OSNOVE TEHNOLOGJE BETONA (Pitanja sa ispita)

1.TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE CEMENTA

Postoje dvije varijante tehnologije:

Mokri postupak
Suhi postupak
Kod oba postupka postoje slijedee faze proizvodnje:
-Osnovne sirovine usitnjavaju se i homo
geniziraju mokrim ili suhim postupkom u
sirovinsko brano (mulj)
-Suenje i peenje (sinterovanje) u rotacijskim peima na visokim
temperaturama (1400-1500C): grudvice portland cementnog klinkera
- Hlaenje klinkera koje se obavlja dovoljno brzo(do temperature 300C):
izbjei
modifikaciju koja nema hidraulina svojstva
-Odleavanje u silosima 2-4 sedmice:izbjegavamo nestalnost zapremine
cementa, CaO slobodan uzimanjem vlage iz vazduha prelazi u gaeni kre
- Mljevenje klinkera uz dodatak gipsa koji regulie vrijeme vezivanja
(sprijeava trenutno vezanje), i dodataka kao to su: granulisana zgura,
pucolani i dr.
-Odleavanje u silosima najmanje 15 dana
-Pakovanje u vree od 50kg ili u specijalne cisterne
2. REOLOKA SVOJSTVA SVEJEEG BETONA
-Elastoplastino-viskozno tijelo (sistem)
Bingamovo tijelo:
-Elastini element (opruga)
vrsto tijelo (blok) sila trenja (granino smiue naprezanje m)
Klip u viskoznoj tenosti (dinamika viskoznost m)
Bingamov izraz: povezuje naprezanje i deformacije
(formule napisati)
Tri karakteristina podruja:
I podruje: svjei beton ima poetnu (intaktnu) strukturu(< 0)
II podruje: poetak teenja, destrukcije strukture (0-poetak teenja,
m-granini napon smicanja)
III podruje: teka tenost sa konst. viskoznosti m
Tiksotropija:
sposobnost svjeeg betona dapod uticajem mehanikih dejstava mijenja
svoja reoloka svojstva, a da seposlije zavretka dejstva vrati u prvobitno
stanje u pogledu strukturne vrstoe i viskoznosti ( nacrtati dijagrame)
Viskozimetri:
na principu mjerenja vremena isticanja svjeeg betona kroz otvore
odreenih veliina (teni betoni)

na principu mjerenja dubine prodiranja u masu konusa ili nekog drugog

tijela (teni betoni, sitnozrne mjeavine i ista cementna pasta)
na principu mjerenja vremena ili brzine utonjavanja u masu kugle
odreenog prenika i mase (statiki i vibracioni)
na principu mjerenja veliine sile potrebne za izvlaenje iz mase skupa
ploica, tapova ili cilindara
na rotaciji koaksijalnih (koncentrinih) cilindara uronjenih u masu svjeeg
betona
3. MAKROSTRUKTURA I MIKROSTRUKTURA OVRSLOG BETONA
Tipovi makrostrukture ovrslog betona:
struktura I:
zrna agregatasu na velikim rastojanjima, meudejstvo ne postoji, utiu
samo na dijelove cementnog kamenasa kojima su u dodiru (uticaj zrna
proporcionalan sadraju zrna i specifinoj povrini)
struktura II
cementni kamen obavija zrna (do 0,06mm) i ispunjava praznine izmeu
njih, dejstva pojedinih zrna se preklapaju, javlja se dopunski efekat trenja
struktura III
manjak cementnog kamena, obavija zrna agregata u slojevima male
debljine, a praznine izmeu njih ispunjava samo djelomino
(slike)
Mikrostruktura betona:

Poroznost:
agregat: nije od interesa sa aspekta upijanja, kvaenja zidova zrna
cementni kamen: gelska (pG), kapilarna (pk) i p (neefikasno
ugraivanje, primjena aeranata, <5-6%)
kontaktni sloj (0,06mm):ima veu poroznost od ostale mase cementnog
kamena
4.IZBOR KOMPONENTNIH MATERIJALA: AGREGAT I CEMENT
Agregat (JUS B.B3.100 i JUS B.B2.010)
Separisani (frakcionisani)agregat
Granulometrijski sastav agregata
-utvruje se ispitivanjem
-bez predhodnih ispitivanja: BI (JUS U.M1.057, max. frakcija 16/32mm), BII
i BI uz obavezna predhodna ispitivanja (JUS U.M1.057)
Stvarna granulometrijska kriva u podruju:
-1, 5:sastav agregata se smatra nepogodnim i takav agregat se ne smije
upotrijebiti ni za proizvodnju betona BI, ni za proizvodnju betona BII
-4, 2, 3: sastav agregata je takav da se on moe upotrijebiti za proizvodnju
betona BIi BII,samo ako se predhodnim ispitivanjimadokae njegova
podobnost za proizvodnju betona

