih elemenata. Rezultati metode: 1. procjena vremena i trokova sklapanja, 2. kvantifikacija efikasnosti oblikovanja razliite konstrukcije istih proizvoda mogu se usporeivati.
21

1. stupanj

Odabir metode sklapanja

2. stupanj

Analiza proizvoda za runo sklapanje

Analiza proizvoda za (visokobrzinsko) automatsko sklapanje

Analiza proizvoda za robotsko sklapanje

3. stupanj

Preoblikovanje proizvoda i ponovna analiza

Stupnjevi odvijanja DFA metode

22

transportni ureaj

nosa sklopa

RUNI SUSTAVI

dodava dijelova (jednonamjenski) radnik

Vrste montanih sustava po Boothroydu i Dewhurstu

jednonamjenska radna glava (jedinka)

JEDNONAMJENSKI (VISOKOBRZINSKI) AUTOMATSKI SUSTAVI

indeksni transportni ureaj ureaj za slobodan transport programabilna radna glava

PROGRAMABILNI AUTOMATSKI SUSTAVI

spremnik (magazin) dijelova roboti

stega sklopa

23

Karta 1. Odabir metode sklapanja

DFA: Odabir metode sklapanja

24

Oznaavanje u karti
niski trokovi umjereni trokovi visoki trokovi

Unutar karti, brojevi u zagradama pisani italikom oznaavaju broj napomene (vrijedi u svim kartama). NP - broj razliitih proizvoda koje e se sklapati prve tri godine u osnovi istim montanim sustavom NT - ukupan broj dijelova proizvoda ukljuujui i one za tvorbu varijanti NA - broj dijelova u proizvodu ND - broj dijelova u proizvodu kojima e se promijeniti dizajn u prve tri godine RI - investicijska sposobnost tvrtke, RI = SH x QE/WA (5) SH - broj radnih smjena QE - investicijska sredstva tvrtke, za zamjenu jednog radnika u montai, u jednoj smjeni, USD WA - godinja cijena jednog radnika u montai ukljuujui i reijske trokove, USD VS - godinja proizvodna koliina po smjeni, u milijunima MA - runi sustav MM - mehanizirani runi sustav AI - jednonamjenski automatski sustav, sinkroni AF - jednonamjenski automatski sustav, nesinkroni AP - programabilni automatski sustav AR - programabilni automatski sustav, robotski (Nije naveden u karti.)

25

Napomene (1) Defektni dijelovi mogu uzrokovati razne potekoe u radu automatskih montanih strojeva, blokirajui ureaje za dodavanje, ime se spreavaju operacije radne glave. Defektni dijelovi mogu biti naprimjer vijci bez glave, otkrhnuti dijelovi, strugotina itd. Smatra se da se automatizacija ne moe uspjeno provesti ako je udio defektnih dijelova vei od 2 %.

(2) U razmatranju mogunosti automatske montae nekoga proizvoda treba pretpostaviti da e montani sustav realizirati jednolike koliine proizvoda. Stoga znaajne poremeaje u zahtijevanim koliinama treba kompenzirati stvaranjem zaliha. Meutim, kako stvaranje zaliha moe biti vrlo skupo, to se razmatranje automatske montae takvih proizvoda mora obaviti iznimno pozorno. (3) U automatskim montanim sustavima, koristei alternativne dijelove na radnim stanicama, mogu se dobiti varijante nekog proizvoda. Tada se moraju dati "upute" montanome ureaju (stroju) koji se dio, izmeu alternativnih, treba umetati. Naprimjer, kod montae triju dijelova s dvije alternative za svaki dio, moe se dobiti osam varijanti proizvoda.
(4) U kodnome sustavu, jedna promjena proizvoda znai da e trebati novi ureaj za dodavanje dijelova i nova radna glava na automatskom montanom stroju. (5) Vaan inilac u razmatranju investicija za automatsku opremu je investicijska sposobnost poduzea RI. to je vei broj smjena, i to je vii iznos investicija za zamjenu jednog radnika u montai, to je vea mogunost automatizacije. (6) Sustavi oznaeni zagradama su ne vie od 10 % manje ekonomini od optimalnog montanog sustava u istome polju.

26

Postupak:
1.

izraunati RI: RI = SH QE / WA

2.
3.

odabrati redak u Karti 1.

odabrati stupac u Karti 1.

4.
5.

rjeenje
diskusija rjeenja varijante.

27

DFA: Analiza proizvoda za runo sklapanje

Ciljevi:

odluivanje o tome moe li se neki ugradbeni element eliminirati ili integrirati,

procjena vremena rukovanja i umetanja, identifikacija dijelova koji uzrokuju visoke trokove, izraunavanje efikasnosti oblikovanja za runu montau:
EM 3 NM TM

NM teoretski minimalan broj dijelova u proizvodu TM ukupno vrijeme montae, [s].

