9. SKLOPOVI S TIRISTORIMA IS JEDNOSPOJNIM TRANZISTOROM Tiistori su elektronitke komponente s viseslojnim poluvodickim strukturama, Imaju dya stabilna stanjs, vodlivo i nevodlivo, & prijelaz iz jednoga stanja u drugo vilo je biz. Najvaznijs osobina tristora jest moguénost upraviania velo velikim snaguma uz utrofak malih iznosa snaga. Proizvodiéi poluvodigki kemponenata proizvorte brojne rizligte vrse lristora, Postoje tristoris dvije, li i Cetirielektrode. S obzirom ‘a smijer pratjecanga stryje liristori mogu bili jednosmjerni i dvosmjeri. U prvom dijelu ovega pogiavija dan je pregled osnovnih svojstavs jednosmjernoga diodnog tiristors (Gsiveroslejna dioda), dvosmjemoga diodnog tirstora (dijak), jednosmjemoga riednog tirisiora (SCR), isklopivogs tiristora i dvesmjemoga triodnog tinstora (1rjek) i njlhove osevne primjene (sklopovi za _genetiranje okidnih impulst s diodnitntristorinisj sklopovi a: regulaciju jakosti struje s wiodnim tistorinn Syjellosno osjetjivi tristor (LASCR) obraden je u poy meth U diugom dijelu poglavlja ebraduje se jednospojni tranzistor $ primerom uporabe za generiranje okidnia impulsa . Tiristori 9.2. Jednospojni tranzistor tveroslojna dioda Osobine jednospojnoge tranzisiora Generiranje impulsa s pomoéu Cetveroslojne diode Generiranje impulsa s pomogu jednespojnog Dink tranvisona Genericanje impute + pomodu inka Silicjska ypravjva ipravjagia SCR Zadaci za lnboratorijke vjotbe Reguacija snje eporodu SCR-a \Vjedbe 911. Generianjeimpulsa s pomoge Zssitatiristora deiveroslojne diode Oktidinje rstom priprolnanapona kroz sul Vjezba 9:2. Regula styje 8 pomnadu SCRA Isklopivi tristor Wjeabs 9. Tria |iednospojnega tranzistora Regulacija stayje s pomou trjakat Generitanje impulsa s pomoéu Pitanja I zadact za ponavljanje i provjeru znanjaI Cetveroslojna dioda Cetverostojna dioda (engl. fburlayer diode, njem Vierschichidinde) nazive se jo8 Shockleyjeva dioda, prema svom konsirustoru, ili jednosmjemi. diodai tiristor (engl. reverse blocking diode thyrisior, njem Uhyristerdiod) x A x kK A k + kK Slika 9.1, Pojednostavajeni prikite grade i simboli Catveroslojne diode Pokus Wy | M_| aS sci | 0501 | way L010 sat Sou ‘Slika 9.2, Ispitivanje svojstava Cetveroslojne diode Osobina je Cetverusiojne Giode da me vod! stra ai ri propusno| polarizaciti sve dok nopon prikdjugen izmedu anode i katode ne poprimi dovoljno veliku viijednost Uso, koja se nazive prijelomni: napon (engl breakover voltage, switching voltage, njem. Kippspannung, Schaltspannung). Diods kod to napont nagh prelari iz nevodljivoga stanja(u ojemu ima otpor od nekoliko megacma) w vodljivo stanje (1 kojem ima otpor od nekoliko oma). Struja raglo porsste uz smanjenje aaponn icmed anode i katode. Stoge se za éetvereslojnu diodu kaze da ima Karakteristiku .galivnog otpora. ind ostale w vouljivu stanju sve dok se struja kroz ‘yu ne smanjt ispod odedene yrijednosti hy Koya se naziva struja drzanja (engl, holding current, njem. Haltestiom). Uz mpon ziporne polarizacije dioda ne vodi, sve dok mapon ne bi poprimio veéu vrijecnost od probojnoga napona zaporne polarizacije Una (engl. reverse breakdown voltage, njem, Durchbruch- spannung), st bi dovelo do unistenis diode Sliks 9.3, Strujne-naponska karakteristkst Belveroslojne diode Prijelonni naponi megu imati vijednosti izanede: nekoliko descaka i xekoliko stotina volta, Stuje Kojima se Getveroslojna diods moze opterctii red so velicine nekoliko stoting miliampera da-nekoliko ampera. Stwje dréanja hy mogu biti od nekoliko riliampeca do nekoliko desctako miliampera a naponi drZanja Uy izmed 0,5 Vi LV. Generiranje impulsas pomoéu éetveroslojne diode nei, A“B=20Vi0) Slika9.4. Gereriranje impulso s pomotu éetverosiojne diode ‘Flekironicki sklopoviNa slici 9.4. prikazan je primjer generators okidnih inpuba. Kundenzaior C nabia sei izvora napajanja preko otport &. Kad napon na njemnu dostigne izos eii od prijelomnoge rapona tetveroslojne diode Up, one provede pa se Kondenzaior C brzo izbija preko relativny malog izaosa otpors Re. Pal sapona naopioni fy izlani je napon generators. Frekveneija impulsa obvi je proporsionalaa \ledaost otpora R, i kepaciteta kundenzatora C. Slitnin svojstave Getveroslojne} diol je dljak (engl igde AC switch, skraéeno DIAC, njem. Zwei richtungsdiode, bidirektonale Triggerdiode Zwei- richtungs-Tyristordiode). Razlikuje se od Cetvero- sloyne diod= po tome Sio moze propustati struju u obs sinjera (shika 9.6. 19.7.) Al as % Slika 9.5, Simboli dijaka Slika 9.6. Suujno-taponska karakteristika dijaks spel slojeva Medusobno se prema konstrukeiji i obliku siruno- naponske kurakteristike raziikuju doa tipa: dijak s pet slojeva (engl. bidirectional diode, njem. Zwei richtungsdinde) i dijak s tri sloja (engl. bidirectionel lbyrisior diode, njem,—Zweirichtungs- Thyristordiode. ima tev Slika 9.7. Strujno-naponska karakteristika dijokas ti sloja 101 Viijednosti_prijelomnoga napona i napona. dréanja kod dijaka 5 pet slojeva odgovaraju rijednostima zo Kod éetveroslojne diode. Prijelomni napon kod dlijaka s tri slois iznosi izmedu 20V 4 40V. Razlika nspona izmedu prijelomnogs mpona Uso. i napona dréanja Uy izmosi ok 10V. Chas, A-20V7, Be19V) Slika 9.8. Gensricanje impulsa s pomoéu di Na sliei 9.8. prikazara je shema sklops zt generiranje okidnih impulse s pomoéu dijaka, Princip rada je iti kxo i kod generator okidnih. impulst s pomosu, Ceiveroslojne diode. I Silidjska upravljivaispravijatica -SCR , i ¥ i a G A t & : SCRa 9, Sklopow s thistorima I jedaospojaim trendsiorom102 Silicijska_upravijiva ispravijaéiea, skrageno SCR (od engl naziva silicon sontolled rectifier) ii iodni tirisior (engl thyristor-viole, jem, Thyristonriode), element je s tn clehirode. To su anoda A, ketoda K i upravijacka elektroda G {odengl. gute) Vilo Geto se naziva samo tirstr, Tv a Thi 332.9 [ m5 | B29 TaN [25 Por0st | a703s_[ 0.7059 Slika 9.10, [spitivanje svojstava SCR-a (L:=D) SCR ée pri propusnoj polarizacii, sliéno Setvero- Slojnoj diodi, voditi straju tek ako prikljuseni napon ima dovoljna velicu viijednost, Ta vrijednost naziva se prijelomni napon Uyy (engl. forward by voltage, njem. Kippspaniung, Schalt-spannuny), it move iznositi od nekoliko desetska volla do preko Kilovolta vakover Kad tirisior provede, rapon izmedu anode i katode smanji se na vrlo mali iznos Up (engl. forward on- slate voltage, njem. Durchlassspannung) koji je eda velitine jedan do dva voli. a struja poprima veliku vrijednost (slike 9.12.), Stoga se i za tiristor kaze da ima Karakteristiku negativnog otpora. Ovako se lirislor pomsa kad ne tege struja upravljagke elekirode, tad je 4-0. Pokus a v 10 12 rma [—0 | “| 9 TW [8 TOT | OO -07035 Slika 9.11, Ispitivanje svojstava SCR-a (Zi=35mA) Ako upravljagkom elektrodom ( © njezinoj velivini, struja fg, ovine. lirisior moze provesti i kod upona izmeda anode i katode koji ima manju vie jednesti od Ugg, Uz dovolino veliku struju upravljas- ke elekirode (obicao nekoliko desetaka miliamper, Sto se postize naponom izmedu ypravijadke elakirode i katode od nekolike volta) tiristor moze provesti i kod vrlo malin napona izmedu anode i katode, Kad