-3: sastav agregat se smatra pogodnimi takav agregat se moe bez

predhodnih ispitivanja betona upotrijebiti za proizvodnju betona BI
-4,2: sastav agregata je takav da se on moe upotrijebiti za proizvodnju
betona BI samo ako se predhodnim ispitivanjima dokae njegova
podobnost za samo ako se predhodnim
Ispitivanjima dokae njegova podobnost za proizvodnju betona
Agregat diskontinualnog granulometrijskog sastava treba da je to je
mogue blie krivoj U Referentne granulometrijske krive
Kontinualna granulometrijska kompozicija:
podruje (3), povoljna granulometrijska kompozicija
podruje (4), prihvatljiva granulometrijska kompozicija
podruje (5), zahtjeva poveanu koliinu vode
podruje (1)i (2), nedovoljno ugradljivipj()() j g j
Diskontinualna granulometrijska kompozicija(U)
Najkrupnije zrno agregata:
vrsta i karakteristike konstrukcije (elementa)
dimenzije konstrukcije (elementa)
dimenzije konstrukcije(elementa),
nearmirana ili armirana ili prenapregnuta konstrukcija
nominalno najkrupnije zrno agregata treba da zadovolji uslove:
(napisati)
Cement (JUS B.C1.009, JUS B.C1.011, JUS B.C1.013 i JUS B.C1.014)
(1) vrstoa (klasa) cementa
(2)toplotna hidratacija
(3)hemijska otpornost
Vrsta cementa:
a)Najvei broj objekata
portlant cementi sa dodacima (pucolana, zgure i pucolana)
b)Objekti velikih masa (brane masivni zidovi i sl )
cementi niske toplotne hidratacije i niih klasa (klase 25 i 35)
c)Objekti izloeni djelovanju agresivnih tenosti ili gasova
cementi otporni na hemijske agense (cementi sa veim procentom
dodatka zgure ili/i pucolana aluminatni cementi sulfatno otporni i dr )
dodatkazgureili/ipucolana, aluminatni cementi, sulfatno otporni i dr.)
Koliina cementa:
a)minimalno 250kg/m3 za AB konstrukcije
b)minimalno 300kg/m3za AB konstrukcije izloene atmosferskim uticajima
c)minimalno 350kg/m3 za AB konstrukcije izloene djelovanju agresivne
sredine
Koliina cementa funkcija granulometrijskog sastava agregata:
za betone koji nee biti izloeni hemijskim agensima:
za betone koji e biti izloeni hemijskoj agresiji:
Na izbor koliine utiu:
zahtjevane fiziko-mehanike karakteristike betona

zahtjevanefizikomehanikekarakteristikebetona
uslovi eksploatacije konstrukcije
veliina najkrupnijeg zrna agregata, granulometrijski sastav agregata
sredstava za transport i ugraivanje betona
sredstavazatransportiugraivanjebetona
temperatura sredine pri ugraivanju i pri njezi betona i dr.
5. SPRAVLJANJE BETONA: MJEALICE ZA BETON
Mjealice za beton obezbjeuju homogenost mase i omoguuju dobijanje
predviene koliine svjeeg betona u jedinici vremena z
Mjealice prema reimu rada:
-sa periodinim radom
-sa neprekidnim (kontinualnim) radom
-saneprekidnim(kontinualnim)radom
Mjealice prema odnosu poloaja ose bubnja:
-vertikalne
-horizontalne
-kose
Mjealice u odnosu na nain mjeanja:
-gravitacione
-sa prinudnim mjeanjem (tzv. protivstrujne mjealice)
Proizvodnost mjealica za beton:
-mjealice malog kapaciteta (do 20m3/h)
-mjealice srednjeg kapaciteta (20-50m3/h)
-mjealice velikog kapaciteta (50-100m3/h)
-mjealice velikogkapaciteta(50100m/h)
-mjealice vrlo velikog kapaciteta (preko 100m3/h)
6. SPECIJALNI POSTUPCI BETONIRANJA
-Tehnologija livenja
-Podvodno betoniranje
-Prepakt beton
-Torkretiranje mlazni beton
-Vakuumiranje
-Centrifugiranje
-Presovanje
-Vibrovaljanje
-Ekstrudiranje

