K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU
Popis kratica
AD analogno-digitalno
ASCII - American Standard Code for Information Interchange, sedmerobitni
alfanumeriki kod
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BCD - Binary Coded Decimal, binarno kodirani decimalni brojevi
CAD - Computer Aided Design, projektiranje pomou raunala
CAE Computer Aided Engineering, inenjering pomou raunala
CAM Computer Aided Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CANopen - Controller Area Network, komunikacijski protokol
CAP - Computer Aided Programming, programiranje pomou raunala
CAQ - Computer Aided quality assurance, osiguranje kvalitete pomou raunala
CCD - Charge Coupled Device, senzor s prijenosom naboja
CIE - Computer Integrated Engineering, projektiranje (proizvodnih procesa)
pomou raunala
CIM Computer Integrated Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog
pomou HTML jezika
CT - Computed Tomography, raunalna tomografija
DA digitalno-analogno
DC - Direct Current , istosmjerna struja
EU Europska unija
FBD Function Block Diagram, programiranje pomou funkcijskih blokova
FUP - Functional Plan, funkcijski plan; postupak razrade proizvodnog procesa,
ujedno i naziv raunalnog programa za isto podruje
GPS - Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
HDL Hardware Description Language, programski jezik za opis sklopova
HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske
HTML - HyperText Markup Language, programski jezik za izradbu hipertekstovnih

dokumenata
IC - infracrveno
ICT Information and Communications Technology, informacijska i
komunikacijska tehnologija
IEC - International Electrotechnical Commission, Meunarodna elektrotehnika
komisija
IPv4 - Internet Protocol version 4, meumreni protokol verzija 4
IPv6 - Internet Protocol version 6, meumreni protokol verzija 6
IRL - Industrial Robot Language - normirani raunalni jezik za programiranje
industrijskih robota
ISO - International Standards Organization, Meunarodna organizacija za
standardizaciju
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LAD - Ladder Diagram, programiranje PLC-a pomou ljestviastog dijagrama
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light Emitting Diode, svjetlea dioda
MOS - MetalOxideSemiconductor, poluvodiki element na bazi spoja metaloksid-poluvodi
MOSFET - MetalOxideSemiconductor Field-Effect Transistor, tranzistor s
efektom polja na bazi spoja metal-oksid-poluvodi
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAT Network Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OS Operating System, operacijski sustav
OSI - Open System Interconnection, meupovezivanje otvorenih sustava
PAT - Port Address Translation, proces modifikacije mrenih adresa
PIN - Personal Identification Number, osobni identifikacijski broj
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
3
PSTN - Public Switched Telephone Network, javna komutirana telefonska mrea

PTZ - PanTiltZoom Camera, kamere upravljane pomou upravljake konzole;
mogu se okretati u svim smjerovima i zumirati
PWM Pulse Width Modulation, pulsno irinska modulacija
RH Republika Hrvatska
SCADA Supervisory Control And Data Acquisition, raunalni sustav za
prikupljanje i obradu podataka u stvarnom vremenu
SI - Systme International d'Units, Meunarodni sustav mjernih jedinica
STL - Statement List, programirnje PLC -a pomou naredbi
TCP/IP Transmission Control Protocol/Internet Protocol, protokol za stvaranje
veza na mrei/internetski protokol
USB - Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VGA - Video Graphics Array, standard za vizualni prikaz podataka vrlo dobre
razluivosti; sklopovski sustav za prikaz slike u boji
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XS-3 - Excess-3 binary-coded decimal, etverobitni samokomplementirajui kod
Sadraj
1. Opi dio .......................................................................................................... 6
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 6
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 6
1.3. Trajanje obrazovanja.................................................................................... 6
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 6
2. Nastavni plan i program ................................................................................... 7
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 7
2.2. Nastavni program ........................................................................................ 9
2.2.1. Opeobrazovni dio ................................................................................ 9
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ................................................................... 147
2.2.3. Izborni strukovni moduli..................................................................... 190
2.2.4. Zavrni rad ....................................................................................... 233
3. Okruenje za uenje...................................................................................... 234
4. Kadrovski uvjeti............................................................................................ 235
5. Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 267
6. Reference dokumenta.................................................................................... 274
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 274
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 274
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................. 274
6.2.2. Strukovni dio .................................................................................... 276
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................ 277
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
1.
Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Tehniar za elektroniku
1.2. Cilj kurikuluma

Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih
standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za elektroniku.
1.3. Trajanje obrazovanja

etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.
2.
Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA ELEKTRONIKU
A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
godinje
HRVATSKI JEZIK
105
105
105
96
STRANI JEZIK
70
70
70
64
POVIJEST
70
4,5
70
4,5
GEOGRAFIJA
70
4,5
35
2,5
64
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
70
70
70
64
VJERONAUK/ETIKA
35
2,5
35
2,5
35
2,5
32
2,5
MATEMATIKA
105
105
105
5,5
96
5,5
FIZIKA
70
70
70
64
KEMIJA
70
BIOLOGIJA
35
2,5
RAUNALSTVO
70
70
770
22
44
630
18
35,5
455
13
24
480
15
28
56,25%
59,17%
PN
PN
PN
POLITIKA I GOSPODARSTVO
UKUPNO SATI/BODOVA A.
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %
68,75%
73,33%
40,63%
40,00%
PN
48,39%
bodovi
bodovi
tjedno
godinje
4. r azr ed
tjedno
bodovi
3. r azr ed
tjedno
godinje
2. r azr ed
tjedno
bodovi
NASTAVNI PREDMETI
godinje
OPEOBRAZOVNI MODUL
MODUL
1. r azr ed
46,67%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO
tjedno
DIGITALNA ELEKTRONIKA
70
RADIONIKE VJEBE
105
MIKROUPRAVLJAI
70
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
LABORATORIJSKE VJEBE IZ
ELEKTROTEHNIKE
RADIONIKE VJEBE
35
70
PN
1
2
105
105
1,5
35
3,5
70
70
4,5
105
OSNOVE ELEKTRONIKIH MJERENJA
PN
PN
bodovi
105
DOKUMENTIRANJE
bodovi
TEHNIKO CRTANJE I
AUTOMATIKA
2
2
3
3,5
ELEKTRONIKA
70
OSNOVE DIGITALNE ELEKTRONIKE
70
105
PROGRAMIRANJE
70
4,5
UVOD U RAUNALNE MREE
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

U UKUPNOM FONDU %
350
2
31,25%
96
3,5
64
3,5
64
3,5
96
384
1,5
OBRADA SLIKE I ZVUKA
UKUPNO SATI/BODOVA B1.
PROGRAMIRLJIVI LOGIKI UPRAVLJAI

UVOD U AUTOMATIKU
RAUNALSTVO
4,5
64
PN
3,5
35
3,5
70
OSNOVE WEB DIZAJNA
1,5
INSTRUMENTACIJA
ELEKTRONIKA
godinje
4. r azr ed
tjedno
godinje
3. r azr ed
tjedno
godinje
2. r azr ed
tjedno
MODULI
ELEKTROTEHNIKA
1. r azr ed
bodovi
NASTAVNI PREDMETI
godinje
STRUKOVNI
bodovi

B1. OBVEZNI
16
26,67%
490
5
43,75%
24,5
40,83%
525
5
46,88%
28,5
47,50%
38,71%
20,5
34,17%

3. r azr ed
4. r azr ed
tjedno
tjedno
tjedno
5,5
KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI
64
3,5
INTERNETSKE TEHNOLOGIJE
64
VOENJE PROCESA RAUNALOM
64
3,5
64
64
64
3,5
3,5
PN
PN
1. ELEKTRONIKA U
ENERGETICI
TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI I MREE
3. AUTOMATIKA
105
35
70
70
PN
ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJE
UVOD U ROBOTIKU
2,5
70
70
3,5
KLIMATIZACIJE
ELEKTRINE INSTALACIJE
70
ELEKTROMOTORNI POGONI
70
3,5
SUSTAVI TEHNIKE ZATITE
5. TEHNIKA I MENADMENT
MENADMENT
70
PRIMJENJENO RAUNALSTVO
70
3,5
TEHNIKO I POSLOVNO
64
KOMUNICIRANJE
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 1, 3 ili 4)
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 2)
br ojem 2)
UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2. (kod odabir a modula pod r ednim
br ojem 5)
7,5
128
7,5
140
7,5
128
7,5
140
7,5
128
7,5
12,50%
%
br ojem 1, 3 ili 4)
64
140
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU

3,5
TEHNOLOGIJA GRIJANJA I
4. TEHNIKA U ZGRADAMA
PN
4
1
ROBOTIKA
ELEKTROMOTORNI POGONI
ENERGETSKA UINKOVITOST
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
2. TELEKOMUNIKACIJE
bodovi
96
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
bodovi
32
bodovi
MODULI *
bodovi
godinje
2. r azr ed
tjedno
godinje
NASTAVNI PREDMETI
1. r azr ed
godinje
STRUKOVNI
godinje
B2. IZBORNI
12,90%
12,50%
12,50%
350
16
490
24,5
665
36
512
28
350
16
490
24,5
665
36
512
28
350
16
490
24,5
665
10
36
512
28
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %
31,25%
26,67%
43,75%
40,83%
59,38%
60,00%
51,61%
46,67%
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C.
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
(kod odabir a modula pod r ednim br ojem 1, 3 ili 4)
4
1120
24
60
1120
23
60
1120
20
60
992
21
60
1120
24
60
1120
23
60
1120
21
60
992
20
60
1120
24
60
1120
23
60
1120
19
10
60
992
20
60
* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
2.2. Nastavni program

2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u
razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su

kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati

hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih
naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s
obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno
3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomou biljeaka
i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na
komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na
druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
4. navesti jezina pravila

5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske
funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i
itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst
5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
10
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,
strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova
1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim
primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,
sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima
6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova
1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje
komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini
tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i
implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,
oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
monoloki oblici
Govorenje
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Funkcija glasova
u jeziku
Tvorba i podjela
Razrada Nastavne teme

Javni govor
Govor
Oluja ideja
Fonem, alofon, fon
Fonem i grafem
Podjela glasova prema otvoru
11
glasova
Glasovne
promjene
Pravogovorna i
pravopisna
norma
Hrvatski jezik od
prvih pisanih
spomenika do
kraja 15. stoljea
Pisanje opisivanje
Pisanje pripovijedanje
Pria i novela
Slogovi i slogovna struktura

Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravopis ili ortografija
Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske
srednjovjekovne knjievnosti
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
historiografski spisi, zakonici)
Opisivanje kao postupak
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Tehniko izvjee
Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
12
Victoria Hislop, Otok

Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Lirika
Ep
itanje opisivaki
tekstovi
itanje pripovjedaki
tekstovi
Napomene:
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
Molba
ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
13

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee
razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i
Morfem, alomorf, morfologija
morfologija
Vrste morfema
Gramatike
Kategorije vrsta rijei
kategorije
Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18.
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje Saetak
izlaganje
Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
14
William Shakespeare, San ljetne noi

William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Prometeji
ena u
knjievnom djelu
itanje izlagaki tekstovi

Napomene:
Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
Saetak
Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

15

Literatura
Literatura za
polaznike:

16

Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei
razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa
Sintaksa
Spojevi rijei
Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo
Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice
Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje Prikaz
dokazivanje
Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae
Lumire
Janko Poli Kamov, Brada

Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
17
Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
Drutveni
angaman
Unutarnji svijet
itanje dokazivaki
tekstovi
Napomene:
August enoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
Prikaz
Pismo za iskazivanje interesa
Problemski lanak
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

18

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik
razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
dijaloki oblici
Leksikologija
Jezini sustav i
jezini znak
Leksikosemantiki
odnosi
Raslojenost
leksika
Razgovor na temu
Uvod u leksikologiju
Struktura jezinog znaka
Jednoznanost i vieznanost leksema
Sinonimija
Antonimija
Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
dodiri i leksiko
posuivanje
Posuenice
Vrste posuenica
Jezina norma i
jezini purizam
Jezina norma
Jezini purizam
Frazeologija
Leksikografija
Hrvatski jezik u
20. i 21. stoljeu
Frazem i frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
samobitnosti hrvatskog jezika
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje dokazivanje
Pisanje upuivanje
Stoljee nemira
kolski esej
Upuivanje kao postupak
Tehnika uputa
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
19
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Globalno selo
Hrvatska
knjievna batina
itanje dokazivaki
tekstovi
itanje upuivaki
tekstovi
Napomene:
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Marin Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Kritika
Komentar
Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
Tehnika uputa
Zakoni
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

20

Literatura
Literatura za
polaznike:

21
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju

jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
pripreme
povezati reenice kako bi polaznici opisali dogaaje i svoje

doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavom engleskog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje i injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici skladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezana s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima
poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
22

Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u usmenom
i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona
vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
2. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom i/ili
izgovorenom tekstu o poznatoj temi
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Pisanje
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i
poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom
izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
Meukulturalno djelovanje
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
23
Prehrambene
navike
Kupovina
Napomene:
Godinja doba, mjeseci

Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Obroci
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i

opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;

mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i
vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip

s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
24
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih

postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:

25

Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije
s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom
pismu
2. izdvojiti kljune informacije u svakodnevnim pisanim
materijalima na standardnom jeziku
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Pisanje
1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim
situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa
2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost
Mediji i

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
26
suvremena
komunikacija
kola i
obrazovanje
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree, itd.
Vrste kola
Predmeti
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on,
at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

demonstracije.
struke).
27

Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
Literatura
Literatura za
polaznike:

28

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
1. izdvojiti kljune informacije u pisanim materijalima na
standardnom jeziku
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Sluanje
1. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom
i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
Pisanje
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Meunarodno trite rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
29
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Socijalni i drutveni odnosi

Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
30

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
izloene
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
situacije
Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje
Svijet rada
Potroako
drutvo
Mobilnost i
migracije

Zanimanja
Oglasi
ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
31
Kultura i
civilizacija
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Solidarnost
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:

Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

demonstracije.
struke).
32
Literatura
Literatura za
polaznike:

33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju

jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
pripreme
povezati reenice kako bi opisali dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama

jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Nastavom njemakog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je
u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz
osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanim s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
34
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
35

Razred: prvi (1.)
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona
vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
Pisanje
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i
poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom
izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko
mene
Stanovanje
Slobodno vrijeme
Svakodnevica
Prehrambene
navike

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Obroci
36
Kupovina
Napomene:
Prehrambene navike (piramida prehrane)

Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice,

bezlina man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije

pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red

rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu,

povratni glagoli; preterit pomonih glagola; perfekt, imperativ.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
37

Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije
s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom
pismu
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Pisanje
1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim
situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa
2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Putovanja i
praznici
Multikulturalnost
Mediji i
suvremena
komunikacija
kola i
obrazovanje

Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
38
Sport i zdravlje
Meuljudski
odnosi
Napomene:
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
nadmaiti.
IMENICE: sloenice
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija
glagola.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
39

Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Sluanje
Pisanje
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko
okruenje
Javne slube
Mladi i njihov
svijet
Mobilnost i
migracije
Drutvo i svijet
koji nas okruuje

Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Meunarodno trite rada
Graanski odgoj
40
Znanost i
tehnologija
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:

Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Povijest struke
nadmaiti.
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske i
namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice; nepravilne
upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher, dieser); neupravni
govor.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

demonstracije.
struke).
srednjoj koli (Narodne novine, 112/10).
41

Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
situacije
Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Posao i
obrazovanje
Potroako
drutvo
Mobilnost i
migracije
Kultura i

Zanimanja i oglasi
ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Fenomen globalizacije
42
civilizacija
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Solidarnost
Strukovno
usmjerene teme
Napomene:
Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)

Graanski odgoj
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i

objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
struke).
43
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Cilj predmeta:
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje

temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom est povijesnih
razdoblja
vrjednovati dokaze
razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:
a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja
ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstvenotehnolokom, politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet
vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.
Opis predmeta:
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.
tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaaj, ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
44
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,

socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih
povijesnih
znanja
i
povijesnog
razmiljanja
te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
45

Razred: prvi (1.)
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevan ivot paleolitskog lovca i sakupljaa
plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i
tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u
prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih
civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua
ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i
kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom
prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava
do kraja 1. tisuljea prije Krista
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama

mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod
rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove
budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor
dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi
izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske
civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva
na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom
srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
46
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju

kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne
razmjene meu trima kontinenatima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj
na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutva i kulture u Hrvatskoj i
susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain
ivota prvih ljudi
ledenog doba
Neolitska i
urbana revolucija
Pojava pisma i
nastanak prvih
drava i
civilizacija
Dananji hrvatski
prostor u
prapovijesti
Prijelomna
vremena inovacije i velika
seoba
Pojava i razvoj
egejske
civilizacije
Doba velikih
carstava
Susreti i
proimanja
istonog Jadrana
i Sredozemlja
Susret i suivot
triju svjetova na
Sredozemlju
Oporavak
Zapada
Slavenski svijet u
Europi
Hrvatska izmeu

Pojava i razvoj prvih ljudi
Materijalna kultura i nain ivota
Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
Od stanovnika sela do stanovnika grada
Stari istok
Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
Iliri i njihova kultura
Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
jugozapadnoj Aziji
Uspon i pad starih i novih drava
Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Stari istok i Grka izmeu Aleksandra i Rimljana
Najpoznatije religije staroga svijeta
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
Indija i Kina
Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
Pojava i uspon islamske civilizacije
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Gospodarski i kulturni oporavak
Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
47
sredozemnog i
srednjoeuropskog svijeta
Napomene:
Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca i
sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
48

Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,
drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih
promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i
u prvoj polovici 19. stoljea
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju
globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija
Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja
hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u
razdoblju "novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu
velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,
Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih
sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj
5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
49
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj
jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike
Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Raanje
moderne Europe
Velika
geografska
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih
carstava i pojava
nacionalnih
monarhija
Hrvatska u
"produenom
srednjovjekovlju"
Uzroci i
posljedice
graanskih
revolucija krajem
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i
posljedice
industrijske i
agrarne
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u
euroazijskim
drutvima u
razdoblju
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri
nacionalizma,
izgradnje drava
i drutvenih
reformi u Europi

Crna smrt i njezine posljedice
Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
Temelji humanizma i renesanse
Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
Kolonijalizam i europeizacija svijeta
Izazovi s Istoka - Uspon Osmanlijskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
Nastanak modernih europskih drava
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
Stvaranje habsburkog carstva i kriza Osmanlijskog Carstva teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Doba razuma
Amerika i Francuska revolucija
Industrijalizacija i modernizacija
Uspon SAD-a do svjetske sile
Osmanlijsko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu

Kina i Japan u 19. stoljeu
Europa izmeu restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
50
od 1830. do
1914. godine
Novi
imperijalizam
monih
nacionalnih
drava 1850.1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna
integracija
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza
modernog svijeta
- problemi
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Prvi svjetski rat
Tri oblika
politike scene u
svijetu od 1919.
do 1939. godine
Drugi svjetski rat
Novi
meunarodni
odnosi i
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u
socijalistikoj
Jugoslaviji i
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
Napomene:
Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
Graanska kultura od romantizma do moderne
Hrvatski narodni preporod

Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava

Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
demokracije
Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Hladni rat i internacionalne krize
Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja
Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji

modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
(od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
51
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.

Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,

debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s video-materijalima i filmovima); operativne
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
znanje i metakognitivno znanje.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
52
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u

podruju geografije
osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim podrujima

elektrotehnike i raunalstva
Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi

ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice
opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja
kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom
kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije geografija
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog
podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadraja, a
time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama podrujima odgoja i
obrazovanja.
Budui da geografija primarno prouava prirodno-geografske i
drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog,
geografsko
obrazovanje
omoguuje
polaznicima
razumijevanje svijeta u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija
vjetine vane za svakodnevni ivot. Geografska znanja i vjetine
primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture
(kulturna svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih
kompetencija,
posebice
u
razvoju
kompetencije
komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematike
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniar za elektroniku znanstveno
su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po naelu od
blieg prema daljem.
53

Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje
2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu
istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu
odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i
svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije
unapreenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom
planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji
geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za
kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za
orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno
prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora
1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
54
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se

na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju
prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih
prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski
pristup
Zemlja u
Sunevu sustavu
i svemiru
Orijentacija i
geografske karte
Prirodno-geografski
procesi i
organizacija
prostora
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
Svemir postanak i struktura
Sunev sustav
Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Vrijeme i klima te promjene klime
Klasifikacija klima
Povezanost klime, vegetacije i tla
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
/
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
55
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
(projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
56

Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u
zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,
umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u
zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
trendove
7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj
razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske
procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja
nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Drutveno-geografski
procesi i
organizacija
prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Hrvatskoj i svijetu
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
Gospodarski sustavi
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
57
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
/
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
ocjenom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
(projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
58
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,

gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti

suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot

u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja

hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela. Prvi dio obuhvaa

politiku u kojoj se obrauju pojmovi iz politike ija je svrha izgradnja
polaznikovih stavova prema aktualnim politikim zbivanjima te
shvaanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom
funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
59

Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas
2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta
4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i
dokumenata koji ih reguliraju te organizacija koje se bave
njihovom zatitom
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave: demokraciju, tiraniju,
aristokraciju, diktaturu, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
Gospodarstvo
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na
temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih
organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog
spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom
na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline
Politika i politiko
djelovanje

Razvoj politike znanosti
Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Vlast
Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
60
Drava
Politiki sustavi
Izbori
Ustrojstvo
Republike
Hrvatske
Uvod u
ekonomiju
Trite
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija - neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Izvrna vlast
Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i
marketing
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat

Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Obiljeja marketinga
Marketinki splet
Marketing i etika
Hrvatska i
Europska unija
Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Hrvatska i Europska unija
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
/
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
61
Elementi
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.

62
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je

bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji

usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i

kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Tehniar za elektroniku radi na pripremanju razvojne, tehnoloke i

operativne dokumentacije proizvodnje, ispitivanju elektronikih
komponenti i sklopova, montiranju i ispitivanju elektronikih ureaja i
opreme, njihovu posluivanju i odravanju, tehniko-administrativnim
poslovima te prodaji i promidbi elektrotehnikih i elektronikih
proizvoda.
Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i
noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unapreenja kinantopolokih obiljeja
budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na
rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede
sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se
preporuuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.
63

Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope
kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih
aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom
radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i
kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske
transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih negativnosti
tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikline aktivnosti koje se mogu
koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski
sadraj
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su meupovezane

s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su
meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti
koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima
interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
64
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite

transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja
sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju nakon
ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za
smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae
(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili
leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne
cjeline

UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja
1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja
4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci
vjebanja i tetne tjelesne aktivnosti)
Kinezioloke
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva

UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
65
aktivnosti
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za

nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA
21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI
29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
66
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2.
polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visine boka jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se doreeno
prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
67
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1.
2.
3.
4.
Primjena
Primjena
Primjena
Primjena
vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)

medicinke (razvoj miine mase)
elastinih traka (razvoj miine mase)
buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje fleksibilnosti)
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)
2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom amplitudom
u stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,
valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja,
voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III.
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s
odmorom 10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
68
i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja
miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V.
Napomene:
Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unaprjeenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost
s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne
mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati
odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka
teorijska
znanja,
(2)
Kinezioloke
aktivnosti,
(3)
Transformacija kinantropolokih obiljeja i (4) Kinezioloki postupci
unapreenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
69
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i

pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim

mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPREENJA ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
70
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno

stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):
1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice
1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,
donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.
1. nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog
ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena
i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
71
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje

o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi
naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
72
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i

oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
Metode i oblici
rada:
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda

vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,

pomaganja ili asistencije
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,

zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
Elementi i oblici
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
73
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
74

Razred: drugi (2.)
U drugom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja
Kinezioloke
aktivnosti
1.
2.
3.
4.
Olimpizam
Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog
tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave
(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja polaznika
u adolescenciji
Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 - 200 m
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI
10. Letei kolut
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog pomagala
75

13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)
29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
76
polaznika u stranjoj zoni, suenje)

X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
1.
2.
3.
4.
5.
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
6.
Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem

poloaju)
Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa
natkoljenice u iskoraku)
Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
sustava
Pilates s malim loptama

razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek)
2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom brzinom
u obje faze)
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti
77
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje

10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',
30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12',
1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
nalazi na kraju programa etvrtog razreda.
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih tema
78
koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih
veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:
ima
velik
broj


nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika

mogunostima

Ostalo
79
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
glavu
gurati
gurati
glavu

prema unutra.
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge
desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o
podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
80

1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu
koljena i kuka):
natrag
stranu te drugom rukom u drugu stranu
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
pogled usmjeriti prema dolje.
III.
Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti

Vjebe su sljedee:
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
81
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom

akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
IV.
Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena

Leei na leima:
izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
stojeem poloaju
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
82

7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:
Metode i oblici
rada:



Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupan
83

Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja
1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa stajalita
izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
plan i program.
Kinezioloke
aktivnosti
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
5. Troskok s mjesta
6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI
9. Sastav po izboru polaznika (tlo)
10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)
84

12. Jelenji skok
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19. Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika
25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i
fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
85
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)
2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj 40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja

Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
7. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
reakcijom na zvuni podraaj)
8. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
9. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
10. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
11. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
12. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)
13. Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
14. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
Kinezioloki

86
postupci
unapreenja
zdravlja

VJEBE ZA KRALJENICU
ramena
VJEBE ZA RAMENA
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unaprjeenje
kinantropolokih
obiljeja.
Ispunjavanje
navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim
materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske.
Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei
broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao
izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i
program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost
svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu
usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede
kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i
stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen od
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
od onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
(1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
87

zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna
tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima,
iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo,
zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja mora
se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za
polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj


mogunostima

Ostalo
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
88

prema unutra.
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.
suprotnu nogu
desnom
1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa
desnu ruku i lijevu nogu
ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
89

natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
Vjebe su sljedee:
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia
kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:
90

stojeem poloaju
poloaju
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
Metode:
Metode i oblici
rada:



Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
91
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,

kruna, stanina, stazna i poligonska).

sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
92

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond
do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u
pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane
s ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
teorijska znanja
Kinezioloke
aktivnosti
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u

funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko
postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA
8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA
9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
93
IV. BORILAKI SPORTOVI

12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. 1Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.
25.
26.
27.
28.
ODBOJKA
Tenis servis
Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed
Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3
(2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
Transformacija
kinantropolokih
obiljeja
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu

naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se
doreeno prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada,
osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. LOKOMOTORNI SUSTAV
prevencija lokomotornih ozljeda
94
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda

(jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem ravnotee)
4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II. MORFOLOKA OBILJEJA
optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase)
5. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno
veslanje)
6. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
podlaktica buicama)
7. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
8. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
9. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)
VJEBE ZA KRALJENICU
Kinezioloki
postupci
unapreenja
zdravlja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
Napomene:

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim
dokazanim utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s
naglaskom na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje
navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem
veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u
95
izrazito razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola

Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u
programu je naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite
uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju
usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij
morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu
polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih
tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja
jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je
navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se
planirati i u svim viim razredima, iako se ista ne navodi u programima
viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne
povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva,
nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa
za osnovne kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost
nastavnika i olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa
za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit
sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini
steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj


96


mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

Ostalo
VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
glavu
gurati
gurati
glavu

prema unutra.
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.
suprotnu nogu
97
desnom
1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
II.Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
98
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to

veeg kruga
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.
Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,
izvoditi naizmjenina odnoenja
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.
zglobova
99
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
7.podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
Metode:
Metode i oblici
rada:



Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,

kruna, stanina, stazna i poligonska).

postignua
(morfolokih
obiljeja,
motorikih
sposobnosti
i
funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni
uinci rada
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje
njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
100
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja

koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti

prema zajednici
Etika je u srednjoj koli predmetno podruje koje se bavi filozofijom

morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina, kao to je filozofska antropologija, politika, pravna i
socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer
ukljuuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije,
sociologije, socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture.
Unutar interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje
nije mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja; pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.

Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i
uenja
5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja
7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
U potrazi za
identitetom
Prepreke u
potrazi
Orijentacija i
zamke na putu
Ciljevi: lani,
prividni, istinski
Odgovornost za
sebe i druge
moralna
dimenzija ivota
Napomene:

Razliite perspektive samospoznaje
Uloge, uzori, idoli
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Borba sa zlom ili s moi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Zlouporaba moi
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Logika srca i logika uma
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Savjest
Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,

diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s filmom,
izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
102
plakat, poster).
Literatura
Literatura za
polaznike:

103

Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva
3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih
prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i
tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Individualna
sloboda i
odgovornost
prema zajednici
Najvie
vrijednosti
socijalnog i
politikog ivota
(antiko i
moderno
razdoblje)
Izazovi
suvremenog
drutva

Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost)
Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika filozofija kao
jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva. Etike kreposti i naelo sredine
Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
i pravednost
Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti; razlike meu ljudima i problem
jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Imperativ beskonanog napretka
Tehnologija i znanost u slubi moi
Konzumerizam kao stil ivota
104
Napomene:
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
105

Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode

3. razlikovati razliite ekoloke teorije
4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek, priroda,
etika
Kvaliteta ivota
Smisao i granice
tehnolokog
razvoja
Ekologija i zatita
okolia
Bioetika i
biologijske
znanosti
Medicinska
bioetika
Napomene:

ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekoloka odgovornost
Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
Eugenika
Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Etika transplantacije organa i trgovina organima
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

projektna nastava.
106
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

plakat, poster).
107

Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo
3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealan zahtjev vaenja morala
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
5. ralaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etike pojmove
Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove
Razrada
Nastavne
cjeline
Moral i etika
Razliiti filozofski
pristupi
utemeljenju etike
Napomene:

Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Habermasova etika diskursa
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Ostalo
Metode i oblici
rada:

108
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

projektna nastava.
plakat, poster).
109
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te

uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu

matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj

uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u

znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko

zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate

sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje
i
posredovanje
ideja,
matematiko
obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
110

Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu
4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu
tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih
sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

koordinatnom sustavu u ravnini
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod
geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih
u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u
ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim
ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
111
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i

krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,

problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
aktivnost.
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
112

Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih
operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te

eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor
Mjerenje
Podatci
Napomene:

Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Geometrija prostora
Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Analiza prikupljenih i obraenih podataka
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

istraivaka metoda.
113
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
aktivnost.
nastavi i dr.).
114

Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za
odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske
jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom

sustavu u ravnini
3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa
svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih
zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza
podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane
podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Oblik i prostor

Trigonometrijska krunica
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
115
Mjerenje
Podatci
Brojevi
Napomene:
Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Faktorijele
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

istraivaka metoda.
aktivnost.
nastavi i dr.).
116

Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom
sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih
funkcija
Podatci
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

vrijednosti niza podataka
Infinitezimalni raun
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa
2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva
integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije
primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi
Algebra i funkcije
Podatci
Infinitezimalni
raun
Napomene:

Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Funkcije
Statistika
Limes niza
Limes funkcije
Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici
rada:

istraivaka metoda.
117
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

aktivnost.
nastavi i dr.).
118
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju

fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti

fizike temelj za primijenjenu znanost, kao to su elektrotehnika i
raunalstvo. U fizici je vaan i karakteristian eksperimentalan pristup
koji omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a
time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui
opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni
i
teorijski.
Fizikalna
pismenost
ukljuuje
kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje
pojava, razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te
na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje akcija.
119

Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja
2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem i
smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju
pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu
akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora
sila
4. raspraviti o opem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko
Zemlje
5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona ouvanja
koliine gibanja
6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim
zakonom translacijskoga gibanja
7. prosuditi o ravnotei krutog tijela
8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te
primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
9. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou
Coulombova zakona
10. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih sila
Razrada
Nastavne
cjeline
Gibanja

Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodan pad
Jednoliko kruno gibanje
120
Sile i polja
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje fluida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
/
Metode: Nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalnomatematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti njihovu

uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije

uporabom fizikalnog jezika i simbola
121
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i

teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,

gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i

primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno

ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu

pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za
polaznike:

122

Razred: drugi (2.)
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile
3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada
5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti o kinetikoj energiji tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. prosuditi slinosti i razlike elastine potencijalne energije i
gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja

energije prilikom prouavanja sudara
Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom energijom
estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim
dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamikim
procesima
8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomou Drugog zakona
termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Rad i energija
Termodinamika

Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni
Prijenos topline
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
Toplinski strojevi
123
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
/
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih sudionika
nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je konstrukciju
pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili pojave i
kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-matematiki opis i
to samo onaj koji su polaznici svladali u matematici. Preferiraju se
problemski i istraivaki usmjerene metode uz izvoenje temeljnih
pokusa te metoda rasprave meu svim sudionicima u procesu uenja.
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika to
podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki za
rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje pokusa
i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka, zakljuivanje i
osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko prosuivanje rezultata.
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i samostalnost.
fizikalnih simbola

uporabu


teorija


prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni nain
i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno ralaniti

problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti meusobnih odnosa
u sklopu pojave
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu pri

uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike, osobni
124
stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i

polaznicima.
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja u
usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju po
dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za
polaznike:

125

Razred: trei (3.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te
elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. rijeiti problem u strujnom krugu pomou 1. i 2. Kirchhoffova
pravila
4. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
5. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim
primjerima
6. objasniti Oerstedov pokus
7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na razliitim

primjerima
9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
10. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju
harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u
rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova
8. raspraviti o spektru i primjeni zvunih valova
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrodinamika

Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Lorentzova i Amperova sila
Elektromotor
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
126
Titranje, valovi i
zvuk
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje

Rezonancija
Energija titranja
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
/
samostalnost.
fizikalnih simbola

uporabu


teorija


127



polaznicima.
Literatura
Literatura za
polaznike:

128

Razred: etvrti (4.)
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove
elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navoenje njezinih
svojstava
5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti
na prizmi
6. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina
svojstva
7. primijeniti jednadbu lee
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija

svjetlosti)
9. primijeniti jednadbe optike reetke i/ili Youngova pokusa pri
rjeavanju zadataka i istraivakom pokusu
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog
broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih
produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i
fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski
valovi i svjetlost

Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Zrcala
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
129
Atomi i atomske
jezgre
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Zraenje uarenog tijela

Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Razvoj modela atoma
Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
/
samostalnost.
fizikalnih simbola

uporabu


teorija


130



polaznicima.
Literatura
Literatura za
polaznike:

131
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
biti osposobljeni za samostalno uenje i unapreivanje poslova u

svom zanimanju te cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i

produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te

ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja, sposobnost

opaanja promjena, opisivanja i donoenja zakljuaka
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain njihovog

obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razviti svijest o nunosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne

odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema

svakom pojedincu i njegovim potrebama
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je

nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju te
svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei znanja
i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje, odnosno
usavravanje u struci.
132

Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma
2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov poloaj u
periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza
6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom
oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na

elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellova lanka
sastavne dijelove lanka
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog
elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po
skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim
aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi
6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada
Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura atoma
i periodni sustav

Sastav tvari
Graa atoma
133
elemenata
Veze izmeu
atoma i molekula
Osnove
elektrokemije
Metali
Nemetali
Napomena:
Periodni sustav elemenata