Obrazac, karte 2. i 3.
28

Postupak:
1.

dobaviti informacije o proizvodu

2.

rastaviti proizvod, ili zamisliti kako bi to izgledalo (s dodjelom identifikacijskih brojeva)

sklapati proizvod i ispuniti po jedan redak obrasca za svaki ugradbeni element izraunati zbirne vrijednosti i EM.

3.

4.

29

Stupci: 1 identifikacijski broj dijela 2 broj uzastopnih izvoenja operacije 3 2-znamenkasta oznaka runog rukovanja 4 vrijeme runog rukovanja, s/dio 5 2-znamenkasta oznaka runog umetanja

6 7 8 9

vrijeme runog umetanja, s/dio vrijeme operacije, s, (2)x[(4)+(6)] cijena operacije, cent, 0,4x(7) veliina za odreivanje teoretski minimalnog broja dijelova

30

Pitanja za odreivanje teoretski minimalnog broja dijelova

1.
2.

Je li dio pomian u odnosu na ve sklopljene dijelove?

Treba li dio biti od drugaijega materijala, ili izoliran, od ve sklopljenih dijelova? Treba li dio biti odvojen od ve sklopljenih dijelova budui da bi u suprotnome sklapanje ili rasklapanje tih drugih dijelova bilo nemogue?

3.

31

Karta 2. RUNO RUKOVANJE PROCIJENJENA VREMENA, s

Definicije Runo rukovanje ukljuuje hvatanje, pomicanje (transportiranje) i orijentiranje dijelova ili sklopova prije no to se umetnu ili dodaju u nosa (stegu) ili narastajui proizvod.

simetrija jest rotacijska simetrija dijela oko osi okomite osi umetanja. Za dijelove s jednom osi umetanja, orijentacija s kraja na kraj potrebna je za = 360; inae = 180. simetrija je rotacijska simetrija dijela oko osi umetanja, ili ekvivalentno, oko osi koja je okomita na
plohu na koju je dio poloen (postavljen) tijekom sklapanja (Slika). Vrijednost rotacijske simetrije je najmanji kut za koji dio moe biti rotiran da ponovi svoju (prvotnu) orijentaciju. Za valjak umetnut u kruni provrt, = 0; za dio kvadratnoga presjeka umetnutog u kvadratni provrt = 90. Debljina je duljina najkrae stranice najmanje pravokutne prizme koja ovija dio. Ako je dio valjkast, ili posjeduje pravilni poligonalni presjek s pet ili vie stranica, i ako je promjer valjka manji od duljine, tada se debljina definira kao polumjer najmanjeg valjka koji moe oviti dio. Veliina je duljina najdue stranice najmanje pravokutne prizme koja moe oviti dio. U karti je termin veliina zamijenjen terminom duljina.

Definiranje ovojnice, duljine i debljine

32

33

Napomene

(1) Prilikom rukovanja dijelovima moe doi do potekoa ako se dijelovi ugnjeuju, zapliu, ili nalijeu jedan na drugi, djelovanjem magnetinosti ili maziva, ako su vrlo glatki ili zahtijevaju brino rukovanje. Dijelovi koji se ugnijezde ili zapliu su oni dijelovi koji se zapliu kada su u nesreenoj gomili, ali se mogu odvojiti jednostavnim rukovanjem pojedinanim dijelom (naprimjer spiralne opruge). Dijelovi koji su skliski (glatki) su oni koji lako iskliznu iz prstiju ili standardnog alata za hvatanje. Dijelovi kojima treba paljivo rukovati su oni koji su lomljivi (krhki) ili mekani, imaju otre bridove ili predstavljaju drugu opasnost za radnika. (2) Dijelovi koji se vrsto ugnijezde ili zapletu su oni dijelovi koji se u gomili tako zapletu da je potrebno upotrijebiti obje ruke za razdvajanje. Savitljivi dijelovi su takvi da se tijekom rukovanja jako deformiraju zahtijevajui koritenje dviju ruku (naprimjer gumene ploe i remenje).