je fristor ednom doveden u stanje vodexja, nije thw site potrebna struja upravijatke clektrode fj. Tiristor ¢e prestati voit tek kad struja koja teve kroz jews pune ispod vrijednosti fg, koja se mezi alna struja vodenja ili struja drZanja (engl holding current, njem, Haltestrom). Vrijednosti ove sinuje nose obigno nekoliko miliampers, Ux napen zapore polarize tirstor se ponasa kao pohuvodicka diode, Koz njegn praktith’ ne toce siraja sve dok prikljngen’-napon me poprini wriednost probojnega maponazaporne polarizacije Ung (engl. reverse breakdown voligo, jem. Durehbruchspennung). Utom slucaju, ako stryja isons nije nigim ogranigens, njezin: mal porast urrokuj unstenje tirstra Vrijednosti probojnoga napona zapome polarizacije Un i prijelomnogs napona Ligo ebiéno su iste, h Slika 9.12. Stujno-naponska karakteristika SCR-t tz ovoga prikaza slijedi da je 2a dovodenietristora staaje votexjapotredna krathotajna pobuca relativno male snage, Kod tranzistorske sklopke potretne su pobude éeso vete smage i morgju bit trajno prisuine 7a Gitavo vrieme vodonja Za rod $ tiristorom takeder je yaino poznevati vrijedaost dopustene straje pri propusnej polarizaciji Jj (engl. forward current, jem. Durehlasssivom). Vrijedaosti ovih steuja, ovisno 0 lipu tristora, iznose ed nekolike siotina miliampera do tisuéu i vise ampere, Na slici 9.13. pokazano je nekoliko izvedbi tristora stednje snaze, ‘Flekeroniéki sklopovi= Slike 9.13. Prinyjeri izvedbi dristora srednje snage Na slici 9.14, pokazano je kueiSte tiristora velike snage. Radi se 0 tisistora Gji probojni napon izosi 1200V i dopustene struje pri propusno} polarizaciji 600. S obzitom na to da se SCR-ima moze regulirat leenutak podetka vodenja, 1), vrijeme vedeaja, a to znati i jakost stryje, om se velo Gesto rabe upravo a sklopovimma za regulaciju struje u razliitim uredajim, Za regulaciju siruje tosilo i SCR spajaju se serijski (slika 9.15.4}, SCR mora biti fako odabean da moz2 provesti_ tek dovodenjem okidnog —impulsa na ‘upravljacku elektrodu. Jakost struje wosita regulira se Promijenom vremena okidania. lrosilo okidni impuls mora se dovesti p veéu struju kroz je, Padorn ‘apo na vrijednost nula voka tristor se gasi Ulnzaiizmjenigni napon hojim se napaje trosilo dovodi se preko RC-mrete ni eetveroslojmu died, Orisao © veligini olpora R moze se mijenjati fezni pomek i yeli¢ina mpona na kondenzaions, ty, Eetverostojno} diodi. Time se mijenja i trenutak potetka vodenje cetverosiojne diode koja okida SCR, S_veeim oipor & dolazi_ do kasnijeg vadenja Ceiveroslojne diode. a time i SCR-a (slik 9.15.b). Manji oipor R omoguava ranije vodenje SCR-a (slika 9.15.0) Impulsi potrebni zt okidanje SCR-a 1 spojevima za Fegulaeiju stiuje mogu se dobiti iz posebnih izvora 103 cokidnih impulsa (npr. primjena jednospojnoga tranzistona) ili iz istog iavora kojim se mapaja ‘rosilo kojemu se regulir stnyje, Na slioi 9.15; prikazana je shema sklopa za regalociju stryje u kojema se SCR ckida 8 pomoéu cetveroslojne iode iz istog izvora kojim se napaja trosilo, Pokus by Res Ken Isms, A“B=20VAd) Slika 9.15. Stlop aa regulaciju struje ¢ pomogy Getverosiojne diode i SCR-a Zasiita Ako je brzina promjene napona izmedu anode i katode veéa od dopusiene, moze se dogoditi de lirisior provede inko nema potrebnu pobudu ne upravljadkoj elektrodi. Ta pojava maziva se dUaglde udinak (engl rate-efickt, njem. Rate- Effekt), Ukijutivanje cristora dUax/de efektom ‘moze imati za posliedicu nigli porast anodne struje, povetani ulrosak snage i unStenje tinstora Dopustene brzine promjena anodnosa napone litistora iznose od 10 do W0OViss 9. Sklopor tristorime I ednospajnim tranaisiorom104 Da bi se tiristor zastiio od prebrze promjene prikljucenoga anodnoga napona, spaia se izmedu anode i katode kondenzator cilgovarajucey kepaciteta (clika 9.16.8), Dopustene vrijednosti brzine promjene anodne struje tiristorn dipldr nekoliko st dessisk Als. Braina porasts anodae stuje ogeanigava se spajanjem zevojnice odgovarajucex induktivitetw ut serijus tinstorom (slika 9,16). 9 » Slika 9.16. Ogranicenje porasts: a) napona ized. node i katode, b) ancdne struje tiristora | ‘Okidanje tiristora pri prolanu napona kroz nulu ‘Okidanje tristora u tjeku poluperiode izaziva pojave ssmemji, Smetnje se mogu otklonid Hltrianjem Sto pri velikim snagama Cini zmatne (eSkode, Smetnje se mogu izbjeci ako da tiristor vedi cljelu poluperiodu Polis ili wopée ne vodi, tj. da se okida pri prolacu prikljuée- ‘noga napona kroz nul Na slici 9.17. prikazano je djelovanje spoia za okidanje tirisiora pri prolazu anodnoga napona kroz nul (engl zero. crossing switch, —_njem. Nullspannung-sehaltes), Tirisior moze provesti samo ako su ispunjena don uvjets, proi da na ulvu U uuprasla je lancisor uw zepicanju, Upravljacki napon okidat ce tiristor samo ako je trancisior u zapiran, ij, kad je napon Lise ranzistore). Pri kraju svake polupsriods pada siryja Airistora ispod vrijednosit struje pridrZavanja fy pa se tiristor iskljueuje. No sve dok napon ay in pozitivny vrjednest,tiristor se ponovo ukljucuje. i napen uy ima povitivay veijednost i drugi manji od 0,7V (ze silicijske Kako se_na bau tranzistora dovodi_ punovalno ispravljeni papon preko djelila nepona, izborom olpora Ri R; moze se posiiéi da je tranzistor pouzdano wu zapiranja pri prolazai vrijednosti izmjeniénoga napona kroz nulu, dok je sve ostalo ynjeme vodljiy, Prema tome okidanje se moze ogodit samo pri prolazu napons kroz nau Proizvodui_elektronigkih komponenata proizvode i integrirane izvedbe sklopova za okidanje kroz nul (apr. TCATS0 ili wA7AD). | Reto, R-tke, fhe Sika 9.17. Okidanje titistora pei prolacu napena rez aula G 6 kK Slika 9.18, Simboli isklopivoge tristora Isklopivi tiristor, ill GTO tirisior (od engl. gate turn off thyristor, njem. Gate abschalibarer Thyristor, Gute-Adschalthyrisior) dovedi se u stanje votenja kao i obit iristor, dovodenjem pozitivnoga impeisa no upravliacku elektrodu. Medatim, u stenje nevo- denja ova) tirisior se, za raziku od obiénog, dovodi negalivnim impulsom mt upravljeékoj elektrat Struje ukljuterog tristora mogu iznosii nekoliko stotina ampera, Pad napona na propusno polati- ‘canon iistoru je oko 2V. dok anodni naponi iskljudenoga tiristore mogu biti od nekolike sotina volts do preko kilovolt Elektroni¢hi sklopoviIsklopivi tiristori upotrebliavaju se esobito u shlopovima energetske elektronike za pretvorbu islosmjernoge napona w izmjenitni, rn lrisor vodtiv Sritor nevodliv Slika 9,19, Stcujao-naponska karakceristika isklopivogs tristora Trijak ‘Trijak (od engl iode AC switch, skrageno TRIAC, jem. Zveiricbiungs-thyristertrioge) ili dvosmjerni Uuiodni tiristor element je slicnih svojstava SCK-u, s m sto moze propustati struju uw obajy smjera bez. “obzira na polartet prikljucenoga nepona (slike 9.20.). Al A ot a 2 ro x Slik 9.20. Simbolitrijaka Da bi trijak proveo, potrebno je da napon prikljuéen rna_njegove elekirode AL i AZ ima vrijednost prijelomnoga napona Tyg ako je struje uprovljadice elektrode {j-0. Pomoéu struje upravijacke elckirode Je tijak se moze dovesti u stanje vodenja i kod nizih napona od