Ionska veza
Kovalentna veza
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Galvanski lanci
Elektroliza
Metalna veza
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elemeni
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i praktinog
rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje.
Strategija uenja otkrivanjem:

istraivanje
simulacija
projekt.
Oblici: frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni

rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
primjena znanja.
Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi).
134
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
usvojiti i meusobno povezati kljune bioloke koncepte u

objanjavanju pojava i procesa u ivom svijetu kako bi stekli
temeljnu bioloku pismenost kao svojinu i alat graanina
suvremenog demokratskog drutva
proiriti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove

o potrebi odgovornog ponaanja prema vlastitom zdravlju i
zdravlju drugih ljudi
steeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi

ouvanja bogatstava prirode i prirodne ravnotee te obrazloiti
potrebu vlastitog odgovornog ponaanja prema prirodi i okoliu
Polaznici stjeu znanje i razvijaju vjetine, poevi od manualne

spretnosti i umijea koritenja pribora za praktian rad, do
promatranja,
opisivanja,
izdvajanja
bitnog,
zakljuivanja,
prezentiranja i rada u timu. Uenje biologije ciljano utjee i na
afektivnu domenu polaznikova razvoja, usvajanjem potovanja prema
ivotu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim ivim
biima te odgovornost za ouvanje prirode, okolia te vlastitog i tueg
zdravlja.
135

Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
ovjek i zdravlje
1. raspraviti o zdravim stilovima ivljenja te vanosti pravilne i
redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom ivotu
2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i
nametnika u ovjekovo tijelo i mjere prevencije
3. dati primjere najee virusne i bakterijske bolesti i naine
njihova lijeenja
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i
ponaanje ljudi
5. protumaiti vanost preuzimanja odgovornosti za vlastito
zdravlje na primjerima razliite ovisnosti
6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifinosti
zanimanja za koje se koluje
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
7. pokazati zahvate prve pomoi koji mogu spasiti ivot ugroenoj

osobi
8. opisati primjer posljedica poremeaja ravnotee u organizmu
Spolnost i sazrijevanje i ovjeka
1. protumaiti povezanost sazrijevanja i ivotnih razdoblja s
djelovanjem hormona
2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom graom i
higijenom
3. razlikovati prednosti i nedostatke razliitih metoda planiranja
trudnoe
4. protumaiti proces oplodnje i razvoj ploda do poroaja
5. povezati promjene tijekom trudnoe s odgovornim ponaanjem
trudnice
6. raspraviti razliite stavove o spolnosti i odgovornom spolnom
ponaanju
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i zdravlje

Znaenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila ivljenja
Povezanost najeih bolesti i poremeaja organskih sustava s
moguim imbenicima rizika i prevencijom
Osobna higijena
Zdrava hrana i razborita prehrana
Umor, odmor i rekreacija
Ovisnosti (puenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i
narkomanija, ostale ovisnosti)
Pruanje prve pomoi (zahvati koji spaavaju ivot)
Samostalan i grupni rad:
Primjeri poremeaja ravnotee u organizmu i njihove posljedice
136
ovjekova
spolnost i
sazrijevanje
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Poremeaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vrnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova ivljenja
Odgovorno ponaanje prema zdravlju (donoenje odluka)
Rizici za zdravlje povezani sa specifinosti zanimanja i nainom ivota
ovjekov ivotni ciklus i razvoj spolnosti
Pubertet i adolescencija
Graa i funkcija mukog i enskog spolnog sustava
Menstrualni ciklus i oplodnja
Trudnoa, poroaj, dojenje i njega novoroenadi
Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoe
Samostalan i grupni rad:
Odgovorno spolno ponaanje i partnerski odnosi (donoenje odluka)
Utjecaj vrnjaka i medija na spolno ponaanje
/
Metode: Metode rada odreuje nastavnik prema odobrenoj strunoj
literaturi te sadraju pouavanja/uenja, a naglasak treba staviti na
suradniko uenje i istraivako te samostalno uenje. Tu su i
verbalne, vizualne te prakseoloke metode.
Oblici: frontalni rad, grupni rad/rad u skupinama, rad u parovima,
individualan rad, timski rad.
Elementi: Aktivnim uenjem u individualnom, suradnikom i
zajednikom radu, uz primjenu praktinih radova ili simulacija (npr.
pokus, istraivanje, igranja uloga, oluja ideja, uenje otkrivanjem,
doivljajem i interpretacijom doivljaja, nastavne ekskurzije, euenje) pridonosi se radu pojedinca i grupe, a koritenje razliitih
sastavnica i metoda u praenju i ocjenjivanju polaznikova napretka,
odraz je cjelovitosti pristupa u vrjednovanju njihovih postignua.
Sastavnice koje e nastavnik koristiti, nain praenja i nain
izvoenja pojedinih ocjena te izvoenja zakljune ocjene moraju biti
jasni i polaznicima objanjeni ve na poetku nastavne godine.
Vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba maksimalno integrirati u
nastavni proces i provoditi kontinuirano tijekom razliitih nastavnih
aktivnosti, a ishodi uenja vrjednuju se u komunikaciji sa svakim
pojedinim polaznikom.
Oblici: Praenje postignua polaznika odvija se u sastavnicama:
Usvojenost nastavnih sadraja obuhvaa postignua u kognitivnoj ili
spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrjednuje se
poznavanje temeljnih pojmova i strunog nazivlja, razumijevanje
pojava i procesa u ivom svijetu, objanjavanje meuodnosa i
uzrono-posljedinih veza u ivom svijetu te kompleksne
meuovisnosti ive i neive prirode.
Primjena znanja podrazumijeva primjenu usvojenih biolokih
zakonitosti i teorija na primjerima iz okruenja, tumaenje novih
(vlastitih) primjera i rjeavanje problema. U ovoj se sastavnici
ocjenjuje polaznikova sposobnost i vjetina prikazivanja dostupnih
podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni nain te
razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s
razliitih motrita, smislenog ralanjivanja problema (tabelarni
137
prikaz, grafikon) i prikazivanja meuodnosa. U sklopu ove sastavnice

moe se ocijeniti i praktina primjena teoretskog znanja.
Samostalan rad je sastavnica praenja individualnih uradaka pa se
ovdje vrjednuju polaznikove aktivnosti tijekom nastavnog procesa i
domai uradci, samostalni praktini radovi, prikazi istraivanja, prikazi
zakljuaka rasprava, razliite prezentacije, referati, plakati,
seminarski radovi. Prilikom vrjednovanja grupnog uratka u ovoj se
sastavnici moe ocijeniti polaznikov individualan doprinos radu grupe.
Afektivno podruje razvoja polaznika, iskazano odnosom polaznika
prema radu u pravilu se prati biljekama o radu i napredovanju
polaznika i ocjenjuje se opisno. Ta se ocjena takoer uzima u obzir pri
konanom zakljuivanju ocjene.
Literatura
Literatura za
polaznike:

138
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO
Cilj predmeta:
Opis predmeta:
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne za

koritenje raunala
obraivati i prikazivati podatke i informacije koritenjem

primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje rada

raunala
komunicirati posredstvom razliitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije

podataka i informacija
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
osposobiti polaznika za samostalno i timsko rjeavanje

jednostavnijih problema iz vlastitog ivota i odabrane struke
primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije
stei osnovna znanja i vjetine kako bi mogli usvojiti koritenje

specifinih raunalnih programa iz podruja struke
potovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti

sadraje s raunalnih mrea
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
Napredak dananjeg drutva temelji se na novim znanstvenim

otkriima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Razvoj
znanosti i njenu primjenu, danas ne moemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rjeavanju problema.
U takvom drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ivotu, nuno je
da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju. Posebno je vano znati i moi prikupiti informacije i
podatke te ih kritiki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i
prikazati. Danas je konkurentnost na tritu rada nezamisliva bez
kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.
Umijee koritenja raunala, temeljna znanja i rjeavanje problema
tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja koje se nuno
odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
e se razvijati u nastavnom predmetu.
139

Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
2. primijeniti osnovne operacije u binarnom brojevnom sustavu
3. obrazloiti ulogu logikih sklopova kod raunala
4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente raunalnog
sustava
5. koristiti operacijski sustav raunala i prilagoditi ga svojim
potrebama
6. rukovati datotekama i mapama u grafikom korisnikom
suelju
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Raunalne mree i internet

1. povezati ureaje u odreeni tip mree
2. razlikovati naine spajanja na internet i pravila prijenosa
podataka
3. komunicirati elektronikom potom
4. koristiti usluge interneta
5. koristiti raunalo, mreu i internet na siguran nain
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti postupke za ureivanje i oblikovanje teksta na razini
znaka, odlomka i stranice
2. koristiti i primijeniti program kojim e se prilagoditi slika, zvuk
ili video potrebama koritenja u struci
3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te
samostalno prikazati prezentaciju
4. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u
timu te, uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije, izraditi rjeenje
Razrada
Nastavne
cjeline

Prikaz podataka u raunalu
binarni brojevni sustav
Poznavanje i
koritenje
informacijskih i
komunikacijskih
tehnologija
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
operacije s binarnim brojevima
pojam koliine podataka
prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u raunalu
Logiki sklopovi
osnovne logike operacije i pripadajui sklopovi
tablice istinitosti
logiki izrazi i minimizacija
opis i crtanje logikih sklopova
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
140
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
centralna procesorska jedinica
vanjske memorije
Operacijski sustav (OS)

pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja
rad s datotekama i mapama
osnovno ureivanje crtea
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
Raunalne mree
i internet
dijelovi mree raunala
brzina prijenosa podataka
internet
naini spajanja na internet
protokoli vrste i podeavanje
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
e-pota klijenta, web-pota
potanski sandui osnovna podeavanja
komunikacija pomou elektronike pote
Usluga WWW-a
web preglednik - koritenje, podeavanje
uinkovito pretraivanje i preuzimanje sadraja s interneta
procjenjivanje kvalitete sadraja na internetu
Raunalna sigurnost i etinost

sigurnost i zatita osobnih podataka
tetni programi i zatita
kultura ponaanja na internetu
autorska prava i njihova zatita
Obrada teksta
osnovna obiljeja odabranog programa za obradu teksta
Obrada i prikaz
podataka
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
jezina provjera teksta i pretraivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika

141
pisanje matematikih izraza
izradba tablice sadraja
oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izradba zadanog dokumenta
Obrada slike, zvuka i videa

slika
zvuk
video
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
koritenje slika, crtea, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji
izradba prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izradba projektnog zadatka
Napomene:
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces izvodi se u specijaliziranoj informatikoj uionici s

najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po naelu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradbom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za

istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
radom, e-uenjem).
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
142
polaznike:
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
143

Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te
oblikovanu stranicu postaviti na internet
2. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u
timu te, uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije, izraditi rjeenje
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Rjeavanje problema pomou raunala

1. opisati postupak nastajanja programa
2. objasniti pojam algoritma
3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod
4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku,
dijagramu toka ili pseudokodu
5. osmisliti i kreirati program u konkretnom programskom jeziku
koji rjeava odreeni problem uporabom slijedne strukture,
strukture grananja i strukture ponavljanja
6. koristiti i primijeniti program za tablino raunanje za izradbu
dokumenata koji sadre oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
7. osmisliti cjelokupno rjeenje jednostavnijeg problema iz struke
Razrada
Nastavne
cjeline

Web stranice
osnovna obiljeja odabranog programa za izradbu web stranice
Obrada i prikaz
podataka
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
organizacija sadraja
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
prezentacija projektnog zadatka
Program i algoritam
programski jezici
Rjeavanje
problema
pomou raunala
koraci u programiranju
algoritam pojam i uloga
dijagram toka i pseudokod
slijedna struktura
naredba grananja
naredbe ponavljanja
analiza algoritma
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)

upis i ispis podataka
144
naredba pridruivanja
tipovi podataka
standardne funkcije
naredba grananja
naredbe ponavljanja
osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje elija i tablica
adresiranje elija
formule i osnovne funkcije
izdvajanje podataka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
Projektni zadatak
analiza problema
Napomene:
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces izvodi se u specijaliziranoj informatikoj uionici s

najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po naelu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradbom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
radom, e-uenjem).
145
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,

istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
146
2.2.2. Obvezni strukovni moduli

Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
ELEKTROTEHNIKA
Tehniko dokumentiranje
Osnove elektrotehnike
Primijenjena elektrotehnika
Praktine osnove elektrotehnike
s ovim modulom
primijeniti standarde tehnikog crtanja i nacrtne geometrije te
uporabiti raunalne programa u izradbi tehniko-tehnoloke
dokumentacije
opisati i primijeniti temeljne zakone elektrotehnike (elektrostatika,

elektromagnetizam), odabrati, spojiti i izmjeriti elektrine
elemente u strujnom krugu
praktino primijeniti zakone elektrotehnike i razvijati vjetine

samostalnog rada
stjecati praktina znanja i vjetine u podruju elektrotehnike
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Odabiranje i spajanje elektrinih elementa u strujnom krugu,

mjerenje elektrinih veliina i obrada rezultata mjerenja. Primjena
raunalnih programa za simulaciju elektrinih i elektronikih strujnih
krugova i u izradbi tehniko-tehnoloke dokumentacije. Primjena
mjera i postupaka rada na siguran nain. Izradba tiskanih ploica za
odgovarajui elektrini sklop.
Tehniko crtanje i dokumentiranje (1. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Tehniko crtanje i dokumentiranje (2. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Osnove elektrotehnike (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Osnove elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike (1. razred, 3 sata, 5
bodova)
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 3,5
boda)
Radionike vjebe (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)
Radionike vjebe (2. razred, 3 sata, 4,5 boda)
147
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja

Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE
Razred: prvi (1.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u tehniko
crtanje
Osnove nacrtne
geometrije
Kotiranje
Simboli
Crtanje pomou
raunala
Napomena:
1. objasniti standarde tehnikog crtanja i osnove nacrtne

geometrije
2. primijeniti raunalo u izradbi tehnikog crtea
3. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Standardi za tehniko crtanje
Formati
Tehniko pismo
Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije
Projiciranje na jednu, dvije i tri ravni
Crtanje krivulja (krunice, hiperbole, parabole, spirale, sinusoide)
Pravila i greke kotiranja
Naini kotiranja
Simboli u tehnikoj dokumentaciji
Vrste simbola
Simboli elektrinih i elektronikih elemenata
Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja
Geometrijske konstrukcije
Crtanje tehnikih krivulja pomou raunala
Kotiranje
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%
slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
uionici i svojim sadrajem prate teoriju.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka

metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja i praktina primjena
znanja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.

148
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTIRANJE

Razred: drugi (2.)
U drugom
1. koristiti simbole elektrotehnikih elemenata
razredu polaznik
2. izraditi elektrinu shemu primjenom raunala
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Simboli u
Standardizirani simboli u elektrotehnici (IEC grafiki simboli)
elektrotehnici
Razliiti prikazi simbola elektrotehnikih elemenata
Elementi
Elektrine sheme
tehnikoDijagrami
tehnoloke
Tablice
dokumentacije
Pregledna shema
Strujna shema
Nadomjesna shema
Dijagram ili tablica slijeda operacija
Dijagram ili tablica vremenskog slijeda
Vrste shema
Prikljuni plan (ili shema) unutranjih spojeva
Prikljuni plan (ili shema) vanjskih spojeva
Prikljuni plan rednih stezaljki
Dispozicijski crte
Napomena:
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%

slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
uionici i svojim sadrajem prate teoriju.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.

149
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne fizikalne zakone na jednostavne strujne
krugove
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
shemi
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u
elektrotehniku
Krugovi
istosmjerne
struje
Elektrino polje
Napomena:

Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Elektrini otpor (otpor vodia, el. otpornost, el. vodljivost i
provodljivost, el. otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupan otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
ukupan otpor paralelnog spoja)
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni realni
izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoavanje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona,
metoda konturnih struja, metoda superpozicije,Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (el. influencija, el. polarizacija, proboj u
dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti
kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski
odnosi
Nastavni se proces 100% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje teorijskih spoznaja i
praktine primjene bit e provedeno nastavnim predmetom
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike.
Preporuka: predmetni nastavnik iz Osnova elektrotehnike trebao bi
biti i predmetni nastavnik Laboratorijskih vjebi iz elektrotehnike.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

150
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, praenje programskih
sadraja, rjeavanje problemskih zadataka.
Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
seminarski rad.
151
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Razred: drugi (2.)
1. primijeniti temeljne zakone na jednostavne strujne krugove
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
shemi
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnoga kruga
5. izraditi elektrinu shemu
Razrada
Nastavne
cjeline
Magnetsko polje
Izmjenine struje
Napomena:
Razrada - Nastavne teme

Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja
histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi kojim protjee struja, sila izmeu dvaju
ravnih vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga
Generatori i motori istosmjerne struje
Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
izmjenina snaga
RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj,
paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,mjeoviti spoj
RLC, rezonancija)
Jednostavne mree izmjenine struje
Trofazni izmjenini napon
Snaga trofaznog spoja
Generatori i motori izmjenine struje
Nesinusoidni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidalni izmjenini napon
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje teorijskih spoznaja i
praktine primjene bit e provedeno nastavnim predmetom
Laboratorijske vjebe iz elektrotehnike.
Preporuka: predmetni nastavnik iz Osnova elektrotehnike trebao bi
biti i predmetni nastavnik Laboratorijskih vjebi iz elektrotehnike.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, praenje programskih
152
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

seminarski rad.
153
Naziv nastavnog predmeta: LABORATORIJSKE VJEBE IZ ELEKTROTEHNIKE

Razred: prvi (1.)
1. prepoznati shematske oznake elektrinih i elektronikih
elemenata
2. spojiti elektrine i elektronike strujne krugove prema
postojeim shemama
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. izmjeriti elektrine veliine na elektrinim i elektronikim

elementima
4. razluiti ulogu elemenata strujnog kruga
5. proraunati elemente i veliine elektrinog strujnog kruga
6. obraditi rezultate mjerenja elektrinih veliina
7. primijeniti raunalne programe za simulaciju elektrinih i
elektronikih strujnih krugova
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u
elektrotehniku
Krugovi
istosmjerne
struje
Elektrino polje
Napomena:

Mjere za rad na siguran nain
Simboli u elektrotehnici
Mjerenje elektrinog napona
Mjerenje elektrine struje
Ohmov zakon
Strujno naponska karakteristika
Mjerenje elektrinog otpora
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, kratki spoj, prazan hod), shematske oznake
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja), proraun elemenata i
elektrinih veliina
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
ukupni otpor paralelnog spoja), proraun elemenata i elektrinih
veliina
Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
mosni spoj), proraun elemenata i elektrinih veliina
Strujni krugovi s diodama (usmjeraka, svjetlea dioda, Zener dioda)
Izvori istosmjernog napona, osnovni spojevi naponskih izvora
(serijski, paralelno)
Prorauni elemenata i elektrinih veliina (izravna primjena
Kirchhoffovih zakona, metoda konturnih struja, metoda
superpozicije,Thevenenov teorem)
Serijski spoj kondenzatora
Paralelni spoj kondenzatora
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino, usko je povezan
s teorijskim spoznajama iz nastavnog predmeta Osnove
elektrotehnike, a predstavlja uvod u nove spoznaje iz podruja
elektronike.
Uz praktino izvoenje, vjebe se simuliraju na raunalu, rezultati se
potvruju proraunima i dokumentiraju.
Koristiti konkretne potroae u strujnim krugovima (svjetlee diode,
male elektromotore, releje, elektromagnete i slino) kako bi se na
154
konkretnim primjerima primjenjivale zakonitosti elektrotehnike.

