NZL 1 2 2015

N A R O D N I
Z D R AV S T V E N I
L
I
S
T
GODINA LVII, BROJ 660-661/2015., SIJEANJ-VELJAA, CIJENA 7,00 kn,
ISSN 0351-9384 / Potarina plaena u poti 51 000 Rijeka
istina iz
kapi krvi
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

dvomjesenik za unapreenje
zdravstvene kulture
SADRAJ
Izdaje
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE
UPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM
ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Tijelo govori treba ga razumjeti.......3
Za izdavaa
Prof.dr.sc. Vladimir Miovi, dr.med.
Pogled u kap krvi........................................ 4
Ope hematoloke laboratorijske

pretrage
Ureuje
Odjel socijalne medicine
Urednica
Dr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.
Lektorica
Vjekoslava Lenac, prof.
Grafika priprema i tisak
Kerschoffset Zagreb d.o.o.
Rjeenje naslovne stranice
Prof.dr.sc. Saa Ostoji, dr.med.
Urednitvo
Svjetlana Gaparovi Babi, dr.med.
Radojka Grbac, bacc.paed.
51 000 Rijeka, Kreimirova 52/a
p.p. 382
Prostata specifini antigen (PSA)

Muki marker........................................... 20
Fibromijalgija
Kroz ivot s boli........................................ 21
Obitelj i njezina uloga u odgoju djece.
Temelji ivota........................................... 23
Odsjek za zdravstveni odgoj i

promociju zdravlja
Redakcijski savjet
Dr.sc. Suzana Jankovi, dr.med.;
Nikola Kraljik, dr.med.; prof.dr.sc.
Vladimir Miovi, dr.med.; doc.
dr.sc. Sanja Musi Milanovi,
dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oecc.;
Tibor Santo, dr.med.; Vladimir
Smeny, dr.med.; prim.mr.sc. Ankica
Smoljanovi, dr.med.
Kalprotektin
Novost u dijagnostici................................ 18
Hiperlipidemije
Bolest suvremenog doba............................ 7
Adolescentkinje i anemija
Slabost krvi................................................ 9
HbA1c antigen
Dugoroni pokazatelj slatkoe.................. 10
Samokontrola glukoze u krvi
Vonja zavojitom cestom.......................... 12
Serodijagnostika
Nai unutarnji zatitnici............................ 14
tel. 21-43-59, 35-87-92
Lijeenje biljem
Za svaku bolest raste jedna biljka.............. 25
10. sijenja Meunarodni dan
smijeha
Najbolji recept za zdravlje, sreu i
dug ivot.................................................. 26
Prikaz knjige Joy Bauer:
Nutricionizam....................................... 28
O zdravlju ukratko - Viroze
Sluajte svoje tijelo................................... 30
Umetak
Intolerancija na hranu
Tijelo odbacuje to mu kodi
fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)
Godinja pretplata 36.00 kn
iro raun 2402006-1100369379
Erste&Steiermarkische Bank d.d.
NZL je tiskan uz potporu Primorskogoranske upanije i Odjela gradske
uprave za zdravstvo i socijalnu skrb
Grada Rijeke.
2
Helicobacter pylori
esti stanovnik eluca............................... 16
Sijeanj - veljaa 2015.
Tijelo govori - treba ga razumjeti

Povijest medicine puna je zanimljivih crtica i
pria o naporima da se prepoznaju poremeaji
i bolesti na sebi i, jo vie, na pripadnicima
ue i ire zajednice. To danas, struno, zovemo
dijagnostikim postupcima, koji prethode
pretpostavci ili zakljuku o emu se radi, to pak
nazivamo dijagnozom. Potom slijede postupci
lijeenja, o kojima ovom prilikom nee biti
govora.
ve zapoinje pomnim promatranjem znakova koje nudi

tijelo, nakon podrobnog razgovora s osobom, moguim
bolesnikom. Tek nakon vie tisuljea, poblie koncem 19.
stoljea, nastali su preduvjeti da se na lijenik, osim na vlastita
osjetila, osloni na dostignua znanosti kojima prvenstveni zadatak i
nije bilo ljudsko zdravlje. Primjerice, bio je to razvoj optike - poblie
mikroskopije, kemije poblie (humane medicinske) biokemije,
fizike poblie mjerenja, mahom, elektrinih pojava.
Naravno, da bi se moglo uoiti promjene, trebalo je dobro
poznavati znakove ili vrijednosti zdravog, idealno onog to smatramo punim zdravljem.
Naa, tzv. zapadna medicina, blia razvoju moderne znanosti i
tehnologije, bre naputa promatranje, odnosno koritenje vlastitih osjetila i u mnogim prilikama potpuno se preputa tehnologiji. Jo malo rijei o toj zemljopisnoj podjeli:
- Junom bi se mogla nazvati staroegipatska medicina, koju
su potom prisvojili stari Grci (inae najmanje tisuljee mlai od
starih Egipana) i tako su svi Europejci preko njih, u jo jednom
polju, prepoznali sebe kao otkrivae. Stari Egipani nisu ostavili neposredne potomke i njihova dugo stjecana znanja ostadoe
zabiljeena hijeroglifima ili se dijelom prenose pod tuim imenom.
- Istonih medicina ima vie, no najmanje dvije dovoljno
su stare i velike da zasluuju osvrt. To je kineska medicina, koja
sama sebe zove tradicionalnom, a ima neprekinut tijek koji je
danas na sveuilinoj razini. Izvanredno se proima s tzv. zapadnim dostignuima i po mnogim pokazateljima dokazuje prednost
neprekinutog uspona pred skokovitim, kojemu smo mi, njima
zapadni, tako skloni. Druga velika istona medicina je indijska
(ajurvedska), koja ima malo vee probleme na potkontinentu, ali
se uspjeno, ako ne i uspjenije od kineske iri svijetom. Obje su
dublje povezane u opoj filozofiji ivota svojih ogromnih zemalja,
to ukljuuje neprekinutu povezanost duhovnog i spoznajnog s

mnogo manje zbrke od ove kod nas, na zapadu.
O proetosti starog i novog jo jedna crtica. Ako kineski
specijalist tradicionalne medicine eli koristiti skupi ureaj zapadne
tehnologije, mora svoje pretpostavke i sumnje potvrditi u najmanje 60% sluajeva, inae gubi pravo na samostalno upuivanje. Taj
isti specijalist ui razlikovati stotinjak razliitih pulsova (bila) i tridesetak boja i izgleda jezika (samo kao primjer). Kod nas kao da ne
znamo to initi s tim bogatstvom. Neke laboratorijske pretrage
dosiu i do 90% nepotvrenih pretpostavki (negativni nalazi). Kad
se tome doda da se u nas ne podie od do gotovih nalaza, tada
bi odgovornost za sve vee potekoe u financiranju zdravstvene
zatite morali, u ulozi korisnika, potraiti dijelom i u ogledalu
Malo optimizma Jo u vrijeme akcije Zdravlje za sve do
2000. Svjetske zdravstvene organizacije, koja je pretpostavljala
razvoj primarne zdravstvene zatite, jedna od pretpostavki bila
je da svaka osoba na kraju rasta i razvoja (oko 24. godine ivota),
u sklopu sistematskog pregleda, dobije i zapamti veinu svojih
laboratorijskih nalaza. Tada, pred etrdesetak godina, informatiki
entuzijasti tvrdili su da je takav zapis as posla. Svrha bi bila
mogue promjene u odrasloj dobi usporediti s vlastitim vrijednostima umjesto s nekim prosjecima ili rasponima, koji se esto i ne
odnose na pripadnike blie zajednice, ve ponekad i na vrijednosti
s drugih kontinenata.
Pa to nije nikakav optimizam jer se to do danas nije (nigdje)
ostvarilo! No, budue generacije dobit e svoj zdravstveni odgoj i
obrazovanje, doznati usred zdravlja kako se odreuje bolest pa,
ako se ni budui osiguravatelji ne osvijeste, sami e, kad odrastu,
platiti svoju osobnu zdravstvenu kartu da ne bi u budunosti skuplje sudjelovali u cijeni svojih bolesti. Doznat e jo kao zdravi da
je preciznost dijagnoze bar jedan preduvjet uspjenoga lijeenja.
Za puni optimizam potreban je i graanski odgoj u kojem e, povrh silnih mudrolija postojeeg obrazovnog
sustava, nai malci do male mature doznati to je to
novac, kako se do njega dolazi, to je to tednja, a to
je to razbacivanje.
Nije vjerojatno da o govoru tijela, ono to devetogodinjaci mogu razumjeti, etrnaestogodinjaci ne
mogu nauiti!
Vladimir Smeny, dr.med.

3
Ope hematoloke laboratorijske pretrage
Pogled u kap krvi
U ope hematoloke laboratorijske pretrage spadaju kompletna krvna slika, diferencijalna krvna
slika i sedimentacija eritrocita. Hematoloke pretrage daju nam informaciju o ukupnom broju,
brojanom omjeru ili kvaliteti pojedinih krvnih stanica. Treba razlikovati pretrage koje sainjavaju
krvnu sliku od biokemijskih pretraga u krvnoj tekuini, tj. serumu (glukoza, masnoe, jetrene probe,
eljezo).
to sve mjerimo u krvi
Kompletna krvna slika donosi nam sljedee parametre:
Eritrociti (crvena krvna zrnca) preuzimaju kisik iz plua i prenose ga u sva tkiva i organe
u tijelu te odnose u plua ugljini dioksid.
Hemoglobin (krvni pigment) daje eritrocitu crvenu boju. Najvanija je molekula u sastavu eritrocita, zasluna za funkciju prijenosa kisika i ugljinog dioksida.
Hematokrit je definiran kao udio volumena eritrocita u odnosu na ukupni volumen krvi.
Eritrocitne konstante:
MCV je prosjeni volumen eritrocita.
MCH je prosjena koliina hemoglobina u eritrocitu.
MCHC je prosjena koncentracija hemoglobina u krvi.
RDW je raspodjela eritrocita po veliini. Ako je povien, znai da u krvi postoji vei broj
eritrocita, koji su veeg ili manjeg volumena od prosjenog.
pomenuti parametri imaju dijagnostiku vrijednost kod sumnje na anemiju, a procjenjuju se u

meusobnim korelacijama. Anemiju definiramo, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao smanjenu koncentraciju hemoglobina ispod 120 g/l za ene i 130 g/l za
mukarce. Dotaknut emo se nekih tipinih
nalaza koji jasno upuuju na odreene dijagnoze.
Vano je istaknuti da se hematoloki
nalazi promatraju u kontekstu drugih laboratorijskih nalaza i, naravno, klinike slike
pacijenta, kao i drugih dijagnostikih rezultata. Kada se u anemiji javljaju snieni
MCV i MCH, poremeeno je sazrijevanje
eritrocita zbog nedostatka eljeza te se
radi o sideropeninoj anemiji. Suprotno,
ako su MCV i MCH povieni, sumnjamo na
manjak vitamina B12 ili folne kiseline, tj.
megaloblastinu anemiju. U sluaju akutnog
krvarenja, javit e se snieni broj eritrocita
i snieni hematokrit i hemoglobin, uz normalne parametre MCV i MCH. U sferocitozi,
nasljednoj hemolitikoj anemiji, javit e se
izrazito mali eritrociti, MCV moe biti ispod
60. U tim sluajevima radi se bojenje krvnog
razmaza i mikroskopski pregled krvnih stanica. Eritrociti su normalno diskoidnog oblika, no kod sferocitoze e biti izrazito mali,
kuglastog oblika.
Ploice za zaustavljanje krvarenja

Trombociti (krvne ploice) sudjeluju u
procesu zgruavanja krvi.
Trombocitopenija je stanje sa smanjenim brojem trombocita. Moe biti
uzrokovana poveanom razgradnjom ili
smanjenim stvaranjem trombocita. este

su trombocitopenije kod akutnih virusnih
bolesti, kod uzimanja odreenih lijekova
koji djeluju toksino, kod nedostatka B12
i folne kiseline te odreenih imunolokih
poremeaja. U predanalitikoj fazi laboratorijskog procesa mogua je pojava pseudotrombocitopenije, tj. lano snienog broja
trombocita. U takvim uzorcima dolazi do
reakcije izmeu antikoagulansa EDTA i antitijela koja mogu biti prisutna kod nekih
pacijenata. Tada se trombociti meusobno
priljubljuju i na hematolokom brojau ne
mogu biti propisno izmjereni. U tom se
sluaju preporua ponovno vaenje krvi u
epruvetu za koagulacijske pretrage, koja ne
sadri EDTA nego citrat.
eozinofilni granulociti, koji sudjeluju u

alergijskim reakcijama te kod infekcija uzrokovanih parazitima;
Trombocitoza je stanje s poveanim brojem trombocita. Primarna trombocitoza je

zloudna hematoloka bolest. Sekundarne
ili reaktivne trombocitoze pojavljuju se u
nizu bolesti (anemije, reumatoloke bolesti,
upalne crijevne bolesti, celijakija) te kod
ozljeda tkiva (opekline, infarkt miokarda,
srane premosnice, teka trauma).
Povien broj segmentiranih neutrofilnih granulocita javlja se kod bakterijskih i

gljivinih upala. Kod jakih upala moe biti
praen i pojavom nezrelih stanica iste loze:
nesegmentirani granulociti, metamijelociti,
mijelociti te rjee promijelociti i blasti. Te su
stanice prisutne kod zloudnih bolesti koje
zahvaaju granulocitnu lozu, ali u znatno
veem broju nego kod upalnih infektivnih
stanja. Svakako, vano je tumaiti nalaze uz
anamnezu i kliniku sliku pacijenta te utvrditi ili iskljuiti zloudnu bolest daljnjim pretragama.
MPV je prosjeni volumen trombocita.

Promjene veliine trombocita povezane su
s poremeajem funkcije trombocita, tzv.
trombocitopatijama.
Naa obrana
Leukociti (bijela krvna zrnca) sudjeluju
u imunolokom odgovoru organizma na infekciju.
Leukocitoza je stanje s poveanim brojem leukocita. Najei je uzrok leukocitoze
infekcija, ali u sluajevima kada je broj leukocita znatno (trostruko i vie) iznad normalnih vrijednosti, treba iskljuiti ili dokazati leukemiju.
bazofilni granulociti, koji se aktiviraju kod

trovanja toksinima te takoer u alergijskim reakcijama;
limfociti proizvode antitijela koja prepoznaju strane molekule u organizmu te
pokreu imunoloki odgovor, a isto tako
sudjeluju u unitavanju virusa te tumorskih stanica;
monociti su pretee tkivnih makrofaga
koji, slino granulocitima, unitavaju
uzronike infektivnih bolesti.
Povien broj limfocita u diferencijalnoj krvnoj slici upuuje na virusnu infekciju, a esto je praen pojavom reaktivnih
(atipinih) limfocita. Karakteristian nalaz
infektivne mononukleoze jest porast broja
limfocita i monocita, uz pojavu veeg broja
reaktivnih (atipinih) limfocita. U sluaju

kada limfociti prevladavaju u odnosu na
druge leukocitne vrste, uz znatno povien
ukupan broj leukocita, sumnjamo na
zloudne bolesti limfocitne loze, koje treba
potvrditi ili iskljuiti daljnjim pretragama.
Kod infekcija dinoga sustava, diferencijalna krvna slika dobar je pokazatelj lijeniku
da li se radi o virusnoj ili o bakterijskoj infekciji te da li je potrebno propisati antibiotik.
U slubi dobre dijagnoze

Test sedimentacije eritrocita daje nam
informaciju o prisutnosti upalnoga procesa u organizmu. Poviena je kod akutnih i
kroninih upala, koronarnog sindroma, reumatskih bolesti, a i kod trudnica i aneminih
osoba.
Moemo zakljuiti da su laboratorijski
hematoloki nalazi u primarnoj zdravstvenoj zatiti potrebni lijeniku kao temeljni
kriterij za dijagnostiku najeih bolesti u
populaciji, poput anemija, upalnih virusnih i bakterijskih bolesti te procjene opeg
stanja organizma, kao i za preenje uspjeha
terapije.
Vrijednosti laboratorijskih nalaza u 95%
zdrave populacije kreu se u odreenim
intervalima, koje nazivamo referentnim
intervalima. Oni ovise o dobi i spolu pacijenta. Na svakom laboratorijskom nalazu u
posebnoj koloni, uz rezultate, naznaeni su
i referentni intervali.
Leukopenija je stanje sa smanjenim

brojem leukocita. Javlja se uz virusne infekcije, uzimanje odreenih lijekova (osobito kod kemoterapije) te kod imunolokih
poremeaja.
Diferencijalna krvna slika je raspodjela
leukocita po vrstama, tj. brojani omjer
u odnosu na ukupni broj leukocita. U krvi
su normalno prisutne sljedee leukocitne
vrste:
segmentirani neutrofilni granulociti, koji
imaju funkciju razaranja uzronika infektivnih bolesti;

Parametar
Eritrociti
Hemoglobin
Hematokrit
Spol
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki
muki
muki
enski
enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki
muki
muki
enski
enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki, enski
muki
muki
muki
enski
enski
muki, enski
MCV
muki, enski
MCH
MCHC
muki, enski
RDW
muki, enski
Trombociti
muki, enski
MPV
muki, enski
Leukociti
muki, enski
Dob
Referentni interval
1 - 14 d.
15 - 30 d.
1 - 2 mj.
3 - 5 mj.
6 mj. - 7 g.
8 - 12 g.
13 - 19 g.
20 g.
8 - 19 g.
20 g.
1 - 14 d.
15 - 30 d.
1 - 2 mj.
3 - 5 mj.
6 mj. - 7 g.
8 - 12 g.
13 - 19 g.
20 g.
8 - 19 g.
20 g.
1 - 14 d.
15 - 30 d.
1 - 2 mj.
3 - 5 mj.
6 mj. - 7 g.
8 - 12 g.
13 - 19 g.
20 g.
8 - 19 g.
20 g.
1 - 14 d.
15 - 30 d.
31 d. - 2 mj.
3 mj. - 7 g.
8 - 19 g.
20 g.
1 - 14 d.
15 - 30 d.
31 d. - 2 mj.
3 mj. - 7 g.
8 - 19 g.
20 g.
1 d. - 7 g.
8-1 9 g.
20 g.
1 do 30 d.
2 mj. - 8 g.
8-19 g.
20 g.
1 d. -7 g.
8-19 g.
20 g.
1 d. -7 g.
8- 19 g.
20 g.
1 - 14 d.
15 d. - 1 mj.
2 mj. - 2 g.
3 - 7 g.
8 - 19 g.
20 g.
3,90 - 5,50
3,00 - 5,00
2,90 - 4,10
3,50 - 4,80
4,00 - 5,00
4,34 - 5,47
4,43 - 5,88
4,34 - 5,72
4,07- 5,42
3,86 - 5,08
136 - 199
109 - 169
90 - 144
100 - 137
109 - 138
121 - 145
129 - 166
138 - 175
118 -149
119 - 157
0,391 - 0,585
0,320 - 0,503
0,263 - 0,371
0.288 - 0,390
0,320 - 0,404
0,366 - 0,452
0,390 - 0,487
0,415 - 0,530
0,354 - 0,450
0,356 - 0,470
93,1 - 115,4
84,5 - 102,5
82,0 - 96,9
73,8 - 89,4
76,5 - 92,1
83,0 - 97,2
31,1 - 37,8
29,7 34,6
28,6 - 32,9
24,3 29, 2
24,3 - 31,
27,4 - 33,9
300 - 350
304 - 346
320 - 345
14,2 - 18,3
11,9 - 16,2
11,6 - 14,3
9,0 15,0
150 - 450
178 - 420
158 - 424
6,9 - 11,3
7,0 - 10,4
6,8 - 10,4
6,2 - 17,8
6,9 - 19,6
6,0 - 16,0
5,0 - 13,0
4,4 - 11,6
3,4 - 9,7
Jelena argonja, mag. med. biochem.,

Spec. medicinske biokemije i laboratorijske medicine
6
Hiperlipidemije
Bolest suvremenog doba
Bolesti srca i krvnih ila vodei su uzrok smrti

i velik javnozdravstveni problem u brojnim
zemljama zapadne civilizacije. U patofiziologiji
kardiovaskularnih bolesti najznaajniju ulogu
ima proces ateroskleroze, a njezina najea
klinika oitovanja su infarkt miokarda i
modani udar.
teroskleroza je spora, kompleksna, kronina bolest krvnih

ila, koja esto zapoinje u ranom djetinjstvu, a postaje
progresivna u starijoj ivotnoj dobi i oituje se zadebljanjem i otvrdnuem krvoilne stijenke, smanjenjem elastinosti ila
i pojavom opstrukcije lumena zahvaenih krvnih ila. Zadebljanje
stijenke arterija okarakterizirano je lokalnim zadebljanjem, koje se
sastoji od lipida iz serumskih lipoproteina, pjenastih stanica makrofagnoga podrijetla, vlakana kolagena, elastina, velikih koliina
proteoglikana te umnoenih i izmijenjenih miinih stanica. Nema
arterija koje nisu zahvaene procesom ateroskleroze, a najvie od
svih arterija zahvaene su koronarne arterije.
Dobar i lo kolesterol
Hiperlipidemija predstavlja poviene vrijednosti masnoa u
krvi. Valja skrenuti pozornost na injenicu da su hiperlipidemija,
povien krvni tlak i puenje tri glavna imbenika koja predstavljaju
rizik za razvoj ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti (sranog ili
modanog udara).
Postoji nekoliko tipova hiperlipidemije, ovisno o tome koje su
masnoe u krvi poveane pa tako kada je poveana samo koncentracija kolesterola (ukupnog i LDL-kolesterola), govorimo o hiperkolesterolemiji. Hipertrigliceridemija se javlja kada je poveana koncentracija triglicerida, dok kombinirana hiperlipidemija predstavlja

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:
izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost,
ne uzimati alkohol;
24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

uzimati uobiajene obroke hrane, ali ne premasne;
12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

p oslije 19 sati dan prije odlaska u laboratorij ne uzimati hranu, ne
piti alkohol, kavu te ne puiti.
stanje povienoga kolesterola i triglicerida. Poveanje kolesterola u

krvi predstavlja puno vei rizik od nastanka nekih kardiovaskularnih
bolesti nego poveanje triglicerida.
Metabolizam lipoproteina obuhvaa niz vrlo sloenih, no dobro
usklaenih mehanizama, a naruena funkcija bilo koje komponente
tog sustava moe dovesti do ozbiljnih posljedica. Poviena razina
ukupnog i LDL-kolesterola te smanjena razina HDL- kolesterola
dovode, kao to je ve reeno, do poveanog rizika za razvoj bolesti
srca i krvnih ila. Ono to se dogaa u naem organizmu je sljedee:
LDL estice prenose kolesterol iz jetara krvlju do stanica. Kad imamo previe kolesterola, sav taj viak koji stanica ne koristi moe se
taloiti pod stijenkom krvne ile, koja bubri i polako suava krvnu
arteriju. Upravo zato se LDL-kolesterol naziva i lo kolesterol.
S druge strane, HDL estice cirkuliraju krvlju i uklanjaju viak
kolesterola iz krvi i tkiva i vraaju ga natrag u jetru. Na taj nain
smanjuje se vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama
krvnih ila, zbog ega HDL-kolesterol nazivamo i dobrim kolesterolom.
Etioloki, poremeaje metabolizma lipoproteina moemo podijeliti na primarne i sekundarne. Primarni poremeaji genetski su
uvjetovani, dok se sekundarni poremeaji metabolizma lipoproteina uvijek razvijaju kao posljedica nekih drugih bolesti (eerne
bolesti, hipotireoidizma, trudnoe, Cushingova sindroma, AIDS-a te
jetrenih i bubrenih bolesti). Nakon izljeenja primarne bolesti, metabolizam lipoproteina normalizira se. Isto tako, vano je napomenuti da i odreeni lijekovi mogu, u manjoj ili veoj mjeri, poremetiti
metabolizam lipida.
Pravilno se pripremite!
Kako biste dobili to vjerodostojniji nalaz vrijednosti masnoa
u krvi, vano je drati se odreenih uputa prije nego doete na
vaenje krvi:
Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:
Odreivanje kolesterola ne bi se trebalo provoditi prije nego to

proe osam tjedana od:
akutnog infarkta miokarda,
kirurke operacije,
traume,
sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida,
akutne bakterijske ili virusne infekcije.
Napomena: U dogovoru s vaim lijenikom, 48 sati prije
uzorkovanja nemojte uzimati lijekove koji utjeu na koncentraciju
lipida (antihipertenzivi, estrogeni, progestini, tiroidni hormoni).
Ciljne vrijednosti
Poeljne vrijednosti masnoa u krvi su sljedee: ukupni kolesterol ispod 5.0 mmol/L, LDL-kolesterol ispod 3.0 mmol/L, trigliceridi
ispod 1.7 mmol/L te HDL-kolesterol iznad 1.0 mmol/L za mukarce
i > 1.2 mmol/L za ene. Meutim, kod osoba kod kojih ve postoji
kardiovaskularno oboljenje vrijednosti trebaju biti jo nie: ukupni
kolesterol ispod 4.5 mmol/L te LDL-kolesterol ispod 2.5 mmol/L
Lijek ne zamjenjuje dijetu!

Promjene odreenih ivotnih navika esto su prva terapija koja
se savjetuje osobama s hiperlipidemijom: tjelesna aktivnost, poput
hodanja, tranja ili plivanja pomae u normalizaciji povienih vrijednosti masnoa. Vano je odravanje idealne tjelesne teine: pretile
osobe ee su pogoene povienim razinama masnoa nego osobe adekvatne tjelesne teine.
Treba smanjiti koliinu masti u prehrani na 25-30% sveukupnog
energetskog unosa te smanjiti dnevni unos kolesterola prehranom
na manje od 300 mg. Vano je jo istaknuti da bi se osobe koje ve
piju lijekove za sniavanje razine masnoa u krvi isto tako trebale
pridravati dijetalnih preporuka jer lijek ne zamjenjuje dijetu.
uobiajeno se hraniti,
izbjegavati promjene u tjelesnoj teini;
Marija Kocijani, mag.med.biochem.

Adolescentkinje i anemija
Slabost krvi
Anemija izazvana nedostatkom eljeza (sideropenina anemija) najea je
vrsta anemije u adolescentnom razdoblju i najee je imaju djevojice. Kako
se dijagnosticira, lijei i zbog ega je vano pravovremeno je prepoznati?
dolescencija je period burnoga rasta i razvoja, pa je organizmu potrebno vie eljeza, posebno djevojicama,
zbog menstrualnog ciklusa i neredovite ili loe ishrane,
preskakanja obroka, nekontroliranih dijeta, pretjerane tjelesne aktivnosti. eljezo je prisutno u eritrocitima (crvenim krvnim zrncima),
a osigurava pravilno funkcioniranje hemoglobina i ravnomjerno
rasporeivanje kisika po organizmu. U sluaju anemije tijelo pati
od kroninog i dugotrajnog nedostatka kisika, to se odraava na
svakodnevno funkcioniranje.
Bljedilo i umor
Djevojice su blijede, malaksale, umorne, esto spavaju i tijekom
dana, ale se na uestale glavobolje, pad koncentracije, nemaju
motivacije za uenje, nezainteresirane su za okolinu, zatvaraju se i
povlae u sebe, generalno mijenjaju ponaanje. Ti simptomi dolaze
postepeno, pa ih je vano to prije primijetiti.
Od presudnog je znaenja kvalitetna i izblansirana ishrana, a to
znai da dnevni meni treba sadravati masti, ugljikohidrate i proteine, tri glavna obroka i dvije uine. Najei su razlozi za nedostatak
eljeza previe obveza, preoptereenost i neupuenost u zdrav
nain ishrane. Tinejderke vode rauna o figuri i kilai, esto dre
dijete bez strunoga nadzora pa, iako to daje dobre rezultate vitku
liniju i dobro zdravlje, dogaa se da dou u ambulantu tek kada
kolabiraju poslije izraenoga napora ili loeg obroka.
Odreeni parametri u analizi krvi - nizak hemoglobin, broj eritrocita normalan, povien ili visok, ukazuju na to da se tijelo bori
protiv hipoksije (nedostatka kisika), a ta borba nema uinka jer u
eritrocitima nema dovoljno eljeza, prazni su i nemaju funkcije,
a niske vrijednosti feritina (prenosioca eljeza) pokazuju da su
rezerve eljeza u organizmu minimalne. Djevojicama u adolescenciji preporuuje se da bar jednom godinje prekontroliraju crvenu
krvnu sliku jer se ranom dijagnozom anemija lake rjeava.
kar, vitamin C i mangan, koji stimulira oslobaanje eljeza iz depoa.

Crveno meso i iznutrice sadre dosta eljeza. eljezom su bogate i
itarice, kuhani grah, graak, lea, kampi, sardine, skue, jaja, lisnato zeleno povre, suhe ljive, suhe marelice, kupinovo vino, borovnice, cikla, kakao, kuhana soja, golica, kinoa, crna melasa, pire od
rajica, bijeli grah, kivi, vakame alge, tempeh (sojino meso). Treba
izbjegavati brzu hranu, zasienu mastima i eerima, kao i gazirana
pia i slatkie. Kupovni sokovi nisu dobri jer u njima ima najvie
eera, zbog ega guteraa trpi i lui vie inzulina, a posljedica je
pretilost i, na due staze, dijabetes.
Brz oporavak
Veina djevojica moe se izlijeiti promjenom osnovnih ivotnih
navika i pravilnom ishranom, ali one uglavnom izbjegavaju crveno
meso, iznutrice, jaja i mlijene proizvode, koji obiluju eljezom.
Ako to ne daje rezultata, na osnovi laboratorijskih nalaza, anamneze i klinikoga statusa, preporuuju se preparati eljeza, koje je
najbolje uzimati na prazan eludac ili uz blai obrok. Uz eljezo se
preporuuje i folna kiselina, vitamin neophodan za rast novih stanica. Crvena krvna slika popravit e se ve za dva tjedna, ali oporavak
traje due. Koliko je trajalo razdoblje aneminosti, toliko je potrebno i da se organizam oporavi, da se napune rezerve eljeza, to je
vrlo vano da se anemija nebi vratila.
Krvna slika brzo se popravlja i odmah se primjeuju pozitivne
promjene. Ako djevojice imaju obilniju menstruaciju, u lijeenje se
ukljuuje i ginekolog, a u izuzetno rijetkim sluajevima potrebna je
transfuzija.
Petar Radakovi, dr.med.

Specijalist hitne medicine
Hrana protiv anemije

Pravilna ishrana odlian je nain borbe protiv anemije. Neke
namirnice onemoguavaju apsorpciju eljeza, kao to su crveno
vino, kava, aj, blitva, pinat, mekinje, sojin sos..., a namirnice koje
pojaavaju apsorpciju eljeza jesu: narana, limun, grejpfrut, jagode, rajica, brokula, krumpir, zelene i crvene paprike, bijelo vino...
Uzimanje 100 mg vitamina C uz obrok moe poveati apsorpciju
eljeza i do 100%, ali ako poslije obroka popijete kavu ili aj, smanjit
ete njegovu apsorpciju za 50 100%. Kopriva sadri eljezo, ba-
HbA1c antigen
Dugoroni pokazatelj slatkoe

Dijabetes je kronina bolest
koja nastaje kada guteraa
ne proizvodi dovoljno inzulina
ili kada tijelo ne moe
uinkovito koristiti inzulin koji
se proizvodi. Inzulin je jedan
od hormona koji reguliraju
eer u krvi, ali i jedini koji ga
smanjuje.
Veliki rizici
Dijabetes poveava rizik od bolesti
srca i krvnih ila - 50% osoba s dijabetesom umire od kardiovaskularnih
bolesti (bolesti srca, modani udar).
Neuropatija (oteenje ivaca) u kombinaciji sa smanjenim protokom krvi
u nogama poveava rizik od nastanka
ira stopala, infekcije i eventualne
potrebe za amputacijom ekstremiteta.
Dijabetika retinopatija vaan je uzrok sljepoe, a nastaje kao posljedica
dugotrajnog nakupljanja oteenja
malih krvnih ila u mrenici oka. Oko
1% globalne sljepoe moe se pripisati
dijabetesu.
Dijabetes je jedan od vodeih uzroka
zatajenja bubrega.
Od dijabetesa u svijetu boluje 347

milijuna ljudi. Godine 2012. dijabetes je
bio izravni uzrok za 1,5 milijun smrtnih
sluajeva i WHO (Svjetska zdravstvena
organizacija) pretpostavlja da e dijabetes biti sedmi vodei uzrok smrti u 2030.
godini.
10
iperglikemija, poviena razina eera u krvi, esta je posljedica nekontroliranog

dijabetesa i tijekom vremena dovodi do ozbiljnih oteenja mnogih tjelesnih sustava, osobito ivaca i krvnih ila, zbog vezanja (glikozilacije) na proteine u tijelu.
Slina bolest, razliit uzrok

Dijabetes tipa 1
Dijabetes tipa 1 (prethodno poznat kao inzulin-ovisan, juvenilni ili djeji) uzrokovan je
nedostatnom proizvodnjom inzulina i zahtijeva dnevnu dozu inzulina. Simptomi ukljuuju
prekomjerno izluivanje mokrae (poliurija), e (polidipsija), stalnu glad (polifagija), gubitak teine, promjene vida i umor. Ti simptomi mogu se pojaviti iznenada.
Dijabetes tipa 2
Dijabetes tipa 2 (prije zvan dijabetes neovisan o inzulinu, ili odrasli/adultni dijabetes)
proizlazi iz neuinkovite iskoristivosti inzulina. Dijabetes tipa 2 ima 90% osoba s dijabetesom
u svijetu te je u velikoj mjeri posljedica prekomjerne tjelesne teine i tjelesne neaktivnosti.
Simptomi mogu biti slini onima kod dijabetesa tipa 1, ali su esto slabijeg intenziteta. Kao
rezultat toga, bolest se moe dijagnosticirati nekoliko godina nakon poetka, nakon to su
se pojavile komplikacije. Sve donedavno taj tip dijabetesa pojavljivao se samo u odraslih
osoba, a sada se pojavljuje i u djece.
Gestacijski dijabetes
Gestacijski dijabetes je hiperglikemija s vrijednostima glukoze u krvi iznad normalne,
ali ispod razine za dijagnozu dijabetesa, a javlja se tijekom trudnoe. ene s gestacijskim
dijabetesom imaju povean rizik od komplikacija tijekom trudnoe i poroda. Takoer, imaju
povean rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 u budunosti.
Promjene u nainu ivota

pokazale su se uinkovite u prevenciji ili odgaanju poetka dijabetesa tipa 2. Da bi se sprijeio
nastanak dijabetesa tipa 2 i
njegovih komplikacija, ljudi bi trebali:
postii i odravati normalnu
tjelesnu teinu,
biti tjelesno aktivni - najmanje
30 minuta redovite aktivnosti
umjerenog intenziteta,
jesti zdravu hranu i smanjiti
unos eera i zasienih masti,
izbjegavati upotrebu duhana puenje poveava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
to je HbA1c
HbA1c ukazuje na koliinu eera vezanu na hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Budui da glukoza ostaje vezana na
crvene krvne stanice sve vrijeme njihovog
ivota, odreivanje HbA1c ukazuje na srednju dnevnu razinu glukoze u krvi tijekom
protekla tri mjeseca (koliko ive crvene
krvne stanice). Normalnim razinama HbA1c
smatraju se one nie od 6,5%, ali prihvatljive
su i one do 7%.
Brojni proteini u organizmu, pa tako i
hemoglobin, veu postepeno glukozu u procesu glikozilacije, tj. hemoglobin na sebe
vee glukozu u uvjetima dugotrajne hiperglikemije. Hemoglobin A1 glikacijom daje
glikirane podjedinice hemoglobin HbA1a,
HbA1b, HBA1c unutar eritrocita za vrijeme trajanja ivota eritrocita (120 dana).
Kod eerne bolesti dolazi do poveanog
stvaranja HbA1c i koliina HbA1c proporcionalna je koncentraciji glukoze u krvi i
vrlo precizno odraava srednju koncentraciju glukoze u prethodnih 8-12 tjedana.
Odreivanje HbA1c smatra se stoga vrlo
vanim dijagnostikim alatom u praenju
kontrole ishrane te uinkovitosti terapije

(provodi li se terapija ispravno) u lijeenju
dijabetesa. Uinkovita kontrola glukoze u
krvi vrlo je vana u prevenciji ketoze i hiperglikemije te moe smanjiti pojavu i ozbiljnost kasnih komplikacija dijabetesa.
Zato HbA1c
HbA1c dugotrajni eer - daje srednju vrijednost razine eera u krvi tijekom
posljednjih nekoliko tjedana, dok glukoza u
plazmi pokazuje razinu eera u krvi u tom
trenutku. Utvreno je da HbA1c vrijednosti
imaju jaku povezanost s oteenjem ivaca
i malih krvnih ila koje se, pored ostalih
mjesta, nalaze u oima i bubrezima. Prema
tome, vano je da pacijent i lijenik znaju
kolika je vrijednost HbA1c kako bi zajedno
mogli odluiti o ciljevima terapije, kojih se
zatim treba pridravati. Dobrom kontrolom
razine eera u krvi smanjuje se opasnost od
oteenja ivaca i krvnih ila u budunosti,
tj. to je via razina HbA1c, to je vea opasnost od komplikacija dijabetesa tipa 2.
Maja peli, mag.med.biochem.
11
Samokontrola glukoze u krvi
Vonja zavojitom cestom
Spoznaja o razini glukoze u krvi snano je
Ponaanje u skladu s nalazom
oruje kojim moemo utjecati na trenutano
Dugogodinja izloenost povienim vrijednostima glukoze u krvi

rezultira oteenjima krvnih ila i ivaca, a krajnji ishod moe biti
vrlo teak, primjerice: potpuno zatajenje bubrega, sljepoa, invalidnost. Zato je potrebno ozbiljno shvatiti osnovne upute o pravilnom
lijeenju bolesti i redovito ih se pridravati. Samokontrola glukoze
u krvi nadomjestak je za drugu izgubljenu funkciju guterae - prepoznavanje razine glukoze u krvi. Nuna je u lijeenju svih oblika
eerne bolesti jer prema dobivenim vrijednostima prilagoavamo
lijeenje, odnosno prehranu, tjelesnu aktivnost i medikamente prema propisanom hodogramu lijeenja.
zdravstveno stanje, a time i zdraviju budunost.
amokontrola je potrebna da bismo znali je li lijeenje koje

provodimo uspjeno. Potrebno je pratiti vrijednosti glukoze u krvi - samokontrolom. Zamislite da vozite automobil
zavojitom cestom. Da biste sigurno stigli do cilja, potrebno je stalno
pratiti promet i brzinu prilagoditi uvjetima vonje. Ne moe se voziti
zavezanih oiju jer je vid potreban za donoenje odluka o daljim akcijama. U eernoj bolesti samokontrolom se dobiva uvid u vrijednosti glukoze, odnosno regulaciju bolesti, to omoguava aktivniju
prilagodbu lijeenja. Oboljele od dijabetesa nita ne boli, a lijeenje
se ini vrlo jednostavno pa ga zato mnogi ne shvaaju dovoljno ozbiljno. Postii i odravati normalnu razinu glukoze u krvi nije lako, a
samo dobra regulacija glukoze u krvi sprjeava oteenja organizma.
12
Kada provoditi samokontrolu glukoze u krvi? U pravilu je mjerenje glukoze potrebno provoditi na odreenim tokama:
- prije obroka i/ili inzulina,
- dva sata nakon zapoinjanja obroka,
- prije spavanja,
- izmeu 3 i 4 sata ujutro.
Upute za uzimanje kapilarne krvi i mjerenje Guk-a
1. Oprati
ruke sapunom i vodom i posuiti. Ne koristiti alkohol

(potrebne su jako male koliine krvi i netom naneseni alkohol za
dezinfekciju moe uzrokovati krivi rezultat). Zagrijavanje ruku i lagana masaa pospjeit e cirkulaciju kada je hladno ili kad je krvni tlak
jako nizak te je dobivanje kapljice krvi oteano.
2. Koristiti bone strane jagodice bilo kojeg prsta za dobivanje uzorka

kapljice krvi.
3. Umetnuti testnu traku u mjera. Kraj testne trake prisloniti uz

kapljicu krvi na prstu.
4. Priekati
rezultat (4-10 sekundi ovisno o tipu glukometra) i

zabiljeiti ga u odgovarajui kartoni i rubriku.
Normalne vrijednosti glukoze u krvi: 4,4 - 6,4 mmol/L. Ciljane vrijednosti kod lijeenih dijabetiara: -prije obroka: 3,9 - 7,2
mmol/L; - poslije obroka: manje od 10 mmol/L.
Mjerai glukoze u krvi koji se danas koriste postaju sve manji,
precizniji i pouzdaniji te olakavaju lijeenje eerne bolesti. Dovoljna je samo mala kapljica kapilarne krvi s vrha prstiju, a mogu se
koristiti i jagodice na dlanovima te podlaktica.
Postoji niz razliitih mjeraa, od posve jednostavnih za upotrebu
do sloenih, s ugraenim malim raunalom koje omoguava automatsko pohranjivanje podataka o danu i satu kada je mjerenje
obavljeno, o unosu inzulinske doze te spajanje i analiziranje podataka na osobnom raunalu.
Kod veine oboljelih s dijagnozom eerne bolesti ovisnih o

inzulinu, u upotrebi su najjednostavniji glukometri, koje oboljeli
mogu nabaviti putem doznake za medicinska pomagala, a trokove
pokriva HZZO. Na isti nain mogue je nabaviti i testne trakice, lancetar i jednokratne iglice. Novije generacije mjeraa nije potrebno
kalibrirati. Ukljuuju se samim umetanjem testne trakice. Potrebno
je priekati par sekundi dok se na ekranu glukometra pojavi titrajui
i zvuni signal kapljice krvi, a zatim prisloniti trakicu uz netom prije dobivenu kapljicu kapilarne krvi iz prsta. Trakica sama povlai
dostatnu koliinu krvi.
Za ubod se danas koriste sve sofisticiraniji lancetari na kojima
se moe regulirati jaina uboda. Najnoviji znatno olakavaju rad i
zdravstvenim radnicima jer osiguravaju jednostavno, sigurno i profesionalno odlaganje budui da se radi o infektivnom otpadu.
Za uspjeno lijeenje eerne bolesti treba uskladiti sve metode lijeenja (dijeta, tjelovjeba, tablete za
eernu bolest, inzulin, samokontrola, izbjegavanje hipoglikemije), te je neophodno dobro poznavati samu bolest
i naine njezina lijeenja. Stoga je najvaniji lijek koji pridonosi uinkovitosti lijeenja znanje, odnosno edukacija. Vano je da oboljeli, koji su ponekad manje spretni i
snalaljivi s novim tipovima mjeraa, znaju da mogu osim
tima obiteljskog lijenika koristiti i patronane medicinske
sestre, koje im mogu i znaju pomoi u prvim mjerenjima,
planiranju i provoenju samokontrole, i to na podruju
gdje ive (u nadlenoj ambulanti, klubu umirovljenika,
udruzi dijabetiara ili u kui).
Anica Stankovi, bacc.med.sestra,prof.reh.
13
Serodijagnostika
Nai unutarnji zatitnici

Zarazne bolesti uzrokovane su razliitim
mikroorganizmima: bakterijama, virusima,
parazitima i gljivama. Mikroorganizmi na svojoj
povrini nose razliite antigene. Antigeni su tvari
koje unosom u organizam izazivaju stvaranje
protutijela. Preboljenjem zarazne bolesti ili
cijepljenjem (umjetnim unosom oslabljenih
cijelih mikroorganizama ili njihovih dijelova)
potie se stvaranje protutijela.
a velik broj virusnih i odreen broj bakterijskih i parazitarnih

zaraznih bolesti nisu uobiajene rutinske mikrobioloke
metode kultivacije i identifikacije pa se najee dijagnosticiraju pretragom krvnoga seruma. Krvni serum je tekui dio krvi
koji preostaje nakon stvaranja ugruka. Serologija, grana imunologije, znanost je o serumima. Serodijagnostika obuhvaa laboratorijske
metode dijagnosticiranja zaraznih bolesti pretragom krvnoga seruma u kojem se dokazuje reakcija antigena i protutijela. Antigeni i
protutijela na patogene mikroorganizme najee se odreuju imunoenzimskim testovima (tzv. ELISA), na automatiziranim ureajima.
Razvoj protutijela
Uzorak venske krvi dobije se venepunkcijom (najee vene u
predjelu lakta) u sterilnu epruvetu bez dodatka antikoagulansa.
Uobiajeno je uzimanje 8-10 mililitara uzorka krvi, koja se ostavi na
sobnoj temperaturi najmanje 20-30 minuta. Uzorak se potom centrifugira radi izdvajanja krvnoga seruma, koji se moe pohraniti do
tjedan dana na temperaturi 4-8C. Prvi uzorak treba uzeti to ranije
od poetka bolesti (akutna faza bolesti), a nakon toga u razmaku od
2 do 4 tjedna uzima se drugi, tzv. parni uzorak seruma (rekonvalescencija). Primarnu infekciju karakterizira tzv. seroloka konverzija,
tj. promjena imunolokoga statusa od neprisutnih do prisutnih protutijela u serumu. Prvi serum, ako je uzet dovoljno rano (u samom
poetku bolesti), bit e bez protutijela, dok e u parnom serumu biti
prisutna protutijela.
Protutijela ili imunoglobulini su bjelanevine krvnoga seruma
koje veu antigene. Svako protutijelo je specifino za odreeni antigen. Imunoglobulini su podijeljeni u pet razreda ili klasa: imunoglobulini M (IgM), imunoglobulini G (IgG), imunoglobulini A (IgA),
imunoglobulini D (IgD) i imunoglobulini E (IgE). IgE protutijela
14

znaajna su u alergijskim reakcijama, dok su za imunoloki odgovor
na infekciju znaajna IgM, IgG i IgA protutijela. Najprije se javljaju
IgM, a zatim IgG i IgA. Karakteristika je primarne ili akutne infekcije
prisustvo IgM protutijela. Nakon preboljenja doivotno zaostaju IgG
protutijela, koja tite od ponovne infekcije istim uzronikom infekcije.
Nova ili stara infekcija

Serodijagnostiki postupci primjenjuju se za odreivanje
uzronika infekcije, odreivanje stadija infekcije (akutna ili kronina
infekcija, reinfekcija, reaktivacija, rekonvalescencija), praenje tijeka infekcije te odreivanje imunoga statusa u osoba osjetljivih na
infekciju (trudnice, imunokompromitirane osobe na transplantaciji
organa i oboljeli od karcinoma) i osoba kod kojih postoji potreba za
cijepljenjem. Akutna ili primarna infekcija je prvi susret s odreenim
uzronikom. Trajno zaostajanje mikroorganizama u organizmu moe
se manifestirati na dva naina: kao kronina ili kao latentna infekcija. Kroninu infekciju karakterizira konstantna upalna reakcija i
oteenje organa ili organskih sustava. Kod latentne infekcije mikroorganizam se moe prikriti i neko se vremensko razdoblje ne
umnoavati. Odreena stresna stanja mogu dovesti do ponovnog
umnoavanja i reaktivacije latentne infekcije. Reinfekcija je pojava
ponovne infekcije istom vrstom uzronika.
Velik dio serodijagnostike odnosi se na markere ili biljege hepatitisa (zaraznih utica) A, B, C te virusa humane imunodeficijencije
(HIV). Hepatitis B, C i HIV su krvlju prenosive bolesti, odnosno svaki
kontakt s infektivnom krvi predstavlja mogunost prijenosa infekcije. Serolokim metodama najee se dokazuju i uzronici tzv.
atipinih upala plua: atipine bakterije Mycoplasma pneumoniae,
Chlamidophila pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamidophila psittaci (psitakoza ili ornitoza) i Coxiella burnetii (Q-groznica), te
virusi influenzae (gripa), virus parainfluenzae, adenovirus i respiratorni sincicijski virus (RSV).
Imamo li dovoljno antitijela?

