OSNOVE O BETONU KAO

GRAEVNOM MATERIJALU
I PROIZVODU

BETON

najvie koriten graevinski materijal na

svijetu (10 12 biliona tona godinje)
ovjek koristi samo jo vodu u toj koliini

1. predavanje
UVOD
2

NAJPOZNATIJE BETONSKE
GRAEVINE XX STOLJEA

Frank Lloyd Wright:

Guggenheim Museum, New
York

Le Corbusier: Ville Savoye,

Poissy, France

Jorn Utzon: Opera House,

Sidney

ITAIPU DAM, BRAZIL

ugraeno ukupno 12,3

miliona m3 betona
iskopano

ukupno 23,6 miliona

zemlje
32 m3 stijene

trokovi gradnje $18,5

biliona

BETON

VOLUMNI OMJERI UEA OSNOVNIH

SASTOJAKA U OVRSNULOM
BETONU

graevni proizvod izraen od

cement c= 3 t/m 3

vrsti materijal

ZRAK I
SLOBODNA VODA

pore

agregat a= 2.65 t/m 3

AGREGAT
PIJESAK

agregat

KAMEN

t/m 3
zrak

voda v= 1

CEMENTNI KAMEN
NEHIDRATIZIRANI I
HIDRATIZIRANI
CEMENT
VEZANA VODA

17-20% voda 8-16% cement

65-75% kemijski praktino inertna ispuna

25-30% vezivo

beton b= 2.35 t/m 3

mort

kameni skelet

dodaci betonu ili aditivi

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

UDIO OSNOVNIH SASTOJAKA

CEMENT

Odabire se tako da se postignu zadovoljavajua

svojstva:

svjeeg betona u svim fazama obrade, od

mijeanja preko transporta do ugradbe;
ovrslog betona obzirom na vrstoe i druge
mehanike karakteristike, te trajnost i
deformabilnost;
minimalni trokovi za prihvatljivu kakvou.

U ovrslom betonu cementni kamen ima dvije glavne

zadae:

slijepiti zrna agregata i betonu dati odgovarajuu vrstou;

ispuniti prostor meu esticama agregata i s njime tvoriti
nepropusnu masu.

Nosilac dvaju karakteristinih svojstava betona:

skupljanja i puzanja

Uobiajena koliine cementa u m 3 obinog betona su

200 400 kg

AGREGAT

VODA

Tri osnovne zadae:

zrna agregata ine skelet, koji daje krutost

betonu;
daje dimenzionalnu stabilnost, tj. umanjuje
dugotrajne volumne promjene svojstvene za
cementni kamen;
relativno je jeftin, pa to osigurava
ekonominost betonskih konstrukcija.

koliinom vode se regulira viskoznost svjeeg betona

koliina vode se mijenja u uskim granicama - od 160
do 200 l na m 3 obinog betona
poveanje koliine preko one koja je potrebna za
hidrataciju cementa
poveanje koliine pora
smanjenje vrstoe, trajnosti i drugih temeljnih
svojstava betona
voda za pie je najee dobra i za spravljanje betona

SVOJSTVA BETONA U USPOREDBI

S DRUGIM MATERIJALIMA

DODACI BETONU ILI ADITIVI

tvari, najee organskog

podrijetla, koje dodane u
svjeu mjeavinu modificiraju
svojstva svjeeg ili
ovrsnulog betona, ili morta
ili cementne paste;
dodaju se u promilima ili
postocima od udjela
cementa ili ukupnog udjela
veziva u mjeavini.

Materijal

11

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

10

Gustoa
(kg/m3)

elik

7860

Aluminij

2710

Staklo

2500

Beton

2320

Drvo

500

Polimeri

900-2200

vrstoa (N/mm2)
Tlana

Vlana
>300

Modul
elastinosti
(N/mm2)
210000

> 60

70000

700-800

30-90

73000

10-60

1/10 tl. .

30000

Savojna vrstoa

80

2,2

12700
800

40

1000
12

RADNI DIJAGRAM
kompozitni materijal

STRUKTURA BETONA

(za kratkotrajna optereenja)

MPa
A stijena (agregat)

C cementni kamen

Inenjerska ili makro razina

(> 1 mm)

B beton

Razina strukture materijala ili mezo razina

(10-3 do 1 mm)

Molekulska ili mikro - nano razina

(10-7 do 10-3 mm)

%
13

PREDNOSTI BETONA (1)