Preporuka: predmetni nastavnik iz Laboratorijskih vjebi iz
elektrotehnike trebao bi biti i predmetni nastavnik Osnova
elektrotehnike.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

metoda), vizualne metode (metode pokazivanja i poduke, tekstualnoilustrativna metoda), prakseoloke metode (laboratorijska metoda,
produkcijska metoda).
rad.
Elementi: praktina primjena znanja, praenje programskih
Oblici: zadatci objektivnog tipa, laboratorijske vjebe i seminarski
rad.
155
Naziv nastavnog predmeta: LABORATORIJSKE VJEBE IZ ELEKTROTEHNIKE

Razred: drugi (2.)
1. prepoznati shematske oznake elektrinih i elektronikih
elemenata
2. spojiti elektrine i elektronike strujne krugove prema
postojeim shemama
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. izmjeriti elektrine veliine na elektrinim i elektronikim

elementima
4. razluiti ulogu elemenata strujnog kruga
5. proraunati elemente i veliine elektrinog strujnog kruga
7. primijeniti raunalne programe za simulaciju elektrinih i
elektronikih strujnih krugova
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u mjerenja
Magnetsko polje
Izmjenine struje
Napomena:

Mjere za rad na siguran nain
Digitalni mjerni instrumenti
Mjerenje osciloskopom
Simboli u elektrotehnici
Simulacija rada elektrinih krugova raunalnim aplikacijama
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom tijeka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga)
Generatori i motori istosmjerne struje
Otpor, kapacitet i induktivitet u krugu izmjenine struje, izmjenina
snaga
RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj,
paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, mjeoviti spoj
RLC, rezonancija)
Trofazni izmjenini napon
Snaga trofaznog spoja
Generatori i motori izmjenine struje
Odziv RC i CR-mrea na pravokutni napon
Odziv RC i CR-mrea na izmjenini naponski signal
Nastavni se proces 100% vremena izvodi u laboratoriju. Vjebe se
izvode simulacijom na raunalu, praktinom izvedbom i raunskim
proraunima. Vjebe su usko povezane s teorijskim spoznajama iz
nastavnog predmeta Osnove elektrotehnike.
Rezultati dobiveni simulacijom ili praktinom izvedbom potvruju se
proraunima te se dokumentiraju.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

156
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
rad.
Oblici: zadatci objektivnog tipa, laboratorijske vjebe i seminarski
rad.
157
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE

Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
1. objasniti mjere i postupke rada na siguran nain u radionici za

elektrotehniku
2. primijeniti alate za mjerenje mehanikih dimenzija prema
odreenom zadatku
3. obraditi zadani materijal odgovarajuim alatom i/ili strojem
4. napraviti tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Zatita na radu i
izvori opasnosti
Mjerenja u
radionici
Runa obrada
Strojna obrada
Postupci
spajanja i
zatite
materijala
Napomena:
Razrada - Nastavni sadraji

Organizacija rada u radionici
Zatita na radu
Rad na siguran nain
Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena
Mjerenje pominim mjerilom
Mjerenje mikrometrom
Postupci obiljeavanja i oznaavanja materijala
Runa obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena alata
Obrada materijala mehaniziranim alatima
Izvori opasnosti, sigurnosne mjere i zatita od ozljeda
Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran nain
Obrada materijala postupcima strojne obrade
Izbor tehnolokog procesa, reima rada i alata
Lemljenje
Lijepljenje
Zavarivanje
Zakivanje
Zatita materijala od vanjskih utjecaja
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.
Nastava se provodi u specijaliziranoj radionici.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: praktina primjena znanja i praenje programskih
sadraja.
Oblici: pisana provjera zatite na radu i praktian rad.

158

Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. objasniti mjere i postupke rada na siguran nain u radionici za

elektrotehniku
2. prepoznati elektrotehnike materijale i komponente
3. izraditi tiskanu ploicu za odgovarajui elektroniki sklop
4. sastaviti elektroniki sklop prema zadatku
5. napraviti tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Zatita na radu i
izvori opasnosti
Spajanje u
elektrotehnici
Izradba tiskanih
ploica
Izradba
elektronikog
sklopa
Izradba
tehnikotehnoloke
dokumentacije
Napomena:

Organizacija rada u radionici
Zatita na radu
Opasnosti od elektrinog udara i mjere zatite
Rad na siguran nain
Tehnike spajanja u elektrotehnici
Obrada vodova
Tehnike lemljenja
Opasnosti i mjere zatite
Projektiranje tiskane ploice uporabom raunala
Tehnologije izradbe tiskanih ploica
Izradba tiskane ploice
Izradba analognog elektronikog sklopa
Izradba digitalnog elektronikog sklopa
Ispitivanje funkcionalnosti sklopa
Koritenje dokumentacije proizvoaa elektronikih komponenata
Izradba tehniko-tehnoloku dokumentaciju izraenih sklopova
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.

Nastava se provodi u specijaliziranoj radionici.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
Oblici: projektni zadatak i praktini rad.

159
160
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
ELEKTRONIKA
Elektronika mjerenja i instrumentacija
Analogna elektronika
Digitalna elektronika
Praktine osnove elektronike i upravljanja
Mikroupravljai
s ovim modulom
opisati i primijeniti osnovne metode mjerenja na elektronikim
komponentama, sklopovima i ureajima; opisati naine rada i
primijeniti mjerne instrumente i sustave
analizirati i primijeniti elektronike komponente i sklopove u

analognoj elektronici
analizirati osnovne logike sklopove i zakonitosti digitalne

elektronike, njihovu primjenu i osnovna naela rada; projektirati,
izraditi i dokumentirati digitalne sklopove
izraditi samostalno analogni i digitalni elektroniki sklop i ugraditi

ga u sustav koristei teorijska znanja iz elektronike i upravljanja;
razvijati vjetine izvoenjem praktinih zadataka primjenjujui
pravila rada na siguran nain
primijeniti osnovne funkcije, metode i tehnike programiranja

mikroupravljaa
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Mjerenje elektrinih veliina na elektronikim komponentama,

sklopovima i ureajima i obrada rezultata mjerenja, analiza
karakteristika elektronikih komponenata, sklopova i ureaja.
Primjena grafikih programskih sustava za dohvat i analizu podataka i
upravljanje instrumentacijom. Dijagnostika kvara na elektronikoj
opremi. Analiza i primjena elektronikih komponenti i sklopova u
analognoj i digitalnoj elektronici. Primjena opisnog jezika na logike
sklopove. Izvedba jednostavnog mjerno-regulacijskog sustava te
sustava upravljanog mikroupravljaem.
Osnove elektronikih mjerenja (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Elektronika (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Elektronika (3. razred, 3 sata, 6 bodova)
Osnove digitalne elektronike (2. razred, 2 sata, 4 boda)
Digitalna elektronika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Instrumentacija (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Radionike vjebe (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Radionike vjebe (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
161

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTRONIKIH MJERENJA
Razred: drugi (2.)
1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. izmjeriti elektrine veliine na elektronikim komponentama,

sklopovima i ureajima
3. analizirati karakteristike elektronikih komponenata, sklopova i
ureaja
5. prikazati rezultate elektronikih mjerenja
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni
mjeriteljski
pojmovi
Mjerne
komponente
Mjerni
instrumenti
Mjerne metode
Primjena
osciloskopa
Vjebe
Mjerne
komponente
Mjerni
instrumenti
Mjerne metode
Primjena
osciloskopa

SI sustav
Mjeriteljstvo, mjerna veliina, mjerna metoda, mjerni postupak
Mjerni rezultat, izmjerena vrijednost mjerene veliine
Mjerne pogrjeke
Mjerna nesigurnost
Laboratorijski izvori napona i struje
Mjerni otpornik, kondenzator i svitak
Valni oblici mjernih veliina
Tonost instrumenata
Analogni mjerni instrumenti
Digitalni mjerni instrumenti
Univerzalni instrumenti
Mjerenje istosmjernih napona i struja
Mjerenje izmjeninih napona i struja
Mjerenje otpora, kapaciteta, induktiviteta
Mjerenje snage
Osnovna mjerenja osciloskopom
Mjerenje vrijednosti elektrotehnikih komponenata

Mjerenje elektrinih veliina analognim mjernim instrumentom
Mjerenje elektrinih veliina digitalnim mjernim instrumentom
Pogrjeke mjerenja
Mjerne metode za mjerenje elektrinih veliina
Osnovna mjerenja osciloskopom
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 75% slui povezivanju
Napomena:
Na vjebama se obrauju identini nastavni sadraji kao i u

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.
14 polaznika.
Ostalo
162
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
Oblici: usmena provjera, laboratorijske vjebe i seminarski rad.

163
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKA

Razred: drugi (2.)
1. analizirati rad pn diode i osnovnih diodnih sklopova u
U drugom
analognoj i impulsnoj elektronici
razredu polaznik
2. razlikovati naela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i
e stei sljedee
njihovu primjenu
ishode uenja:
3. analizirati naela rada multivibratora i njihovu primjenu
4. koristiti kataloge i prirunike za izbor odgovarajuih elemenata
Razrada
Nastavne
Razrada-Nastavni sadraji
cjeline
Svojstva i rad pn diode
Sklopovi s
Strujno-naponska karakteristika pn diode
diodama
Primjena rada dioda na ispravljaima i stabilizatorima
Ostale vrste dioda
Osnovni spojevi bipolarnih tranzistora
Osnovni sklopovi
Karakteristike tranzistora i parametri
s bipolarnim
Bipolarni tranzistor kao tranzistorska sklopka
tranzistorima
Primjena tranzistorske sklopke
Osnovni sklopovi MOS struktura i MOSFET tranzistori
s unipolarnim
Osnovni spojevi unipolarnih tranzistora
tranzistorima
Primjena unipolarnih tranzistora
Bistabilni, monostabilni i astabilni multivibrator
Multivibratori
Primjena multivibratora
Vjebe
Sklopovi s
Poluvodika dioda
diodama
Ispravljaki spojevi
Osnovni sklopovi Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajednikog emitera
s bipolarnim
Snimanje karakteristika tranzistora u spoju zajednike baze
tranzistorima
Tranzistorska sklopka
Bistabilni multivibrator
Multivibratori
Astabilni multivibrator
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Napomena:

teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na
simulacijskom programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i

rad.
znanja.
164
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,

laboratorijske vjebe i seminarski rad.
165
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKA

Razred: trei (3.)
1. razlikovati naela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i
njihovu primjenu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. objasniti frekvencijski odziv i stabilnost pojaala

3. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojaalima u
analognoj elektronici
4. opisati rad oscilatora
5. objasniti rad filtara
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni spojevi
pojaala
Frekvencijski
odziv
Operacijska
pojaala
Oscilatori
Aktivni filtri

Osnovni spojevi pojaala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima
NF pojaala - statika i dinamika analiza
Viestupanjska pojaala
Pojaala snage
Frekvencijska karakteristika pojaala
Donja i gornja granina frekvencija
Stabilnost pojaala
Karakteristike operacijskog pojaala
Osnovni spojevi s operacijskim pojaalima u analognoj elektronici
Primjena operacijskog pojaala (pojaala, komparatori, generatori
pilastog napona)
Svojstva oscilatora i podjela
RC oscilatori i njihova primjena
LC oscilatori i njihova primjena
Osnovne znaajke filtra, podjela
Niskopropusni filtar
Visokopropusni filtar
Pojasni propust i pojasna brana
Vjebe
Osnovni spojevi
pojaala
Operacijska
pojaala
Napomena:
Ostalo
Metode i oblici
Pojaalo u spoju zajednikog emitera

Dvostupanjsko RC pojaalo
Diferencijsko pojaalo
Pojaala snage
Invertirajue i neinvertirajue operacijsko pojaalo
Operacijsko pojaalo u funkciji multivibratora
Limitatori i komparatori
Nastavni se proces 66,6% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 33,3% slui povezivanju
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama i na
simulacijskom programu.
14 polaznika.
166
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, praktina primjena
znanja i praenje programskih sadraja.
167
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE DIGITALNE ELEKTRONIKE

Razred: drugi (2.)
1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih
podataka
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. povezati aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre

3. realizirati sloene logike funkcije uporabom osnovnih logikih
sklopova
4. razlikovati svojstva multivibratora i njihovu primjenu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevni sustavi i
kodovi
Boolova algebra
Osnovni logiki
sklopovi
Multivibratori u
digitalnoj logici

Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka
Pretvorbe meu brojevnim sustavima: decimalni; binarni; oktalni i
heksadecimalni
Vrste kodova i razlike meu njima: BCD-kod; XS-3 kod; 2421 kod;
ASCII kod
Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre
Primjena na logikim funkcijama i shemama
Minimizacija sloenih logikih funkcija
Simboli osnovnih logikih sklopova, tablice stanja i funkcije
Crtanje logikih funkcija pomou simbola logikih sklopova
Skupine integriranih digitalnih sklopova
Osnovne karakteristike skupina integriranih digitalnih sklopova
Svojstva i primjena multivibratora
SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablica stanja, nain rada
Monostabilni i astabilni multivibrator
Vjebe
Boolova algebra
Osnovni logiki
sklopovi
Multivibratori u
digitalnoj logici
Napomena:
Primjena aksioma i osnovnih teorema Booleove algebre na logikim

funkcijama i shemama
Minimizacija sloenih logikih funkcija
Osnovni logiki sklopovi
Skupine integriranih digitalnih sklopova
Bistabili u digitalnoj tehnici
Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na
odabranom simulacijskom programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
168
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

znanja.
169
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA ELEKTRONIKA

Razred: trei (3.)
1. razlikovati svojstva multivibratora i njihovu primjenu
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. konstruirati kombinacijske i sekvencijske sklopove

3. opisati analogno-digitalni i digitalno-analogni pretvara
4. primijeniti opisni jezik (HDL) na logike sklopove
Razrada
Nastavne
cjeline
Multivibratori u
digitalnoj logici
Sloeni
kombinacijski
sklopovi
AD i DA
pretvorba
Primjena
programskog
jezika
Vjebe
Multivibratori u
digitalnoj logici
Sloeni
kombinacijski
sklopovi
Primjena
programskog
jezika

Primjena bistabila na registrima i brojilima
Vrste registara i brojila
Sekvencijski sklopovi
Sklopovi za zbrajanje, koder i dekoder
Multipleksor i demultipleksor
DA pretvara s teinski rasporeenim otpornicima
Brojei AD pretvara
Primjena programskog jezika na logike sklopove
Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove
Registri serijski i paralelni upis-ispis podataka

Binarna asinkrona i sinkrona brojila
Sekvencijski sklopovi
Sklopovi za zbrajanje
Multipleksor, demultipleksor
Primjena programskog jezika na logike sklopove
Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove
Napomena:

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

rad.
170
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
znanja.
171
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI

Razred: trei (3.)
1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljaa
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. primijeniti instrukcijski set odabranog mikroupravljaa

3. rijeiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojake
funkcije pomou mikroupravljaa u odabranom programskom
jeziku
4. primijeniti mikroupravlja za ostvarenje prekidnog naina rada
5. izraditi sustav upravljan mikroupravljaem
Razrada
Nastavne
cjeline
Mikroupravlja
Programiranje
mikroupravljaa
Primjena
mikroupravljaa
Vrste
komunikacije s
mikroupravljaem
Vjebe
Programiranje
mikroupravljaa
Primjena
mikroupravljaa
Vrste
komunikacije s
mikroupravljaem
Napomena:

Mikroupravljai - osnovne karakteristike
Blok-shema - osnovni dijelovi
Primjeri
Vrste naredbi prema nainu adresiranja
Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi
Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s
bitovima
Naredbe za premjetanje podataka te za skokove u programu
Blok-shema odabranog mikroupravljaa, osnovne karakteristike
Organizacija memorije odabranog mikroupravljaa
Registri odabranog mikroupravljaa i njihove funkcije
Rjeavanje upravljakih zadataka pomou mikroupravljaa
Kombinacijski i sekvencijski zadatci
Prekidni nain rada mikroupravljaa
Vremensko-brojaki podsustav mikroupravljaa
tedni nain rada mikroupravljaa
Naini komunikacije s mikroupravljaem
Naredbe za aritmetike i logike operacije te naredbe za rad s

bitovima
Naredbe za premjetanje podataka te za skokove u programu
Kombinacijski zadaci (LED, 7-segmentni pokaziva i LCD)
Sekvencijski zadatci
Prekidni nain rada
Vremensko-brojaki podsustav
Serijska komunikacija
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja

14 polaznika.
172
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
seminarski rad.
173
Naziv nastavnog predmeta: INSTRUMENTACIJA

Razred: etvrti (4.)
1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja
2. analizirati karakteristike elektronikih komponenata, sklopova
i ureaja
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:

4. primijeniti grafiki programski sustav za dohvat i analizu
podataka i upravljanje instrumentacijom
5. dijagnosticirati kvar na elektronikoj opremi
6. primijeniti norme iz podruja osiguranja kvalitete,
mjeriteljstva i zatite na radu
7. prikazati rezultate elektronikih mjerenja
Razrada
Nastavne
cjeline
Mjerna pojaala
Digitalni mjerni
instrumenti
Raunalno
podrani mjerni
sustavi
Vjebe
Mjerna pojaala
Digitalni mjerni
instrumenti
Raunalno
podrani mjerni
sustavi
Napomena:

Osnovne karakteristike mjernih pojaala
Nesavrenost mjernih pojaala
Instrumentacijska pojaala
Osnovni spojevi mjernih pojaala
Mikrovoltmetri i selektivni voltmetri
Mjerenje neelektrinih veliina
Princip rada digitalnih instrumenata
Digitalni voltmetri
Digitalni multimetri
Digitalni osciloskopi
Ostali digitalni instrumenti
Namjena, graa i komponente raunalno podranih mjernih sustava
Sklopovska i programska oprema virtualne instrumentacije
Uporaba programskih alata za izradbu raunalno podranih mjernih
sustava
Oienje, prilagodba i pretvorba mjernih signala
Prikupljanje i generiranje analognih i digitalnih signala
vienamjenskim mjernim karticama
Internetske tehnologije u mjernoj tehnici
Instrumentacijska pojaala
Digitalni voltmetri
Digitalni multimetri
Digitalni osciloskopi
Osnovna mjerenja na raunalno podranim mjernim sustavom

Na vjebama se obrauju jednaki nastavni sadraji kao i u
teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.
14 polaznika.
174
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
Oblici: usmena i pisana provjera, laboratorijske vjebe, seminarski
rad i projektni zadatci.
175

Razred: trei (3.)
1. simulirati rad elektronikog sklopa
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Raunalni
simulacijski
programi
Raunalni
programi za
izradbu tiskanih
ploica
Izradba i
mjerenje na
tiskanim
ploicama
Napomena:
2. projektirati tiskanu ploicu raunalnim programom

3. izraditi elektroniki sklop i/ili ureaj prema zadanoj shemi
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
elementima
Vrste simulacijskih programa
Instalacija i osnovne naredbe zadanog simulacijskog programa
Simulacija osnovnih elektronikih sklopova
Simulacija sloenih elektronikih sklopova
Vrste raunalnih programa za izradbu tiskanih ploica
Projektiranje osnovnih elektronikih sklopova na tiskanim ploicama
Projektiranje tiskanih ploica za zadane praktine sklopove
Naini izradbe tiskanih ploica
Lemljenje na tiskanim ploicama
Mjerenje elektrinih veliina na tiskanim ploicama
Oienje, prilagodba i pretvorba mjernih signala
Usporedba mjerenih rezultata s rezultatima simulacijskog programa
Nastavni se proces 100% izvodi u prilagoenim i opremljenim
laboratorijima i radionicama.
Prilikom realizacije nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli
u skupine od 10 do 14 polaznika.
Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadrajno
podrati ostale strukovne predmete u ovoj nastavnoj godini.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
Oblici: praktian rad.

176

Razred: etvrti (4.)
1. simulirati rad elektronikog sklopa
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. projektirati tiskanu ploicu raunalnim programom

3. izraditi elektroniki sklop i/ili ureaj prema zadanoj shemi
4. popraviti elektroniki sklop koritenjem elektronike opreme
5. izvesti jednostavan mjerno-regulacijski sustav
Razrada
Nastavne
cjeline
Izradba sloenih
elektronikih
sklopova
Virtualna
instrumentacija
Izradba
projektnog
zadatka
Napomena:

Izradba elektronike sheme
Simulacija sklopa raunalnim programima
Projektiranje i izradba tiskane ploice
Lemljenje i spajanje elemenata na ploicu
Mjerenja na sklopu
Ispravljanje pogrjeaka na sklopu
Spajanje vie sklopova u zajedniki rad
Instalacija zadanog programa na raunalo
Spajanje elektronikog sklopa na eksperimentalnu ploicu
Povezivanje putem suelja
Projektiranje elektronikih instrumenata zadanim programom
Mjerenja na sklopu
Analiza i pohrana rezultata mjerenja
Izradba elektronike sheme
Izradba tiskanih ploice i mjerenja na sklopu
Montaa tiskanih ploica u kuite
Dijagnostika kvarova
Izradba tehniko-tehnoloke dokumentacije
Nastavni se proces 100% izvodi u prilagoenim i opremljenim
laboratorijima i radionicama.
Prilikom nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine
od 10 do 14 polaznika.
Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadrajno
podrati ostale strukovne predmete u ovoj nastavnoj godini i u
funkciji su zavrnog rada.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

rad.
sadraja.
Oblici: praktian rad.
177
Literatura
Literatura za
polaznike:

178
Naziv modula
AUTOMATIKA
Popis strukovnih
Osnove automatike
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom
kategorizirati i primijeniti jednostavne automatizacijske sustave
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Analiza elemenata automatiziranog sustava te njihovo povezivanje s

praktinom primjenom. Primjena osnovnih funkcija, metoda i tehnika
programiranja
mikroupravljaa.
Izradba
jednostavne
SCADA
aplikacije.
Uvod u automatiku (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Programirljivi logiki upravljai (PLC-i) (4. razred, 2 sata, 3,5
boda)
179

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U AUTOMATIKU
Razred: trei (3.)
1. kategorizirati neautomatizirane i automatizirane sustave
2. analizirati vrste regulacijskih krugova
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. ralaniti uloge elemenata automatiziranog sustava

4. odabrati odgovarajui regulator
5. povezati elemente sustava s praktinom primjenom
6. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA
aplikacijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi
u automatici
Mjerni pretvornici
Regulatori
Izvrni elementi
SCADA sustav

Automatika i automatizacija
Upravljanje i regulacija
Otvoreni i zatvoreni regulacijski krug
Vrste povratnih veza
Stabilnost sustava
Senzori
Mjerni pretvornici
Vrste regulacija
Vrste regulatora
Primjeri izvedbi suvremenih regulatora
Praktina primjena regulatora
Upravljivi i neupravljivi elementi energetske elektronike
Elektrini izvrni elementi
Pneumatski izvrni elementi
Alati za izradbu SCADA aplikacije
Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom
Vjebe
Mjerni pretvornici
Regulatori
Izvrni elementi
SCADA sustav
Napomena:
Senzori temperature
Senzori tlaka
Senzori protoka
Senzori poloaja
Kapacitivni senzori
Induktivni senzori
Primjer mjerne pretvorbe
Primjeri otvorenog regulacijskog kruga
Primjeri zatvorenog regulacijskog kruga
Praktina primjena regulatora
Primjeri primjene upravljivih i neupravljivih elemenata energetske
elektronike
Elektrini izvrni elementi
Pneumatski izvrni elementi
Primjena alata za izradbu SCADA aplikacije
Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom
180

Na vjebama se obrauju jednaki nastavni sadraji kao i u teorijskom
dijelu s raunalnim alatima. Nastavni sadraji ovog predmeta trebaju
se povezati s ostalim strukovnim predmetima.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
projektna nastava i seminarski rad.
181
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRLJIVI LOGIKI UPRAVLJAI

Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Arhitektura
PLC-a
Programiranje
PLC-a
Primjena PLC-a
Vjebe
Arhitektura
PLC-a
Programiranje
PLC-a
Primjena PLC-a
Napomena:
1. objasniti osnovne dijelove i naelo rada programirljivih logikih

upravljaa
2. programirati programirljivi logiki upravlja
3. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA
aplikacijom
Blokovska shema PLC-a
Nadogradnja osnovne konfiguracije PLC-a
Naelo rada PLC-a
Nain izvravanja programa
Korisniki programi za programiranje PLC-a
Osnovni programski elementi
Vrste programiranja (STL, FBD, LAD)
Izvedba SCADA aplikacije
Organizacija memorijskog prostora
Naini adresiranja
Simulacija rada PLC-a
Izvedba osnovnih logikih sklopova
Izvedba sloenih logikih funkcija
Ostvarivanje vremenskih, brojakih, usporednih i aritmetikih funkcija
Izradba SCADA aplikacije
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.

182
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
RAUNALSTVO
Izradba i primjena multimedijskih zapisa
Uvod u programiranje
Raunalne mree u primjeni
s ovim modulom
kreirati samostalno jednostavnu web stranicu; snimiti, obraditi i
pohraniti multimedijski zapis u digitalnom obliku, prikazati sliku te
reproducirati zvuk primjenom raunalnih alata
unaprijediti algoritamski nain razmiljanja u rjeavanju problema

i ovladati programskim jezikom kao alatom za rjeavanje
problema
konfigurirati i povezati lokalnu raunalnu mreu koristei mreno

sklopovlje, primijeniti IP adresiranje te uspostaviti pristup
internetu
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Izradba jednostavne web stranice s tekstualnim, grafikim i

multimedijskim sadrajima. Obrada i pohrana slike i zvuka u
digitalnom obliku. Uporaba raunalnih alata za obradu slike i zvuka.
Primjena programskog jezika kao alata za rjeavanje problema.
Organizacija mree i jednostavne beine veze meu ureajima s
pristupom internetu.
Osnove web dizajna (1. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Programiranje (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)
Uvod u raunalne mree (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
Obrada slike i zvuka (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
183

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE WEB DIZAJNA
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
1. izraditi jednostavnu web stranicu
polaznik e stei
2. unijeti tekstualne, grafike i multimedijske sadraje na web
sljedee ishode
stranicu
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Izradba web
stranice
CSS
Umetanje
multimedijskih
sadraja
Napomena:

Kreiranje web sjedita
Izradba naslovne web stranice
Umetanje teksta, slika, poveznica i popisa
Izgled stranice
Raspored stranice
Odabir tehnologije
Kreiranje lanaka, linkova i slika
Dodavanje pozadine
Umetanje animacije
Umetanje videosadraja
Nastavni se proces 100% vremena izvodi na raunalu povezujui
navedene sadraje s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
Oblici: laboratorijske vjebe i seminarski rad.

184
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE

Razred: trei (3.)
1. primijeniti algoritme za pretraivanje i sortiranje
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. koristiti funkcije u odgovarajuem programskom kodu

3. primijeniti pokazivae u radu s poljima i funkcijama
4. povezati strukture podataka u odgovarajuem programskom
kodu
5. kreirati razliite vrste datoteka
Razrada
Nastavne
cjeline
Pretraivanje i
sortiranje polja
Funkcije
Pokazivai
Strukture
podataka
Datoteke
Grafika
Napomena:

Pretraivanje polja
Sortiranje polja razmjenom
Pojam i primjer funkcije
Definicija i deklaracija funkcije
Poziv funkcije
Tipovi funkcija
Pojam i deklaracija pokazivaa
Primjena pokazivaa u radu s poljima
Primjena pokazivaa u radu s funkcijama
Pojam i deklaracija strukture podataka
Polja struktura podataka
Otvaranje i zatvaranje datoteke
Neformatirani nain upisa i ispisa podataka u datoteku
Formatirani nain upisa i ispisa podataka u datoteku
Naredbe za rad s grafikom
Izradba razliitih crtea i animacija
Nastavni se proces 100% vremena izvodi na raunalu povezujui
navedene sadraje s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
seminarski rad.
185
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAUNALNE MREE

Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati vrste raunalnih mrea
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. analizirati funkcioniranje raunalne mree prema slojnom

modelu
3. primijeniti mreno adresiranje na zadanu adresu
4. postaviti parametre lokalne raunalne mree
5. koristiti osnovne sigurnosne postavke na mrei
6. uspostaviti jednostavnu beinu vezu meu ureajima
Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste,
arhitektura i
protokoli
raunalnih mrea
Mreno
adresiranje
Analiza i
ugaanja
mrenih ureaja
po slojevima OSI
modela
Beine mree
Sigurnost na
mrei
Vjebe
Vrste,
arhitektura i
protokoli
raunalnih mrea
Mreno
adresiranje
Analiza i
ugaanje
mrenih ureaja
po slojevima OSI
modela
Beine mree
Sigurnost na
mrei
Napomena:

Vrste mrea
Referentni OSI model usporedba s TCP/IP modelom
Arhitektura raunalnih mrea
Protokoli OSI modela
Ipv4 adresiranje
Ipv6 adresiranje
NAT (Network address translation) i PAT (Port address translation)
tehnike prevoenja adresa
Mreno sklopovlje
Ugaanje i otklanjanje problema u radu mrenog sklopovlja
Konfiguracija mrenih protokola i servisa
Standardi beine komunikacije

Sklopovlje beinih mrea
Sigurnost beine mree
Kriptografija
Digitalni potpisi
Javni kljuevi
Osnovna mrena konfiguracija raunala
Konfiguracija peer-to-peer mree
Primjena IPv4 i IPv6 adresiranja

VLSM
Postavljanje i ugaanje mrenog sklopovlja
Analiza i ugaanje mrenog softvera
Uspostavljanje lokalne raunalne mree na razliitim operacijskim
sustavima
Uspostavljanje beine raunalne mree
Sigurnosni mehanizmi na beinoj mrei
Primjena sigurnosnih mehanizama na mrei
186

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
187
Naziv nastavnog predmeta: OBRADA SLIKE I ZVUKA

Razred: etvrti (4.)
1. obraditi sliku i zvuk u digitalnom obliku
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. pohraniti sliku i zvuk u digitalnom obliku na odgovarajui medij

3. upotrijebiti raunalne alate za obradu slike
4. objasniti naine prikazivanja slike i zvuka
5. primijeniti raunalne alate za obradu zvuka
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektromagnetski
valovi i
modulacije
Obrada zvuka
Obrada slike
Vjebe
Elektromagnetski
valovi i
modulacije
Obrada zvuka
Obrada slike
Napomena:

Nastajanje i irenje elektromagnetskih valova
Moduliranje signala
Antene
Znaajke zvuka
Snimanje zvuka (mikrofoni i zvune kartice)
Digitalni zapis i formati zapisa signala zvuka
Raunalni alati za obradu zvuka
Vrste i osobine zvunika
Znaajke svjetlosti
CCD senzori
Formati zapisa slike i videa
Raunalni alati za obradu slike i videozapisa
Zasloni (LCD, plazma)
Moduliranje i demoduliranje signala
Snimanje zvuka
Obrada zvuka raunalnim alatima
Snimanje slike i videa
Zapis slike i videa
Obrada slike i videa raunalnim alatom
Pripremiti multimedijsku prezentaciju
Na vjebama se obrauju isti nastavni sadraji kao i u teorijskom
dijelu s raunalnim alatima za obradu slike, videa i zvuka.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

rad.
188
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
znanja.
Oblici: usmena i pisana provjera, projektna nastava i seminarski rad.

189
2.2.3. Izborni strukovni moduli

Izborni strukovni moduli:
1. Elektronika u energetici
2. Telekomunikacije
3. Automatika
4. Tehnika u zgradama
5. Tehnika i menadment
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
ELEKTRONIKA U ENERGETICI
Obnovljivi izvori energije
Energetska uinkovitost u primjeni
Primjena energetske elektronike
s ovim modulom
postaviti i pustiti u pogon energetski sustav s obnovljivim izvorima
energije
ustanoviti potrebu za uvoenje mjera energetske uinkovitosti i

primjenu inteligentnih mrea; prepoznati znaaj primjene
inteligentnih energetskih mrea
analizirati i primijeniti poluvodike sklopove u ureajima

energetske elektronike
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Odabiranje, usklaivanje i dimenzioniranje komponenti energetskog

sustava. Spajanje i putanje u pogon energetskog sustava i sustava
obnovljivog izvora energije. Analiza stanja potronje energenata u
svrhu poboljanja energetske uinkovitosti i primjene inteligentnih
energetskih mrea. Primjena ureaja energetske elektronike u
poveanju energetske uinkovitosti.
Obnovljivi izvori energije (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Energetska uinkovitost (4. razred, 1 sat, 2 boda)
Energetska elektronika (3. razred, 1 sat, 2,5 boda)
Energetska elektronika (4. razred, 3 sata, 5,5 bodova)
190

Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Razred: trei (3.)
1. odabrati odgovarajui obnovljivi izvor energije
2. uskladiti komponente energetskog sustava
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. dimenzionirati komponente sustava

4. napraviti trokovnik za izradbu energetskog sustava i analizu
isplativosti
5. spojiti energetski sustav
6. pustiti energetski sustav u pogon
7. izraditi tehniku i tehnoloku dokumentaciju primjenjujui
norme
Razrada
Nastavne
cjeline
Utjecaj izvora
energije na
okoli
Obnovljivi izvori
energije
Solarni toplinski
sustavi
Toplinske crpke
Fotonaponski
sustavi
Vjetroagregati
Male
hidroelektrane
Biomasa
Spremnici
energije
Vjebe
Solarni toplinski
sustavi

Izvori energije
Utjecaj izvora energije na razvoj staklenikih plinova i na zagaenje
okolia
Sunce kao izvor energije
Energija plime i oseke
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Komponente sustava i openito o sustavu
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Biomasa kao izvor toplinske energije
Biomasa kao izvor pogonskog goriva
Bioplin
Akumulatori elektrine energije (klasini i solarni)
Gorivi lanci, elektrizatori
Ostali spremnici energije
Komponente sustava
191
Fotonaponski
sustavi
Vjetroagregati
Spremnici
energije
Napomena:

Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Komponente sustava
Spajanje sustava
Akumulatori elektrine energije
Mjerenje karakteristike akumulatora
Gorivi lanci
Elektroliza
Ostali spremnici energije
Nastavni se proces najmanje 50% vremena izvodi praktino radi
zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a najvie 50% slui
povezivanju usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
192
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA UINKOVITOST

Razred: etvrti (4.)
1. identificirati razloge uvoenja i provedbe mjera energetske
uinkovitosti
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. ispitati mogua rjeenja u provedbi racionalizacije trokova

3. analizirati stanje potronje energenata u svrhu poboljanja
energetske uinkovitosti
4. analizirati nain rada postojeih elektroenergetskih sustava
5. ralaniti prednosti i nedostatke uvoenja inteligentnih
energetskih mrea
Razrada
Nastavne
cjeline
Koncept
inteligentne
energije
Hibridni sustav
Inteligentne
mree
Daljinsko
upravljanje i
nadzor
Projektni zadatak
Napomena:

Digitalna inteligencija u infrastrukturi proizvodnje, prijenosa,
distribucije i upravljanja elektrinom energijom
Komunikacijska i raunalna infrastruktura za prikupljanje podataka i
upravljanje ureajima
Elementi hibridnog sustava
Hibridne elektrane
Ideja i naelo rada inteligentne mree
Elementi inteligentne mree
Sustav prikupljanja podataka i upravljanja energetskom uinkovitosti
Daljinski nadzor potronje
Integrirani sustavi upravljanja zgradom inteligentno upravljanje i
nadzor
Upravljanje energijom u stvarnom vremenu
Analiza elektroenergetskog sustava zgrade i potronje energenata
Mjere racionalizacije trokova
kriterija izvedbe navedenih ishoda, uz obvezne posjete radnim
organizacijama koje se bave navedenim podrujem.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
sadraja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, projektni zadatak.