Uo. ay Slike 9.21, Strjno-naponska karakteristika trijaka 105 Trijak se moze okidati povitivnim i negativnim inpulsina na upravljatho} elektrodi bez obzira mn polartet napona izamedu wlavnih elekiroda. Posto je trijak jednom proveo, siruja upravtjaéke elektrode ema uljecsja na njegov rad. Vrijednosti potrebnin siruja i napona za dovedenie trijaka u vodenie, radai naponi i struje istoz su reds velitina kao i kod SCRA Kuéista irjaka sligna su kuéistima SCR-a. Na slici 9.22. pokszano je nekoliko primjera iavedbi 20 srednje sage. Sliks 9.22 Primjer izvedbi trijaka | Regulacija strujes pormndu trijaka Slika 9.23, Regulocija izmjeniéne struje spomoéu trijaka S obzirom na moguénast vodenia struje u oba sirjera Inijak je nerotito pogodan za regulaciju izmieniéne struje (slika 9.23.) Uz veéu viijednost oipora R ¢zbroj otpora Ri RD. dolvzi do veéeps faznog pomaka napona na Kondenzatoru at asporedbi s naponom na trial, $0 do kasnijeg okidanja (rijaka pa trotilom R-teve manja struja. Zbog stabilnijeg okidanja tr se izmedu njage i kondenauiory C okidni clement (dijak) koji dobro reagira ina relativag sport promjena napona na koadenzateru i svojim provo- denjem okida trijak. Kad xapon ns Kondenzators C dostigne poteban iznes, ijk provede i daje poxeban okidni impals na upra\ljacku elekirodu. Injake. 2, stavl 9. Sklopovd s trisiorina [jednospyjniin tancisiovan106 Tablica 9.1. Pregled trisiora ‘Komponenta Simbal Cetveroslajna dioda ‘SCR (ilicijska upravijiva ispravlingien) Cro (sklopivi tirstor) site vali rise rove Dijak Trijak ‘Elektroniéki sklopowt5 —t mia | a Sliko 9.24, Grada i mnbol jednospojnoga tranzistora Jednospojni tranzistor (engl. unijunetion transistor, skraéeno UIT, jem. Unijunction-Transister, Unijunktiontransisior) ima tri elekerode, od kojih s2 dvije navivaju barama BI i B2 (oma neki ovaj element nazivaju tranzistor s dvije baze, njem. Doppelbasistransistor), « trea je emiter E (slike 9, Be az & ss f eo—h 4 tha ea] , uy i Ake Un po——_ Slika 9.25, Nadomjesni spoj jedrospoinoza tranzistora, Telinospojni tranzistor moze se prikazati kso spo} dvaju etpora izmedu koji je spajena diods (slika 9.28). Uz prikljusen rupon nopajunja Upy iemed baa, & , dioda (PN-spaj) zapomo je polariziris. Stryja emitera fy vo je malog iznosi i negativaoga predzmaks. To je struja zasiéenja ep (reda veliSine desetak WA). Tranvisior se moze smatrati omskim otporar rela veligine desetak kilooma. Na dielu otpora Re emiter krakespojen (napoa Uj pad je napona Ugg. Faktor 9 (unuisenji omjcr, engl. intrinsic stand-off ratio, njem, Widerstands- teilungsfuktor, Linneares Spannungsverhalmnis, Ein- Auls-Vethlinis) ianost izemedu 0,5 10, 9.2. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 107 > juan Slike 9.26, Ulazna stnujno-naponska karakterstika jednospojnoge tranzistora Zato siruia emitera fy ostae nula i kod prikijucerous ‘napona. Ls sve dok tj napon ne poprimi i¢nos vedi od ‘nUpy wveéan 2a pad napona na dio Up Genosi oko 06 V), Kad napon Uf; poprimi vrijednost veéu od nUinn Li Ulazna dioda postaje propusno polarizirana i potete ‘mata struja emiters [r. Pri tome dolazi do smanjenia otpora Ay; pa se smanjuje i mapon Ub (svojstvo negativnog olpora) ue porusl struje emitera. Kod inosa emiterske stuje fy (iruja das, engl, valley point Taktrom), napon Us ima rajmanju vrijednost Ly (engl. valley point voltage, jem, Talspannung), Uz porast struje emiters izad imosa { jednospojni tranzistor preliza i. podnicja cgatiynog olpors u podugje zasiéenja, a napon Lp laguno raste (slike 9.26). current, ajem, Napon Up kod kejega je jednospojni tranzistor proveo, naziva se napon vrha Lip ( engl. peat point voltage, njem. Héckerspannung) kojemu pripada struja vrha Ip. Vrijecnosti siruja fp reda su seligine rmikrosmper, Yrijedaost_napona vrha visi 0 vrljednosti napona rapajanje spojenom izmedu baza: 4 nwt Up Naponi napajanja koji se upotrebljavaju imaju iznose 60 30\', a istog reda veligine su i dopusteni naponi emitera, Depustena struja emiter iznosi tipiéno oko 50 mA, 9 Sklopovi s trisioriaa Iuospojuim trandisorom10. OPTOELEKTRONICKI ELEMENTI Opioelektrenitki elementi su elekireniéke kamponente koiih je djelovanje povezano sa svjetlosnim efektom, Razvilen je niz ra7liith clemenaia koji imaju rxznosrsnu prinjenn (fotografski red osujetljavanje, upravljanje u industei, komunikacije, daljinska egjtila w sustavima za promatranje i povicioniranje, uredaji za fotokopiranje) U opisu svojsiavn taxziston spomenut je uljeca) syjetlosti nia elektrigna svojave poluvod Kod tranzisiors otklanja izvedbom kugiita od materijala nepropusnoy Taj 88 jena) ‘aa syjetlosi. Kod opteclekironigtih clemenata upravo se primenjule taj utjecaj pa su tome prilagodens njihoya kucita, Opioalekircnitke elemente mogute je svrstati u tri osnovne skupine fotodletektori (engl, photodetectors, njem. Lichtempftinger), elementi koji syjelosne veligine prewarju w clektrigne, oduosno koji syjetlesou energiju pretvaraju u elekiriénw + syjellosni izvori (engl. lighl sources, njem. Lichisender) koji elekiti enewglju presvaraju u sjevlosnu + fotovezni ili optoverni elementi (engl, source-detecior combinations, pholo-coupled pairs, optical coupler, jem. Optokoppler), kombinacija syjevlosnoga izvora | foludetektora, 10.1. Fotodetektori 10.3, Fotoverni elementi Fotooipornik. Osobine fotoveznih elemenata Fotodioda, Fototranzistor Zadaci za laboratorijske vjezhe Fototirisor \Vjezba 10.1, Folodioda i fotoeranzistor Fotoelement \Viezha 10.2. Svoistva svijetlege diode \Viezba 10.3. Svojstva fotovernog elements 10.2. Svijetteée diode Osobine svijetlecih dioda Uporaba svijettecih dio Zadlaci za laboralorijske vje7be Pitanja i zadaci za ponavijanje i provjeru znanjaua 10.1. FOTODETEKTORI Jedau skupinu fotodelektora Gine fowolpomil, fetodiade, foottanzistri i fotetinstort. Zu nj je karaktersttno da se pod uljecajem svjetlosti mijenjaju njhove elcktriéxe znaéajke (otpor, stra, napen). Drugoj skupini pripadaju fototlanci (suntane éelie ili suncane batesije) koji s elektrignu, [ Fotontpornik A = WS ~ine Slika 10.1. Simboli i primjer izvedbe fotootpornika Foloctpornik (engl. light dependent resistors, skmgeno LDR. photoresistors, photoconductive cell, jem. Fotowiderstand) element je ji elektri¢ni oipor ovisi o oxvijetljenosti ajegove povrine (slika 10.2.) Poke So 810 S08 we | | ve | oo! Slika 10.2. Otpor fotootpornika: 4) neosvijeiljenoza, b) osvijetlienoga eiljenu stanju otpor fotootpomika moze biti fod nekoliko stotina kilooma do nekoliko megaoma. Kad se fotootpomik osvijetl, poveea se broj slebodnih nosiliea neboja pa se smaajuje elektriéai otpor, Qipor osvietljenoge Fotootporika moze bili UF nes ood nekoliko stots oma do nckoliko kilooma, pan 0 $4 hic am Slika 103, Ovisnosti etpora fotootpornika 0 osvijellienosti jellosnu enerziju pretwaraju u Za ierady fOtworpomika primjeniuju. se kadmijey sulfid (CUS), Kadmijey selsnid (CdSe), germanij (Ge), olovni sulfid (PDS), indijey antimonid (InSb) i lovai selenid (PbSe). Za fotootpornike karakie- Fisligna je spektralna osjetfjivost, gj. valna duzina svjetlosti pri koje} folootpornik pokuzuje najvedu