7. KONTROLA PROIZVODNJE BETONA

U okviru kontrole proizvodnje betona treba ispitivati:
Sve komponente betona
Proizvodnu sposobnost fabrike betona
Svjei beton
Svojstva ovrslog betona
Ugraivanje i njegovanje betona
Agregat za spravljanje betona mora biti atestiran. Kontrolna ispitivanja se
moraju obavljati po frakcijama, barem jednom sedmino.
Cement mora da ima odgovarajui atest. Kontrolna ispitivanja se vre
prilikom svake dnevne isporuke cementa.
Vodu koja se koristi za spravljanje betona potrebno je kontrolisati jednom
u tri mjeseca.
Aditivi moraju imati attest o kvalitetu.
Kontrola svjeeg betona treba da obuhvata ispitivanja:
Konzistencije
Koliine uvuenog vazduha (JUS U.M1.031)jednom dnevno
Temperature betona (JUS U.M1.032)
Proizvoa betona duan je da redovno kontrolie vrstou na pritisak.
8. PROJEKTOVANJE SASTAVA BETONA B.II OPE POSTAVKE
Izbor komponenata betona
Izbor vrste agregata, D i farakcija za sastavljanje mjeavine agregata
Komponovanje granulometijske krive agregata (na bazi usvojenog broja
frakcija)
Usvajanje vrste i klase cementa
Usvajanje vode za spravljanje betona
Eventulana upotreba odreenih dodataka
Proraun sastava betona (raunsko odreivanje koliina komponenti
materijala u jedinici zapremine svjee ugraenoG betona)
I korak: koliina vode mv
II korak: koliina cementa mc
III korak: koliina agregata ma
IV korak: zapreminska masa svjeeg ugraenog betona b,sv
9. OSNOVNI MINERALI U CEMENTU I VRSTE CEMENTA
Osnovni minerali u cement:
C3S - Vrlo brzo hidratizira i ovrava - Doprinosi ranoj vrstoi(poveana
toplina hidratacije) - Za cemente veih ranih vrstoa treba
poveatikoliinu C3S
C2S Sporo hidratizira i ovrava -Utie na kasniji prirast vrstoe(niska
toplina hidratacije) - Za cemente niske topline hidratacije treba
poveatikoliinu C2S

C3A - - Doprinosi ranoj vrstoi(velika toplina hidratacije) - Reakcijom sa

sulfatima stvara etringit - NEPOELJNO - Za sulfatnootporne cemente
treba smanjiti koliinu C3A
C4AF - Nema znaajnijeg utjecaja na svojstva -Utjee jedino na boju
cementa (vie C4AF sivi cement, manje svjetliji cement)
Podjela cementa:
Cementi na bazi portland cementnog klinkera:
Portland cement (JUS B.C1.011)
Portland cement sa dodatkom zgure (JUS B.C1.011)
Portland cement sa dodatkom pucolana (JUS B.C1.011)
Portland cement sa mjeanim dodatkom (JUS B.C1.011)
Metalurki cement (JUS B.C1.011)
Pucolanski cement (JUS B.C1.011)
Metalurki cement sa dodatkom pucolana (JUS B.C1.011)
Cementi niske toplotne hidratacije (JUS B.C1.013)
Bijeli portland cement (JUS B.C1.009)
Sulfatnootporni cement (JUS B.C1.014)
Specijalne vrste cementa:
Aluminatni cement (JUS B.C1.015)
Supersulfatni cement (specijalna narudba)
Ekspanzivni cement (kod nas se ne proizvode)
10. PROJEKAT BETONA ZA BETON PROIZVEDEN U FABRICI BETONA
Projekat betona za fabriku betona sadri:
1. Recepture za sve klase (vrste) betona koje se proizvode u fabrici
Rezultate prethodnih ispitivanja komponenti
Rezultate prethodnih ispitivanja svjeeg i ovrslog betona
Uslove kvaliteta za sve predviene komponente
Podatke o Svim mjeavinama
Dokaz o kvalitetu za sve klase i vrste betona
2.Program kontrole proizvodnje u fabrici betona
Program kontrole proizvodne sposobnosti fabrike
Program kontrole proizvodne sposobnosti fabrike prema JUS U.M1.050
Program ispitivanja komponenti, svjeeg i ovrslog b t JUS U M1 051
betona prema JUSU.M1.051
Nain prezentacije rezultata tekue kontrole MB
Nain prezentacije izvjetaja o ostvarenoj MB i
NainprezentacijeizvjetajaoostvarenojMBiostalih posebnih zahtjeva za
beton
Sadraj popratnog lista koji je obavezan uz svaku isporuku svjeeg
betona prema JUS U.M1.051

11. TEHNOLOKA SVOJSTVA SVJEEG BETONA

Uticaj pojedinih faktora na tehnologinost svjeeg betona:
-Konzistencija-skup svih osobina svjeeg betona koji se iskazuju putem
pokazatelja pokretljivosti i krutosti mjeavine kruta slabo plastina
plastinatena
-Homogenost-JUS U.M1.028
potreban nivo homogenosti i nepromjenjivost ovog svojstva
-Ugradljivost (kompatibilnost)- koliina korisnog rada potrebnog za
potpuno zbijanje svjeeg betona
-Povezanost (kohezivnost)- zadravanje homogenog rasporeda
komponenata unutar mase svjeeg betona, bez obzira na djelovanje nekih
spoljanjih mehanikih uticaja
-Segregacija-razdvajanje
krupnih od sitnih estica pod uticajem razliitih mehanikih uticaja (sile
tee)
-Izdvajanje vode- Na povrini betona: nepovoljno I povoljno; u masi betona
stvaranje vodenih depova ispod krupnih zrna agregata
-Zavrna obradljivost povrine svjeeg betona
12.KOMPONENTE BETONA: VRSTE I KLASE CEMENTA

Podjela cementa:
Cementi na bazi portland cementnog klinkera:
Portland cement (JUS B.C1.011)
Portland cement sa dodatkom zgure (JUS B.C1.011)
Portland cement sa dodatkom pucolana (JUS B.C1.011)
Portland cement sa mjeanim dodatkom (JUS B.C1.011)
Metalurki cement (JUS B.C1.011)
Pucolanski cement (JUS B.C1.011)
Metalurki cement sa dodatkom pucolana (JUS B.C1.011)
Cementi niske toplotne hidratacije (JUS B.C1.013)
Bijeli portland cement (JUS B.C1.009)
Sulfatnootporni cement (JUS B.C1.014)
Specijalne vrste cementa:
Aluminatni cement (JUS B.C1.015)
Supersulfatni cement (specijalna narudba)
Ekspanzivni cement (kod nas se ne proizvode)
Specijalne vrste cementa:
Aluminatni cement (JUS B.C1.015)
Supersulfatni cement (specijalna narudba)
Ekspanzivni cement (kod nas se ne proizvode)
Klase cementa su 25, 35, 45, 55, 65, 75 Mpa

13. SVOJSTVA SVJEEG BETONA:VRIJEME VEZIVANJA, PRITISCI

SVJ.BETONA NA OPLATU

Vrijeme vezivanja
JUS U.M1.019: penetrometri
utiskivanje igala (poprenog presjeka od 645 mm2do 16mm2) u
izdvojenu maltersku komponentu (sita otvora 5mm) do dubine 25 mm
vrijeme poetka vezivanja: otpor od 3,5MPa
vrijeme kraja vezivanja: otpor od 28MPa
Pritisci svjeeg betona naoplatu (JUS U.C9.400)
zavise od slijedeih faktora:
konzistencije, odnosno reolokih svojstava svjeeg betona
karakteristike same oplate
visine elementa koji se betonira
brzine punjenja oplate svjeim betonom
zona visine h1: beton svje i osjeaju se uticaji sredstava za ugradnju
zona visine h2: beton svje, na poetku vezivanja i ne osjeaju se uticaji
sredstava za ugradnju
zona visine h3: otpoeo proces vezivanja i ovravanja betona

14. REOLOKA SVOJSTVA BETONA: TEENJE BETONA

Teenje betona
ureaji na principu opruge ili na principu poluge
Dva karakteristina sluaja:
stabilizacija procesa teenja
ne dolazi do stabilizacije procesa
Linearno teenje betona
9 uzorka:
3 uzorka za mjerenje skupljanja s(t)(a)
3 uzorka za odreivanje fp (b)
3 uzorka za mjerenje ukupnih deformacija (t) pod konstantnim
naponom k (c)
nulto oitavanje 72h (a i c), a zatim nakon 4, 7, narednih 7 dana, ne
manje od 3 mjeseca
Mlai betoni imaju vee deformacije teenja.
15. IZVOENJE BETONSKIH RADOVA NA VISOKIM
TEMPERATURAMA
Osim visoke temeperature, nepovoljni faktori su:
-Niska relativna vlanost (RH)
Poveana brzina vjetra
-Nepovoljni faktori uslovljavaju:
potrebu za veom koliinom vode
brzu promjenu konzistencije
skraivanje vremena petka vezivanja svjeeg betona
brzo isparavanje vode nastanak prslina i pukotina (veliko plastino