193
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA

Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod
Ispravljai
Napomena:
1. analizirati elemente i sklopove energetske elektronike

2. analizirati djelovanje ureaja na elektroenergetsku mreu i
opremu

Komponente energetske elektronike
Elektronike istosmjerne i izmjenine sklopke
Osnovni pojmovi
Ispravljaki transformator
Jednofazni poluvalni neupravljivi ispravlja
Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja
Utjecaj ispravljaa na mreu
Trofazni mosni spoj ispravljaa
Primjena ispravljaa
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje usvojenih sadraja s
teorijskim spoznajama i praktinom primjenom bit e provedeno u
nastavnom predmetu Energetska elektronika u etvrtom razredu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
sadraja.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, seminarski rad.

194
Naziv nastavnog predmeta: ENERGETSKA ELEKTRONIKA

Razred: etvrti (4.)
1. analizirati elemente i sklopove energetske elektronike
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. opisati primjenu ureaja energetske elektronike u

gospodarstvu
3. analizirati djelovanje ureaja na elektroenergetsku mreu i
opremu
4. ustanoviti vanost primjene ureaja energetske elektronike u
poveanju energetske uinkovitosti
5. upotrijebiti frekvencijski pretvara za upravljanje
elektromotorom
Razrada
Nastavne
cjeline
Izmjenjivai
Pretvarai
Elektromagnetska
kompatibilnost
Primjena
energetske
elektronike
Vjebe
Komponente
energetske
elektronike
Ispravljai
Izmjenjivai
Pretvarai
Napomena:
Ostalo
Metode i oblici

Osnovni pojmovi i podjela izmjenjivaa
Mreom voeni izmjenjivai
Autonomni izmjenjivai
Upravljivi izmjenjivai
Istosmjerni pretvarai
Izmjenini pretvarai
Frekvencijski pretvarai
Problem i posljedice nekompatibilnosti
Postupci projektiranja i otklanjanja problema elektromagnetske
kompatibilnosti
Sustavi za besprekidno napajanje
Prijenos energije
Zatita usmjerivakih sklopova od preoptereenja i prenapona
Dioda
Tranzistor
Tiristor
Diak
Triak
Jednofazni poluvalni neupravljivi ispravlja
Jednofazni poluvalni upravljivi ispravlja
Trofazni mosni spoj ispravljaa
Osnovni pojmovi i podjela izmjenjivaa
Mreom voeni izmjenjivai
Autonomni izmjenjivai
Upravljivi izmjenjivai
Istosmjerni pretvarai
Izmjenini pretvarai
Frekvencijski pretvarai
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
14 polaznika.
195
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
196
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
TELEKOMUNIKACIJE
Telekomunikacijski vodovi i mree
Elektronike komunikacije i protokoli
Internetske tehnologije
s ovim modulom
upoznati izvedbe telekomunikacijskih vodova, nain izgradnje,
montae i odravanje komunikacijskih mrea
kategorizirati i primijeniti tipove komunikacija i protokola
Cilj modula:
konfigurirati raunala i svu potrebnu opremu za pristup internetu,

postaviti odgovarajuu zatitu od zlouporabe, izraditi web stranice
te analizirati i rjeavati probleme u radu servisa i alata na
internetu, razvijati interes prema novim tehnologijama
Opis modula:
Razlikovanje opreme i alata za izgradnju, montau i odravanje

telekomunikacijskih vodova te analiza strukture telekomunikacijskih
mrea. Primjena odgovarajuih komunikacijskih protokola u zadanom
sustavu te povezivanje razliitih komunikacijskih podsustava u cjelinu
i utvrivanje sigurnosnih postavki. Analiza naina povezivanja s
internetom i potrebne sklopovsko-programske podrke te naina rada
internetskih servisa. Primjena dostupnih internetskih alata.
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Telekomunikacijski vodovi i mree (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Elektronike komunikacije (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Komunikacijski protokoli (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Internetske tehnologije (4. razred, 2 sata, 4 boda)
197

Naziv nastavnog predmeta: TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI I MREE
Razred: trei (3.)
1. razlikovati konstrukcijske karakteristike pojedinih vrsta
telekomunikacijskih vodova
U treem
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. nabrojiti opremu i alat za izgradnju, montau i odravanje

telekomunikacijskih vodova
3. interpretirati prijenosne karakteristike telekomunikacijskih
kablova
4. navesti postupke za kontrolu ispravnosti kablova i vodova
5. opisati strukturu telekomunikacijskih mrea
Razrada
Nastavne
cjeline
Telekomunikacijski vodovi
Kabelski vodovi
Svjetlovodi
Zatita TK
vodova od
vanjskih
utjecaja
Mjerenje na TK
vodovima
Telekomunikacijske mree
Napomena:

Vrste telekomunikacijskih vodova
Parametri prijenosa po ianim vodovima
Meusobni utjecaj vodova
Konstrukcija kabla
Simetrini i nesimetrini kablovi
Prijenosna svojstva
Parametri meusobnog utjecaja
Polaganje, montaa i nastavljanje kabla
Konstrukcija svjetlovoda
Prijenosna svojstva
Polaganje i montaa svjetlovoda
Utjecaj elektroenergetskih postrojenja i zatita
Utjecaj atmosferskih pranjenja i zatita
Zatita od mehanikih i kemijskih oteenja
Mjerenje elektrinog otpora
Mjerenje priguenja
Mjerenje karakteristine impedancije vodova i otpora izolacije
Odreivanje mjesta pogreaka na kablu
Odreivanje mjesta prekida, dozemnog spoja i kratkog spoja meu
ilama
Odreivanje najvee propusnosti telekomunikacijskog voda
Konfiguracija telekomunikacijskih mrea
Mrea zranih kablova
Svjetlovodna mrea
kriterija izvedbe ishoda, uz obvezne posjete radnim organizacijama
koje se bave navedenim podrujem.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
198
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

sadraja.
Oblici: usmena i pisana provjera, seminarski rad.

199
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKE KOMUNIKACIJE

Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod
Modulacije
Tehnike
multipleksiranja
signala
Telekomunikacijske mree
Optike
komunikacije
Satelitske
komunikacije
Mobilne mree
Industrijske
komunikacije
1. razlikovati uredske i industrijske komunikacije

2. povezati razliite komunikacijske podsustave u cjelinu
3. odrediti sigurnosne postavke sustava
Model komunikacijskog sustava
Izvori informacija i oblici signala
Vrste prijenosnog medija
Filtriranje digitalnog signala
Analogne modulacije i demodulacije
Digitalne modulacije i demodulacije
Frekvencijsko multipleksiranje signala
Vremensko multipleksiranje signala
Javna komutirana telefonska mrea (PSTN)
Digitalne pretplatnike linije
Prijenos podataka optikim vlaknima
Optika vlakna, kabeli, konektori
Optiki predajnici i prijamnici
Naelo rada satelitskih komunikacija
Sateliti
Satelitske mree
irokopojasni beini prijenos
Arhitektura Bluetootha
CANopen
Profibus-DP
Ethernet
Vjebe
Uvod
Modulacije
Tehnike
multipleksiranja
signala
Optike
komunikacije
Mobilne mree
Industrijske
komunikacije
Napomena:
Izvori informacija i oblici signala

Vrste prijenosnog medija
Filtriranje digitalnog signala
Analogne modulacije i demodulacije
Digitalne modulacije i demodulacije
Frekvencijsko multipleksiranje signala
Vremensko multipleksiranje signala
Optika vlakna, kablovi, konektori
irokopojasni beini prijenos
Bluetooth
CANopen
Profibus-DP
Ethernet
14 polaznika.
200
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
201
Naziv nastavnog predmeta: KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI

Razred: etvrti (4.)
1. objasniti protokole za odreene komunikacijske sustave
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. primijeniti odgovarajue komunikacijske protokole u zadanom

sustavu
3. povezati razliite komunikacijske podsustave u cjelinu
4. odrediti sigurnosne postavke sustava
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnove
komunikacijskih
protokola
Fiziki sloj
Sloj podatkovne
poveznice
Mreni sloj
Transportni sloj
Aplikacijski sloj
Sigurnost
sustava
Vjebe
Fiziki sloj
Sloj podatkovne
poveznice
Mreni sloj
Transportni sloj
Aplikacijski sloj
Sigurnost
sustava
Napomena:

Teorijski moduli komunikacije i koordinacije u mrei
OSI-ISO referentni model
Zadaa fizikog sloja
Oblikovanje fizikog sloja
Protokoli fizikog sloja
Zadaa sloja podatkovne poveznice
Oblikovanje sloja podatkovne poveznice
Protokoli sloja podatkovne poveznice
Komunikacije u lokalnoj mrei
Zadae mrenog sloja
Usluge mrenog sloja
Protokoli mrenog sloja
Usluge transportnog sloja
Protokoli transportnog sloja
Usluge aplikacijskog sloja
Protokoli aplikacijskog sloja
Sigurnosni protokoli
Protokoli za provjeru identiteta
Protokoli fizikog sloja
Protokoli sloja podatkovne poveznice
Komunikacije u lokalnoj mrei
Protokoli mrenog sloja
Protokoli transportnog sloja
Protokoli aplikacijskog sloja
Sigurnosni protokoli
Protokoli za provjeru identiteta
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
202
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

znanja.
203
Naziv nastavnog predmeta: INTERNETSKE TEHNOLOGIJE

Razred: etvrti (4.)
1. objasniti organizaciju interneta i osnovna naela rada mrenih
komponenti i internetskih protokola
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. analizirati naine povezivanja s internetom i potrebnu

sklopovsko-programsku podrku
3. objasniti primjenu i naine rada internetskih servisa
4. primijeniti dostupne internetske alate
5. objasniti naela rada elektronike pote
6. analizirati naine napada i mjere zatite na internetu
Razrada
Nastavne
cjeline
Temeljna
arhitektura
interneta
Povezivanje s
internetom
Adresiranje na
internetu
Internetski
servisi
Internetski alati
WWW (World
Wide Web)
Elektronika
pota
Multimedijalni
sadraji na
internetu
Poslovanje preko
interneta
Zatita na
internetu
Napomena:

Organizacija interneta
Sklopovska struktura interneta
Programska struktura interneta
Adresiranje na internetu
Potrebna sklopovska i programska podrka
Tipovi veza
IPv4
Statiko dodjeljivanje adresa
Dinamiko dodjeljivanje adresa
Privatne adrese
NAT
World Wide Weba
Elektronika pota
Internetske grupe
Telefonski pozivi internetom
Chat
Razmjena datoteka
Tehnike pretraivanja interneta
Java
JavaScript
.NET i Web servisi
Principi rada World Wide Weba
Principi rada Web posluitelja
Principi rada Web preglednika
HTML jezik
Nain rada e-pote
Ouvanje privatnosti e-pote
Neeljena e-pota
Audio na internetu
Video na internetu
Animacije na webu
Intranet
Elektronika kupovina
Vatrozid
Napadi na internet
Nastavni se proces 100% vremena izvodi praktino u laboratoriju na
raunalima radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda.
204

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
205
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
AUTOMATIKA
Voenje procesa raunalom
Robotika
Upravljanje elektromotorima
s ovim modulom
napisati program za upravljanje, upisivati programe u upravljaki
ureaj i pokrenuti automatizirani ureaj
programirati rad industrijskog robota te spojiti i programirati

jednostavan mobilni robot
objasniti naela rada i karakteristike motora te primijeniti

elektromotorne pogone u automatiziranom sustavu
Odabiranje odgovarajue opreme za automatizaciju sustava,

simulacija, spajanje i pokretanje automatiziranog sustava. Izradba
upravljakog
programa
na
raunalu
za odabranu
opremu
(mikroupravlja, PLC, CNC). Programiranje jednostavnog SCADA
sustava. Programiranje mobilnog robota za kretanje u prostoru.
Povezivanje elektromotornih pogona u automatizirani sustav.
Uvod u robotiku (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Elektromotorni pogoni (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Voenje procesa raunalom (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Robotika (4. razred, 2 sata, 4 boda)
206

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ROBOTIKU
Razred: trei (3.)
1. simulirati rad robota
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija robota
i osnovni pojmovi
Tipovi
industrijskih
robota
2. spojiti opremu i pokrenuti jednostavan automatizirani sustav s

robotom
3. izraditi jednostavan mobilni robot od normiranih dijelova
Definicija robota - ISO 8373
Podjela robota (industrijski roboti, usluni roboti)
Podjela industrijskih robota prema namjeni
roboti za zavarivanje
roboti za obradu odvajanjem estica
roboti za montau
roboti za dodavanje
roboti za mjerenje
Podjela industrijskih robota prema kinematskoj strukturi (IFR):

zglobni/antropomorfni roboti
cilindrini roboti
linearni roboti (ukljuujui kartezijske i portalne robote)
paralelni roboti
SCARA roboti
Kinematska struktura
robotska ruka
postolje robota
poluge robota
Pogoni (motori)
elektromotori
Dijelovi
industrijskih
robota
pneumatski pogoni
hidrauliki pogoni
Prigoni
zupaniki
remeni
lanani
Hvataljke i/ili alat

Senzori robota
senzori stanja robota
senzori okoline
Raunalo robota
Privjesak za uenje
207
Kuite robota
Motori
istosmjerni motori
servomotori
korani motori
H-spoj napajanja elektromotora
Prigoni
zupaniki
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota
remeni
Izvori energije
baterije i akumulatori
stlaeni zrak (za alate i hvataljke)
Senzori robota
senzori stanja robota
enkoderi, senzori sile, momenta, nagiba
senzori okoline
kontaktni, ultrazvuni, optiki (IC i svjetionik), kompas, GPS,

senzor struje kratkog spoja
Vjebe
Uoavanje pojedinih dijelova na robotu u laboratoriju:
pogoni (motori)
Dijelovi
industrijskih
robota
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota
Odravanje
robota
Napomena:
prigoni
hvataljke i/ili alat
senzori robota
raunalo robota
privjesak za uenje
Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota obraenih u teorijskom

dijelu nastave.
Preventivno odravanje prema uputama proizvoaa
Uklanjanje kvarova
Dokumentiranje servisa i kvarova
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

rad.
208
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

209
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTROMOTORNI POGONI

Razred: trei (3.)
1. razlikovati vrste elektromotora
2. objasniti naela rada i karakteristike elektromotora te
mogunosti primjene
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
3. spojiti elektromotor na elektroenergetsku mreu

4. primijeniti odgovarajui postupak pokretanja elektromotornog
pogona
5. povezati elektromotorne pogone u automatizirani sustav
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u
elektromotore
Vrste
elektromotora
Sheme
elektromotornih
pogona
Neregulirani
elektromotorni
pogoni s
asinkronim
motorom
Sustav
reguliranih
elektromotornih
pogona
Frekvencijski
upravljani
asinkroni motor

Tehniki podatci elektromotora
Norme i propisi
Natpisne ploice
Mehanika izvedba motora
Elektrina izvedba motora
Sinkroni motori
Jednofazni asinkroni motori
Trofazni asinkroni motori
Istosmjerni motori
Jednopolna shema
Razluivanje elektroenergetskih od informacijskih tijekova
Zatita elektromotornih pogona
Izravan start motora
Lijevi-desni start motora
Zvijezda trokut start motora
Meko uputanje motora
Osnovna svojstva sustava reguliranih elektromotornih pogona
Komponente u sustavu regulacije elektromotornih pogona
Momentna karakteristika asinkronog motora

Upravljanje asinkronog motora promjenom napona
Upravljanje asinkronog motora promjenom frekvencije
Regulacija brzine vrtnje motora pomou pretvaraa s naponskim i
strujnim meukrugom
Utjecaj rada asinkronog motora na elektroenergetski sustav i okolinu
Vjebe
Uvod u
elektromotore
Neregulirani
elektromotorni
pogoni s
asinkronim
motorom
Tehniki podatci elektromotora

Norme i propisi
Natpisne ploice
Izravan start motora
s motornom zatitnom sklopkom
s grebenastom sklopkom, osiguraem i bimetalom
Izravan start motora sa sklopnikom

s osiguraem i bimetalnom zatitom

210
Lijevi-desni start motora sa sklopnicima

Zvijezda trokut start motora

Regulirani
elektromotorni
pogoni s
asinkronim
motorom
Upravljanje
malim motorima
Napomena:
Meko uputanje motora

Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora frekvencijskim
pretvaraem
Upravljanje koranim motorom

Upravljanje DC motorom (H-most i PWM)
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
211
Naziv nastavnog predmeta: VOENJE PROCESA RAUNALOM

Razred: etvrti (4.)
1. odabrati odgovarajuu opremu za automatizaciju sustava
2. izraditi upravljaki program na raunalu za odabranu opremu
(mikroupravlja, PLC)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. simulirati rad sustava

4. spojiti opremu i pokrenuti automatizirani sustav
5. programirati jednostavan SCADA sustav
6. umreiti upravljake ureaje (PLC, mikroupravlja i osobno
raunalo)
7. pokrenuti SCADA sustav
Razrada
Nastavne
cjeline

Osnovni pojmovi automatizacije
upravljanje
Upravljanje i
regulacija
regulacija
Dijelovi automatiziranog sustava

senzori
procesor
izvrni ureaji
Serijska i paralelna komunikacija

Vrste serijske komunikacije
RS232
Industrijska
komunikacija
RS485
USB
Profibus
ProfiNet
Industrial Ethernet
Topologija mree
zvijezda
prsten
sabirnica
Vrste prijenosa signala

vodiima
Programiranje
mikroupravljaa
Programiranje
PLC-a
optikim vodovima
beini prijenos
Povezivanje senzora i izvrnih ureaja

Programiranje mikroupravljaa programskim jezikom
Struktura PLC-a
procesor
ulazni moduli
212
izlazni moduli
funkcijski moduli
struktura memorije
Ciklus rada PLC-a

Programski jezici (KP, FBD, SL)
Naredbe za programiranje logikih, vremenskih funkcija i brojila
Sustavi za
nadzor, voenje i
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Raunalom
podrana
proizvodnja
Raunalom
upravljani
poslovni procesi
Vjebe
Programiranje
mikroupravljaa
Programiranje
PLC-a
Sustavi za
nadzor, voenje i
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Napomena:
Naredbe za pomicanje
Naredbe za usporedbu
Naredbe za aritmetiku obradu podataka
Dijelovi SCADA sustava

SCADA program
Objektno programiranje
CAD
CAM
CAE
CAP
CAQ
CIM
CIE
Programiranje osnovnih logikih funkcija

Programiranje memorijskih i vremenskih funkcija te brojila
Programiranje osnovnih logikih funkcija
Programiranje memorijskih i vremenskih funkcija te brojila
Rad s programskim blokovima (potprogramima)
Programiranje u koracima (FUP)
Povezivanje PLC-a, raunala i opreme
Programiranje jednostavnog SCADA sustava

primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici

rad.
213
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

214
Naziv nastavnog predmeta: ROBOTIKA

Razred: etvrti (4.)
1. napisati upravljaki program na raunalu za industrijski robot
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. upisati programe u upravljaki ureaj robota

3. programirati mobilni robot za kretanje u prostoru pomou
senzora
4. pokrenuti izvoenje programa
Razrada
Nastavne
cjeline

Razine programiranja
operacijska, taktika, strateka
Naini programiranja
pomou privjeska
Programiranje
industrijskih
robota
pomou vanjskog raunala
uenje kretnji pri pokretanju privjeskom
uenje pokretanjem rukom
Programski jezici
IRL, jezici proizvoaa
Programiranje
mobilnih robota
Programiranje jednostavnih zadataka

Programiranje mikroupravljaa
Ponaajno programiranje
kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
Vjebe
Programiranje
industrijskih
robota
Programiranje
mobilnih robota
Napomena:
Programiranje
pomou privjeska
pomou vanjskog raunala
Programski jezik proizvoaa robota

Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Ponaajno programiranje
kretanje
izbjegavanje
uzmak
slijeenje crte
slijeenje/izbjegavanje zida

primjenom.
14 polaznika.
215
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
216
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
TEHNIKA U ZGRADAMA
Sustavi grijanja, hlaenja i ventilacije
Upravljanje elektromotorima
Sustavi tehnike zatite
s ovim modulom
osmisliti i dimenzionirati jednostavne sustave automatizacije za
klimu, ventilaciju, grijanje i hlaenje; odabrati kod
dimenzioniranja odgovarajue normirane/kataloke elemente
automatizacije za odreene ureaje
objasniti naela rada i karakteristike motora te primijeniti

elektromotorne pogone u automatiziranom sustavu
upoznati se sa sustavima tehnike zatite i zakonskom

regulativom
Razlikovanje naina grijanja, ventilacije i hlaenja u zgradama te

implementacija sigurnosnih zahtjeva kod dimenzioniranja sustava.
Simuliranje rada projektiranog sustava grijanja, ventilacije i hlaenja.
Upravljanje zgradom pomou centralnog nadzornog upravljakog
sustava. Odabiranje komponenti u jednostavan sustav tehnike
zatite i njegova simulacija.
Elektrine instalacije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Elektromotorni pogoni (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Tehnologije grijanja i klimatizacije (4. razred, 2 sata, 4 boda)
Sustavi tehnike zatite (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
217

Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRINE INSTALACIJE
Razred: trei (3.)
U treem razredu
1. odrediti spregu s ostalim sustavima u zgradi
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi elektrinih instalacija
Tehniki propisi i
Tehniki propisi i standardi
standardi
Grafiki simboli, vrste elektrinih shema i crtea
Instalacijski vodovi i kabeli, oznake, primjena
Elementi instalacija
osigurai
Elementi
elektrinih
instalacija
Zatita
Elektrine
instalacije u
zgradama
Vjebe
Tehniki propisi i
standardi
Elementi
elektrinih
instalacija
Zatita
sklopke
prekidai
prikljune naprave
kanali
Razvodni ureaji
Troila i njihov utjecaj na okolinu
Zatitne mjere od kratkog spoja i preoptereenja
Zatitne mjere od izravnog dodira
Zatitne mjere od neizravnog dodira
Mjere bez zatitnog vodia, zatitno izoliranje, primjena malog
napona, zatitno odjeljivanje
Mjere sa zatitnim vodiem, nulovanje, zatitno uzemljenje, strujna
zatitna sklopka
Elektroenergetske instalacije
Gromobranske instalacije
Komunikacijske instalacije
Propisi o projektiranju i izvoenju instalacija
Meusobni utjecaj instalacija
Izvedbeni projekti i naini prikazivanja shema
Planovi mrea i instalacija
Grafiki simboli, vrste elektrinih shema i crtea
Instalacijski vodovi i kabeli, oznake, primjena
Elementi instalacija
Razvodni ureaji
Zatita od:
kratkog spoja i preoptereenja
izravnog dodira
neizravnog dodira
Mjere bez zatitnog vodia, zatitno izoliranje, primjena malog

napona, zatitno odjeljivanje
Mjere sa zatitnim vodiem, nulovanje, zatitno uzemljenje, strujna
218
Elektrine
instalacije u
zgradama
Projektni zadatak
Napomena:
zatitna sklopka
Elektroenergetske instalacije
Gromobranske instalacije
Komunikacijske instalacije
Propisi o projektiranju i izvoenju instalacija
Meusobni utjecaj instalacija
Izvedbeni projekti i naini prikazivanja shema
Planovi mrea i instalacija
Projektirati tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Na vjebama se obrauju identian nastavni sadraj kao i u
teorijskom dijelu na stvarnim modulima i demonstracijskim panelima
te na odabranom raunalnom programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
laboratorijske vjebe i projektni zadatak.
219
Naziv nastavnog predmeta: TEHNOLOGIJE GRIJANJA I KLIMATIZACIJE

Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati naine grijanja, ventilacije i hlaenja u zgradama
2. primijeniti osnovne zakone termodinamike kod dimenzioniranja
sustava KVGH
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. implementirati sigurnosne zahtjeve kod dimenzioniranja

sustava
4. koristiti kataloke-normirane elemente automatizacije u
dimenzioniranju sustava
5. upravljati zgradom pomou centralnog nadzornog upravljakog
sustava
6. simulirati rad projektiranog sustava KVGH
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni zakoni
termodinamike
Sustavi grijanja,
ventilacije i
hlaenja

Prvi i drugi zakon termodinamike
Primjeri praktine primjene temeljnih zakona termodinamike
Elementi sustava grijanja
udaljeno grijanje (district heating)
kotlovnica
dizalice topline
solarni sustavi
grijanje parom
Dijelovi sustava hlaenja

rashladnici
dizalice topline
alternativne metode
Sustavi ventilacije
komforna
protupoarna
Dimenzioniranje izvrnih elemenata

ventili
Naela
dimenzioniranja
sustava KVGH
Upravljanje
pomou
centralnog
nadzornog
upravljakog
sustava
pogoni
regulatori
Uporaba kataloki normiranih elemenata pri dimenzioniranju sustava

Regulacijski krugovi sustava KVGH
vezivanje regulacijskih krugova (u kaskade i sl.)
Utjecaj sigurnosnih normi na dimenzioniranje sustava
Naini upravljanja u zgradama
centralizirani sustavi
decentralizirani sustavi
prednosti i nedostatci centralnih nadzorno-upravljakih sustava
220
Vjebe
Sustavi grijanja,
ventilacije i
hlaenja
Naela
dimenzioniranja
sustava KVGH
Upravljanje
pomou
centralnog
nadzornog
upravljakog
sustava
Napomena:
primjeri primjene nadzorno-upravljakih sustava u zgradama
sigurnosni zahtjevi na KVGH sustave i nadzorno-upravljaki sustav
parametri upravljanja prema zadanim uvjetima u zgradi
Izmjenjivai topline
Grijanje
Ventilacija
Hlaenje
Dimenzioniranje regulacijskih krugova
Upravljanje pomou centralnog nadzornog upravljakog sustava

Simulacija projektiranog sustava KVGH

Na vjebama se obrauju identian nastavni sadraj kao i u
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
221
Naziv nastavnog predmeta: SUSTAVI TEHNIKE ZATITE

Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati odreene sustave tehnike zatite
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
2. objasniti komponente sustava tehnike zatite

3. odabrati komponente u jednostavan sustav tehnike zatite
4. simulirati jednostavan sustav tehnike zatite
5. analizirati tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Sustavi
protuprovalne
zatite
Sustavi za
videonadzor
Kontrola pristupa
i registracija
prolaza
Sustavi
vatrodojave

Objasniti naine rada protuprovalnog sustava
Razlika izmeu konvencionalnog i adresabilnog sustava protuprovale
Osnovni elementi sustava protuprovale
Upravljaki panel
Magnetski kontakti
Pasivni infracrveni detektori pokreta
Detektori pokreta dvostruke tehnologije
Detektori loma stakla
Detektori uma i vibracija
Ureaji za dojavu i uzbunjivanje
Osnovni elementi sustava za videonadzor
Klasine kamere i klasine lee
IP kamere i megapikselne lee
Ureaji i sredstva za prijenos signala
Digitalni videomultipleksor i snima
Sustav videodetekcije pokreta
Programska podrka za upravljanje i vizualizaciju sustava
videonadzora
Nain rada kontrole pristupa i registracije prolaza
Osnovni elementi sustava
Identifikacijske kartice
itai identifikacijskih kartica sa i bez unosa PIN-a
Magnetski itai kartica
Biometrijski itai
Nain rada klasinog i adresabilnog sustava vatrodojave
Optiki detektori
Termiki detektori
Optiko-termiki detektori
Klasine i adresabilne vatrodojavne centrale
Vjebe
Sustavi
protuprovalne
zatite
Sustavi za
videonadzor
Magnetski (REED) kontakti, pasivni infracrveni detektor pokreta,

detektor pokreta dvostruke tehnologije
Alarmne centrale konvencionalnog i adresabilnog tipa
Detektori loma stakla,detektori uma i vibracija
Ureaji za dojavu i uzbunjivanje, alarmne centrale, telefonski/GSM
dojavnici, bljeskalice, izlazni ureaji
Klasine VGA kamere, IP kamere, klasini i megapikselni objektivi
PTZ kamere, umreavanje PTZ kamera
Digitalni videomultipleksori i snimai, sustavi videodetekcije pokreta
Programska podrka za upravljanje sustavom videonadzora,
222
Kontrola pristupa
i registracija
prolaza
Sustavi
vatrodojave
Napomena:
vizualizacija sustava videonadzora

Identifikacijske kartice sa i bez unosa PIN-a
Beskontaktni i biometrijski itai
Elementi klasine i adreabilne vatrodojave, optiki detektori, termiki
detektori, optiko-termiki detektori, detektori plina
Vatrodojavne centrale konvencionalnog i adresabilnog tipa
Izvedba osnovne dokumentacije sustava tehnike zatite u skladu sa
zakonskom regulativom
Na vjebama se obrauju nastavni sadraji kao u teorijskom dijelu sa
stvarnom opremom i modulima te na odabranom simulacijskom
programu.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
223
Naziv modula
Popis strukovnih
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi
TEHNIKA I MENADMENT
Uvod u poslovno upravljanje
Uredske aplikacije
Tehniko i poslovno komuniciranje
Uvod u industrijsku elektroniku
s ovim modulom
stjecati osnovne kompetencije potrebne za razumijevanje
osnovnih pojmova i vjetina upravljanja u kontekstu ostvarivanja
postavljenih organizacijskih ciljeva efikasnim koritenjem
raspoloivim resursima
stjecati vjetine koritenja pojedinanih uredskih aplikacija u

svakodnevnom poslovanju, poboljavati kvalitetu i uvjete rada
primjenom uredskih aplikacija, smanjiti trokove povezane s
vremenom i energijom potrebnim za obavljanje svakodnevnih
poslovnih aktivnosti
ovladati osnovama tehnikog i poslovnog komuniciranja u

podruju struke, stei osnovne vjetine koritenja programskih
alata za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije, ovladati
osnovama elektronike i poslovne komunikacije u poslovnom
okruenju
upoznati vaea dostignua i trendove razvoja u podruju

elektronike i znaaj primjene elektronike u suvremenom svijetu
Cilj modula:
Opis modula:
Nastavni
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
Povezivanje
menaderskih
funkcija
i
vjetina:
planiranje,
organiziranje, upravljanje ljudima, voenje i nadziranje. Obrada
podataka na temelju kojih se mogu izvriti jednostavne analize i
grafiki prikaz podataka kao podloga za donoenje svakodnevnih
poslovnih odluka. Stjecanje osnovnih vjetina koritenja programskih
alata za izradbu tehnike i poslovne dokumentacije. Analiza shema
pojaala i oscilatora u visokofrekventnoj elektronici te ureaja za
mjerenje bioelektrinih potencijala, radiogoniometra i satelitskih
sustava. Analiza trendova razvoja u pojedinim granama elektronike i
stanja na tritu.
Menadment (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Primijenjeno raunalstvo (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Tehniko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Industrijska elektronika (4. razred, 2 sata, 4 boda)
224

Naziv nastavnog predmeta: MENADMENT
Razred: trei (3.)
1. opisati pojam i funkcije poslovnog upravljanja
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. objasniti menaderske vjetine

3. povezati menaderske funkcije i vjetine: planiranje,
organiziranje, upravljanje ljudima, voenje i nadziranje
4. interpretirati primjenu menadmenta u posebnim podrujima
5. izvesti razredni projekt
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u poslovno
upravljanje
Menaderske
funkcije
Posebna
podruja
primjene
Vjebe
Menadersko
raunovodstvo
Projekt
Napomena:

Pojam upravljanja
Funkcije menadera
Tehnike vjetine menadera
Vjetine rada s ljudima
Koncepcijska vjetina menadera
Vjetine oblikovanja
Donoenje odluka
Radni uinak organizacije
Timski rad
Upravljanje vremenom
Upravljanje stresom
Misija i ciljevi organizacije
Organizacijska struktura
Poslovno planiranje
Upravljanje ljudima
Voenje
Nadziranje
Upravljanje dogaajima
Menadment u tehnici
Vrste trokova
Analiza odnosa: troak opseg proizvodnje dobitak
Cijena kotanja
itanje financijskih izvjea
Definicija projekta
Planiranje projekta i istraivanje trita
Provedba projekta
Analiza uspjenosti projekta
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih teorijskih
sadraja radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenih ishoda, a 50%
vremena slui povezivanju i primjeni usvojenih teorijskih sadraja
pomou vjebi.
14 polaznika.
Dio sadraja dodatno se usvaja terenskom nastavom (posjeti
statistikim uredima, turistikim zajednicama, Hrvatskoj gospodarskoj
komori, pojedinim lokalnim poslovnim organizacijama, npr.
225
turistikim, proizvodnim, sportskim, ekolokim, kulturnim, uslunim,

organizacijama javnoga sektora).
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
znanja.
226
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENO RAUNALSTVO

Razred: trei (3.)
1. koristiti program za obradu teksta
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
2. primijeniti program za kreiranje i ureivanje prezentacija

3. primijeniti program za kreiranje i ureivanje proraunskih
tablica
4. koristiti program za kreiranje i ureivanje baze podataka
5. povezati dokumente kreirane pomou pojedinanih aplikacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Napredna obrada
teksta
Kreiranje i
ureivanje
prezentacija
Kreiranje i
ureivanje
proraunskih
tablica
Kreiranje i
ureivanje baze
podataka
Povezivanje
datoteka svih
uredskih
aplikacija
Raunalni
program za
praenje i

Umetanje slike u dokument, pisanje indeksa i potencije, stilovi,
pretraivanje i zamjena teksta
Umetanje proraunskih tablica i grafikona u dokument, alatna traka
za crtanje, numeriranje stranica, definiranje zaglavlja i podnoja
Oblikovanje stupaca, brojanje znakova i rijei, koritenje i kreiranje
predloaka
Umetanje tablice sadraja, pisanje fusnota
Evidentiranje promjena u dokumentu
Izgled slajda
Umetanje (slike, grafikona, gotovih albuma, isjeaka crtea,
podnoja, zaglavlja)
Odreivanje teme i pozadine slajda
Dodavanje animacijskih efekata
Postava dijaprojekcije
Provjera pravopisa, pretraivanje i zamjena teksta
Prezentacijski prikazi (matrica, dijaprojekcija, ispis slajdova, broura,
biljeaka)
Oznaavanje elija (stilovi, oblikovanje sadraja)
Automatsko popunjavanje elija
Raunanje u tablici (formule, funkcije)
Ureivanje tablice (oblikovanje brojeva, ureivanje i oblikovanje
tablice)
Grafikon (vrste grafikona, kreiranje grafikona, ureivanje grafikona)
Ispis tablice (ureivanje izgleda stranice, pregled dokumenta prije
ispisa, ispis tablice)
Ispis grafikona (ureivanje izgleda stranice, pregled dokumenta prije
ispisa, ispis grafikona)
Kreiranje tablica
Stvaranje i ureivanje veza izmeu tablica
Kreiranje upita
Obrasci ili forme
Izvjetaji
Cirkularna pisma
Organiziranje poslova u virtualnom uredu: voenje adresara,
kalendara, podsjetnika, auriranje popisa obaveza, uvoz i izvoz
podataka u radnu knjigu ili datoteku drugog tipa
Osnove rada
Primjer izvoenja projekta
227
planiranje
projekata
Napomena:

kriterija izvedbe navedenog ishoda.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:

rad.
Oblici: laboratorijske vjebe i seminarski rad.