cosjetijivest (slika 10.4). ©. spektralnoj osjtljivost visi pocrugje primjene. Ako neki uredaj teba djelovati u vidljiva dijelu svjetlosnoga spektsa, upotrijebit¢e se fotootpornici od kadmijeva sulfa il kadmijevs selenida, ulalubidast | Vilvesvet> | infucrveno sys "al S00 609 700 800 960 1000 Slike 10.4, Karakeeristike spektralne osetljivest smaterijala za fotootpornilce Siyjno-naponska karakieristika fotootporntha je linesrma (slika 10,5.), Jakose sujet strujuomu kroge visi © vrijednostl prikljucenoga napona i esvjetlje- nnosti foldotpomika. Prt yporabi folooipornika mora se imati na umu najyeée dopustene viijednosti rapona na koji se fotootpornik smije prikljuciti i utrosak snage Px —r, Qe Sl) mao Slike 10.5. Strujno-naponska karakteristika fotooipornika Elekironitki sklopoviFotootpornici se upotredljavaju za mjerenje osvijet- Hjenosti, maroeito u fotografiji i kao sklopke u ledajima za brojenje, auiomatsko zatvaranje vrata automaisko esvjeljavanje i w alarmnim uredajima, U lakvim uredajima fotootpornik je ugraden u dielilo napona baze tranzistora za ukljuivanie (slika 10.) (Jr 1 Slike) 10.6. Ukljudivanje tranzistorske sklopke s pomosu fotooiporn Napon izmedu baze i omitera ovisun je © osvijet Jjenost fotooipornile: Re 4, Chm Kad je fotooipornik neosvijetlien, wjegov otpor je velik. Zato je napon Use dovoljno velik da trenzistor debiva suuyje baze Koja ga dri u zaskenjuy pa jeluje kao ukljuvena sklopka, Kad se foloolperike osvijell, njegov clpor se smanji pa se smanjuje i napon Use. Tranzistor ne dobiva potrebnu siryju bave i djeluje kao iskijucena silopka, Ako je sklopkom potrebio ukijudivati trosila veée stage, unjesto trosila Re-u kolektorski stra krug puja se namot releja Koji svojim radnim kontaktom ukljucuie tos (slika 10.7), Oo RE yeu Slike 10.7. Usljudivane tosila vege snage s pomoéu fotootpornikea 5 [ a aro > x Slika 1038, Grid sil fotodiode Fotodiods je poluvediski clement stvukture sligne fspravijackoj dod) (slike 108). Kucis prozorti¢ kroz koji se moze osvijetlti PN-spo) (slike 10.9.). Za izradu folodiods uporrebljavaju se ermanij I selen, a najeesee slic. Slika 10,9, Prinjeri izvedbi fotodiods Poius 50 = (Da ie mz Brwss) Slika 10.10, Siruja fotodiade: 2) neosvijetijene, by) osvijetijene Fotodioda se v strujni krug spaja tako da je zaporno polurizirana (slika 10.10.). Kad je fotodiods neosvi- Jelljena, njome tece velo mala tamna struja (engl ‘dark current, ojem. Dunkelstrom) koju ein reverzn stra (struja manjinskih nosilaca naboja), Ta struja imosi za silicijske fotodiode nekoliko nanoumpera, & za germanijske nekoliko mikroampera, Kad se fotodioda (PN-spoj) osvijetli, reverzna struja se jako poveéa (pod. utjecajem svietiosne energie poraste broj slobodaih nosilaca naboja). Taj paras, strue je kod germanijstih diod oko dvadeset puta, « kod siliejskih 160-500 prita, Porast reverzne struje proporcionalan je osvijetijenosti fotodiode (slike 10.11.) 10, Optoctekironi&ki elementi16. Bells Uety om wa le [le CH a 10.20. Uke anje eleja s pomoéu Toto Darlingtonovu spoje, fototiristor Fototiristor (engl. light activated ailicon contiolled rectifier LASCR, njem. Folothyristor) dieluje kao obitan jednosmjemi triodhi_ tirisior (SCR) 5 tim ca sew stanje vodenja maze dovesti oxyjetlienjem PN-spoja uprevliagke elektrode (slika 10.21), skrageno Slika 1021, Sklop s fototiristorom Posebno je dobro svojstvo fotatiristora, u usparedbi sa svim ostalim fotodetektorima, Sto izlazna straja nije ovisna o jakosti esvjetlienja, Svjetloseu se fototiristor samo dovodt u stanje vodljivosti, a akon loga je anodna struja titistora neovisna 0 osvi ljenosti. Stoza je, uz odgovarajuée hlatenje, moyué rad naponima od nekoliko stotina volta i jakosti situa vetim od smpers. Vedina fototiristorskih spojeva zahlijeva spajanje vanjskog olpora K reda 1OOKM izmedu upravijatke cloktrode i katode, Njime se regulira osjelljivest fototirisiora i sprjegava moguéa samepobuda zbog reverene struj veligine Fotvelement Slik 10.22, Grada i primjer izvedbe fotoclementa Ako se nepolarizirani silieijski PN-spoj osvijetli, ra ajezovirn prikljuéeima javja se napon reda yeligine OA-USY, Pod ujecajem svjetlosne energie nastaje veliki bro} slobodnih nosilaca naboja, pri gem upline prelaze u P-sloj, a elektroni u N-dlo}. Stogn izmed elektroda prikugenih. na P-sioj 1 N-sloj nastaje nizliks potencijala (slik 10.22). Ako seu vanjski Krug tako ivedenoga PN-spoja prikljuti oper troiilo, kroz njyga ée tect sruja isla 10.23.), Napon na tosihy i stu kroz njeza ovise 0 osvifetlenosti, PN-spo} izveden kao fotc- generitor naziva se fotoelement ili sunéana (engl. solar cell, jem. Solarzelle, Fotoelemente) 4000 Slike 10.23, Struja i naponi uw strujnomu kregu ‘napajanom fotoclementom Slika 10.24, Napojanje trosila sanéanom baterijom | ‘DlektroniEAi sklopovtVerivanjem vie fotoslemenaia sexsi 1 paralelno mogu se dobiti izvori za napajanje toSila s vetim faponima i strujama napajanjs (slika 10.24.) koji se nazivaju sundae baterije. Kad su fotoclementi neosvijetljeni, inosilo dobiva stryju iz akumulatera, Kad su fotoslementi osvijet- ljeni, njihov napon napaja trosilo + puni akumulator rapona U- Dioda D sprieéava izbijanje akumulatora preko fotoclemenala za vrijeme dox je sunéana bateriia neosvijetlien, 119 I Osobine syijetledih dioda Svijetlese diode (engl. ight emitting diode, skrageno, LED, jem. Luminiszenzdiods) su poluvodicki syjetlosni izvori. Propusno polarizirana dioda zrati svjetlost (slike 10.26.) tee ley Slika 10.26. Grada i simboli svijelleée diode bia Slika 10.27, Strujno-nepenska karakteristika, svijetlece diode Za radu svijellesin dioda primjenjuju se spojevi galija s arsenom 1 fostorom. Ovisno 0 sastavu, svijetlege diode mogu dati infracrveno, erveno, Zut0 ili zeleno svjetlo (slika 10.28.) 300 60 780850 5001008 Slisa 10.25, Relationa spekirana emista svietletih dod Z iF Shka 10.29. Primjeri izvedbi svijetlecih dioda koja proazi sa se dioda Intenzitet sejetlosti ovisi o jakosti su kero diodu (slike 10.30.) i emjeru iz koj promatra (slika 10.31.) ony 4 thier) aor 9100 Slika 10.30. Ovisnostinienziteta syjetiosi svijetlece diode 0 jakosti struje kroz diodu 10, Optoclekironitki elements120 I Uporaba svijetlesih dioda Osnoyni spo} svijetieée diode pokezan je na slick 10.32, Otponuk & sprjecava porast straje kroz diodu. izmad dopustene vrijednosti, U usporedbi sa Zaruljicama zmatno su boljih svojstava, osobito s obzirom 1a vijek trajanja, moguénost rada smi nnaponima, mali ulroSak snage | otpornost na ulate i vibracije. Nedostatak im je mali dopusteni reverzni nnapon, svega nekaliko votia Slika 10.32, Spoj evijetlege diode Zs uporabu svijetlegih dioda vatno je poznavati sliedeee podatke: = dopusteni reverzni napon Uy (engl. reverse voltage, jem, Sperispannung) koji Znosi nekoliko volia ~ dopusiena siruja pri propusnoj polarizsciji (engl forward DC current, jem. Dureblassstrom).koya iznosi od nekoliko desetaka do stotinu miliampera + dopuSteni utrosak snage Pye (engl. power disipation, nijem. Verlustleistung) reda velicine 100mW = jakost svjetlosti 1 ili fy (engl, axial luminous intensity, njem. Lichistarke) izrazena