34

Karta 3. RUNO UMETANJE PROCIJENJENA VREMENA, s

Napomene (1) Dio je vrsti ili nevrsti element u nekom montanom procesu. Sklop se smatra dijelom ako se dodaje tijekom montae. Ljepila, tekuine, punjenja i slino, koji se koriste za spajanje dijelova, ne smatraju se dijelovima. (2) Otean pristup znai da prostor raspoloiv za montanu operaciju uzrokuje znatno poveanje vremena montae. Ogranien pogled znai da se radnik tijekom montanog procesa mora osloniti uglavnom na osjetilo dodira. (3) Potreba za pridravanjem dijela znai da je dio nestabilan nakon postavljanja ili umetanja, ili tijekom sljedeih operacija, te da dio treba hvatati, nanovo prikloniti ili pridravati prije no to je konano osiguran. Pridravanje se odnosi na takvu operaciju, kojom se, ako je potrebno, odrava poloaj ili orijentacija ve postavljenog dijela, prije, ili tijekom idue operacije sklapanja. Dio je smjeten ako ne zahtijeva pridravanje ili ponovno poravnavanje za sljedee operacije, i ako je samo djelomice osiguran. (4) Dio je lako poravnati i smjestiti (pozicionirati), ako je poloaj dijela osiguran odreenim smjetajuim znaajkama dijela, ili znaajkama onoga dijela s kojime se dio spaja, a samo je umetanje olakano dobro oblikovanim skoenjima ili slinim znaajkama. (5) Otpor koji nastaje za vrijeme umetanja dijela moe biti uslijed: malenih zranosti, zaglavljivanja ili ukljetenja dijelova, nepravilnog poloaja dijela ili umetanja dijela uz veliku silu otpora. Naprimjer, preani spoj jest interferencijski spoj gdje se zahtijeva velika sila za sklapanje. (6) Standardno vrijeme za pritezanje vijaka ukljuuje dodatno vrijeme za uzimanje alata (vijala), vijanje vijka ili matice i otputanje (isputanje) alata. Ako treba nekoliko vijaka umetnuti i/ili pritegnuti slijedno, toniji raun za stupac 7 obrasca za runo sklapanje jest: (2) x [(4)+(6)-3]+3, gdje su (2), (4) i (6) iznosi u stupcima: 2., 4. i 6.
35

36

DFA: Preoblikovanje proizvoda za runu montau i ponovna analiza

Razmotriti mogunosti:
1. 2.

smanjenja broja dijelova (2. i 9. stupac obrasca), poboljanja rukovanja i spajanja uoavanjem dugakih vremena i nalaenjem njihovih uzroka (4. i 6. stupac obrasca; koristiti karte kao vodi).

Primjena rezultata metode ipak u praksi moe biti podlona nekim ogranienjima. Postojei proizvod, iako utvreno montanonetehnologian, moe biti atestiran, pa njegovo preoblikovanje zahtijeva i ponovno atestiranje. Nadalje, poboljana se konstrukcija u konkretnome sluaju moe pokazati neekonominom glede izradbe, ili neizvedivom zbog nedostatka odgovarajuih sredstava za proizvodnju ili pak otpora promjenama unutar same tvrtke.

37

Naela za oblikovanje proizvoda za runu montau

smanjiti broj i razliitost ugradbenih elemenata

nastojati izbjei podeavanje (ugaanje)

oblikovati dijelove da se sami pozicioniraju i poravnaju osigurati pristup i neogranien pogled mjestu montae oblikovati dijelove za lako hvatanje iz hrpe minimirati potrebu za preorijentiranjem dijelova za vrijeme procesa montae

oblikovati ugradbene elemente da se ne mogu pogreno sklopiti

maksimirati simetriju dijelova ili dijelove nainiti izrazito asimetrinima
38

Skoenje za lako umetanje

stara konstrukcija

nova konstrukcija

39

dio se mora ispustiti prije nego li je pozicioniran

dio se pozicionira prije isputanja Uobiajeni postupci spajanja

Oblikovanje da se potpomogne umetanje

Umetanje iz suprotnog smjera zahtijeva zakretanje izratka

40

Jednostavno sklapanje odozgonadolje

pridravanje i poravnavanje zahtijeva se za narednu operaciju

samopozicioniranje

Osiguranje obiljeja za samopozicioniranje da se izbjegne pridravanje i poravnavanje

41

dio se zaglavljuje preko uglova

dio se ne moe zaglaviti

Nepravilna geometrija moe uzrokovati zaglavljivanje dijela za vrijeme umetanja

teko umetanje

rupa u tijelu

rupa u trnu

ravna ploha na trnu

Poboljanje umetanja u slijepe rupe osiguranjem prolaza za zrak

42

teko umetanje

lako umetanje

Oblikovanje za lako umetanje: stupnjevani dio stupnjevano umetanje

43

asimetrino

simetrino

neizrazita simetrija

izrazita asimetrija

zaglavljivo

nezaglavljivo

zapletljivo

nezapletljivo

Geometrijska obiljeja koja utjeu na rukovanje dijelovima

44

vrlo malo

sklisko

otro

savitljivo

Ostala obiljeja koja utjeu na rukovanje dijelovima

45

REZULTATI PRIMJENE DF(M)A METODE:

smanjenje broja dijelova sniavanje cijene izradbe dijelova

51,4 % 37,0 %

skraenje vremena razvoja i lansiranja proizvoda na trite

poboljanje kvalitete i pouzdanosti proizvoda skraenje vremena sklapanja skraenje ciklusa proizvodnje