228
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Razred: etvrti (4.)
1. koristiti programske alate za izradbu tehnikih i poslovnih
dokumenata
2. primijeniti predloke tipskih dokumenata
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. izraditi jednostavnije tehnike dokumente: tehniku

specifikaciju, ponudu s trokovnikom i korisniki prirunik
4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektronikim putem
5. pripremiti i odrati poslovni sastanak
6. pripremiti i prezentirati odabrane tehnike i poslovne
dokumente poslovnim korisnicima
Razrada
Nastavne
cjeline
Programski alati
za poslovno
komuniciranje
Programski alati
za izradbu
tehnike
dokumentacije
Osnove
poslovnog
komuniciranja
Osnove
elektronikog
komuniciranja
Osnove
prezentacijske
vjetine
Napomena:
Ostalo
Metode i oblici

Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom
komuniciranju
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe odgovarajuih dokumenata
Poslovni dopis, trokovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronika
pota
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane poslovne
dokumentacije
Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehnikim poslovima
Cilj, nain i poslovni primjeri izradbe tehnike dokumentacije
Tehniki dijagram s opisom i tehniki nacrt sa sastavnicom
Osnove rada u alatima
Poslovni predloci, koritenje i izradba zadane tehnike dokumentacije
Osnovi pojmovi u komunikaciji
Oblici i naini komuniciranja
Usmena komunikacija
Pisana komunikacija
Javni govor i prezentiranje
Usporedba i razlike usmene, pisane i elektronike komunikacije
Poslovni web
Poslovna elektronika pota
Poslovni kontakti i upravljanje vremenom
Pregled i upoznavanje alata poslovnog elektronikog komuniciranja
Poslovni predloci, primjeri elektronike poslovne komunikacije
Cilj i misija prezentacije
Publika i situacija
Struktura i plan prezentacije
Vizualna i verbalna komunikacija
Zlatna pravila uspjenih prezentacija
Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj
Uvjebavanje
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
14 polaznika.
229
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
Literatura za
polaznike:
rad.
znanja.
230
Naziv nastavnog predmeta: INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA

Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati mikroelektronike tehnologije i naela integracije
2. analizirati sheme pojaala i oscilatora u visokofrekventnoj
elektronici
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
3. objasniti blok sheme ureaja za mjerenje bioelektrinih

potencijala
4. komentirati blok shemu radiogoniometra i satelitskih sustava
5. analizirati trendove razvoja u pojedinim granama elektronike i
stanje na tritu
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnove
mikroelektronike
Visokofrekvencijska elektronika
Biomedicinska
elektronika
Navigacija
Napomena:

Mikroelektronike tehnike i tehnologije
Poluvodiki materijali
Principi integracije
Molekularna elektronika
RF pojaala
Sprene mree rezonantnih i irokopojasnih pojaala
Oscilatori
Osnove elekrofiziologije
Vaniji bioelektrini potencijali
Ureaji za mjerenje potencijala
Laseri
Ultrazvuna dijagnostika
CT
Trendovi razvoja i stanje na tritu
Radiogoniometrija
Satelitska navigacija
Tipovi antena
Trendovi razvoja i stanje na tritu
kriterija izvedbe navedenih ishoda, a povezivanje usvojenih sadraja
s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom bit e provedeno
strunim posjetima odgovarajuim institucijama i tvrtkama koje treba
planirati u okviru izvoenja ovog predmeta.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:

rad.
Elementi:usvojenost programskih sadraja i praktina primjena
znanja.
231
Literatura
Literatura za
polaznike:

232
2.2.4. Zavrni rad

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN
87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnoga rada (NN 118/09)
233
3.
Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje

Za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati
prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirati tjednim satima. Ustanova treba osigurati
opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca
U skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje
imaju automatizirana industrijska i procesna postrojenja te izvoenje dijela radionikih
vjebi u istima s ciljem unapreenja kvalitete ishoda uenja.
234
4.
Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Nastavnik
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
Izobrazba*
profesor hrvatskog jezika i
knjievnosti
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti sa smjerom
animacija kulture (diplomirao
na Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i

knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog

jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
profesor engleskoga jezika i

knjievnosti
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko

ima poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
235
naobrazbu
Njemaki jezik
Povijest
Geografija
Politika i gospodarstvo
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
naobrazbu
profesor njemakoga jezika i

knjievnosti
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko

ima poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagokopsiholoko-metodiku
naobrazbu
diplomirani povjesniar
profesor povijesti
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
profesor geografije
profesor geografije i povijesti
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog

predmeta
magistar edukacije geografije

i povijesti

i drugog predmeta
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
236
Tjelesna i zdravstvena
kultura
Etika
Matematika
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
magistar kineziologije
profesor kineziologije
profesor tjelesnog odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
profesor filozofije
magistar edukacije filozofije
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije

i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih

znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
magistar edukacije
matematike
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike i

matematike
237
Fizika
Kemija
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
profesor fizike i matematike
magistar edukacije fizike
magistar fizike

matematike

politehnike

informatike
magistar fizike geofizike

tehnike

kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
profesor kemije
diplomirani inenjer kemije
diplomirani inenjer kemijske

tehnologije
diplomirani kemijski inenjer
diplomirani inenjer
biotehnologije
magistar edukacije kemije
magistar edukacije biologije i

kemije

kemije
magistar kemije
magistar/inenjer kemijskog
inenjerstva
magistar primijenjene kemije
magistar/inenjer
238
bioprocesnog inenjerstva
Biologija
Raunalstvo
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
nastavnik
opeobrazovnog
predmeta
profesor biologije
magistar biologije
prof. biologije i kemije
magistar biologije i kemije
diplomirani inenjer biologije smjer ekologija
diplomirani inenjer biologije smjer molekularna biologija
magistar molekularne
biologije
magistar eksperimentalne
biologije
magistar biologije i ekologije

mora
magistar ekologije i zatite

prirode
magistar zatite okolia
magistar profesor matematike

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer automatike i

sustava
magistar informatike u
edukaciji
struni specijalist inenjer

raunarstva

elektrotehnike

informacijskih tehnologija
diplomirani inenjer
elektrotehnike
nastavnik strunoteorijskih sadraja
239
Tehniko crtanje i
dokumentiranje
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
struni prvostupnik inenjer

raunarstva

elektrotehnike

struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije


sustava
240
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi
magistar inenjer strojarstva

raunarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
profesor strojarstva
tehniarska zanimanja elektro

struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

241
Laboratorijske vjebe iz
elektrotehnike
srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

elektroenergetike

242
Radionike vjebe
suradnik u nastavi
strukovni uitelj
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
nastavnik praktine nastave

elektrotehnike struke
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva
243
Osnove elektronikih
mjerenja
suradnik u nastavi

elektroenergetike

elektronike

politehnike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva
244
Instrumentacija
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
245
Elektronika
Osnove digitalne
elektronike
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava

magistar inenjer informatike

246
elektrotehnike
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
247
staa u struci
Mikroupravljai
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
248
staa u struci
Programirljivi logiki
upravljai
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
249
staa u struci
Uvod u automatiku
Osnove web dizajna
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

250
sustava
Obrada slike i zvuka


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

politehnike
inenjer raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


251
Programiranje
suradnik u nastavi

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava

252
Uvod u raunalne
mree
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
253

staa u struci
Obnovljivi izvori
energije
Energetska
uinkovitost
suradnik u nastavi
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

strojarstva
254
Energetska elektronika
Telekomunikacijski
vodovi i mree
suradnik u nastavi
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
255
Elektronike
komunikacije
Komunikacijski
protokoli
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava

diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
256
Voenje procesa
raunalom
diplomirani inenjer
raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
tehnologije


elektrotehnike

raunarstva

strojarstva
257
Uvod u robotiku
Robotika
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
tehnologije

elektrotehnike

strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
258
tehnologije
Elektromotorni pogoni
Tehnologija grijanja i
suradnik u nastavi
suradnik u nastavi
nastavnik struno-

strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
259
klimatizacije
teorijskih sadraja
Elektrine instalacije
suradnik u nastavi
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
260
suradnik u nastavi

elektrotehnike

politehnike

elektroenergetike

srednje strukovno
staa u struci
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
261
Menadment
Primijenjeno
raunalstvo
suradnik u nastavi
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

politehnike

elektroenergetike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar ekonomije
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
diplomirani ekonomist
ekonomije
struni prvostupnik ekonomije
ekonomist
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer raunalstva
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

262
Tehniko i poslovno
komuniciranje
suradnik u nastavi

sustava

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike

politehnike
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
magistar ekonomist, smjer

informatika
magistar profesor matematike

i informatike
magistar inenjer
elektrotehnike
263
magistar inenjer
tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
magistar informatike u
edukaciji

sustava
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar

raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

inenjer raunalstva

elektrotehnike

raunalstva
struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
264
Industrijska elektronika
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva

elektronike
inenjer raunarstva
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue

vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
265
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene

agencije.
266
5. Minimalni materijalni uvjeti

Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Engleski jezik
Njemaki jezik
Povijest
Geografija
Tjelesna i zdravstvena
kultura
Etika
Oprema
grafoskop, raunalo s
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
raunalo s pristupom
internetu i potrebnim
softverom, projektor i
projektno platno, cd
player, dvd player
raunalo s pristupom
projektno platno, cd
player, dvd player
raunalo s pristupom
internetu, projektor i
projektno platno
geografske karte svijeta,
kontinenata i republike
hrvatske, topografske
karte (broj listova
dostatan radu u paru),
satelitske snimke, reljefni
modeli, zbirke minerala i
stijena, prozirnice,
raunalna tehnologija i
multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, gps
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i gps ureaja
minimalno dostatan za rad
u skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni
materijal
raunalo s pristupom
projektorom i projektno
platno
nastavna sredstva i
pomagala sukladno
dravnom pedagokom
standardu za opremanje
sportskih igralita,
dvorana i ostalih prateih
prostora
raunalo s pristupom
Prostor
standardna uionica
standardna uionica, kabinet za

strani jezik

strani jezik

povijest
specijalizirana uionica za
geografiju ili kabinet za
geografiju, kolsko dvorite
standardna uionica,
specijalizirana informatika
uionica - koritenje prilikom
realizacije pojedinih nastavnih
tema
otvoreni i zatvoreni sportski
prostori s prateim higijenskim
prostorijama (sportska dvorana,
teretana, igralita, plivalite),sukladno dravnom pedagokom
standardu
267
Matematika
Fizika
Kemija
Biologija
Raunalstvo
Tehniko crtanje i
dokumentiranje
projektno platno
pametna ploa,
geometrijski pribor,
modeli geometrijskih
tijela, raunalo s
pristupom internetu i
potrebnim matematikim
projektno platno
raunalo s pristupom
projektno platno, pribor za
demonstracijske pokuse
kemijski pribor i
kemikalije, raunalo s
pristupom internetu,
projektor i projektno
platno
grafoskop/projektor,
projektno platno, raunalo
s internetskom vezom,
dvd player, televizor.,
model unutarnjih organa
ovjeka (torso), slike
organa ovjeka, stetoskop
i tlakomjer
projektor, pisa i pristup
internetu, programska
oprema (operacijski
sustav, antivirusna
zatita, primjenski
programi, programsko
okruenje odabranog
programskog jezika)
projektor i zaslon,
raunalo za nastavnika s
instaliranom potrebnom
programskom potporom,
pristupom lokalnoj mrei,
raunalo za svakog
polaznika s instaliranom
potrebnom programskom
potporom i pristupom
internetu, grafoskop i
grafoprozirnice za
tehniko crtanje
projektor i zaslon,
raunalo, radni stolovi za
uenike s raunalom,
potrebnim softverom i
etiku
matematiku, specijalizirana
informatika uionica - koritenje
prilikom realizacije pojedinih
nastavnih tema
specijalizirana uionica za fiziku,

pripremu nastave fizike s
opremom
standardna uionica ili
specijalizirana uionica za kemiju,
specijalizirana informatika
uionica - koritenje prilikom
realizacije pojedinih nastavnih
tema
biologiju, specijalizirana uionica
- koritenje prilikom realizacije
pojedinih nastavnih tema
informatika uionica, kabinet za

nastavnika za odlaganje
programa, nastavnih sredstava,
pomagala i literature, sistemska
soba za posluitelje i mrenu
opremu
standardna uionica,
specijalizirana uionica,
informatika uionica
standardna uionica,
specijalizirana uionica
268
Laboratorijske vjebe iz
elektrotehnike
Radionike vjebe
Osnove elektronikih
mjerenja
Instrumentacija
Elektronika
Osnove digitalne
elektronike
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
instrumenti i oprema,
komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
projektor i zaslon,
polaznike s raunalom,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
komponente i/ili sklopovi
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
radionica za praktinu nastavu
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
269
Mikroupravljai
Programirljivi logiki
upravljai
Uvod u automatiku
Osnove web dizajna
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor, projekcijsko
platno, raunalo za
nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
pristupom lokalnoj mrei,
mjerni instrumenti i
oprema, komponente i/ili
sklopovi, testna ploa
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
polaznike s raunalom i
potrebnim softverom,
pristup internetu
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica, informatika

uionica
270
Obrada slike i zvuka
Programiranje
Uvod u raunalne
mree
Obnovljivi izvori
energije
Energetska uinkovitost
Energetska elektronika
Telekomunikacijski
vodovi i mree
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
standardna uionica,
informatika uionica
standardna uionica,
informatika uionica
standardna uionica,
informatika uionica
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
271
Elektronike
komunikacije
Komunikacijski
protokoli
Voenje procesa
raunalom
Uvod u robotiku
Robotika
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
informatika uionica
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
272
Elektromotorni pogoni
Tehnologija grijanja i
klimatizacije
Elektrine instalacije

Menadment
Primijenjeno
raunalstvo
Tehniko i poslovno
komuniciranje
Industrijska elektronika
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
odgovarajuim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
projektor i zaslon,
raunalo
projektor i zaslon,
raunalo
projektor i zaslon,
pristup internetu
projektor, projekcijsko
platno, raunalo za
nastavnika s instaliranom
potporom, pristupom
internetu i pristupom
lokalnoj mrei, raunalo
za svakog polaznika s
pristupom lokalnoj mrei
projektor i zaslon,
raunalo
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica,
standardna uionica
standardna uionica
standardna uionica, informatika
uionica
standardna uionica,
informatika uionica
standardna uionica
273
6.
Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi

Kod standarda kvalifikacije: SK-0701/11-02-42/11-02
Naziv sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra sektora: 07
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik
Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
274
III.
Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac timac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja kola Tina Ujevia i Tehnika kola, Kutina
Marina Nit, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanovi, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju,
Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
Raunalstvo
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
275
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
/
VII.
Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio

Marija Marceli, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Aneli, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Zoran Konjevi, dipl. ing., Tehnika kola Nikole Tesle, Vukovar
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Ivan Juri, ing., Zagrebaka zajednica tehnike kulture, Zagreb
doc. dr. Igor Krois, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
Mario Martinovi, dipl. ing., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo
276
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
277

K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K - Tehnicar Za Elektroniku - Za Odobrenje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti,

HTML - HyperText Markup Language, programski jezik za izradbu hipertekstovnih

PSTN - Public Switched Telephone Network, javna komutirana telefonska mrea

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

1.2. Cilj kurikuluma

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Nastavni plan i program

2.1. Nastavni plan

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

OSNOVE ELEKTRONIKIH MJERENJA

OSNOVE DIGITALNE ELEKTRONIKE

UVOD U RAUNALNE MREE

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA

OBRADA SLIKE I ZVUKA

UKUPNO SATI/BODOVA B1.

PROGRAMIRLJIVI LOGIKI UPRAVLJAI

OSNOVE WEB DIZAJNA

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

VOENJE PROCESA RAUNALOM

TELEKOMUNIKACIJSKI VODOVI I MREE

SUSTAVI TEHNIKE ZATITE

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

2.2. Nastavni program

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i

stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati

U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja

4. navesti jezina pravila

Razrada Nastavne teme

Slogovi i slogovna struktura

Victoria Hislop, Otok

Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

William Shakespeare, San ljetne noi

itanje izlagaki tekstovi

Eshil, Okovani Prometej

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Janko Poli Kamov, Brada

Arthur Schnitzler, Novela o snu

August enoa, Prijan Lovro

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro

Albert Camus, Stranac

Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,

praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).

Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK

razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju

itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom