KOLOVOZNE

KONSTRUKCIJE

Uvod
Pojamsavremenekolovozne
konstrukcijepodrazumijeva
vieslojnukonstrukciju koja se
postavlja na posteljicu i sastoji se od
nosivog sloja i zastora.
Da bismo razumjeli samu kolovoznu
konstrukciju obratit emo panju i na
geometrijske elemente puta.

Geometrijski elementi puta

(Smjernice knjiga 1.1.3)

Normalni popreni profil (NPP) predstavlja

osnovnu definiciju sadraja, strukture i
dimenzija puta (trup puta).
Trup puta moe biti postavljen:
- U visini postojeeg terena;
- U usjeku, na nasipu ili kombinaciji oba
(mjeani tip);
- Na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima;
- U tunelima itd.

Elementi poprenog profila

(Smjernice knjiga 1.1.3)

Elementi poprenog
profila ukljuuju sve
dijelove trase.

Primjer PP u nasipu

Popreni profil
Popreni profil je prva polazna projekcija
u projektovanju puta. Kod projektovanja
PP uzima sljedei oblik, razliit po
sadraju i namjeni:
Geometrijski PP;
Tipski PP;
Normalni PP;
Karakteristini PP i
Detaljni PP.

Geometrijski PP

Tipski PP

Normalni PP

Karakteristian PP

Detaljan PP

Priprema terena za kolovoznu

konstrukciju
Planum temeljnog tla
je pripremljeni postojei teren trase.
Faze pripreme planuma temeljnog tla:
-skidanje humusnog dijela tla
- priprema (sa ugraivanjem materijala ili
koritenjem postojeeg) do stanja kako
propisuju uvjeti kvaliteta. Postizanje
odreenog kvaliteta planuma temeljnog
zahtijavno je i svim ostalim elementima
kolovozne konstrukcije.

Priprema terena (podloge) za

kolovoznu konstrukciju
Nasipi, klinovi, zasipi i posteljica
Za dalju pripremu terena potrebno je izraditi sloj ili slojeve
kojima e se postii odreena svojstva nosivosti podloge i
teren dovesti do nivoa koji e omoguiti uklapanje
kolovozne konstrukcije u trasu ceste.
Da bi se to postiglo pristupa se izradi nasipa, klinova ili
zasipa samog terena (planuma temeljnog tla).
Za nasipe, zasipe, klinove i posteljicu u skladu sa
projektnom dokumentacijom mogue je upotrijebiti
odgovarajui koherentni i nekoherentni zemljani materijal,
meku i tvrdu stijenu, elektrofiltrisani pepeo iz
termoelektrana i toplana i odgovarajue sekundarne
sirovine (troska i reciklirani graevinski materijali).

 Materijali za nasipe, zasipe, klinove, posteljicu

i glineni naboj trebaju zadovoljavati slijedee
uslove:
- vlanost materijala treba da bude tolika, da se
kod zbijanja moe postii propisana gustoa,
- u materijalu sadraj humusne i/ili organske
primjese ne smije kod ispitivanja prema EN
1744-1 obojiti otopine natrijeve luine tamnije
od referentne boje.
Posteljica
Posteljica predstavlja zavrni sloj nasipa
na koju se oslanja kolovozna
konstrukcija.

 Koherentni zemljani materijal

Upotrebljivost koherentnog zemljanog materijala treba utvrditi sa
prethodnim ispitivanjima karakteristinih uzoraka iz ukopa i/ili
pozajmita.
Neophodno je provjeriti slijedea svojstva:
- vlanost,
- optimalnu vlanost i najviu gustou po standardnom Proctorovom
postupku,
- granice konzistencije i
- udio humusnih i/ili organskih primjesa.
Srednje i visoko plastine gline (s granicom itkosti WL > 35 % i
indeksom plastinosti Ip > 12 %) nije dozvoljeno ugraivati u
zavrne slojeva ako isti nee biti uvreni ili stabilizirani sa
vezivom.
Odluujui kriterij za presuivanje primjerenosti kvaliteta
koherentnog zemljanog materijala za ukruenje ili stabiliziranje sa
vezivom je vremenska postojanost mjeavine.
U zavrne slojeve nasipa, zasipa i klinova nije dozvoljeno ugraditi
istozrnate praine i pijesak, koji uz prisutnost vode mogu istei.