Za razliite tzv. djeje zarazne bolesti, protiv kojih se ve
desetljeima provodi preventivno cijepljenje u djejoj dobi, mogue
je serodijagnostiki utvrditi postojanje tzv. zatitnog titra protutijela koji osobu titi od reinfekcije. To su ospice, zaunjaci, rubeola,
hripavac, tetanus, difterija, poliomijelitis i vodene kozice. esta
infekcija djeje dobi je i infektivna mononukleoza koju uzrokuje
Epstain-Barrov virus (EBV), a manifestira se visokom tjelesnom
temperaturom, poveanim limfnim vorovima, poveanom jetrom
i slezenom, uz poviene jetrene enzime, i atipinim limfocitima u
diferencijalnoj krvnoj slici. Budui da slinu kliniku sliku mogu izazvati i neki drugi virusi, neophodno je seroloki potvrditi da je infekcija uzrokovana EBV-om.
Na podruju Hrvatske krpelji prenose uzronika Lyme-borelioze
(Borrelia burgdorferi) i virus krpeljnog meningencefalitisa. Postojanje protutijela na te uzronike moe se dokazati serolokim metodama.
Serodijagnostika se rutinski provodi kod svih trudnica, a
obuhvaa tzv. TORCH uzronike (Slika 1.). TORCH je akronim od
poetnih slova uzronika kongenitalnih infekcija koje se tijekom
trudnoe ili poroda prenose s majke na dijete. U trudnice je neophodno utvrditi za koje je bolesti ona seronegativna, odnosno
nema zatitni titar protutijela, pa moe dobiti primarnu infekciju
u trudnoi, ili ima zatitna IgG protutijela koja je tite od reinfekcije. Ako se u trudnice otkrije primarna infekcija (pozitivna IgM
protutijela na ispitivani uzronik), neobino je vano o kojem trimestru trudnoe se radi jer su u prvom trimestru, kad se odvija
organogeneza, najvea oteenja ploda. Za neke infekcije postoji
specifina terapija koja moe umanjiti ili potpuno sprijeiti prijenos
infekcije s majke na plod (toksoplazmoza, HIV, sifilis, vodene kozice).
Kod infekcija koje se prenose tijekom poroda moe se razmotriti operativni zavretak trudnoe carskim rezom (herpes simplex virus),
uvesti antibiotsku terapiju majke (streptokok grupe B) ili profilaksu
novoroeneta nakon roenja (hepatitis B, gonoreja, klamidija).
Slika 1. TORCH akronim najeih uzronika kongenitalnih i perinatalnih infekcija
Toxoplasma gondii
Ostali uzronici
Rubeola
Cytomegalovirus (CMV)
Herpes simplex virus tip 1 i 2 (HSV)
VIRUSI
Parvovirus B19
vodene kozice (varicella-zoster virus)
virus humane imunodeficijencije (HIV)
virus hepatitisa B (HBV)
virus hepatitisa C (HCV
BAKTERIJE
Listeria monocytogenes
sifilis (Treponema pallidum)
Streptoccocus agalactiae (grupa B)
gonoreja (Neisseria gonorrhoeae)
Chlamidophila trachomatis (klamidija)
PARAZITI
Malarija
Trichomonas vaginalis
Dolores Peru, dr. med.

Spec. med. mikrobiologije s parazitologijom
15
Helicobacter pylori
esti stanovnik eluca
Helicobacter pylori je spiralna bakterija, prisutna kod vie od polovice cjelokupne ljudske populacije i
jedina bakterija koja moe preivjeti u nepogodnoj kiseloj sredini na eluanoj sluznici.
sim kod ovjeka, Helicobacter pylori dokazan je u elucu

mnogih ivotinjskih vrsta (psi, make, majmuni, mievi).
Svojom prisutnou u sluznici eluca moe uzrokovati
njenu dugotrajnu upalu i razvoj bolesti.
Higijena smanjuje zarazu

Sve upuuje na to da je nain prijenosa s inficirane osobe na
zdravu oralno-oralnim putem ili fekalo-oralnim putem, ali je mogu
i prijenos zaraenom vodom, hranom ili zaraenim ivotinjama.
ini se da je socijalno-ekonomski status najvaniji imbenik za
infekciju, pa vii higijenski i ivotni standard uvijek prati nia stopa zaraze ovom bakterijom. Tako je u razvijenim zemljama Helicobacter pylori prisutan u 50% odrasle populacije i stalni je trend
smanjivanja te zaraze zbog primjene eradikacijske terapije kod
osoba s razvijenom boleu. Zaraze bakterijom Helicobacter pylori
u djetinjstvu vrlo su rijetke u razvijenim zemljama. Ta je bakterija
puno vie zastupljena kod populacije s loijim socioekonomskim
uvjetima, gdje se infekcija djece najee dogaa jo u djetinjstvu,
do desete godine, i ostaje doivotna ako se ne lijei. U zemljama u
razvoju Helicobacter pylori prisutan je u ak 80-90% stanovnika. U
Hrvatskoj je taj broj manji, trenutno iznosi 60-68% (Sekcija za Helicobacter pylori-Hrvatsko gastroenteroloko drutvo).
Najvei broj ljudi s Helicobacter pylori infekcijom ipak nema nikakvih tegoba i kod njih se nikada nee razviti bolest.
Kod manjeg broja inficiranih, Helicobacter pylori svojim enzimima i toksinima oteuje sluznicu eluca i dvanaesnika pa dolazi do
razvoja bolesti, kao to je kronina upala eluane sluznice (gastritis)
te ir (ulkus) eluca ili dvanaesnika. Ta bakterija u ak 1% sluajeva
dovodi do razvoja raka eluca (adenokarcinoma), a vrlo rijetko moe
uzrokovati i gastrini MALT limfom.
16
Vie naina detekcije

Dijagnostiki postupci za otkrivanje Helicobacter pylori infekcije
svrstani su u dvije skupine:
Neinvazivni postupci (kod osoba mlaih od 50 godina, sa eluanim
smetnjama, ali bez alarmantnih simptoma)
1. Puhanjem - dokazivanje aktivnosti bakterije Urea izdisajnim
testom.
Test je jednostavan i pouzdan i provodi se iz uzorka izdahnutog zraka prije i nakon uzimanja ureje, oznaene neradioaktivnim 13C ili radioaktivnim 14C izotopom ugljika. Ako
je u elucu prisutan Helicobacter pylori, urea se razgrauje
na amonijak i ugljik II oksid koji krvlju dolazi do plua i tako
se nae u izdahnutom zraku. Prema razlici koncentracije
ureje u izdahnutom zraku prije i nakon testa, zakljuuje se o
prisutnosti Helicobactera pylori. Pouzdanost testa je visoka,
97-99%. Bitno je vremensko razdoblje od uzimanja antiulkusnih lijekova - dva tjedna te od zavretka trojne eradikacijske terapije - est tjedana.
2. Pregled krvi - dokazuje se postojanje specifinih IgG protutijela na Helicobacter pylori i odreuje nivo titra IgG protutijela. Koristi se seroloki ELISA test. Kako protutijela mogu
biti prisutna u krvi jo godinama nakon uspjeno izlijeene
Helicobacter pylori infekcije, taj test ne koristi se u kontroli
uspjenosti trojne eradikacijske terapije te bakterije.
3. Pregled stolice - dokazom dijela bakterije (antigena) u stolici
bolesnika. Pomou monoklonskih protutijela prisutnih u testu dokazujemo antigene na bakteriji, njihovim vezanjem vizualizira se prisutnost Helicobacter pylori. Pogodan je za dijagnostiku infekcije u svih pacijenata, posebno u djece. Ovaj
test preporuuje se za kontrolu uspjeha trojne eradikacijske
terapije, ali tek etiri tjedna nakon zavrene terapije.

Invazivni postupci - pregled sondom kod pacijenata starijih od
50 godina i svih pacijenata s alarmantnim simptomima, kao to su
mravljenje ili vei neeljeni gubitak tjelesne teine, oteano i bolno
gutanje, znaci krvarenja iz probavnoga sustava te anemija ili ak
nalaz opipljive tvorbe u trbuhu.
Ti se postupci provode u sklopu specijalistike gastroenteroloke

obrade, koja ukljuuje endoskopski pregled (pregled sondom) jednjaka, eluca i dvanaesnika. Pritom se uzimaju uzorci tkiva, u kojima
se laboratorijski dokazuje prisutnost ove bakterije, i to kultivacijom,
histoloki ili brzim ureaza testom.
Kultivacijski postupak je dugotrajniji od ostalih testova dokazivanja, ali jedini prua uvid u osjetljivost bakterije na antibiotike
pa je od velike koristi kod loijeg odgovora na provedenu eradikacijsku terapiju Helicobactera pylori. U postupku se dobiveni bioptat
(komadi tkiva) uzgaja na obogaenim hranjivim podlogama te se
nakon porasta bakterije pristupa njezinom dokazivanju. Na kraju se

odreuje osjetljivost bakterije na antibiotike.
Zaraeni i zdravi
Treba li dokazivati Helicobacter pylori infekciju u zdravih ljudi?
Uglavnom ne! Izuzetak mogu biti ljudi koji meu najbliim roacima
imaju jednog ili vie bolesnika s rakom na elucu ili oni kojima se u
lijeenje moraju uvesti lijekovi poput nesteroidnih antireumatika, a
ranije u ivotu su kod uzimanja tih lijekova imali eluane smetnje.
Lijeenje Helicobacter pylori infekcije preporuuje se u svih
bolesnika kojima je dokazana infekcija i imaju ir eluca ili dvanaesnika, kod bolesnika s kroninim gastritisom teeg stupnja, kao i
kod bolesnika kojima e se uvesti terapija lijekovima iz skupine nesteroidnih antireumatika.
Helicobacter pylori lijei se lijekovima koji unitavaju uzronika
i smanjuju kiselost eluca. Lijeenje se provodi kombiniranom trojnom terapijom (eradikacijska terapija) koja sadri jedan snaan
protusekretorni lijek - inhibitor protonske pumpe, i dva antibiotika.
Lijeenje traje sedam dana, nakon ega se nastavlja s protusekretornim lijekom jo tri tjedna.
Zbog vrlo velike raspostranjenosti u populaciji, a pogotovo
zbog poetka infekcije u djetinjstvu, vano je podizanje higijenskog
i opeg socioekonomskog standarda. Takoer, u mjere prevencije
spada i koritenje probiotika koji podiu opu otpornost organizma,
ali i izravnom kompeticijom smanjuju mogunost zaraze s Helicobacter pylori.
Mihaela Ajman Kusti, dr. med.

Spec. med. mikrobiologije s parazitologijom
PRETPLATA NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Ako se elite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da nazovete tel. broj 051/21 43 59, 35 87 92 ili poaljete dopisnicu
sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE
Odjel socijalne medicine 51 000 Rijeka, Kreimirova 52a
17
Kalprotektin
Novost u dijagnostici
Fekalni kalprotektin je biomarker

upale kod upalne bolesti crijeva.
Upalna bolest crijeva, poznatija
pod engleskom kraticom IBD
(engl. Inflammatory bowel
disease) grupa je slinih bolesti
karakteriziranih autoimunim
upalnim procesima u probavnom
sustavu, najee u tankom
i debelom crijevu, uglavnom
kroninoga tijeka.
Upalne bolesti crijeva nebakterijske
su bolesti crijeva, obiljeene bolovima u
trbuhu i proljevom te stalnim periodima
pogoranja i poboljanja bolesti. Uzrok
bolesti nije poznat, no u podlozi upale je
sloeni imunoloki poremeaj, nastao kao
posljedica meudjelovanja genetskih i
okolinih imbenika.
Bolesti zapadne civilizacije

NOD2/CARD 15 gen, koji je smjeten na
16. Kromosomu, smatra se odgovornim za
nastanak Crohnove bolesti. Taj gen moe,
nakon poticajnog djelovanja mikroorganizama, hrane, stresa ili lijekova, biti aktiviran te
se pokree imunoloka reakcija u tijelu, koja
poinje luenjem, meu ostalim, faktora
upale i citokina koji se smatraju odgovornima za nastanak i podravanje nebakterijske
upalne bolesti crijeva.
Upalne bolesti crijeva su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest bolesti zapadne civilizacije. Glavna razlika meu tim bolestima
jest lokacija i priroda upalnih promjena u
probavnom sustavu.
Crohnova se bolest moe pojaviti u bilo
kojem dijelu probavnoga sustava, od usta do
anusa. Meutim, veina sluajeva poinje u
krajnjem tankom crijevu (terminalnom ileumu) i iri se u poetni dio debeloga crijeva.
Ulcerozni kolitis zahvaa iskljuivo debelo
crijevo (kolon) i rektum.
18
Mikroskopski gledano, ulcerozni kolitis

zahvaa samo gornji mukozni sloj debeloga crijeva (sluznicu), dok Crohnova bolest
zahvaa cijelu crijevnu stijenku (transmuralne je naravi).
Crohnova bolest teka je i ozbiljna bolest
crijeva. To je progresivna upala ileocekalne
regije, koja se u segmentima iri na zdrave
dijelove. Bolesni segmenti crijeva odvojeni
su zdravim dijelovima, uz este ulceracije
i suenje crijeva. Upalni proces postupno
napreduje dublje u stijenku, tako da mogu
biti zahvaeni svi slojevi crijeva (sluznica,
submukoza, miini dio i dalje). Simptomi
Crohnove bolesti su, uz grevite bolove u
trbuhu i proljevaste stolice, poviena tjelesna temperatura, manjak apetita, gubitak
tjelesne teine, umor, blago ali perzistentno
krvarenje te, posljedino, sideropenina
anemija. Najei su simptomi bolesti izvan
probavnoga sustava - upala arenice oka
(iridociklitis), upala zglobova (artritis), koni
osip i uni kamenci.
Ulcerozni kolitis je upala sluznice debeloga crijeva, koja se iri u kontinuitetu,
uz stvaranje brojnih apscesa koji se pretvaraju u rane (ulkuse). Bolest karakteriziraju
krvavo sluzavi proljevi uz 4-6 proljevastih
stolica dnevno, bol u trbuhu, poviena tjelesna temperatura i gubitak na teini. Slika
bolesti varira od bolesnika do bolesnika pa
razlikujemo blagi, umjereno teki i teki ob-
lik bolesti. Najozbiljnija i teka komplikacija

ulceroznog kolitisa moe biti gubitak peristaltike ili toksini megakolon.
Upalna bolest crijeva (IBD) moe se pojaviti u bilo kojoj ivotnoj dobi, no preteno
je to bolest mladih odraslih osoba. Najee
se dijagnosticira u dobi izmeu 15. i 40. godine, ivota dok se drugi vrak oboljelih javlja izmeu 50. i 80. godine ivota. Oko 2%
sluajeva IBD pojavljuje se kod djece mlae
od 10 godina, a 30% kod mladih osoba
izmeu 10 i 19 godina. Bolest pogaa vie
lanova unutar iste obitelji. Jednako je zastupljena u oba spola, ee je izraena kod
bijelaca. To je bolest urbanoga podruja razvijenih zemalja svijeta. Najee se javlja u
populacijama sjeverne i zapadne Europe te
Sjeverne Amerike.
Crijevna nervoza
Sindrom nervoznoga crijeva (Kolon iritabile) je ulceroznom kolitisu slina bolest, ali
samo po simptomima. Pretragama se na
sluznici crijeva ne nalaze nikakve promjene.
Nalazi su uredni. Bolest nervoznoga crijeva
nastaje zbog promjena u autonomnom
ivanom sustavu. Stres na poslu, neredovita i nepravilna prehrana, nervoza pred
ispit mogu dovesti do sindroma nervoznoga
crijeva: proljevastih stolica i grevitih bolova
u trbuhu.
Lake do dijagnoze
Dijagnoza ulceroznog kolitisa i Crohnove
bolesti temelji se na klinikim, endoskopskim, radiolokim i histolokim kriterijima.
Tipini simptomi i povijest bolesti, pozitivna obiteljska anamneza te nespecifini
simptomi, kao to su blijeda koa i mravost,
pobuuju sumnju na tu bolest.
Radioloko snimanje dvostrukim kontrastom ne mora prikazati poetne promjene, nego tek izraenija aftozna oteenja
sluznice, ili raspodjelu i stupanj suenja crijeva, fistule i male perforacije.
Za postavljanje tone dijagnoze potrebno je uiniti kolonoskopiju i biopsiju. Radi
se o endoskopskoj metodi pretrage probavnoga sustava kojom se crijeva pregledavaju
iznutra, pomou dugakoga savitljivog instrumenta s opremom za vizualizaciju i najmanjih promjena na sluznici crijeva.
Biopsija i patohistoloka analiza lezija
crijeva obino se koriste za potvrdu dijagnoze. Nalazi laboratorijskih pretraga
nespecifini su (anemija, poviena sedimentacija, okultno krvarenje).
Najjae uporite laboratorijske dijagnostike glede probira upalne crijevne bolesti jest kalprotektin - citosolni protein kojim
obiluju neutrofilni granulociti.
Za vrijeme crijevne upale kalprotektin se
oslobaa u poveanoj koliini u lumen crijeva te se pouzdano moe dokazati i u vrlo
maloj koliini stolice. Postojan je na sobnoj
temperaturi do tjedan dana. Fekalni kalprotektin je visoko osjetljiv i koristan test za razlikovanje neupalnih od upalnih bolesti crijeva. Dobiveni rezultati kalprotektina u stolici
u dobroj su korelaciji s patohistolokim nalazima bioptikog materijala dobivenog prilikom endoskopije.
ELISA test je osjetljiviji i vredniji test.

Pomou njega odreuje se tona koliina
kalprotektina u stolici. Na osnovi dobivenih vrijednosti kalprotektina kod oboljelog,
moe se rangirati stanje upale i pratiti tijek
lijeenja do potpune remisije.
Aktivne simptomatske upalne bolesti
crijeva pokazuju vrijednosti kalprotektina
u stolici od 200-40000 mikrograma/gramu
stolice.
Dokaz dobroga lijeenja

Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest mogu
se pojaviti od ranog djetinjstva do kasne
odrasle dobi, no postavljanje dijagnoze
esto kasni zbog nejasnih simptoma ili oklijevanja oko obavljanja endoskopske pretrage i biopsije.
Kalprotektin test moe pridonijeti ranijem dijagnosticiranju upalnih crijevnih
bolesti budui da je test pozitivan u aktivnom IBD.
Test zauzima posebno vano mjesto u
otkrivanju kolorektalne upale kod djece s
gastrointestinalnim simptomima. Moe se
koristiti za selekciju pacijenata koje treba
podvrgnuti endoskopiji.
Neupalni poremeaji, poput sindroma
iritabilnog kolona, ne daju poveanu koncentraciju fekalnoga kalprotektina u stolici,
za razliku od upalnih crijevnih bolesti kod
kojih je vrijednost poveana i nekoliko stotina puta.

Pacijenti s upalnim i neupalnim bolestima crijeva mogu imati sline simptome, a
sam kliniki pregled ne moe biti dovoljan
za postavljanje sigurne dijagnoze te zahtijeva daljnje dijagnostike postupke, koji su
kompleksni, skupi i neugodni za pacijente.
Kalprotektin test je jednostavan test i
nije neugodan za pacijente. Test predstavlja
objektivnu metodu za probir pacijenata za
sljedee, invazivnije pretrage.
Abdominalni simptomi vrlo su esti kod
djece i kod odraslih pa negativan rezultat
fekalnoga kalprotektina moe s visokom
sigurnou iskljuiti upalne bolesti crijeva.
Testom fekalnoga kalprotektina moe se
pratiti tijek lijeenja. Pad koncentracije kalproptektina ukazuje na poboljanje bolesti,
a poveanje koncentracije nagovjetaj je
pogoranja, odnosno recidiva bolesti.
Normalizacija vrijednosti kalprotektina
u stolici ukazuje na to da je dolo do ozdravljenja crijeva i najbolji je dokaz uspjene
terapije IBD.
Mr.sc. Palmira GregoroviKesovija, dr.med.

Spec. med. mikrobiologije s
parazitologijom
U primjeni su dvije vrste dijagnostikih

testova za odreivanje kalprotektina u stolici:
1) imunokromatografski test - semikvantitativan
2) ELISA test kvantitativan
Imunokromatografskim testom dokazuje se prisustvo ili odsustvo kalprotektina
u stolici. Od 50 mikrograma/gramu ili vie
test biljei kao pozitivan rezultat.
19
Prostata specifini antigen (PSA)
Muki marker
Prostata specifini antigen (PSA) protein je koji

stvaraju ljezdane stanice prostate. U normalnim
okolnostima izluuje se samo u sjemenoj tekuini
prilikom ejakulacije (izbacivanja sjemena). Funkcija
mu je odrati spermije spremnima za oplodnju
izmeu ejakulacije i kontakta s jajnom stanicom,
a u medicinskoj dijagnostici jedan je od najboljih
markera u urologiji, gdje se primarno koristi za
ranu detekciju karcinoma prostate.
Kad bi PSA bio idealan marker, pojavljivao bi se u
povienim koliinama samo u krvi bolesnika s
rakom prostate, ali, naalost, to nije ba tako. PSA
se fizioloki povisuje u krvi nakon ejakulacije,
kod dobroudnog uveanja prostate (benigna
hiperplazija prostate BPH), upale prostate
(prostatitis), nemogunosti mokrenja (retencija
mokrae), ali i paralelno s dobi, neovisno o
prateim bolestima mokranoga sustava. Uroloki
dijagnostiki postupci, kao to su kateterizacija,
cistoskopija i biopsija prostate, takoer dovode do
poveanja vrijednosti PSA u serumu, stoga se smatra
da svako stanje koje naruava normalnu grau
prostate dovodi i do proputanja odreene koliine
PSA u krvotok.
ponoviti biopsiju jer nalaz PSA upuuje na visok rizik od postojanja

karcinoma prostate.
Kod bolesnika s negativnim nalazom palpacije prostate i vrijednostima PSA izmeu 4 i 10 ng/mL u 80% sluajeva ne nalazimo
karcinom prostate, ve je kod tih bolesnika bolest u izljeivoj fazi,
i potrebno je uiniti biopsiju prostate jer se samo takvim pristupom moe ukloniti zloudna bolest, koristei kirurko lijeenje i/ili
zraenje.
Kako bismo to manje bolesnika podvrgnuli biopsiji prostate, a istodobno postavili ispravnu dijagnozu, danas se koristi odreivanje omjera slobodnog i ukupnog PSA ( engl.
Free/Total PSA ). Ako je ukupni PSA 4-10 ng/mL, palpacija
negativna, a omjer F/T vei od 20%, biopsija se odgaa, a
pacijent mora biti pod redovnom kontrolom. Uz iste uvjete, a omjer F/T manji od 10%, preporuuje se uiniti
biopsiju jer uestalost karcinoma drastino raste.
Oprezno nakon pedesete
Ispravna dijagnoza karcinoma prostate,

dobivena navrijeme, kompleksan je problem, poput mozaika, jer je sastavljena od nekoliko parametara istovremeno. Pritom je jako vano pravovremeno izvriti dijagnostiku kod mlaih mukaraca,
kao i ne provoditi nepotrebne dijagnostike
postupke kod starijih pacijenata (poslije 70-e godine
ivota), gdje takvi postupci nee dati svrsishodne
rezultate. Budui da je rak prostate, nasreu, sporo
napredujua bolest, nema razumnog opravdanja za
ranu dijagnostiku kod starijih mukaraca.
Istaknula bih vanost potivanja redovitih
godinjih urolokih pregleda kod mukaraca starijih od
50 godina, neovisno o postojanju ili izostanku tegoba
mokrenja. Svaki mukarac stariji od 50 godina treba
jednom godinje uiniti uroloki fizikalni pregled i
PSA test. Suvino je inzistirati na redovitom PSA testiranju kao ranoj dijagnostici u mukaraca kod kojih se ne predvia mogunost izljeenja, nego samo
palijativno lijeenje. Suprotno tome, ako u obitelji
mukarca (otac ili brat) postoji dokazan karcinom
prostate, s redovitim pregledima treba zapoeti
ranije, ve u dobi od 45 godina.
Kao to vidimo, mnogo je stanja i postupaka koji mogu

izazvati poveanje serumske vrijednosti PSA. Upravo zbog
toga, vano je istaknuti da poveanje PSA ne znai uvijek i
postojanje raka prostate. Ono nema dijagnostiku vrijednost, nego upuuje urologa na to kolika je vjerojatnost da
bolesnik ima rak prostate pa time odreuje i upuuje pacijenta na daljnje dijagnostike postupke.
Interpretacija ovisna o vie faktora
Najee se smatra da je normalna, odnosno granina

vrijednost PSA u serumu ako je manja od 4 ng/mL.
Meutim, ne znai da je time iskljueno postojanje karcinoma prostate, nego da je vjerojatnost bolesti manja
te da nema potrebe za daljnjim dijagnostikim postupcima, osim redovitog praenja bolesnika.
U sluaju da je vrijednost PSA 10 ng/mL ili vea, apsolutno je
potrebno napraviti biopsiju prostate, jer je rizik od postojanja karcinoma 50 do 80%. Najvee dvojbe uzrokuje nalaz PSA u rasponu
od 4 do 10 ng/mL, gdje je vjerojatnost postojanja karcinoma 25 do
35%. Jako je vano istaknuti da praktino znaenje pojedine vrijednosti PSA treba analizirati u ovisnosti o dobi bolesnika, veliini prostate i nalazu palpacije (pipanje prostate prstom kroz analni otvor),
kao i da svaki pozitivan ili sumnjiv nalaz palpacije prostate iziskuje
transrektalni ultrazvuk i biopsiju prostate, bez obzira na vrijednost
PSA. Meutim, i kod biopsije moe doi do pogreke, npr., u sluaju
poviene vrijednosti PSA i negativnog nalaza biopsije, potrebno je
20
I za kraj...
elim ukazati na vanost vjernosti istom laboratoriju prilikom

odreivanja PSA, kao i drugih tumorskih markera. Naime, laboratoriji u kojima se rade te pretrage ne koriste nuno iste metode,
a ni aparate, pa su samim tim i rezultati gotovo uvijek podloni
dobivanju razliitih i neusporedivih vrijednosti. Upravo zbog toga,
vano je da se pacijent uvijek kontrolira u istom laboratoriju, kako
bi se mogle uoiti eventualne promjene u vrijednosti, u ovom
sluaju PSA, to nam moe pomoi u praenju tijeka i razvoja
bolesti i djelovanja terapije.
Alma Deli Kneevi, mag.med.biochem.

Spec. med. biokemije i laboratorijske medicine
Fibromijalgija
Kroz ivot s boli
Fibromijalgija je kronina bolest koju

karakteriziraju stalni bolovi i neprekidan osjeaj
umora, a traje, u veini sluajeva, cijeli ivot. Ne
oteuje miie, zglobove, organe, nije opasna
po ivot i s vremenom postaje podnoljiva. Od
nje boluje 4% populacije. Fibromijalgija smanjuje
radnu sposobnost i bitno utjee na kvalitetu
ivota i na raspoloenje.
a bolest, odnosno sindrom, karakteristini su neprestani

bolovi u miiima, praeni ukoenou zglobova, kroninim
umorom i osjeajem bezvoljnosti i potitenosti. Statistika
pokazuje da 1/3 pacijenata zapada u razliita depresivna stanja, gubi
koncentraciju i interes za bilo kakve aktivnosti i ima poremeaj spavanja (esto se bude tijekom noi). esto se javlja sindrom nemirnih
nogu, kao i grevi u elucu i nadutost trbuha, glavobolja, ukoenost
i bolovi u vratu. Oboljeli imaju dvadesetak toaka (uglavnom na
leima, vratu i ramenima) ija stimulacija izaziva nepodnoljivu bol.
Nije sve u glavi

Godinama je jedna grupa medicinara smatrala fibromijalgiju
realnom boleu, a druga grupa ju je pripisivala preosjetljivom
psihikom stanju pacijenata, zbog kojeg umiljaju bol. Godine
1990. neurolozi i reumatolozi usuglasili su se da to bolno stanje nije
umiljeno, ve je stvarna bolest, od koje pate milijuni ljudi u svijetu.
Od osoba kod kojih je dijagnosticirana fibromijalgija, 80 90% su
ene. Meutim, bolest se moe javiti i kod mukaraca, pa ak i kod
djece, a u veini sluajeva nastaje u srednjoj ivotnoj dobi.
Okidai te bolesti nisu poznati, a novije studije pokazuju da
osobe s fibromijalgijom imaju nii prag osjetljivosti zbog pojaane
senzitivnosti mozga na vanjske stimulanse, npr. dodirivanje
odreene toke na tijelu kod oboljelih izaziva bol, dok kod drugih
osoba to nije sluaj. Ta bolest ne ostavlja posljedice na organizam
i ne dovodi do invaliditeta. Danas se raznim terapijskim mjerama
moe pomoi pacijentu da obavlja svakodnevne aktivnosti. Fibromijalgija je bila predmet brojnih istraivanja u kojima se elio pronai
njen uzrok. Jedna od teorija pretpostavlja da poremeaj sna dovodi
do fibromijalgije, a druga dovodi to stresno stanje u vezu sa stresnim
ili traumatinim dogaajima, kao to su prometne nesree, povrede
koje se ponavljaju i neke teke bolesti. Neki istraivai smatraju da
bi uzroci mogli biti genetske prirode ili da se radi o poremeaju u
centralnom ivanom sustavu.
21
Bolne toke
Ne postoje specifini testovi, nalaz krvi, rendgenski snimak koji
bi mogli ukazati na fibromijalgiju pa pacijenti esto lutaju od lijenika
do lijenika. Nekoliko posljednjih godina ta se bolest uspjeno dijagnosticira na osnovi simptoma i tjelesnog nalaza, odnosno, parametara koje su postavili ameriki reumatolozi 1990. godine.
Fibromijalgija je bolni sindrom koji se javlja du kraljenice,
zahvaa lijevu i desnu stranu tijela, iznad i ispod struka i udruen je s
nalazom najmanje 11 od 18 specifinih bolnih toaka. Bol se ispituje
pritiskom kaiprsta, pri emu se kod bolesnika izaziva blaga ili jaa
osjetljivost. Te su toke simetrino postavljene na svakoj strani tijela
i ima ih maksimalno 9 parova (ukupno 18), dok njihova senzitivnost
iznosi 80%.
esto se fibromijalgija pomijea s drugim stanjima, a najee sa
diskus hernijom, raznim neurolokim i autoimunim bolestima, koje
izazivaju bolove u leima, ukoenost i oteanu pokretljivost. Smatra
se i da je povezana s artritisom, ali ona nije bolest zglobova, jer ne
uzrokuje njihovu upalu ili oteenje. Kada dijagnoza diskus hernije
nije potvrena magnetnom rezonancijom, veina simptoma ukazuje na fibromijalgiju. U sluaju da se bol izazvana fibromijalgijom
proiri na vrat i lice, moe proizvesti simptome sline neuralgiji trigeminusa. Za konanu dijagnozu neophodne su detaljne laboratorijske analize, rendgensko snimanje bolnih dijelova tijela, pa i magnetna rezonancija, kako bi se iskljuio reumatoidni artritis, multipla
skleroza, sistematski lupus ili tumor.
Smanjiti bol
U lijeenju fibromijalgije koriste se lijekovi protiv bolova (analgetici), fizikalna terapija (iji je zadatak poboljanje opeg stanja
bolesnika), nesteroidni protuupalni lijekovi, antidepresivi (pomau u
sluaju nesanice i nemirnoga sna, oputaju bolne miie, poveavaju
luenje endorfina - prirodne supstance koja ublaava bol), selektivni inhibitori serotonina (potiu luenje hormona odgovornih za
oputanje i dobro raspoloenje). Amerika uprava za hranu i lijekove odobrila je tri lijeka namijenjena ublaavanju tegoba izazvanih
fibromijalgijom duloksetin, milnacipran i pregabalin: prva dva
koriste se za lijeenje depresije, dok trei tretira neuropatsku bol.
Mnogim pacijentima pomae masaa i fizioterapija jer izazivaju trenutno olakanje, koje traje i do nekoliko sati, dok se drugima smanjuje intenzitet bola. Kod nekih bolesnika masaa je kontraindicirana
jer pogorava bol i izaziva grenje miia.
Lijeenje fibromijalgije zahtijeva dosta upornosti i strpljenja
bolesnika, ali lijenik treba objasniti pacijentu prirodu njegove
bolesti i ohrabriti ga. Preporuuju se aerobne vjebe jer poboljavaju
san i pozitivno djeluju na miie, ali trening ne treba provoditi prije
spavanja. Probleme sa spavanjem rjeavaju male doze antidepresiva, najbolje tricikliki, koji oputaju miie, a bolovi se ublaavaju
analgeticima, nesteroidnim antiinlamatornim lijekovima, lokalnim
anesteticima, kortikosteroidnim mastima, koje se nanose na najbolnije toke. Od fizikalne terapije najuinkovitija je TENS (transkutana
elektronervna stimulacija). Akupunktura je uinkovita u smanjivanju
boli. Bolesnicima se savjetuju tople kupke u svrhu ublaavanja bolova, ukoenosti i poboljanja cirkulacije te se preporuuje masaa
triger toaka. Vano je osigurati dobar san u trajanju od najmanje
osam sati.
22
Ta se bolest ne moe izlijeiti, ali postoje lijekovi koji mogu

ublaiti njene simptome. Svakodnevno vjebanje i odgovarajua
ishrana od bitnog su znaenja za poboljanje stanja. Postoji jasna
veza izmeu prekomjerne teine i bolnih stanja s osjeanjem umora, jer je ak 85% mukaraca koji boluju od fibromijalgije pretilno.
Oboljelima se savjetuje da aktivnosti rasporede na dui vremenski
period, npr. da sve radne obveze ne koncentriraju prije podne, ve
da izmeu obveza planiraju etnju ili neku preporuenu terapiju.
Ljubimci terapeuti
U koi postoji oko 20 razliitih vrsta nervnih zavretaka, koji nam
prenose poruku da je neto vrue, hladno ili bolno, pretvarajui
mehaniki, toplinski ili kemijski nadraaj u elektrine signale, koji
prenose informacije nervnom sistemu. Istraivanja pokazuju da je
bol povezana sa fibromijalgijom izazvana kratkim spojem u nainu
na koje nae tijelo obrauje bol, a ta greka dovodi do preosjetljivosti na stimulatore, koji normalno nisu bolni.
Odavno je poznato terapeutsko djelovanje kunih ljubimaca,
a danas se u mnogim svjetskim klinikama propisuje terapija sa
ivotinjama kao metoda da se suzbiju depresija i bol. Kuni ljubimci
pruaju bezuvjetnu ljubav, znaju sluati i ostvariti odreenu interakciju u razgovoru, a maenje make ili psa ima umirujui uinak,
dok briga o ivotinji (etnja, etkanje krzna, igra) pomae da se
popravi raspoloenje i odagnaju depresivne misli. Make posebno
mogu postati centar panje svojih vlasnika i odvraaju im panju od
stresnih tema i briga, pa su oni staloeniji i rjee doivljavaju srane
udare i inzulte, a odlazak u etnju sa psom odlina je rekreacija, dok
druenje s ostalim vlasnicima pasa potie socijalizaciju, to je vrlo
vano u sluaju depresivnih stanja. Osobe s kroninom boli i fibromijalgijom posebno su osjetljive na toplinu, koja im godi i ublaava
neugodne tegobe. Sve vrste maaka i malih pasa odlini su grijai
i oblozi za bolna mjesta. Polusatno dranje make u krilu moe
ublaiti bol u nogama, dok e nakon 10 minuta grijanja trbuha nastupiti ugodna pospanost.
Oboljeli od fibromijalgije trebaju iz jelovnika izbaciti potencijalne alergene, ukljuujui mlijeko i mlijene proizvode, penicu,
kukuruz, soju, ugljikohidrate, industrijski preraene namirnice
koje sadre konzervanse, aditive (posebno pojaiva okusa glutaminat na deklaracijama oznaen s E620, M56, MN6), ekstrakt
kvasca, hidrolizirane proteine, umjetne zaslaivae (prije svih aspartam). Poeljno je izbjegavanje namirnica od bijeloga brana
(kruh i tjestenina) i unosa transmasnih kiselina, kojih ima u margarinu, slastiarskim, konditorskim i pekarskim proizvodima te u
gotovo svim industrijski preraenim namirnicama. Zabranjeno je
konzumiranje alkohola, kofeina i duhana, a savjetuje se i smanjen
unos hrane s mnogo eera, masti i soli. Zdrava prehrana i svakodnevne aktivnosti u velikoj mjeri olakavaju tegobe. Preporuuje
se hrana bogata antioksidansima, naroito trenje, rajica, zeleno
lisnato povre (kelj, pinat, blitva...) i paprika. Savjetuje se upotreba iskljuivo hladnocijeenih i nerafiniranih biljnih ulja, kao to je
maslinovo i repiino, a korisno je konzumiranje ribe, bijeloga pileeg
i pureeg mesa i obilan unos tekuine (najmanje est aa vode
dnevno).
Petar Radakovi, dr.med.