PREDNOSTI BETONA (2)

ekonominost

niska cijena sastojaka betona

niska cijena ugradnje
niska cijena odravanja

uteda energije
dostupnost sastojaka

oblikovanje
odrivost
Baha i Temple, Wilmette, Illinois

vea krutost i masa betona

smanjuju oscilacije (vjetar)

mogunost
reciklae/oporabe

15

UTEDA ENERGIJE

16

NEDOSTACI

KOLIINA ENERGIJE UGRAENA U BETON

kWh/m3

kWh/tona

CEMENT
250-500 kg/m3 betona

330 - 660

137 - 275

AGREGAT
1750-1950 kg/m3

20

PROIZVODNJA

90

37

UKUPNO

440 - 770

182-320

za ELIK

poarna otpornost
vodootpornost
trajnost
krutost

(agregata, cementa, vode)

14

17

skupljanje i puzanje

relativno niska vrstoa po jedininom

volumenu

za ARMIRANI BETON : 800 3200 kWh/m3

za PREDNAPETI BETON : 700 1700 kWh/m3

~ 0.1 fc
pojava pukotina ukoliko nije
odgovarajue armiran

volumne promjene

: 800 kWh/tona

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

niska vlana vrstoa

fc ~ (5-10% od elika)
zahtjeva se vei volumen
vei rasponi se rade u eliku
18

VRSTE BETONA (1)

VRSTE BETONA (2)

prema gustoi:

prema mjestu proizvodnje:

obini

(gustoe izmeu 2000 i 2600 kg/m3)

lagani

(gustoe izmeu 800 i 2000 kg/m3)

beton proizveden u tvornici betona

(centralna betonara);
beton proizveden u betonari na gradilitu za
potrebe tog gradilita;
beton proizveden u betonari pogona za
predgotovljene betonske elemente.

teki beton
(gustoe vee od 2600 kg/m3)

19

VRSTE BETONA (3)

VRSTE BETONA (4)

prema zahtjevu iz specifikacije (tehniki uvjeti)

beton se proizvodi kao:

20

prema tlanoj vrstoi (na valjku):

projektirani beton (zadavanjem svojstava);

beton zadanog sastava;
beton normiranog zadanog sastava.

Beton normalne vrstoe 55 MPa

Beton visoke vrstoe > 55 MPa 100 MPa
Beton ultra visoke vrstoe
>100 MPa

21

TEHNOLOGIJA BETONA

POSEBNI BETONI

PROIZVODNJA U CENTRALNIM
BETONARAMA

nastali modifikacijom svojstava obinog betona

- teki betoni
- laki betoni

PRIJEVOZ SPECIJALNIM
VOZILIMA NA GRADILITE

- mikroarmirani beton
=2,35 g/cm 3
ft<<fc

obini beton

trajnost

- ferocement
- polimerni beton (PC)
- polimerni portland - cementni beton
(PPCC)
-impregnirani betoni
(polimeri, sumpor, parafin)
- polimerni portland-cementni beton
(PPCC)
- vatrobetoni
- prepakt
- ekspanzivni cementi

- dekorativni
betoni

22

- uvaljani beton
- pucolanski dodaci
- stabilizacija

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

LOKALNI TRANSPORT DO
MJESTA UGRADNJE

ukoliko se radi o velikim

koliinama ili neprikladnom
vanjskom transportu
proizvodnja na gradilitu

UBACIVANJE U KALUPE
(OPLATU)
ZBIJANJE DO PROPISANE
GUSTOE
OBRADA POVRINE

23

NJEGOVANJE DO POTREBNE
ZRELOSTI

24

3000 p.K. Egipani

POVIJEST BETONA

poznaju vapneni mort, primjenjuju empirijska

pravila graenja (piramide, obelisci, hramovi)

26

300 p.K - 476 n.K Rimsko Carstvo

1756 John Smeaton

(Marcus Vitruvius Pollio u doba cara

Augusta: De architectura libri X)

proizvodnja hidraulikog veziva

dodavanjem brana od mljevene
opeke proizvedene od peene gline,
vapnenom mortu
pripisuje im se otkrie betona
agregat od izlomljene opeke su
zalijevali vapneni mortom kojem su
dodavali vulkanski pepeo ili brano
od mljevene opeke
pucolanski cement prema mjestu
Puteoli (danas Puzzuoli) na
Pantheon, Rim
padinama Vezuva

padom Rimskog carstva

prestaje i razvoj cementa i
uporabe betona kao
graevinskog materijala
prilikom izgradnje temelja
svetionika u Eddystoneu,
Sjeverozapadna Engleska,
uoio da cement napravljen od
vapna dobiva svojstvo
postojanosti u vodi ako mu se
dodaju glinoviti materijali

nakon 2000 godina Rimske graevine jo postoje

27

28

1824 Joseph Aspdin

1848 Joseph Lambot

proizveo i patentirao materijal koji je u ovrslom stanju

bojom odgovarao vrlo dobrom graevinskom kamenu iz
okolice Portlanda, a nazvao ga je portland cement
svojstva tog materijala ne odgovaraju svojstvima materijala
koji se danas koristi pod tim nazivom