y kandetama, (ed) uz odredene siruiu. propusne polarizacije ili sujetlocni tok ritivatima, Jmenima (lm) ioraien cednosno pad naponu na diodi pri propusnoj polarizaeiji U, (engl forward voltage, jem, Durchlassspannung) Gije se viijednosti kreGu uw rasponu 1,3-2V ovise 0 siraji kroz diodu i bo)i syjeiosti doe = valna duzina za svjetlost pri najveco} emisiji Ayax (engl. wavelenght, jem, Wellenlange des emittierten Lichtes) = vrijeme ubljudivanja i iskljudivanja (Keege se w raspomu od nekoliko desetaka do nekoliko stotina hanosekuni) Svijetteée dinde npotrebljavajy se kan signaini i ontrolni clementi te i2vari sxjetlosti aw ravligitim turedajima, Slika 10.33. Svijetilika sa syijetlosin diodara 10.3. FOTOVEZNI ELEMENTI Fotoverni elementi (engl, optocoupler, optically-coupled-iselator, njem. opto Cptokoppler) kombinacija su svjetlosrows izvora (svijeteca diola) i forodetektora (naj ektronische Koppelelemente, fotodioda ili fotoiranzistor) u jednome kuéistu, Primjenjuju se kad je u nekom uredaju potrebno galvanski odvojit dva struina kruga. U tu svrhu fotovezni elementi sve vise potiskuju primjenu tansformatora i releia. Dobre osobine fotoveznih elemenata jesu velo veliki otpor izmedu ulaznoga i izlaznoga kruga, trekvencijsico podnugje rada do nekoliko stotina loherca, nema mehanickih koniakata, male dimenrije, otpomost na udare i vibracije, vilo dugi viiek trajanja, moguénost izrivnoga spoja s integriranim digitalnim sklopovima, visoki iaolacijski rapon izmedu ulaznoga i izhznoga dijela. Primjenjyju se 2a nadzor visokonaponskil izvora ‘apajanja, u sklopovima za prijelaz siniegriranih digitalnih na deuge sklopov. 2a madzor brzine vrtaje itd, Dlekironhi sklopovtMultivibratori su skiopovi s dva razi¢ita stanja, Do promjene stanja. multivibratora jelovanjem vanjskog signala i bez djelovanja vanjskug signal vase stabilno stan. Stanje koj razivase kvazistabiino stanje, Na temelju mogucih kombinadi jelovanjem venjskog = bistabilni, kojemu su oba stania stabilma 12. MULTIVIBRATORI U DIGITALNOJ ELEKTRONICI se mijer monostabiini koji ima jedno stabilno i jedno kvazistabilno stanje ~asiabilni, koji ima obs stanja kvazistabilna. ‘Svaki od tih mulivibratora move se izvesti s pomoéu tranvistora, 2 u digitalngj elektsonici s pomoéu loxi sklopova, Medutim, u_praksi digitalne ekkironike najvige se upotrebljavaju integrirane izvedbe pa ée ajima biti poklonjena mijveéa pozornost. Osim toga postoje integrirani skiopovi Koji se mogu upotrebliavati i kao monostabilni ikao astabilni multivibrator. t2v, vremenski sklopovi od kajih se obrsduje jedan primier. 12.1. Bistal ‘Tranistorska jeveidba bistabile Promjens stanja bistabila lavedbe bistabila s pormodu logiéhih sklopovs Integritane iavadbe bistabila hmittow okidni sklop Logigki sklopovi sa Schmittovim okidnim sklopom 12,2, Monostabilni maltivibratori jor ievedba menostarike irane izvedbe monostabila 12,8. Astabilnl mulivibratort Tranzistarska iavedba astabila levedbe astabila s pomod logickih sklopova 12.4. Veemenski slop Iyvedb i svojsiva vremenskoga sklopst $55 Twvedba sklopa 555 Ixveilbs astabils pomedu vremenskoya sklopa onostabila s pomocu vremenskogit Zadaci za lahoratorijske vjezhe Vjetba 12.1, Trunzistorski monostabil Vjetba 12.2, Invegrirane izvedbe monostabila Vjetba 12.3. Trancistorshi astabil Vjetba 12.4. Veernenski sklop 5 Pitanja i zadadl za ponavljanje i provjeru anja oe dogi ma dvs nana Stanje koje je moguse promijenti sumo bez. djelovanja vanjskog signal stanja rafikuju se tr vste multivibratore:us 12.1. BISTABILNI MULTIVIBRATORI Za digitaine sklopoye obradene u prethodaiza poglavijins karaktcristiCno je da stanje izlaca ovisi o trenvtnom ‘Sanju na ulazima, Novo stanje na fziezu ne ovisl e prethodnom stanju izlaza, Takvi sclopovi nema svejstvo, panigenja i nazivaju se kombinaeljski sklopovi (engl. combinational circuits). Medutim, za gradnju digitalnit uredaja neophodni su i sklopovi Koji mogu zadrZati stanje na iclezat i nakon promjene stanja na ultzu, Takvi sklopovi nazivaju se sekvensijski ili stijedni sKlopovi (engl, sequential circuits). “Temeljni sklop sa svojsivom paméenja u digitalng) elektronici jest bistabilnt rautivibratr, Kraée bistbil (cosh bistable multvibrator, flip-up, njem.bistabile Kippstue). Vee je priie spomeneio da bistabil int dv stabilna stan (otuia {raz sklopa) koja Se ozmaéavaju binarnim simbolima Oi 1. Prema tome, ovisno 0 Sanju kojemt se nal, bistebil pari Oi 1 marine) fusors cohen sone scm Tit jew Tranvistorska izvedba bistabila Zapiranjy, a ranstor 1r2 w zasicenju, odnest a ialazu QI je napon koji odgovara stanju 1, a na inlazu Q2je napon koji odgovara stanju 0. | = stanja bistabita Kako bi se bistabilima mogka raijenjati stania, potrebno je na osnovni spo} dodat!ulaze preko Kojth e djelovat prikladna pobuca, Pokus ka 12.1 Shema bistabila Pri ukljugenju sklopa oa napon napajanja, zbog fodstupanja vrijedrosti Komponenata od nazivnit, jedan tranzistor ode w zasieenje a drug w zapiranje. ‘Ako je tranzistor 171 u zasiéenju, taca je ranzistor 712 u zapiranju. Na kolektons tranzistora Tr! mali jenapon zasisenja: Veer = Ucrsas Putem otpomog djelila Ry/R: taj se napon prenosi mi buzu tranzistors Tr2. Kako je to velo mali napon, Dlizw OV, tranzistor 72 je w zapiranj pa je ma njegovu Kolektoru napon napajanja unenjen za pad rapona na ofporu Res koji stvara suja djella Ry/R: i preostala staua kolektora fy SIV RIV Us Ueto (= RTIHD, RA RIRIERIMO Re = dovoljno je velik da podrZava struju Tri=T2-107, DI-D2-INALA8) mnzistora Trl. Dakle, na ila Ol je napon koji odgovara sanju 0. a na ila Q2 je napon koji odgovara stanju L Slika 12.2. Bistabil sa statidkim ul ima za akidunje Teron topo }Ulwi preko kejib se pronjena stanja bistabila (okidanje, engl. trigger, njem. Steuerung) postize djelovanjer istosmjemoga poivnog napona (stika 12.2), nezivaju se statiGki ii izravn’ ula t obiéno se oznagavaju sa $i R(od engl. set ireses!, Do promjene stanja dolasi kad pozitival nepon djeluje mula spojen na bazutranzstora koji ne vodi (npr, FR). Time taj tranzistor prelazi uw zasiéenje pa se nicaoy kolektorski napon smanjina Uys Sto preko otpomoga dijlily 3/242 djeaje na bau susjednoga tranzistora Tr! 1 dovodi wa u piranje. Niczov izluni napon poraste priblizme ra iznos Uo So odiava tranzistor Tr2, koji je proveo, u zasicenju i nakon presianka djeloyanja pobudes ulaza Do nove promjene slanja moze doéi samo ako se positivni napan davede na ulaz S Time tranzistor 17 dolazi wzasigenje, a trnvisior 172 u zapiranie. Istodobno. dovedenje povitivnoga mpona_ na obs. ulzza nije dopsieno. Bistabil s wlazima Ri Snaziva se SR-bistabil, Uli preko kojih se promjens stanja bistabila pestize dovodenjem pozitivnih impulsa navivaju se dinamithi tle i obiéno se oznatavaju 8 Ji K (slike 12.3), Impuls djeluje samo prsko onog ulaza koji je spojen nna baat tranzistora koji je soul Sika 12.3. Bistabil s dinamiekiny wlazina za okidanje ‘Ako je tranzistor TH w zasi¢enja, pozitivnl Ge impuls jelovati samo ako se dovede na ulaz J. Impuls ¢e preko diode 23 i vodjivogn wancistora TH aabiti Kondenzator C/. Pri prestanku djelovanja impulsa koncenzator Ci izbija se preko otpornika RO i vodljivogs tranzisiora Tr1, Na otpomiku RS nastaje negativan impuls (djelovanje CR-mreze) Koi preko diode Di dovodi tranzistor Tet uw zapiranje. To uuarokue povetanje napona ce, sto preko djelila RIR2 dovodi tanzistor TZ w zasicenye, Bistabili s ulazima Ji K nuziva se JK-bistabil, Kod JK-bistabila depuSteno je istodokno dovodenje impulse na obs. ulaza. Svaki impuls, bez obvzira na to koji je tanzistor wu zasigenju, promijeni stanje bistabila(slika 12.4). 