 Nekoherentni zemljani materijal

Upotrebljivost nekoherentnog zemljanog materijala
takoe treba utvrditi sa prethodnim ispitivanja
karakteristinih uzoraka iz ukopa i/ili pozajmita.
Potrebno je provjeriti slijedea svojstva:
- zrnatost,
- optimalnu vlanost i najviu gustou po
modificiranom Proctorovom postupku i
- udio humusnih i/ili organskih primjesa.
Kvocijent neravnomjernosti nekoherentnog zemljanog
materijala U = d60/d10 za nasipe, zasipe,
klinove, posteljicu i slojeve za izravnavanje treba
iznositi najmanje 6, a preporuljive su vrijednosti 8
U 50.

Najvee zrno u nekoherentnom zemljanom

materijalu za nasipe, zasipe i klinove ne smije biti
vee od dvije treine debljine sloja (debljina sloja
odgovara 1,5-strukom promjeru najveeg zrna),
meutim ne vee od 300 mm (10 m.-% u
cjelokupnoj masi materijala promjer zrna moe
imati od 300 do 400 mm).
Najvee zrno u nekoherentnom zemljanom
materijalu za posteljicu ne smije prelaziti polovinu
debljine ugraenog sloja meutim u pravilu ne
smije biti vee od 125 mm.

 Elektrofiltarski pepeo
Karakteristina svojstva elektrofiltarskog pepela su optimalna
vlanost i najvea gustoa, koju treba odrediti sa
prethodnim ispitivanjima prema standardnom Proctorovom
postupku.
Za ugradnju u nasipe, zasipe, klinove i posteljicu odgovarajui
je prije svega sav onaj elektrofiltrisani pepeo, koji ima
pucolanska svojstva i koji je zapreminski postojan.
Upotrebljiv je i stari ve odleani i u sluaju vezanja
odgovarajue zdrobljeni elektrofiltarski pepeo.
Za izgradnju nasipa, zasipa i klinova u odreenim okolnostima
uslovljena je najmanja teina istih, zato je elektrofiltrisani
pepeo sa to manjom zapreminskom masom odgovarajui
za upotrebu

Sekundarne sirovine
Ako se za nasipe, zasipe, klinove i/ili posteljicu
upotrijebi sekundarna sirovina, treba provjeriti
njezinu hemijsku inertnost, odnosno otpornost na
izluivanje.

Veziva
Za poboljanje, uvrenje i/ili stabiliziranje
prirodnih materijala upotrebljiva su sva veziva
prema PTU Smjernice 2005, navedena u taki
2.2.2.4.2.2, koja obezbjeuju u taki 2.2.2.4.5.3
odreena potrebna svojstva za u nasipe, zasipe,
klinove i posteljicu ugraene poboljane, uvrene
i/ili stabilizirane materijale.

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
POSEBNI TEHNIKI UVJETI KNJIGA 2, DIO 2-SMJERNICE 2005

Pored osnove koju smo opisali (Planum temeljnog tla,

nasipa i posteljice), kolovoznu konstrukciju ine:
Donji nosivi sloj (NNS i VDNS),
Gornji nosivi sloj (VGNS i VNHS) i
Habajui sloj ili kolovozni zastor (VHZS)
Zavisno od primjenjenih vezivnih materijala u
gornjem nosivom i habajuem sloju dijelimo ih na:
asfaltne ili fleksibilne i
cementno-betonske ili nefleksibilne kolovozne
konstrukcije.

Izgled kolovozne konstrukcije u

vertikalnom presjeku

KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE
POSEBNI TEHNIKI UVJETI KNJIGA 2, DIO 2-SMJERNICE 2005

ASFALTNE - FLEKSIBILNE KOLOVOZNE

KONSTRUKCIJE

 ASFALTNA-FLEKSIBILNA KOLOVOZNA
KONSTRUKCIJA
U zavisnosti od grupe prometnog optereenja
(autocesta, vrlo teko i teko, srednje ili lahko)
odabire se odgovarajui tip kolovozne konstrukcije.
Asfaltne kolovozne konstrukcije mogue je izvesti u
vidu tri karakteristine strukture, koje se jedna od
druge razlikuju u nosivim slojevima.
S obzirom na vrstu upotrebljenog materijala, nosivi
slojevi mogu biti izvedeni od:
- nevezanog kamenog agregata (Crte 6),
- kamenog agregata stabilizovanog bitumenom ili
cementom (Crte 7), ili
- kamenog agregata stabilizovanog cementom ili
bitumenom i nevezanog kamenog agregata (Crte 8).

Crte 6: Asfaltna kolovozna konstrukcija sa nosivim slojem od

nevezanog kamenog agregata

Crte 7: Asfaltna kolovozna konstrukcija sa

nosivim slojem od kamenog agregata
stabilizovanog bitumenom ili cementom

Crte 8: Asfaltna kolovozna konstrukcija sa

dva nosiva sloja: kameni agregat
stabilizovan bitumenom ili cementom i
nevezani kameni agregat

NEVEZANI NOSIVI SLOJ (NNS)

Openito
Nosivi slojevi su dijelovi kolovoznih konstrukcija izmeu
habajueg sloja i posteljice.
Osnovni materijali
Osnovni materijali za NNS su smjese prirodnih, drobljenih
ili mijeanih zrna.
Smjese prirodnih zrna sadre frakcije sa zaobljenim
rubovima, koji su postali u toku prirodnog raspadanja
masivnog kamena.
Smjese drobljenih zrna sadre zrna, koja su nastala sa
drobljenjem stijena, vjetakog kamena ili grubih
prirodnih zrna.
Kombinovane smjese sadre frakcije prirodnih i drobljenih
zrna.

 Kameni agregati

Smjese prirodnih ili drobljenih agregata te smjese

mijeanih agregata sainjavaju frakcije ljunka
ili drobljenca, odnosno ljunka i sitnei, pijeska i punila
sa ime je obezbijeen sastav agregata koja se
zahtijeva na slikama 2, 3 i 4. Odreivanje
sastava agregata je navedeno u EN 933-1.
Udio drobljenih kamenih zrna u smjesi za
nevezani nosivi sloj mora se odrediti (po EN
933-5) u sklopu dimenzioniranja kolovozne
konstrukcije obzirom na raspodjelu u EN 13242
(kategorija C90/3 ili C50/10).

 Sastav kamenih agregata za NNS (po

granulometrijskoj raspodjeli 0/22, 0/32 i 0/45
mm), razliito se primjenjuje u odnosu na
predvieno saobraajno optereenje i
zahtijevanih osobina sirovina koje su odreene u
projektnoj dokumentaciji. Za vea saobraajna
optereenja treba za kolovozne konstrukcije
upotrijebiti krupnija zrna. U ovakvim sluajevima
treba uzeti u obzir da debljina sloja mora biti vea
od 2,5 puta promjer najveeg zrna u pripremljenoj
smjesi.

Granine krive granulometrijskog

sastava NNS-a

VEZANI DONJI NOSIVI SLOJ

Izrada vezanog (sa vezivima stabilizovanog) donjeg
nosivog sloja (VDNS) sastoji se iz nabavke
odgovarajueg kamenog agregata i veziva,
proizvodnje i ugraivanja odgovarajue mjeavine ili
bitumenizirane smjese te njegovanje ugraenog
agregata nosivog sloja na mjestima, koja su odreena
sa projektnom dokumentacijom. Vezani (sa vezivima
stabilizovani) donji nosivi slojevi, najvie se ugrauju u
kolovozne konstrukcije za teka saobraajna
optereenja, po pravilu izmeu nevezanog nosivog
sloja i vezanog gornjeg nosivog sloja. Za laka
saobraajna optereenja, na ovakav nain pripremljeni
stabilizovani sloj kamenih agregata, moe biti jedini
vezani nosivi sloj u kolovoznoj konstrukciji.

 Materijali za VDNS
-Kameni agregat
Za VDNS upotrebljavaju se sve vrste prirodnih, drobljenih
i/ili mjeanih kamenih, a iste su kompatibilne sa
upotrebljenim vezivom.

-Veziva
Za VDNS upotrebljavaju se:
- hidraulika veziva: portland cement sa dodatkom
granulirane zgure iz visokih pei (CEM II/B-S) ili
pucolana (CEM II/B-P),
- bitumenska veziva: bitumeni B 50/70 in B 70/100,
- sastavljena veziva: cementni ili elektrofiltarski pepeo.

Granine krive za kamene mjeavina

kod VDNS-a prema vrsti veziva

VEZANI GORNJI NOSIVI I

NOSIVOHABAJUI SLOJEVI
Asfaltni dio kolovozne konstrukcije moe biti
izraen od jednog ili vie asfaltnih slojeva. To
zavisi od odabranog tipa kolovozne konstrukcije, a
tip kolovozne konstrukcije odabire se na osnovu
vie parametara.
Osnovni paarametar prema kome se vri odabir su
kategorija projektovane saobraajnice (autocesta,
magistralna cesta, regionalna cesta, lokalni put
itd. ), a samu kategoriju saobraajnice definira
grupa saobraajnog optereenja (vrlo teko,
teko, srednje ili lako, te posebno za autoceste).

Izvedena asfaltna konstrukcija u dva

sloja

Asfalni slojevi u kolovozu

Asfaltni slojevi u kolovozu

Zavrni habajui

asfaltni sloj
Vezani gornji nosivi
asfaltni sloj -meusloj
Vezani gornji nosivi
asfaltni sloj-osnovni ili
prvi sloj
Agregatna osnovatampon
Nasipi i planum
temeljnog tla

VEZANI GORNJI NOSIVI I

NOSIVOHABAJUI SLOJEVI
Izrada vezanog gornjeg nosivog sloja (VGNS) i
vezanog nosivohabajueg sloja (VNHS) ukljuuje
nabavku odgovarajueg kamenog agregata i veziva
te proizvodnju i ugraivanje odgovarajue
bitumenizirane smjese na lokacijama, koje su
odreene sa projektnom dokumentacijom
Za VGNS upotrebljavaju se bitumenizirane smjese,
koje su preteno proizvedene po vruem postupku, i
to:
- bituminizirani ljunak (B)
- bituminizirani drobljeni ljunak (BD),
- bituminizirani drobljenac ljunak (BD).

VRSTE VGNS-a I VNHS-a

U pogledu na veliinu najveih zrna u
bituminiziranim smjesama, za vezane
gornje nosive i nosivohabajue
slojeve upotrebljavaju se slijedee
bituminizirane smjese:
- AGNS 16 in AGNS 16S
- AGNS 22 in AGNS 22S
- AGNS 32 in AGNS 32S
- AHNS 16

TEHNOLOKE DEBLJINE ZA VGNS I VNHS

PRIMJENA KAMENOG
AGREGATA

Bitumensko vezivo za VGNS

i VNHS

Granine krive za projektovanje

VGNS-a i VNHS-a

Zahtijevane osobine za bitumen

namjenjen za VGNS i VNHS

Proizvodnja VGNS-a i VNHSa

Proizvodnja bituminizirane smjese mora biti strojna i pripremljena
u odgovarajuoj bazi za pripremu bituminiziranih smjesa sa
arnim nainom rada.
Vrijeme mijeanja i drugi uticaji na kvalitet obavijanja zrna sa
vezivom moraju se namjestiti na nain koji obezbijeuje jednolinu
(homogenu) bituminiziranu masu.
Bituminizirana smjesa za VGNS i VNHS mora biti proizvedena u
vruem stanju. Temperatura proizvedene bitumenizirane smjese
za VGNS i VNHS mora pri izlazu iz mjealice iznositi:
- za B 160/220 130 C do 150 C, najvie165 C
- za B 100/150 135 C do 155 C, najvie 170 C
- za B 70/100 140 C do 160 C, najvie 175 C
- za B 50/70 150 C do 170 C, najvie 180 C
- za B 35/50 160 C do 180 C, najvie 190 C
- za B 20/30 170 C do 190 C, najvie 195 C