Spec. hitne medicine
Obitelj i njezina uloga u odgoju djece
Temelji ivota
Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,

ve se trudite da ono to postane! - Vasto
Kruna velike i iskrene ljubavi mladia i djevojke jest brak, a roenjem

djeteta oni postaju roditelji majka i otac. Otac, majka i dijete ine
pravu malu obitelj. Dijete to malo i najdrae ljudsko bie, u brani ivot
unosi znaajne promjene, postaje sreditem pozornosti i smislom ivota
svojih roditelja, koji s ponosom kau: Sad znamo zato ivimo. Oni
dijete ne bi dali za sva svjetska blaga jer, kako je rekao Euripid: Djeca su
za sve ljude njihov ivot.
to je obitelj?
ajkrae reeno, obitelj je intimna, emotivna i krvnom vezom

spojena ljudska zajednica. Radi cjelovitijeg i potpunijeg uvida, dajemo i iru definiciju: Obitelj je osnovna drutvena
zajednica ueg kruga bliskih krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju
bioloko-reproduktivne, ekonomske, odgojno-obrazovne, socijalne,
duhovne i druge funkcije, a ujedinjuju ih zajedniki ivot, interesi, srea,
povjerenje, obveze, problemi i sve to ivotna stvarnost nosi. Mogu je
initi i lanovi koji nisu u krvnoj vezi - usvojena djeca, ouh/maeha.
Obitelji mogu biti potpune otac, majka dijete/djeca; nepotpune jedan roditelj (otac ili majka) i dijete/djeca i nadopunjene jedan roditelj,
dijete/djeca, ouh ili maeha. Njezina nepotpunost moe nastati zbog
smrti jednoga roditelja, razvoda braka ili izvanbranosti djeteta. Potpune
obitelji, u pravilu, imaju najbolje preduvjete za odgoj djece. U nadopunjenima su takoer povoljni preduvjeti ako su djeca prihvatila zamjenu za
izgubljenog roditelja i ako ih on voli i skrbi o njima kao o roenoj djeci.
Ako ona ne prihvaaju ouha/maehu, ili pak oni njih, javit e se mnogi
odgojni problemi. U nepotpunim su obiteljima djeca prikraena za identifikaciju s drugim roditeljem, za njegovu ljubav i skrb, a obino su loiji
stambeni, materijalni i drugi ivotni uvjeti. Samohrani roditelj - majka,
rijetko otac ma koliko se trudio da djeci bude i otac i majka, ne moe
zadovoljiti sve odgojne, razvojne i ivotne potrebe djece pa su ona vie
ili manje prikraena u mnogoemu, to ne znai da nee biti dobro odgojena, jer je za zdrav odgoj vanija kvaliteta odgojnih utjecaja, uzora za
identifikaciju i oponaanje od njihove kvantititete.
Ta ua obitelj otac, majka i dijete/djeca moe se iriti i na treu
generaciju (djeda i/ili baku), vrlo rijetko i etvrtu prabaka i/ili pradjed.
Siromatvo, nezaposlenost, materijalne i stambene krize uzrokuju da danas mladi nakon zasnivanja obitelji ostaju ivjeti s roditeljima.
Djeca su sol zemlje

Dijete je slavuj u kui kae albanska mudrost i dodaje: Bez djece
kua ne raste. Na narod kae: Djeca su nae najvee blago. Roenjem
dijete unosi u kuu radost i toplinu obiteljskoga doma, a dobrotom
i plemenitou ispuni srca roditelja jer nema vee sree i radosti od
roenja djeteta. Djeca znae temelj drutva, ona su sol zemlje- istie
Kenijata, a Churchil tvrdi: Ni za jednu zajednicu ne postoji bolje ulaganje
od davanja mlijeka djeci. Oni istiu veliko znaenje obiteljskog odgoja za
drutvo jer na mladima svijet ostaje. Zato kaemo da je obiteljski odgoj
glavni temelj na kojemu se kasnije grade drutveni i drugi oblici odgoja.
Malo dijete potpuno je ovisno o svojim roditeljima i obitelj je za njega

svijet u malom. Njegovi interesi, znatielje i potrebe ne izlaze iz obiteljskih
okvira. Bez roditeljske ljubavi, skrbi, brige i pomoi, novoroene ne
bi moglo preivjeti. Roditelji vode potpunu brigu o djetetu, njegovu
psihofizikom razvoju i formiranju linosti, o zdravlju, odgoju, obrazovanju, socijalizaciji i osposobljavanju za samostalan ivot. Primarno je zadovoljiti njegove fizioloke potrebe, zatim potrebe za sigurnou, pripadanjem, ljubavlju, potovanjem, a zatim i potrebu za samoaktualizacijom, to
znai ostvarivanje svih njegovih potencijala i vlastitog identiteta.
Majka, zatitnica, hraniteljica...

Narodna mudrost kae: Bog nije mogao svuda stii pa je stvorio majku. To je velik kompliment majci, ali ona ga svojom ljubavlju, radom,
brigom i skrbi za djecu i cijelu obitelj opravdava. Svoje edo majka od
zaea do poroda, sretna i ponosna, devet mjeseci nosi u svojoj utrobi. U
trudnoi i nakon roenja, kod majke i bebe javlja se potreba za stvaranjem privrenosti i neraskidive osjeajne povezanosti. Ona je biolokog, ali
i emotivnog podrijetla.
Majka najbolje prepoznaje novoroenetove potrebe, radosti, sreu,
njegove tegobe, patnju, tugu i bol. Ona razumije njegov govor i znaenje
njegova plaa. Zna kada se oglaava da je mokro, gladno, edno, bolno
i uvijek spremno, pravovremeno i pravilno reagira. S puno panje,
njenosti, ljubavi i empatije, priskae mu u pomo, olakava njegove patnje. Kupa ga, previja, hrani svojim mlijekom, privija ga na grudi, pjeva mu
pjesmice, pria priice i sve ini da mu uljepa ivot. Ono joj plaem kae
to ga mui, a osmijehom iskazuje svoju radost i sreu. Majka zna i kad je
pla laan pa naas prekine posao, doe do njegova krevetia, malo se
nasmijei, kimne glavom i ono prestane plakati. Tim lanim oglaavanjem
ono se poigrava s majkom, a postupci i odnos majke ve u prvim mjesecima ivota u djetetu bude ugodu, radost, zadovoljstvo i sreu, razvijaju
snane osjeaje povezanosti, povjerenja i sigurnosti u majku.
Ona je i njihova zatitnica jer im prua sigurnost tijekom odrastanja
i formiranja linosti. Taj osjeaj sigurnosti prati djecu kroz cijeli ivot, pa
i kao odrasle osobe esto spominju majku kad im se desi neto lijepo ili
bolno. ak i stari, kad se udari, uzvikne: Joj, majko moja!
Majka nije samo hraniteljica, zatitnica i skrbnica, nego i prva
uiteljica i odgajateljica. Prve rijei i spoznaje o sebi, stvarima oko sebe,
ponaanju, odnosu prema ljudima i okolini, prve higijenske, kulturne,
radne i druge korisne navike dijete usvaja oponaajui majku, sluajui
njezin govor, pouke, savjete i pratei njezin rad, ponaanje i odos prema
23

obitelji i ljudima iz okoline. Prva rije koju dijete izgovori gotovo u pravilu
je mama. To joj je pravo priznanje.
Vana uloga oca

Sve do potkraj dvadesetog stoljea bila je sramota vidjeti oca kako
dri novoroene ili malo dijete, a nije se moglo ni zamisliti da bi ga on
hranio, kupao, mijenjao mu pelene... To je bila iskljuivo zadaa majke. Postupnim napretkom drutva, razvitkom tehnike i tehnologije,
dolo je do kvalitativnih promjena u proizvodnji i ivotu ljudi. Posvuda
su modernizirani radni i ivotni uvjeti. To je dovelo do poboljanja
ivotnoga standarda, velikih i znaajnih promjena u obitelji. Taj novi,
bolji i moderniji nain ivota i rada poticao je ene da se bore za svoja
prava i poboljanje svoga drutvenog poloaja. Njihovom upornou, i
podrkom nekih progresivnih ljudi, dolo je do postupnog izjednaavanja
s mukarcima u pravima, posebno u pravu na kolovanje i zapoljavanje.
enska djeca pohaaju kole, obrazuju se, osposobljavaju za razna zanimanja i zapoljavaju. Mnoge ene imaju visoko obrazovanje, doktorate,
zapaene znanstvene radove i ostvarenu uspjenu karijeru, ali se nisu
odrekle uloge majke.
To je povealo obiteljski prihod, dovelo do promjena u obiteljskom
ivotu i ruenja podjele poslova na muke i enske. Oevi sve vie participiraju, ne samo u poslovima u kui, nego i u njezi djece jer majka ne
moe obaviti posao na radnom mjestu, u kui i voditi svu brigu o djetetu.
Danas mladi brani parovi po povratku s posla zajedno rade u kui i brinu
o djeci. Neki oevi ak koriste porodiljski dopust da bi se posvetili svome
djetetu, kuhali, prali i obavljali druge poslove u domainstvu, dok su majke na svom poslu. Aktivnim sudjelovanjem u skrbi i odgoju djece, kao i
rezultatima koje postiu, oevi dokazuju da je za zdrav razvitak i odgoj
djece podjednako vano oinstvo kao i majinstvo, a to su potvrdila i
mnoga znanstvena istraivanja.
Za optimalan razvitak djeci su potrebni skrb, ljubav, uzori i identifikacija s oba roditelja. Oponaanjem uzora oca i majke ona se osposobljavaju za budui samostalan ivot, usvajaju obiteljske modele, kulturu
ivota i rada.
Uzori od poetka
Roditelji su prvi i najznaajniji odgajatelji svoje djece. Intiman
obiteljski ugoaj, toplina roditeljskoga doma, uravnoteeni i harmonini
odnosi, meusobno potovanje i povjerenje, skrb za potomstvo, podrka
djeci, sigurnost, sloga, osjeajna povezanost, koliina i kakvoa ukupnih
odnosa i cjelokupni nain obiteljskoga ivota i rada - snano i djelotvorno
utjeu na psihofiziki razvitak i oblikovanje osobnosti djece.
Obitelj stvara temelje za izgradnju svih pozitivnih svojstava, prva je i
prava ivotna kola, koja dijete priprema za ivot u stvarnim, prirodnim
uvjetima i situacijama. Oponaajui roditeljske uzore, dijete usvaja radne,
higijenske, kulturne i druge korisne navike, ui se rjeavati svakodnevne
ivotne probleme, komunicirati i suraivati s vrnjacima i okolinom, cijeniti i uvaavati druge osobe, potovati njihovu linost i prava, izraavati
human odnos, solidarnost, uljudbu, suradnju s drugima i participirati u
zajednikom radu. Roditelji prate napredovanje i razvoj djece, sudjeluju
u rjeavanju nastalih problema, ucjepljuju im klicu moralnosti, istinoljublja, humanosti i drugih vrednota koje krase mladu osobu. Oni spremno
odgovaraju na sva djeja pitanja, suosjeaju u njihovoj boli, mladenakim
ljubavnim i drugim krizama. Razvijaju optimistiko raspoloenje, samopouzdanje, vjeru u sebe i ljude, pomau da izgrade pozitivnu sliku o sebi.
Svoju djecu roditelji e uiniti otpornom na nagovore, negativne utjecaje
i pritiske delinkventnih vrnjaka da kre drutvene norme, kradu, lau,
da izbjegavaju svoje zadae, kolske i domae obveze, da pue, piju alkoholna pia, kuaju droge...
Otac i majka svojim odnosom, radom, ponaanjem i primjerom pripremaju djecu za samostalan i zdrav ivot, ljubav i odgovorno roditeljst-
24
vo. Djeca tijekom odrastanja oponaaju oca i majku, identificiraju se s

njima. Pritom nisu kritina, usvajaju njihova pozitivna, ali i negativna
ponaanja pa se, ne bez razloga, kae: Kakav otac takav sin, kakva majka
takva ki. Zato savjetujemo roditeljima da djeci budu uzoran model za
identifikaciju pa e odgojiti i formirati zdrave mlade osobe i nikada se
nee sramiti zbog njihovih postupaka i ponaanja.
Fenomen odgoja
Obiteljski odgoj sloen je fenomen i zahtijeva mnogo pedagokoga
postupanja u radu s djecom. Budui da roditelji nisu osposobljeni za tu
odgovornu zadau, vrtii i kole pomau im putem radionica i predavanja, a dragocjeni su i savjeti na televiziji, internetu, iz primjerenih lanaka,
literature, prospekata. Evo vrlo korisnog prospekta Djeca ue ono to
doivljavaju:
Dijete koje doivljava neprijateljsko ponaanje, ui se svaati.
Dijete koje doivljava ravnodunost, ui biti osamljeno.
Dijete koje doivljava kritiziranje, ui osuivati.
Dijete kojemu se esto prigovara, ne primjeuje da ga okolina voli.
Ako se dijete ismijava, ono ui biti povueno.
Dijete koje doivljava osramoivanje, ui se stidjeti samoga sebe.
Dijete koje nema brau i sestre, ne zna to je bratska i sestrinska
ljubav.
Dijete koje doivljava toleranciju, ui biti strpljivo.
Ako se dijete ohrabruje, ono se ui samopouzdanju i sigurnosti.
Ako dijete doivljava pohvalu, ono ui primjeivati i cijeniti dobro.
Dijete koje doivljava potenje, ui se biti pravedno.
Ako dijete ivi sa sigurnou, ono se ui povjerenju.
Ako dijete doivljava odobravanje, ono se ui biti zadovoljno sobom.
Dijete s kojim se razgovara, ui se razmiljati.
Dijete koje doivljava da se roditelji vole, ui da je obitelj zajednica
ljubavi.
Ako dijete ivi s prihvaanjem i prijateljstvom, ono ui pronalaziti
ljubav u svijetu.
Ovaj vrlo kratki prospekt jasno ukazuje na to koji postupci kod djeteta razvijaju pozitivna svojstva, a koji negativna. Usto, naglasimo da nije
dovoljno pouavati djecu samo rijeima, treba pokazati primjerima.
Djeca nikad nisu bila dobra u sluanju odraslih. Ali nikada nisu propustila da ih imitiraju tvrdi James Bolswin. Ona to uju - zaborave, to vide
- dugo pamte, a to im primjerom pokaemo ili ih ukljuimo u aktivnosti
- oponaaju i usvajaju.
Vano je rei da zdrave obitelji odgajaju zdravu djecu, a problematine
djecu koju treba preodgajati. Kroz produktivan odnos prema radu i aktivnosti te ivljenje vee sadrajnosti kod djece se razvija povjerenje u
sebe, vlastite sposobnosti i mogunosti, a kreiranje kvalitetnog ivota
donosi promjene u ponaanju, stavovima i sveukupnoj mladoj osobi.
Djeci treba pomagati, motivirati ih, poticati da kroz igru, rad, druenje,
zabavu i uenje maksimalno razviju sve potencijale, postignu optimalno
funkcioniranje, socijalizaciju, da njeguju i razvijaju pozitivna suosjeanja,
emocije, empatiju te druge kvalitete i vrijednosti.
Obiteljski odgoj provodi se u obitelji i primarna je zadaa roditelja,
koju oni odgovorno vre. Dobro odgojeno dijete njihov je ponos i dika,
a problematino nesrea. Makarenko kae: Naa djeca - to je naa starost. Pravilan odgoj - to je naa sretna starost; lo odgoj je naa budua
nesrea, nae suze, naa krivnja, pred drugim ljudima, pred itavom zemljom.
Mr.sc. Ivica Stani, pedagog i polivalentni defektolog

Lijeenje biljem
Za svaku bolest raste jedna biljka

U Francuskoj, ali i u nekim drugim zemljama, postoji slubeno
priznat Institut za lijeenje biljkama. Oni organiziraju edukativne
seminare za lijenike i farmaceute.
Prirodni lijekovi
Ima jedna stara narodna izreka koja kae: Za svaku bolest raste
Kad su se u prolom stoljeu

irom otvorila vrata primjeni modernih lijekova, jedna od posljedica novih doktrina bio je zaborav
ljekovitih svojstava biljaka. Poelo
se olako svrstavati tradicionalne
biljne lijekove u nadrilijekove, koje
preporuuju samo arlatani i babe
po selima. Istaknuti strunjaci u svijetu tvrde da nije u redu tako lako
se odricati tih domaih lijekova.
Znanost ne miruje. Biljke su danas predmet intenzivnog istraivanja

jedna biljka. Premda je pretenciozno tako neto kazati, veina starih
u raznim krajevima svijeta. Ispituje
narodnih izreka nije daleko od istine.
se mogunost primjene biljnih
ekstrakata u razliitim bolestima.
Brojne biljke sadre korisne aktivne
jekovita svojstva biljaka poznata su jo od davnina. Ljudi su
kemijske sastojke. Pa nisu se biljke
osjetili njihovu blagodat i, na osnovi iskustva, nauili su ko- bezrazlono primjenjivale od davnih vremena! Prisjetimo se samo
ristiti biljke u prevenciji i lijeenju bolesti. Lijeenje biljem da su mnoga medicinsko-farmaceutska otkria potekla iz prirode:
esto je zadovoljavajue. Nije malen broj sluajeva gdje su ti rezul- penicilin iz plijesni, digitalis iz lia biljke naprstak, aspirin iz vrbe!
tati dali smjernice i samoj znanstvenoj medicini i farmaciji. Biljne
Naalost, nakon to su se u istraivakim laboratorijima farmalijekove podrala je i Svjetska zdravstvena organizacija.
ceutskih kompanija i medicinskih ustanova dogodila otkria velikog
Papaja za rane
Poznat je zanimljiv sluaj iz jedne londonske bolnice s pacijentom
kojemu je uspjeno izlijeena inficirana rana nakon transplantacije
bubrega. Kad je vieno da antibiotici ne donose zadovoljavajue rezultate zbog jake rezistencije bakterija, jedan se lijenik iz kirurke
ekipe sjetio da je vidio, dok je radio u Africi, kako plemenski vraevi
sline infekcije lijee stavljanjem traka papajina ploda na ranu.
Medicinska sestra otila je kupiti papaju i nakon tjedan dana rana je
zacijeljela. Spomenuta rezistencija bakterija na antibiotike postaje
danas sve ozbiljniji medicinski problem.
Naravno, s vremenom i razvojem medicinske i farmaceutske
znanosti, stigli su moderni sintetski, tvorniki lijekovi. Valja istaknuti da, i pored tog znanstvenog napretka, koji se dogodio u 19. i
20. stoljeu, napretka na podruju tehnoloke medicine i primjene
sofisticiranih lijekova, tradicionalni biljni lijekovi u svijetu jo uvijek
imaju nevjerojatno velik udio u terapiji. Jo uvijek njihova vrijednost
i interes za njih ne opadaju, dapae rastu.
broja sintetskih lijekova, u mnogim lijenikim krugovima kao da

se pomalo zaboravlja na pomo koju moe pruiti fitoterapija. Fitoterapija je naziv medicinske discipline koja za ouvanje zdravlja
te lijeenje i prevenciju bolesti upotrebljava biljke i biljne ekstrakte.
To se dogaa zato to slubena medicina vjeruje u neogranienu
mo sintetskih lijekova. Ortodoksna medicina u nekim dijelovima
svijeta jo uvijek teko prihvaa fitoterapiju kao znanstvenu metodu
lijeenja.
Meutim, nasreu, izgleda da se u novije vrijeme polako mijenjaju miljenja i stavovi. Prodaja farmaceutskih pripravaka na bazi
ljekovitih biljaka raste u svijetu iz godine u godinu. U dananje vrijeme raste interes za sve to je prirodno, od zdrave hrane pa do
lijeenja biljem.
Najbolji dokaz da se danas sve vie pridaje vanost ljekovitom
bilju jest injenica da u mnogim europskim zemljama lijenici mogu
propisivati neke biljne preparate (Ginko, Gospina trava) na teret
zdravstvenog osiguranja.
Ivo Belan, dr.med.

25
10. sijenja Meunarodni dan smijeha
Najbolji recept za zdravlje,

sreu i dug ivot
Smijeh ne smije biti izbaen iz bilo ega,

zato to on popravlja sve.
James Thurber
Od ugodnog i veselog boinog i novogodinjeg slavlja samo
je desetak dana do najveselijeg dana u godini, dana kada se
posvuda uje iskren i radostan smijeh, a svatko vas doekuje
i ispraa osmijehom. Osmijesi su darovi koji se razmjenjuju
na svakom koraku. Taj dan je 10. sijenja Meunarodni dan
smijeha - koji se svake godine obiljeava u cijelom svijetu, a unosi
u sve domove mnogo radosti, sree i veselja.
temeljio ga je 1998. godine doktor

Mladan Kataria nakon to je, svakodnevno se smijui u grupi ljudi, otkrio da je smijeh djelotvoran lijek za sve boljke,
pravi melem za napaenu ljudsku duu i umorno tijelo; da uveseljava, usreuje i ujedinjuje
ljude; stvara prijateljstva, potie komunikaciju,
druenje, zajednitvo i slogu. Cilj utemeljitelja
i njegovih sljedbenika bio je ukazati na brojne
psihofizike dobrobiti smijanja, potaknuti ljude
da se to vie smiju, jer je smijeh univerzalan
lijek za sve bolesti, a ima i neprocjenjivu socijalizacijsku funkciju. Zbog te goleme dobrobiti
koju smijeh prua ljudima toplo su ga prihvatili
svi narodi, ubrzo je stekao veliku popularnost i
danas se tradicionalno obiljeava diljem svijeta.
U Indiji aktivno djeluje vie od 400 klubova smijeha, a slijede ih i druge zemlje svijeta osnivajui
klubove, radionice i kole smijeha.
Ni sto me klaunova ne bi nasmijalo

Budui da smijeh nije neto to se kupuje,
prodaje ili na poklon daje, nego izvire iz ljudske
due, i da su ljudi posvuda u svijetu manje-vie
skloni smijanju, u svim zemljama svijeta, pa tako
i u naoj, postoje ljudi koji maksimalno koriste
dobrobiti smijeha, kao i oni koji se smiju povremeno, do onih koji to ine rijetko, samo na dan
smijeha, ili ak nikad.
Naalost, ekonomska kriza, besparica,
siromatvo, nezaposlenost, u nekih standard
srozan do dna, borba za osnovnu egzistenciju
obitelji, brige oko nabave osnovnih potreptina
djeci, plaanja reija, vraanja kredita te kriza
i problemi koji iz toga nastaju, potisnuli su unutarnje i vanjske povode i motive koji pobuuju
smijeh pa nije udo to posvuda susreemo ljude
smrknuta lica, zabrinute i oajne. Oni sami kau
da ih ni stotinu klaunova ne bi moglo nasmijati.
26
Ipak, u veselom drutvu prijatelji im izmame osmijeh na licu pa, makar nakratko, zaborave brige
i probleme i zajedno se smiju. Zapitajmo se:
kada smo nekome podarili osmijeh ili nasmijali
tunoga prijatelja? To valja initi svakodnevno jer
smijeh je najdjelotvorniji lijek. On ublaava patnje, oslobaa brige, uklanja tugu... Ne krtarimo
na tome jer nas to nita ne stoji, a drugima je
pravi melem za napaenu duu. Usto, ukljuimo
ih u centar za zdrave stilove ivota, uputimo u radionicu i na terapiju smijehom, ili ih okupljajmo i
svakodnevno se zajedno smijmo, kao to to ine
u Indiji i drugim zemljama.
U veim gradovima Hrvatske djeluju centri
za zdrave stilove ivota i u njima se organiziraju
radionice i provode terapije smijehom. Istina,
negdje to ine samo uoi Meunarodnoga dana
smijeha, negdje nekoliko puta godinje, a rijetki
su centri u kojima se radionice i terapija smijehom odravaju kontinuirano tijekom itave godine. Razlog tomu je financijska kriza, ali i ljudski subjektivni imbenik. Umjesto da, koristei
dobrobiti smijeha, olakamo patnje, mi patnje
navodimo kao razlog za nesmijanje.
Klaunovi doktori
Terapija smijehom provodi se u razliitim
dijelova svijeta. U tom pogledu i u Hrvatskoj
se mnogo ini, poglavito kada je rije o djeci.
Ponajprije, tu su klaunovske predstave, koje
barem povremeno uveseljavaju djecu i mlade.
Tako godinama nasmijeeni terapijski klaunovi iz
meunarodne udruge Za bolji svijet posjeuju
Djeju bolnicu Kantrida, a u novije vrijeme i Kliniku za internu medicinu KBC-a Rijeka, i bolesnike
uveseljavaju jednosatnim programom animacije.
alom, pjesmom i razgovorom s pacijentima
razbijaju dosadu i monotoniju bolnike svakodnevice, unosei dah svjeine, radosti, smijeha i
dobrog raspoloenja. U programu sudjeluje i
medicinsko osoblje. Iako ne oekujemo da terapija smijehom izlijei teke bolesti, njeni uinci
su na svim podrujima vidljivi i zadovoljavajui.
Osmijeh ne stoji nita, a djeluje udesno. Zato
klaunovi s posebnom radou uveseljavaju bolesne maliane.
Prije nekoliko godina, Henkel i Konzum
pokrenuli su akciju pod naziom Donesite i

vi osmijeh u bolnice, koja je, izmeu otalih,
omoguila Udruzi Crveni nosevi klaunovi doktori da poveaju broj posjeta djejim odjelima
Klinikoga bolnikog centra Zagreb Rebro i
provode terapiju smijehom s bolesnom djecom.
Cilj je klaunova-doktora posjetiti svako bolesno
dijete u bolnici. Uvjereni su da u tekoj ivotnoj
situaciji djeca imaju pravo biti osnaena humorom. Klaunovi-doktori su profesionalci (glumci,
glazbenici, zabavljai) koji su posebnim programima educirani u Meunarodnoj koli humora u
Beu, u okviru meunarodne organizacije Red
Noses Clowndoctors International. Tim se programom postiglo da posjeti klaunova-doktora
bolnicama budu na visokoj razini umjetnike
izvedbe i prilagoeni potrebama bolesnih i
nemonih, jer klaunovi-doktori svojim posjetima mijenjaju bolniko okruenje straha i tuge,
donosei osmijeh na lica bolesnika i nadu u brzo
ozdravljenje.
S mnogo entuzijazma i volje, uz kvalitetnu
osposobljenost za tu terapeutsku aktivnost, oni
klaunoterapijskim djelovanjem na visokoj razini umjetnike izvedbe struno i znalaki provode terapiju smijehom i humorom. U Udruzi
djeluje 13 klaunova doktora, koji svaki tjedan
posjeuju bolnice u Zagrebu, jednom mjeseno
u Rijeci i Osijeku, a u ostale bolnice u gradovima
diljem Hrvatske odlaze povremeno.
Oni svojim izgledom, gegovima i smijehom
unose u bolniko okruenje nov nain komunikacije s nemonima, bolesnom djecom i mladima, pokuavajui otkloniti panju od bolesti i
straha, uvodei pacijente u svijet igre, smijeha i
radosti. Tijekom 2013. godine obavili su 179 posjeta bolnicama, kako bi donijeli osmijeh na lica
vie od 11.000 bolesne djece, radi ublaavanja
patnji bolesnim osobama te olakavanja i ubrzanja procesa oporavka pomou humora kao
djelotvornog terapeutskog sredstva.
Zagreb ima uiteljicu smijeha s meunarodnim certifikatom, a tretman smijehom
uila je kod dr. Karete, i sada uz terapiju smijehom osposobljava bududue terapeute smijehom.
Smijeh nije udo, ali ini uda

Kako smo vidjeli, mnogima i nije ba do smijeha, dok su drugi zadrali svoj smisao za smijanje i osmijeh na licu, a onima kojima je kriza
unitila smisao za humor i kojima nije do smijeha
poruuju: Nasmijte se krizi u lice i smijehom svladajte sve prepreke i tegobe. Oni koji tako ine,
ne daju se slomiti, odluno i s osmijehom na
licu odupiru se problemima i postaju jo vri,
susretljiviji, humaniji i tolerantniji. Razliiti ljudi
iz razliitih pobuda, poticaja i motiva smiju se, a
smijehom pokazuju svoju dobrotu, plemenitost

i postiu razliite ciljeve. Zato se kae: Smijeh najvie govori o smijau/smijaici i njihovu
karakteru, a uinkovito je sredstvo za korekciju
ponaanja i odnosa prema drugima.
Evo primjera iz prakse: Dok sam s prijateljem,
koji je u vrijeme boravka u Indiji bio lan kluba za
smijanje, igrao ah, kroz prozor je uletjela lopta,
pala na ahovsku plou i razbacala sve figure po
stolu i tepihu. Partija je bila u zavrnici, a pobjeda
vrlo neizvjesna. Skoio sam kao oparen i poeo
vikati na maliane, grditi ih i prijetiti im. Prijatelj
je uzeo loptu i vratio im je uz grohotan smijeh.
Mislio sam da je poludio. Ba dobar tos - rekao
je kroz smijeh. Dok sam se izjedao od bijesa i gnjeva, on je, ne prestajui sa smijehom, poredao
figure i mrtav-hladan mirno rekao: Zato se
pjeni? Dijete je u aru igre napucalo loptu, pa
to? Nee zbog toga svijet propasti. Igrat emo
novu partiju. Pa ti nisi ovjek. Ti si ledenjak kad
te taj djeji bezobrazluk ne uzbuuje, i jo kae
u aru igre! Poput strijele izjurio sam iz kue da
se s malim bezobraznicima obraunam. Nasreu,
razbjeali su se. Tek na dvoritu uvidio sam svoju
glupost. Posramio sam se sam pred sobom, vratio se u sobu, ispriao prijatelju za svoj izgred,
ali sam bio toliko uzbuen da partiju aha nisam
mogao nastaviti.
Od tada svako jutro provodim seansu smijeha. inim to i danju. Danas bez napora nadzirem
svoje ponaanje i reagiranje, dosta uinkovito
se svladavam u situacijama u kojima sam ranije bjesnio, urlao, vikao, derao se... Smijeh je
zaista moan. Istina, on nije udo, ali ini uda.
Sumnjate u to? Na to imate pravo, ali uvijek je
mudro sumnju provjeriti pa predlaem da to
uinite. Moda ete odbaciti sumnju i povjerovati mi. Kaem moda, a siguran sam, ako se
budete redovito smijali, da ete se brzo osloboditi ivane napetosti, stresa, raznih drugih
nelagoda i problema s kojima se svakodnevno
susreete u ivotu. Usto, nauit ete kontrolirati
svoje ponaanje i reagiranje u napetim i kriznim
situacijama, izbjei ete sukobe s prijateljima
i suradnicima pa ih neete nikada povrijediti
niti sebi stvarati nelagodnosti i sramiti se svojih
postupaka i ponaanja.
Smij se tako da se i mi smijemo!

Izmamiti osmijeh neraspoloenoj osobi
moe vedar, veseo i dobrohotan ovjek, koji
zrai sreom i smislom za humor. Tko to ne
moe, moe nauiti oponaanjem onih koji to
uspjeno ine i itanjem narodnih mudrosti, citata i misli velikih ljudi o smijehu. To su dragocjeni savjeti koje moemo koristiti za razvijanje
smisla za humor i smijeh.
Kada ti se svijet smije, nasmij se i ti

njemu. On nije nita manje smijean
od tebe -preporuuje Thomasina
Horton
Nitko nije tako bogat da mu smijeak
ne bi bio potreban i nitko tako
siromaan da ga smijeak ne bi mogao
obogatiti misli Dale Carnegie.
Tko se samo jednom od srca nasmije,
nije nepopravljivo lo- tvrdi Rick Carlyle.
Dan koji je najvie izgubljen jest onaj
u kojemu se nismo nasmijali- kae
Chamfort.
Veseli duh je najvei blagoslov koji
ovjek moe uivati na ovome svijetu
- kae Joseph Addison.
Tko se ne zna smijati, za njega je ivot
izgubio svoju radost i svoju svjeinu;
a tko se zapravo smije iz svega srca,
taj ne moe imati zlu savjest tvrdi
Charles Oeser.
Vedrina je u smijehu, a smijeh, ako je
i gorak, ipak je vedar, jer smijeh nije
toliko gorak da ne bi bio sladak. Smijeh je u svakom sluaju izraz ivota, ali
samo jednog oblika ivota, a to je ljudski oblik, jer se samo ovjek smije
misao je Ranka Marinkovia.
Smij se tako da se i mi smijemo navodi gruzijska poslovica.
S humorom se mogu omekati i
najtei udarci koje ti ivot isporui.
Kada pronae osmijeh, ma kako
bolna bila situacija, moe preivjeti
- smatra Bill Cosby.
Neka se uvijek sretnemo sa
smijekom, jer smijeak je poetak
ljubavi govorila je Majka Tereza.
Svijet je pun zrcala, znaj. Nasmijei
se i tvoji e ti prijatelji uzvratiti osmijeh - preporuuje japanska zen poslovica.
Osmijeh je svjetlo na prozoru koje
poruuje ljudima da si kod kue, tvrdi
nepoznati autor.
Govori istinu. Pjevaj strastveno. Radi
sa smijehom. Voli srcem. Zato to je
to ono to je bitno na kraju, poruuje
Kris Kris-tofferson.
Zavrimo tvrdnjom Edwarda W. Reillera:
Osmijeh traje moda samo jedan trenutak, ali
u sjeanju moe ostati cijeloga ivota. Zato ga
darujmo i prihvatimo od drugih.
Mr.sc. Ivica Stani

pedagog i polivalentni defektolog
27
Prikaz knjige Joy Bauer:

Nutricionizam
a tritu popularno-strune literature koja se bavi prehranom mnotvo je knjiga. Mnoge su od njih atraktivno
grafiki osmiljene te svojim sadrajem navode itatelje
na krivi zakljuak kako je hrana univerzalni lijek za sve tegobe i
bolesti suvremenog ovjeka. S druge strane, znatno je manje knjiga
napisanih od strunjaka i iji je sadraj temeljen na znanstvenim dokazima.
Knjiga Nutricionizam autorice Joy Bauer, po struci dijetetiarke,
jednostavnou teksta i kvalitetom sadraja izdvaja se od ostalih.
Zahvaljujui svom bogatom iskustvu i znanstvenom radu, Bauer je
itateljima laicima pribliila nutricionizam i dijetetiku kao znanosti
te im ponudila smjernice kako bi njihova prehrana i prehrana njihovih ukuana bila uravnoteena i raznovrsna.
Od ega smo graeni

Kako bi se itatelji upoznali s osnovama nutricionizma, u uvodnom
su dijelu opisani makronutrijenti i
mikronutrijenti, tj. hranjive tvari neophodne za osiguranje energije, izgradnju organizma i neprestano odvijanje
njegovih ivotno vanih funkcija. Knjiga takoer pomae domaicama u odabiru namirnica, da bi u moru
prehrambenih proizvoda odabrale one koji e pomoi ouvanju i
unapreenju zdravlja njihovih obitelji.
Kako danas sve vie ljudi jede van svojih domova, a gastronomske se tradicije svjetskih kuhinja isprepliu, autorica je smatrala
potrebnim upoznati itatelje s jelima nacionalnih kuhinja koja se
nude u restoranima. Pritom je, usporeujui sastojke jela nacionalnih kuhinja, uspjela predoiti njihovu kvalitetu i tako je ljudima,
kojima je posjet ugostiteljskim objektima postao dio svakodnevice,
olakala odabir jela.

Nadalje, voena iskustvom u odgoju svoje djece te
osmiljavanju kolskih jelovnika, autorica savjetuje roditeljima koja
jela djeci pripremati za obrok kui, a to im dati za uinu u koli.
Budui da je tekst prilagoen prehrambenim navikama itatelja te
gastronomskoj tradiciji Hrvatske, savjetuje se kako u prehranu djece
i mladih na neprimjetan i neagresivan nain ukljuiti potrebne
koliine voa i povra te smanjiti unos gotove i polugotove hrane.
To je posebno vano danas kada velik broj djece ima problema s
prekomjernom tjelesnom masom to, osim estetskih, dovodi i do
ozbiljnih zdravstvenih i psiholokih problema.
to odabrati u restoranu s kineskom hranom, a to ne?

Odabrati
Juha Wonton
Piletina s povrem kuhana na pari
Patka u umaku od ljiva
Kratko preni plodovi mora s povrem
Izbjegavati
Juha s jajetom
Piletina sa sezamom
Slatko-kisela svinjetina
Plodovi mora u umaku od jastoga
to odabrati u restoranu s talijanskom hranom, a to ne?

Odabrati
Juha Minestrone
koljke na pari
koljke u marinadi
Piletina na lovaki nain
Vegetarijanska pizza servirana sa svjeom sezonskom salatom
28
Izbjegavati
Cezarova salata
Prena mozzarella
Kobasice
Piletina ili teletina zapeena sa sirom i rajicom uz dodatak patlidana
Tjestenina Carbonara
Kako u jelovnik ukljuiti povre?

- mesnoj truci dodajte usitnjeno mijeano povre,
- pire-krumpiru dodajte kuhani graak, mrkvu i kukuruz,
- u rizi-bizi dodajte izrezanu mrkvu, prokulice ili brokulu,
- povre pomijeajte sa svjeim sirom i time punite
palainke koje se poslije zapeku,
- kada se prave ranjii, naizmjenino na tapi niite
meso i povre (paprike, tikvice, crveni luk, rajice)
Poveati potronju
Osim problema prekomjerne tjelesne mase mlae populacije,
govori se o tom problemu i kod odraslih te se, uz adekvatnu prehranu, naglaava vanost svakodnevnog bavljenja tjelovjebom. S tim u
vezi, itatelje koji tek namjeravaju postati aktivniji upoznaje sa spravama i pojmovima koji se koriste u teretanama i sportskim klubovima. Autorica takoer naglaava vanost nadoknade tekuine nakon
tjelesnog napora.
Smjernice za pravilnu hidrataciju organizma

- popiti 450-700 ml tekuine prije tjelovjebe,
- popiti 250-450 ml tekuine 15-30 minuta prije
tjelovjebe,
- piti 100-350 ml tekuine svakih 15-20 minuta tijekom
tjelovjebe,
- nakon tjelovjebe popiti 450-700 ml tekuine za svakih izgubljenih pola kilograma tjelesne mase.
Nasuprot tome, nemali je broj ljudi koji se ne mogu udebljati te
im se preporuuje kako e, pomou uravnoteene prehrane, postii
svoj cilj a da poslije nemaju problema s prekomjernom koliinom
masnoga tkiva.
Knjiga govori i o prehrani i tjelovjebi trudnica da bi to ivotno
razdoblje ena pamtila po lijepom.
Zbog sve vee prisutnosti eerne bolesti, bolesti srca i krvnih
ila te pojave alergija, autorica obrauje i te teme, dajui konkretne
savjete radi poboljanja zdravlja i kvalitete ivota ljudi koji pate od
spomenutih tegoba.
Postoje i dobre masti

uli ste mnogo loih stvari o mastima. Sada slijedi dobra
vijest: neke masti imaju ak povoljan utjecaj na srce. Jednostruko
nezasiene masti, naprimjer, pomau sniavanju koncentracije
loeg kolesterola te poveanju koncentracije dobrog kolesterola.
Maslinovo ulje, kikirikijevo ulje, ulje sezamovih sjemenki te avokado bogat su izvor jednostruko nezasienih masti. Ipak ih treba
umjereno troiti, posebno ako pazite na energetski unos. Jer, iako
su dobre masti, mast je uvijek mast. Jedan gram masti oslobaa

jednaku koliinu energije bez obzira na to radi li se o maslinovom
ulju, svinjskoj masti ili maslacu.

Kada se govori o uravnoteenoj prehrani, postavlja se pitanje koliko ega jesti. Knjiga Nutricionizam izdvaja se od drugih i
po tome to educira itatelje kako su namirnice razvrstane po skupinama, to su jedinina serviranja namirnica te, u zavisnosti o energetskoj potrebi, kako osmisliti dnevni jelovnik, a da pri tome skupine
namirnica budu adekvatno ukljuene.

Za one koji ele detaljnije upoznati namirnice te imati jasniji uvid u svoj jelovnik, dati su podaci o energetskim i nutritivnim
vrijednostima namirnica.

Zato to danas raste svijest o povezanosti zdravlja i prehrane, a sve je vei broj ljudi sklon vegetarijanskoj prehrani, autorica,
svjesna nedovoljne upuenosti laika u zakonitosti vegetarijanske
prehrane, prua potrebnu osnovu svima onima koji se ele prikloniti
tom nainu prehrane.

I, na kraju, kao jednako vanu treba istaknuti i injenicu da
ljudi uzimaju biljne pripravke i dodatke prehrani to, u sluaju nedovoljne educiranosti, moe imati neeljene posljedice. Joy Bauer
osvre se na esto uzimane dodatke prehrani, biljne pripravke i umjetna sladila radi razboritijeg odluivanja itatelja kada sljedei put
posegnu za nekim od njih.

U svakom sluaju, knjiga je namijenjena svima onima koje
zanima nutricionizam, bilo da se tek upoznaju s tom tematikom ili
samo ele obnoviti svoje znanje.
Vesna Bosanac, dipl. ing.

nutricionist
29
O zdravlju ukratko - Viroze
Sluajte svoje tijelo

Vrijeme je prehlada i gripe, virusnih bolesti
koje se najee javljaju zimi, kao pojedinani
sluajevi i u obliku manjih ili veih epidemija.
Iako se virusne bolesti ne mogu potpuno
sprijeiti, mogu se poduzeti odreene
preventivne mjere, kao i pravilno lijeenje, tj.
ponaanje za vrijeme bolesti.
a uspjenu otpornost organizma i dobro funkcioniranje imunolokog sustava bitna je kondicija organizma, tj.
cjelogodinji ivotni stil. Najvanije su pravilna prehrana
i redovita tjelesna aktivnost. Pravilnom, raznolikom prehranom
izbjei emo pothranjenost, pretilost kao i deficit odreenih nutrijenata, npr. vitamina i minerala koji su vani za pravilno funkcioniranje
imunolokoga sustava. Kroz cijelu godinu potrebno je jesti svjee voe i
povre, pa tako i zimi. Nije istina da zimi nema voa i povra. Narane ili
kivi, naprimjer, sazrijevaju upravo zimi! Zbog loije kondicije organizma,
virozama su podloniji kronini bolesnici, pothranjeni, tjelesno neaktivni ili pak oni pod stalnim stresom.
Ako do prehlade ili gripe ipak doe, vano je pravilno se ponaati
da se ona to prije i uspjenije preboli. Prehlada ima blae simptome
i krae traje, a gripa je ozbiljna bolest s visokom temperaturom, bo-
30
lovima u miiima i zglobovima, glavoboljom, gubitkom apetita i opim

loim osjeanjem. Obino zapoinje grloboljom i upalom gornjih dinih
puteva (zaepljen nos, curenje iz nosa), na to se nadovezuju navedeni
simptomi. Gripa moe imati i ozbiljne, kod osjetljive populacije (stariji,
djeca, kronini bolesnici) smrtonosne komplikacije, poput upale plua.
Da do toga ne bi dolo, treba je preleati i sluati lijenike savjete.
Specifinoga lijeka za gripu i prehladu nema! One se ne lijee antibioticima! Lijeenje je simptomatsko, tj. lijee se simptomi poput poviene
tjelesne temperature i bolova.
Savjeti za oboljele od viroza:

Sluajte savjete lijenika! Ne uzimajte lijekove (pogotovo antibiotike) na svoju ruku!
Sluajte svoje tijelo - mirujte dok god vam je temperatura
poviena!
Pijte dovoljno tekuine (poviena tjelesna temperatura moe izazvati dehidraciju), najbolje vode i aja s medom i limunom.
Jedite laganu hranu, ne preobilne obroke; ne zaboravite na juhe,
voe i povre.
Utoplite se, ali nemojte pregrijavati prostoriju u kojoj boravite i
spavate.
Vodite brigu o higijeni, perite ruke sapunom i mlakom vodom,
koristite jednokratne maramice za nos i nakon uporabe ih bacite.
Iz urednitva
OSMOSMJERKA
APARAT,
NJ
GOLJENICA,
LJ
JAJOVOD,
O A
KARDIOLOG, KARMA, KOLJENO,
NEUROLOG, NOKTI, NOVAC,
OBRVE, OMEGA, OPSESIJA,
LJ
CJEPIVO,
LIJEK, LUBANJA,
METAL, MIGRENA,
PACIJENT, PASTEUR, PRAVILA,

REBRO, RETINA,
SENEKA, SLEZENA, SLIKA, STANICA,
STRABIZAM,
TETIVA,
ZARAZA, ZATVOR.
Rjeenje: _ _ _ _ _ _ ( EST SLOVA)
Autorica: LAURA
Promidbeni prostor u
NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU
Ako elite oglaavati u naem listu,
javite se na telefone:
051/35 87 92 ili 051/21 43 59
31

NZL 1 2 2015

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NZL 1 2 2015

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

N A R O D N I

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Tijelo govori treba ga razumjeti.......3

Pogled u kap krvi........................................ 4

Ope hematoloke laboratorijske

Prostata specifini antigen (PSA)

Odsjek za zdravstveni odgoj i

tel. 21-43-59, 35-87-92

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Tijelo govori - treba ga razumjeti

ve zapoinje pomnim promatranjem znakova koje nudi

Sijeanj - veljaa 2015.

to ukljuuje neprekinutu povezanost duhovnog i spoznajnog s

Vladimir Smeny, dr.med.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Ope hematoloke laboratorijske pretrage

Pogled u kap krvi

pomenuti parametri imaju dijagnostiku vrijednost kod sumnje na anemiju, a procjenjuju se u

Ploice za zaustavljanje krvarenja

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

eozinofilni granulociti, koji sudjeluju u

Trombocitoza je stanje s poveanim brojem trombocita. Primarna trombocitoza je

Povien broj segmentiranih neutrofilnih granulocita javlja se kod bakterijskih i

MPV je prosjeni volumen trombocita.

bazofilni granulociti, koji se aktiviraju kod

reaktivnih (atipinih) limfocita. U sluaju

U slubi dobre dijagnoze

Leukopenija je stanje sa smanjenim

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Jelena argonja, mag. med. biochem.,

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Bolest suvremenog doba

Bolesti srca i krvnih ila vodei su uzrok smrti

teroskleroza je spora, kompleksna, kronina bolest krvnih

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

stanje povienoga kolesterola i triglicerida. Poveanje kolesterola u

Odreivanje kolesterola ne bi se trebalo provoditi prije nego to

Lijek ne zamjenjuje dijetu!

Marija Kocijani, mag.med.biochem.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

kar, vitamin C i mangan, koji stimulira oslobaanje eljeza iz depoa.

Petar Radakovi, dr.med.

Hrana protiv anemije

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Dugoroni pokazatelj slatkoe

Od dijabetesa u svijetu boluje 347

iperglikemija, poviena razina eera u krvi, esta je posljedica nekontroliranog

Slina bolest, razliit uzrok

Sijeanj - veljaa 2015.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Promjene u nainu ivota

Sijeanj - veljaa 2015.

kontrole ishrane te uinkovitosti terapije

Maja peli, mag.med.biochem.

NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

Samokontrola glukoze u krvi