4g ‘Ako se usporedi frekveneija ma ulaz i ilaz bistabilt, vigi se da u over Slucaju IK-Distabil dijti ‘rekvenciju ulaznti impusas 2, Th 2-BCIOT, DIHEE-DI-DF-INAL, oe c— BANE 2 | si, AB=2VAD) pt Slika (2.4. Istodobno éjelovanje impulsa na oba ulaza IK-bistabila Tixccretianies pomoéu logiskih sklopova Bistabili se magu izvesti s pomocu logickih sklopova. Primjer izvedbe SR-bistabila pokazan je na sliet 12.5, lalazi se omatavaju s Qi Z. Pokus Slika 12.5. SR-bistabil izveden s pomosu sklopova NIL 12, Maliivibratori u digitalng} elekironici150 Djelovanje ula prikazuje se tablicama stanja (ablica 12.5,). Stanje | odgovara visokoj naponskoj tazini (4.9V), @ slanje 0 niskoj nsponskoj ravini (0,smY). Prethodno stanje na izlaas Q oznacavat Se se oziukorn Qh a nove stanje omakom Q. Treba hapomenuti dase w strudno} liternturi i (vomickim podacima — proizvodats integrizanih — digitelnih sklopovy vilo Cesto rabe i eznake Q, za staro stanje i (Qpy 2a now stanje bistable. Tables 12.1. Tablica anja SR-bistabia Sarr o 9 Of ii 0 1 oom 0 et 1 * pedapastea E ‘ntegricane izvedbe bistabila U digitatnyj elektronici upotebljavaju se integsirane izvedbe bistabila. U skupinama TTL i CMOS postoji silo velik ‘zbor matictih tipova bistable. Ulazi $i K su asinkroni ulazi, Dovodenjem stanja 0 na te wlaze bistabil se moze postaviti u odgovarajuse stanje bey obzira na djelovanje unravljatkih impulse Zalo se tiuhzi nazivaju asinkronim ulazima, Prior 12. Za spo) sa sike 42.7, napoli tablieu san. ‘Tapa ‘i Q Slika 12.7, Spoj JK-bistabilainvertora pesabinostaryenalelzire Spoj Jt bistailaproma etch 127. na ialaau dja stale jeuirake sanju na uaz uveerre nalaska uoraljeckog impulsa. Takav bstabilnaziva se D-bistabi 7 IDouBre *hasilne snena wine Slika 12, 6, Primjer inlegrirane izvedbe JK-bisiabila (simbol i tablica stanjs) Primjer interirane izvedbe JK-bistabila pokazan je na slici 12.6. Osim wlaza za podatke J i K bistabil ima posebsn upravljatki ulez omagen s Cl (proizvodaci intepriranih sklopova ozmaéavaju ga s CPili CLK, of engl. clock pulse). To ulaz sluzi 2a sinkroniziranje rade viSe zajedno spoienih bistabila (vidi regisiri i brojila). Signal s whiza za podatke Ji K djelije kod ‘ovoga bistabila ma zadaji(padsiuei) brid upravliatkog Jmpulsa dovedenoga na ule C1 (u tablici ozmaéeno Pri tome uli SiR (proizvodasi aéavaju s PR i anakom integriranih sklopova Zesto ih 0, CLR) moraju biti stanju ‘pasta ange na ATE ¢ izvedbe D-bistabila Slika 12.8, Primjer integeira (imbol i wbica stanja) Primer integrirane tzvedbe D-bistabila pokazan je na slici 12.8, Taj bistabil ima jedan ulaz za podsike Di uh ze upravijacki impuis Ci. Signal s ulaza podatke 1) djeluje kod toga Distabila na preanji (rastadi) brid upravijackeg impuisa dovedenoza. na tuaz C1 (u tablick oznaGenp znakom 1). Pri tome whizi Si Rmoraju bis uw stanju | Tlekironitkd sklopoviPrimer 12.2 Za spa D-bistabita prema slic! 12... pabuden nizon Inpulsa na uiezu CP, nacrite dijagram ulaznog iizla- znoga napona, r® Fe cepa Slike 12. 9, Spoj D-bistabike OP na | MAIL, | | Les | | pe (0.50mi BV) i ‘Schimittov okidni sklop Pokus iv) Sika 12.10. Schmittay okidni sklop Poseana vesia bistabila je emiterski vezani bistahil pozmatiji pod navivom Schmittoy okidni sklop (engl. emitter-coupled binsry, Schmitt Trigger, njem, Schmirt-Trigger), Kod te vrste bistabila izlax luanzistors T-I povezan jes ulazom traistora Tr2 putem otpormoga djelila RJ/R2 kao kod obiinoge bistabita, dok je druga veze ostvarena 8 pemoéu zajednitkog otpora uemiterskome kruge Re SKlop ima dva stabiins stanja, U_ jednomu stanju tranzistor 771 u zapiranju a tranzistor Tr2 u zasiéen) u-drugom je obramo, Na stanje sklopa izzavno uljece gina ulaznoga napona Kod alaenoga mapona OV tranzistor Tr je u zapiranju Tranzistor 112 dobiva potrebnu struju baie preko otpora Rey i Ripa je u zasicenju. Yzkemi napon je zbroj padova rapona na otpora Re inapona Ur ie °C Rea Ug Cera TeRe= Takvo staxje ostat 6e ave dok ulazni napon ne poprimi dlovoljno veliku pozitivau vejedest Uy (sapon gerne okidne sizine, njem, Einishaltschwvells) pri Koj} trazistor Tr postaje vodliv. To je vrijednost paca napona na oiporu A, Koji stvara struja fh, uvedan za nnapon Uy kod kojea tanzistor prola w msicunje (ca silleijle tancistore oko 0,6-0,7V): to Sto je tranzistor Tr postao vedliv, smanjio se rnapon ra njegovu Kolekiont pa trarzisor TZ ne dobiva poirebma siruju baze te prelazt u zapiranje, Lzkezni napon sklopa postaje priohizno napon napajanja Uc. Na otpont sada je pad napona > “Takvo stanje ostat Ge i kad se ulszni napon smanji spd razine U; jer je Lule manje od Fak, Do promjene stanje dogi de tek kad se ulazai napon smanj. ispod razine U (napon donje okidne razine, njem, Ausschalt- schwelle) pri Kojoj tranzisior Zr! prestaje vodit, To je viijednost pada napona na ofporu: Rt: koji stsara siruia ey uveéan za pad napona Ure: kod kojez jo8 tranzistor vou (oko 0,6-0,79) Rezlika napona U; i Us naziva se histerezom (engl hysteresis, njem. Schalthysterese) Schrnittoy okidni sklop upetrebljava se kao sklopka neosjetiva aa smetnje, diskriminator razine napoua (pokszaje kad je promatrani aapon ienad ili ispod ‘odredene sazine) i za oblikovanje deugih valnih oblika u pravokutne impulse (slika (2.10) Prinjor 12.3. 1 leraéunat napon histereze Schmitovona okidnoca sklooa ako je zadano: Uss=3V, Rey=10KD, Res=1h02' Re =1500. = UUs 90,19/(140,19) -90,18/¢10"0,18) = 10a 12, Multivibratort a digitalnaj elekivonich152 sklopovi sa Schmnittevim 2 * Ut fi |b Slika 12.11, Simboli invertora sa Schmitiovims ‘okidnom skloporna: a) IEC, b) ANSI Medu integrirasim logitkim sklopovima postoje sklopovi koji v ulaznom dijelu imaju Schmittey okidni sklop. Ti sklopovi imaju manju esjeljivost aa sinetnje i dobar odziv ma spore promjene ulznoga signala, Primjer takva sklopa je sklop 7414 (invertor) ij simboli su prikazani ne slici 12-11. Razlikuju se od osialh Jogiekih sklopova po tome sto imaju dvije ravine ulaznih napone kod kojib dolazi do promjena {ogichin stanja ma izlazimna, Logithi sklopovi si Selmittovim ekidnim sklopom upouedljavgju se Zt pretvorbu izoblitenih i spore: promjendjivih signala u prayokume te 2a generisanje Impulsa (vidi poulavlje 12.3. Astabilad unlcvdbraton) 12.2. MONOSTABILNI MULTIVIBRATORI | Monostabilni multivibrator, krage monostabil (engl. monostable multivibrator, one-shot, njer, monestabile Kippschaltung) ima jedao stebiino i jedno kvazistabilno stanje, Za promjent sabilnogs stanja potrebns je vanjska pobuda preko prikludnog ulaza za okidanje, dok se iz kvazisabilnogs stanja sklop sam vraca