50,0 %
68,0 % 62,3 % 57,3 %
46

KONCEPT

DFMA
DFMA sastavni dio istodobnog (simultanog) inenjerstva (CE Concurrent Engineering) i PLM-a (Product Lifecycle Management)

CAD

PROTOTIP
PROIZVODNJA

47

PROCES MONTAE
Proces montae jest odvijanje djelatnosti potrebnih za sklapanje proizvoda, prema odreenim zakonitostima (tehniko-tehnolokim, ekonomskim, sociolokim, ekolokim...).

Montani je proces slijed uzastopnih i/ili usporedno povezanih djelatnosti operacija, koje izvode ljudi i/ili automati, sa svrhom ostvarenja tvorevine unaprijed definirane strukture. Temeljni initelji za definiranje procesa montae jesu:

geometrijska i fizikalna svojstva ugradbenih elemenata, struktura proizvoda, i redoslijed sklapanja.

48

Montani se proces sastoji od tri komponente: montanih operacija (radnji, funkcija), tijeka, i strukture.

Operacije (funkcije) se montae razvrstavaju u pet skupina: spajanja, rukovanja, kontrole, podeavanja (ugaanja), posebne (pomone) operacije.

Tijek definira slijed izvoenja montanih operacija.

Struktura procesa odreena je strukturom proizvoda, a iskazuje se mogunou podjele procesa, tako da se dijelovi procesa mogu izvoditi nezavisno jedan od drugoga i vremenski usporedno. Stoga se neki cjelokupni montani proces dade ralaniti na predmontae i zavrnu montau.
49

MONTAA (DIN 8593)

RUKOVANJE SPREMANJE
sreeno spremanje djelomino sreeno

KONTROLA
mjerenje ispitivanje brojenje

PODEAVANJE
namjetanje prilagoavanje

POMONE FUNKCIJE
ienje skidanje srha oznaavanje utiskivanje hlaenje zagrijavanje

SPAJANJE
sastavljanjem punjenjem pritiskivanjem i natiskivanjem praoblikovanjem preoblikovanjem zavarivanjem lemljenjem lijepljenjem tekstilom

PROMJENA KOLIINE
odjeljivanje dodjeljivanje odvajanje udruivanje sortiranje

GIBANJE
zakretanje orijentiranje pozicioniranje sreivanje voenje dodavanje

OSIGURANJE
stezanje otputanje

50

SPAJANJE je postupak kojim se ugradbeni elementi dovode u meusobni odnos i

osiguravaju od rastavljanja. Odnos spoj, ostvaruje se preko ploha spajanja. Spojevi se postiu: - silom (naprimjer stezni spoj), - oblikom (spajanje zakovicama, uskonicima...), - materijalom (zavarivanje, lemljenje, lijepljenje), ili - njihovom kombinacijom. Svaki spoj definiran je dvama odnosima: geometrijskim i energetskim.

Geometrijski odnos definira prostorni raspored ugradbenih elemenata, a energetski odnos odreuje optereenje pod kojim je osigurana funkcija spoja.
Vana znaajka za opisivanje postupka spajanja jest gibanje pri spajanju. Gibanje se ostvaruje primjenom sile ili momenta, ljudskom rukom ili alatom. Gibanju pri spajanju prethodi postupak rukovanja, kojim se ugradbeni elementi dovode u poloaj za spajanje. Rukovanje zavrava, a spajanje otpoinje u trenutku kada ugradbeni element izgubi najmanje jedan stupanj slobode gibanja.

51

Nakon uspostave dodira izmeu ugradbenih elemenata, gibanje je odreeno oblikom i geometrijskim rasporedom ploha spajanja ugradbenih elemenata.
Zajednika povrina svojim oblikom spreava relativno gibanje izmeu ugradbenih elemenata. Stupanj odreenosti spojnog gibanja ovisi o tome u koliko je smjerova onemogueno relativno gibanje izmeu ugradbenih elemenata. Prema svojstvima, spojevi se dijele na: - neposredne i posredne; - rastavljive, nerastavljive i uvjetno rastavljive; - pokretne i nepokretne. Za razliku od neposrednih spojeva, posredni spojevi posjeduju pomone spojne elemente.

Nerastavljivi spojevi dadu se rastaviti samo uz oteenja ugradbenih elemenata.

Rastavljivi spojevi dadu se rastaviti bez oteivanja. Uvjetno rastavljive spojeve mogue je rastaviti bez oteenja samo nekoliko puta. Pokretni spojevi doputaju relativno gibanje ugradbenih elemenata, a nepokretni ne.

52