brzoisparavanjevode, nastanak prslina I pukotina(veliko plastino

skupljanje)
poveanje skupljanja: hidratacionog i hidraulinog
smanjenje vrstoe i trajnosti
-Na temperaturama >30C:
koristiti manje koliine cementa i cemente sa malom toplinom
hidratacije
upotreba vee koliine vode i aditiva
Osnovni principi tehnologije ljetnjeg betoniranja:
lagerovanjem vode za spravljanje betona u cisternama ukopanim u
zemlju (20-22C)
izvoenje termike zatite silosa za cementili bar bojenjem ovih silosa
bijelom bojom
zatita agregata od direktnog dijelovanja sunca putem nastreica,
povremeno kvaenje krupnih estica agregata ueajima za fino
rasprivanje
hlaenje vode u hladnjacima tzv.kulerima (6C)
ubacivanjem drobljenog leda u cisterne zalagerovanje vode ili u
mjealicutransportna sredstva izolovana od djelovanja visokih spoljanjih
temperatura
transportnasredstvaizolovanaoddjelovanjavisokihspoljanjihtemperaturai
to manjeg kapaciteta, transportni put to krai
mjesto ugraivanja zatiti od sunca i vjetra, a u prvih nekoliko sati
obezbjediti povremeno hlaenje oplatejpjp
izbjegavati ugradnju betona po danu (nono betoniranje)
njegovanje najmanje 7-10 dana, neprekidnim kvaenjem (perforirane
cijevi, sistem rasprivanja), pokrivaima od jute, filca i sl.
16. UGRAIVANJE BETONA
Zahtjeva se ugradnja betona prije poetka vezivanja cementa
Ukoliko doe do vezivanja beton se ne smije ugraditi!!
-Beton kruih konzistencija, pri suhom i toplom treba ugraditi najkasnije
1sat od spravljanja, a pri vlanom i prohladnom vremenu najkasnije 2 sata
-Za betone plastinih konzistencija to je vrijeme uvijek due i moe se
prethodno utvrditi.
Pod ugraivanjem podrazumjeva se:
Punjenje oplate
Zbijanje mase
Zavrna obrada gornje povrine
17. REOLOKA SVOJSTVA OVRSLOG BETONA: SKUPLJANJE
BETONA
Tri komponente skupljanja su:
a)skupljanje usljed kontrakcije produkata hidratacije (hidrataciono
skupljanje)
b)skupljanje usljed isparavanja vode tokom perioda vezivanja cementa
(plastino skupljanje)
c)skupljanje nakon zavretka procesa vezivanja (hidraulino skupljanje)

Plastino skupljanje
nije od znaaja za naponska stanja konstukcije
Hidrataciono i hidrauliko skupljanje (zbirni efekt)
utiu na naponska i deformaciona stanja konstrukcija
Hidraulino skupljanje se odvija dok se ne uspostavi ravnotea izmeu
vlanosti sredine i vlanosti betona

18. OPLATE
Beton se ugrauje u prethodno pripremljene kalupe
-Oplate mogu biti od:
Drveta, Metala, Plastinih masa, Gume, Betona, Kombinacije nekih od
navedenih materijala
Oplata treba da se lako montira i demontira, omogui kvalitetnu ugradnju
tj. da je hermetiki zatvorena i da ne dolazi do gubitka mase pri
betoniranju gubitka mase pri betoniranju
-Oplata daje oblik konstrukciji i ne smije da doe do oteenja u postukpu
skidanja
oplate
-Dio oplate koji je u dodiru sa betonom(oplatna ploha) treba da je ist, bez
ostataka starog betona i premazan nekim od zatitnih sredstava

19. PARTIJE BETONA

Partija betona je koliina iste klase ili vrste jjbetona koja se priprema i
ugrauje pod istim uslovima
-Partije betona predstavljaju odreene dijelove objektaili odreene koliine
betona ugraene u objekat u nekom vremenskom periodu
-Partija betona je definisana koliinom betona i brojem uzoraka za
ispitivanje svojstava betona
odreeni su projektom konstrukcije ili programom kontrole (projektom
betona)
Partija betona ovisi o konkretnom sluaju konstrukcije, tehnologiji
ugraivanja i dinamici graenja
-Koliina betona jedne partije ne treba da je vea od koliine koja moe da
bude ugraena u roku od mjesec dana, a broj uzorakane moe da bude
manji od 3