Stsbilno stanje. Monostabilni- multivibrator primjenjuje se najéesée za kaSnjenje impulsa i dijelienie frekvenei. i ‘Tranzistorska izvedba monostabita (0.2mvd, A-B=SVid) Slika 12.12. Djelovanje monostubita Pri ukljuéenju na napon mapajania monosiabil je a stahilromu slanju Tranzistor Tr dubiva_preko ‘otpora Ry siruj haze koja wa dru zasidenju, Nepon na izluat QJ je Uno & tranzistocom Tr! tebe kolektorska struja msigenja, Otpor Ry mora biti ako debran da je zadovoljen uyjet zasi¢erja za trancistor THA: tascam ne 80% Je Jon (Uoc- Unter! Ry Mali napon s kolektora tranzistora Tr/_preko djetila otpare RUIK2 dr tranzistor Trew zapiranu. Napen na izizu Q2 pribl:ino je jedak naponw napajanja Uce, a kondenzator Cy nabijen je ma napon Uec Ce Pozitivan impuls napona u, na ulazu za okidanie preko oipora 3 i vodljivogs wranzistora Tr! br20 nabija kondenzator Ch Pri prestanku éjelovania impulsa kondenzator se pone izbijat, Negativan napon na oiporn.R3 preko diode D! zakodi tranzistor Tri pa napon na njegovu Kolektors poraste na vriiednost priblizmu naponn napajania Uke. Taj napen prcko djelin RI/R2 tjera w baru tranzistora Tr? sir koja ga dovodi u rasidenje, Na izlaza Q2 je napon Un tranzistorom teBe Kolektorska str doug. TO je vazistabilno stan, Kondenzator Cy sada se preko orpora Ry i vodljivega lwancistora 712 ibija i zatim nabija. Struja koja teée kroz olpor Ry sivara negativni prednupoa baze tranzistora Trl koji se mijenja od nogativnog imosa prema naponu Upc i dr4i trancistor Te w zapiranju i rnakon prestanka pobudnog impulsa, lektroniéle sMlopostSlika 12.13. Dijagrami napone ey ites Kad napon tes dostigne ienos Uy kod kojeg tanzislor poFinje vouliti (a silicijske tranaintore to je oko 03), mijenja se stanje sklopa, Tranzistor Tri proveds fnapon tee malo se sinani s iznoss Cie na Tunos Uprn. Sto preko Ujella RI/RZ dovede transistor 112 w capiranje, odgosao povrat sklopa u prvebitno, wabilno siaje. Prema tome tajanje kvazistabitnoga stanja ovisl @ yremensko} Konstanti KyCy i mode se izratunati prema izrazu: Dakle, odabirom viijednosti za Ry i Cs moze se postiéi geljeno tmijanje kvazistabilnoga —stanja Mecitim, odabir vrijednosti za omor Ky ogranicen je uvjetom zasiéeaja za tranzistor TT, Prinjer 12.4 lunéunal trajanje kvazistatilnage stanja manastebils $3 slike 12.12, ako su vrjecnosti Cye10nF | Ri=33k0. Tor 0693:93-1010:10" = 228.68 6 Monost raed ‘onda kad je potrebno odgouiti ili produziti njegovo dielovanja, ‘Ini multivibrater se u digisalno} elektroaiei ‘upotrebaljava 2a kainjenje impulsa, odnesno Monostabilni uéinak moguée je postiéi s pomoéu spojeva logidkih sklopova i RC-mreza. Modutim, proizvodasi digilalnih sklopova proizvode nekalik tipova integriranih izvedbi. Za njih je svojstvene da jm se izvana dodaju oipornik i koadenzator &ja wemenska honstanta uljete na trajanje kvazislabilnog stanja (slika 12.14.0), 153 a eR fee Pe a |_¢ b) ‘) a efoon nn ear ef ara wtfoon AAnoas eb ad Slika 12.14, Integrirani monostabil Svi integrirani monostabili_ imaju barem dva ulaza za fokidanje, Koji se medusobno razlikuju prema bridu kojim impuls uzrokwje promjenu stanja na iglazu (slika 12.14b i 12.14), Integtirant monostabil ‘mogu se prema djelovanju okidnih impulss podijelit tu dvile skupine: monoslabili bez svojstva ponovnog okidanja (engl. nonretriggerable) {st svojsivom ponovnog okidanja (engl. religgerable, jem. retriggerbare) Kod monostabila bez svojsiva ponoynog okidanja impulsi koji se dovode na ulaz za okidanje za vrijeme trojanja_ kvazistabilnog stanja, ne djeluju na mono- stabil. Djelovanje okidnog impulsa moguée je tek po prestanky kvazistabilnog stanja (slika 12.15.) Kod monostabila sa svojsivom ponovaog okidanja impulsi koji se dovode na ulaz za ckidanie za vrijeme trajanja kvazistabilnog stanja, djeluju ma monostabil ako da mu nepresiano produc kvazistabilno stanje (lika 12.15.b). a) » anon nn Stika 12.15. Djelovanje monostabila: a) ber svojstva ‘ponavnog atidanja, b) sa svajsivam ponovnes, lida Integrinini sklop 74121 primjer je_imtegriranoga monostabila ber svojstva ponosnog okidanja Ima tri uukizs za okidanje (eho 12.16,). Preko ulaza A (bilo ‘kojeg ili cba) morostabil se okida padajudim bridom, ¥j. prijelazom iz stanja 1 a stanje 0, uz uvjet da je islodoimo no ulazs 2 stanje 1. Okidanje na ulacu” B Zhiva se na rustuci brid, j. prjelazem iz stanja Ou stanje I. Pri tome mora barem jedan od ulaza A biti w stanju 0 lag} elektconiciia Trajanje impulsa na izlezu, 4. rajenje kvazistabilnog, stanja, moze se priblif Za Ry mote se izabrati vrijednostizmedu 2 1400, 2 ‘za Cy do 1000}, Sto cae 9 izraeunall iz ia ‘vjednost tryna kevacistabilnog stanjaizmedu40ns i 28, a Gk Af dee * ao oe Fe Te ON [ ad |-o =f m2 Ae lie 8] Lo rae is A 8, Slika 12.16, Simboli monostabits 74121 Pokus — = (02msit, AB2VIe) Slika 2.17, Djetovnje monostabila 74121 Inlegrirani sklop 74123 (sliku 12.18.) sadré u jednom Kuciita dva_ ietovjeina monostabila sa svojstvom ponovnog okidynja. Osim vlaza Ai B za okidanje pedajucin, odrosno rastugim beidom, ovaj monostat- Hlekironiki sMopovi bil ima poseban uli. oznagen oznakom CLI. Dok je na ulaza CLR stanje 0, nije moguée okidanje menostabila, Ako je ulaz CLK u sanju |, moguce je okidanje monostabila preko ulaze Ai B, Lo ho Pe Q ax Slika 12,18. Simboli monostabila: 74123 rajanje kvazistabilnog stonja odreduju elementi koji se dodaju izvana, Ry ne smije biti manji od 5 nit vedt 00 S0K02. Za Ce nema ogranigenja, Trajanje kyazi- stabilneg stanja moguce je priblizno iaras gdje je k konstanta ovisna o skupini integriranity sklopava Kojoj pripada sklop. Pokus Aer war a0 adh t qoamsid, A=B=2Vid) Slika 2.19, Djelovnje monostabila 74123| Je napon zasigenja teancistora tces-Lcemie et 12.3. ASTABILNI MULTIVIBRATORI Astabilni multivibrater, kr astabil (eng), ustable multivibrawor, nj 1. astabile Kippstufe) jest mubivibrator koji ims oba stanja kvazisiabilma, To znaci da se stanja sklopa neprekidno izmjenjuju bez vanjske pobude. Aslabilot mulivibrator primjenjuje se kao generator pravokutnih impulsa, E ‘ranzistorska izvedba astabi Pokus aa foie ne rescw. yw, RROD, fy Rg KO, C2. RANE es E = “ACA, (osm, A-B=3Via) Slika 12.20, Shera i djelovanje astabila Pri ukljucenju na napon nspajanja zbog i najmanjc, ali neizbjezne nesimetritnosti sklopa jedan od tranzistora, npr. 112, bit ée vise vodliv u odnosu na Gnugi. ti. Tr. Posljediea toga je da tunzistor Tr2 dolazi u zasigenje, 2 Trl u zapiranje. To je kvaci- stabilno sianje Gije trajanje je oznageno » 7, (like 12.20), Za stijeme trajanja kvavistabilnoga stanja 7), napon tuys prbligno je jednak naponu napajanjas Yeey= Ue Preks otporn Ry i baze vodljivoga trenzistors Tr2 kondenzator C; nabio se na napon Ui Uesae Napon Uce preko otpora Ryo tera u baru tranzistora Tr2 struju koja ga driv stanja zasigenjs. Napon tee islorom uw izlanom krugu tebe struja zasicenja Hom koa Otpor Myx more biti tako odabran da je vadovoljea uyjel aasigenja za uancistoe TH. Tron Reza Bg HF Fe Maza Ue Urteras Ros U tronutku ukljudenja nabijen kondenzator G; sada se peeko otpors Ry, i vouljivoga tranzistora Tr? ibija Struja koja tete kroz