Zahtjevi pri ugradnji

U pogledu vrste upotrebljenog bitumena za proizvodnju
preporuuje se (optimalno) temperatura bituminizirane
smjese na mjestu ugraivanja:

- za B 160/220 120 C do najvie 140 C, najnia 110 C

- za B 100/150 125 C do najvie 145 C, najnia 115 C
- za B 70/100 130 C do najvie 150 C, najnia 120 C
- za B 50/70 140 C do najvie 160 C, najnia 130 C
- za B 35/50 150 C do najvie 170 C, najnia 140 C
- za B 20/30 160 C do najvie 180 C, najnia 150 C
Ako je vrijeme vjetrovito onda najnia temperatura
bituminizirane smjese za VGNS i VNHS mora biti via za 10 C,
pri runom ugraivanju bituminizirane smjese pa za 20 C via od
navedene za odreenu vrstu bitumena.

Zahtjevi pri izradi laboratorijskog

sastava

Zahtjevi za proizvedenu i ugraenu

asfaltnu smjesu

HABAJUI SLOJ
Habajui slojevi prestavljaju dio kolovozne
konstrukcije iznad nosivih slojeva do
kolovozne povrine.
Habajui slojevi su nevezani ili vezani sa
organskim ili hidraulikim vezivima.
Ugraivanja se moraju obavljati prema
uslovima iz projektne dokumentacije i u
skladu sa ovim tehnikim uslovima.

VEZANI ASFALTNI HABAJUI I ZATITNI

SLOJEVI ASFALTNI-BITUMENSKI
BETONI ( VHZS )
U pogledu maksimalne veliine kamenih zrna u
smjesi bitumenskoga betona i njihovo poreklo,
za VHZS se upotrebljavaju slijedee
bituminizirane smjese:
- bitumenski betoni BB 4k, BB 4ks, BB 4sk, BB 4s
- bitumenski betoni BB 8k, BB 8ks, BB 8sk, BB 8s
- bitumenski betoni BB 11k, BB 11ks, BB 11sk i
BB 11s.

Dodatne oznake uz vrstu

bitumenskog betona (BB)
Smjese bitumenskih betona
- sa oznakom "k" iskljuivo sadre zrna iz
karbonskih stijena sedimentnog porijekla,
- sa oznakom "ks" sadre zrna pijeska iz
karbonskih stijena i zrna sitnei iz silikatnih
stijena eruptivnog porijekla,
- sa oznakom "sk" sadre zrna pijeska iz silikatnih
stijena i zrna sitnei iz karbonskih stijena,
- sa oznakom "s" sadre zrna pijeska i sitnei iz
silikatnih stijena.

Podruje primjene BB

TEHNOLOKE DEBLJINE ZA
BB

Primjena vrste bitumena prema

grupi saobraajnog optereenja

Granine krive za granulometrijski

sastav mineralne mjeavine za BB

Zahtjevi za bitumene kod upotrebe

za BB

Zahtjevi kod izrade laboratorijskog

sastava za BB

Zahtjevi za proizvedene i ugraene

smjese BB

Posebne vrste asfaltnih mjeavina

Za izradu habajuih slojeva ili za posebne
primjene, gdje se zahtijevaju neke dodatno
izraena svojstava izrauju se i posebne
vrste asfaltnih mjeavina i to:
Liveni asfalti (LA);
Asfalti za povrinske obrade (Tp);
Drenani asfalti (DA) i
Vezanog asfaltnog habajueg i zatitnog
sloja (VHZS) iz smjese sitnei sa
bitumenskim mastiksom (SBM)

Habajui sloj
izraen primjenom razliitih mjeavina i tehnologija ugradnje

Povrinske obrade habajueg sloja

-Tankoslojne presvlake (Tp)

Drenani asfalt (DA)

Smjee sitnjei sa bitumenskim

mastiksom (SBM)

Smjee sitnjei sa bitumenskim

mastiksom (SBM)

a) struktura sa krupnozrniatom
kamenom sitnjei

b) struktura gusto graene

asfaltne mjeavine

VOZITE SE UDOBNO NAIM CESTAMA (DIONICA: LEPENICA-TARIN)

HVALA NA PANJI