olpor Ay stvara prednapon baze tranzisiora Tr! Koji se mijenja od negativnor iznosa prema naponu Uec(stika 12.21) Kad dostigne i tranziscor podinje vedi (ea sili wos Ly kod kojeg eke traneisiore to je ‘oko OSV}, mijenja se stanje sklopa. Tranzistor Tri provede, i napen ujry naglo se smanji siznoss Use na ines Ucta | TOTAL toe th (0Sawi, A=BSVA) Slika 12.21. Naponi teri toes astabila ‘To smanjenje nupona prenosi se preko konderzatora C. na beeu tranzisiom Tr2 i on prestaje voditi pa napon ce postaje priblizno jednal aaponu napajanja Uce, Sto zai da je astabil presao u kvazistabilne stanje Ty ‘05m, A-D-SV) ‘Slika 12.22. Naponi astabila Uee> ithe Preko olpora Res i baze vodljivogs tranzistora Trt Kondenzator C, bruo se nabio na izn0s Ube-Lira Napon Uce preko etpora Ky fiera u buzu siryju koa ga dru zasigenju pa je kolekiorska strujs tanzistora Trl struia zasiéenja: Jey = Laur. Otoor Ryy mora biti leko odabran de je zadovoljen uvjet zasiéenja za lramzistor Trt dy je Inia Uzen! Ra156 Sala se kondenzator C: izbija preko otpors. Roo i time podrzava kvazistabitno stanje 7: sve dok mapon. diya ne dostigne iznos Ur. ‘Tada ponove provede tranzistor 772, Time tzazvana promiena napons Yes prenosi se nt baat tranzistora TH koji preluci u ‘apiranje pa se uspostavlja kva7istabilno stanje i I izlozenog objainjenja rada astabila otigledno je da itagjanje kvazistabilnoga stanja Ty ovisi o brzini pronjene napona ups, & 7; © br2ini peomjene napona, tie. Ti neponi se zbog izbijanja i nabijanjo Kondenzatora Cj, ocnosne Cs, mijeajaju eksponcr cijalno ovisno 0 veligini vremenskib konstant Cie odnosno T=RooCs. Stoga Se tajanja kvazistabilninstanja mogu izraGunati prema izrasie: T= Ray Gin? =0.693 Ry Ch T= Rua C2ln2 = 0.693 Ras G- 1z toga slijedi frekveneija izlazroga napona astabil Prema tome, cdabirom vijednosti at Ky i Ce moze se postici Zeljeno tajanje Kvazistabilaih stan, ‘idnosno frekvencije izlwznoga napona, Meduim, odabir vrijednosti za olpore Kj, ograniven je uyjeiom za zasiéenje trandistore. Prinjor 125 Tcraduna rebvonej ialaznoga napona sstabia ako swijoancet U digitelnoj elektroniei astabil. se upotrebljava. 2a etiranje impulsa ritma, Moga se primijeniti ogicki sklopovi, monostabili, integrirane izvedbe i zx. vremenski sklopovi Pokus sa slike 12.23. pokasuje jednostavan nagin generiranje pravokutnih inpulsa s pomocu togickiby sklopova koji na wiazu imaju Schmittoy okidni sklop, Dok je izlazni rapon prvog invertora ICI u stanju 1, kondenzator C nabija se preko olpernika K. Kad mipon ni kondenzatoru dostigne iznos gomjes ‘okidnog praga Schmitiova okidnoga sklopa, doa do trae promjene stenja na ila prvos,invetora. Sal 56 ondenzator C i2bij preko otpomika K fizkuze prveg invertora sve dok napon na njeme ne padne isped donjeg okidnoga praga Schmittova okidnoga sklopt. To uarokuie vraéanje pevog invertors Ww prvobituo stanje Pokus ha tei (tains, ArIVias, 6-20) | ane Slika 12.23, Astabil izveden s pemoéu invertora sa Schmittovim okidnim sklopam Frekvencija izlaznoga napona ovisi 0 vrijednostima elemenata Ci R. Ako se kao invertori uporabe sklopovi 7414 standardne podskupine TTL, mogeée je za pribligno izeatunavanje frekvencije korisiiti se ue eos Drugi invertor 1C2 dodaje se da se ivlaz astabits dijeliod RC-uareze, Prior 126 Ieeatunal fekvensi izlazroga napena generatoa impul- fa (ska 12.23) ako su zadane voednost element R=0,53401G=0,09)F F-03804 99-10% = 7346HHe12.4. VREMENSKI SKLOP 157. Veemenski sklop (engl, timer, njem. Zeitgcher) integrimn’ je sklop riznovrsaih moguérosti primjene. Vrlo je esa pr lastabilni mubivibrator). Mnogi proizvodati aazivorn $55 (bipolarna izvedba), edneso I Tavedba i syojstva vremenskoga sklopa 595 Wee a —bis nik 5 con sjena vrewenskoga sklopa ea kainjenje impulsa (menostabilni multivibrator) i za generiranje impulsa griranih sklopov proizvole viemenski sklop poznal pod 55 (unipolama izvedba). prelazi a podrudje niske azine (stonje 0), Kondenvza- tor C iabija se preko vodljivoga tanzistora. Sklop je ponovo u pogetaom, stabiloom stanju u Kojenmu ostaje do ponavnog okidanjs Pokus me | kes Slika 12.24 Logi¢ka shema vremenskoga sklopa 555 Vremenski shop 555. sude#i otperno dielilo, dva Komparatora, bistabil, izlazni stupanj i wanzistor za ichijanje kondenzaiora (slika 12.24). Dodavanjem elemenaia izvana moguée je dobiti razliite sklopove. Napon napsjanja moze bili izmedu 5 i 13 volta, Amplituda izéamoga napona priblizno je jednaka naponu napajanja Izvedha monosiabila s pomoéu vremens! sklopa 555 Spajanjem kordenzatora C i otpomika Bs vyremenskim sklopom prema stici 12.25. dobije xe monostabil U-stabilnom stanju kondenzator C je prazan | ila napon je niske sazine (stanje 0). Dovedenjem okidnog impulst na wlaz za okidanje (izvod TAD aktivira se bistabil preko komparatora K2, Tranzistor prelazi u zapiranje, a izlazni napen prelazi u podrusje visoke azine (stanje 1). Kondenzator C nabija se preko oipomika R Yo je kvazistabilno stanje (stika 12.25.) Kad napon na kondenzatoru C dostigne vrijednost dvije trecine mapons Lee, Komparator KI vraéa bistabil preko ulaza Au podetno stanje, Izlseni napon (O2eaid, AB-2ViG) Slika 12.25. Djelovanje sklopa 555 u spoju monostabila ‘Trajanje kvavistabilnoga stanja, Gj impulsa na izluza monostabila, odreduju vrijednosti elemenaia i C: Vrijednosti kapacitivmosti kondenzatora C mogu $2 kretati od 1000pF do 00HF, « otpera Rod 150 do, 10Ma. Preko izvola RES moguée je prekinuti eajanje Kvazistabilnoga stinja uw bilo kojermu trenutk dovodenjem nspona niske razine. ivibratori u digitalng] elekironichPrimjor 127 Turdeunali rane hyaustabinoga stanja menosiabila lavedenoga s punosu slope 535 ako eu zadne wie jpohoats area} C="5n 87-40-1510" 775.54 « O7755m5 our Slik 12.27. Djelovanje sklopa $55 w spoju astabilo Dodavanjem dvaju ompomnita i kondenzatons vremen- skomnu sklopu prema slict 12.27. dabiva se astabil. Kad je tranzistor nevodljiv (9-0), nabija se kenden~ zzator € preko clpornika KU 1 RZ, Na izlazu astabila je napon koji odgovara stanju 1. To je kyazistabilne stanje Tp Kad nopon na kondenzatory dostigne izmos od dvije treéine nupona Lic, Komparator Ki mijengs sanje + postaviia bistabil w stinje 0) (Q'=).Tranzistor proved> i Kondenzator se zbifa preko oipormiks R2. U fom je ravdoblju na delay astabila napon Koj dgovara slania 0. To je kvazistabilno stanje Tra. Kad se kondenzator izbije do iznoss jedne trecine aapona ce, komparator KZ mijenja stanje i postavija bistabil ustinje I. Tranzster prestave voditi 1 korden-zator C ponavo se mabija preko oba ofpors. Slika 12.28. Skop $35 uspojuasiabila Trajanja kvazisiabilnih stanja ovise 0 veijednostima clemenata Ri, £21 C [We SO09FRARI TC Trr= 0,093-R-C pase frekveneija iulazmoge napona moze izradu i fale Co Ten) edrosti Kapacitivnosti Kondenzatora mogs biti meds 1OOVpF i WOOAR, 2 zbto} otpora RI i RZ iamedu 101 10M. Prinjer 12.8 {ratunal irekvenciuelaznoga nanona astabila vedere § pomocu skopa 855 ako su vijecrosliclorienate | FRis22K0, Re FOKD | Ont 7. Ton = 0698: (22-10 40403) 47-4 Top 0,693-10-10"4710°=9297)8 1nt074,0-10% 95207407) -712H2 Hlektronitki sklopowt