1849 Joseph Moniere

1838 Isaac Charles Johnson

proizveo cement koji po svojim svojstvima

odgovara dananjem portland cementu

29

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

laa s armaturom od eline ice u

cementnom mortu debelom nekoliko
centimetara
prva uporaba armiranog betona

otac armiranog betona

betonske je posude za biljke i cvijee
dodatno ojaavao eljeznim materijalom
kako bi bile vre i kako se ne bi mogle
lako razbiti
30

1871-1876 William E. Ward

1891 George Bartolomew

sagradio prvu armiranobetonsku kuu u

Port Chesteru nastojei da podigne
objekt siguran od poara

prva ulica graena od betona u

USA in Bellefontaine

1904 prvi betonski neboder

1889 Francois Hennebique

pravi zaetnik teorije i tehnike

armiranog betona

Ingalls building, Cincinnati

1930 prvi ljuskasti krov

Eduardo Torroja; Algeciras

31

1967 prvi betonski sportski

centar

1936 prve velike betonske brane

Hoover Dam, Black

Canyon, Colorado River
3.33 milijuna m3
betona

Grand Coulee Dam,

Columbia
river,Washington

najvea brana na svijetu

u vrijeme kada je
izgraena

9.155,942 m betona

32

Assembly Hall, The

University of Illinois

33

1970-e primjena betona

34

1980-e uporaba superplastifikatora

ojaanog vlaknima
CN Tower in Toronto,
Canada

1985 uporaba silikatne praine

553,33 m; 181 kata

Water Tower Place,

Chichago

Two Union Square,

Seattle, Washington
vrstoa :131 MPa
E = 50 GPa

262 m, 74 kata
35

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

36

1992 najvea armiranobetonska zgrada na svijetu

2004 najvea zgrada na svijetu

500
metara

311 South Wacker Drive,

Chichago

vrstoa betona : 83 MPa

maksimalna visina 293 m; 65

katova
arhitekt: Kohn Pedersen Fox
Trokovi izgradnje:
$110,000,000.00

300
metara

100
metara

visina: 509 m,
101 kat

Taipei 101,
Taipei, Taiwan

37

1900. god. u Hrvatskoj prvi

armiranobetonski most Lomost u Ogulinu

BUDUNOST
TEHNOLOGIJE BETONA

sastojci betonske mjeavine:

38

beoinski portland cement

savski pijesak
kamen tuenac u volumnim
omjerima 1:3:5

armatura: eljezne ipke

profila 27 ili manjeg

39

BUDUNOST TEHNOLOGIJE
BETONA

SMJERNICE ZA BUDUNOST

Odrivi razvoj
Poboljati svojstva trajnosti
Ubrzati gradnju i poboljati
naine gradnje

ZELENI BETON

OPTIMIZACIJA KEMIJSKIH DODATAKA BETONU

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje

Ubrzati gradnju
Poboljati trajnost

UBRZANA GRADNJA I
AUTOMATIZACIJA

41

uporaba manje cementa (HVFA beton High Volume

Fly Ash Concrete)
uporaba recikliranog materijala

Prefabricirani beton
Inovativni postupci gradnje

Stakleni beton agregat

zamjenjen recikliranim
staklom

42

BUDUNOST TEHNOLOGIJE
BETONA

Liquid Stone: New

Architecture in Concrete

OBNOVA INFRASTRUKTURE, PROCJENA I SANACIJE

Holistiki pristup
Materijali za sanaciju visokih uporabnih svojstava
Nove i unaprijeene nerazorne metode ispitivanja

19. 06.2004. 29.01. 2006.

National Building Museum,

401 F Street NW, Washington

VIRTUALNA TEHNOLOGIJA
Dostignua tehnikih znanosti i znanosti o materijalima
Simulacije mikro i makro strukture betona
Predvianje uporabnog vijeka i svojstava materijala

43

izloba istrauje naine na koji

arhitekti danas koriste beton
PROZIRNI BETON (LiTraCon)
sadrava staklena optika
vlakna debljine dlake
http://www.nbm.org/liquid_st
one/home.html
44

SAMOZBIJAJUI BETON

Mound Builders Museum,

Memphis, Tenessee

optimizacijom agregata,
cementa i dodataka, a
posebno
superplastifikatora,
postie se mjeavina
koja je iznimno tekua
pri ugradnji
nije potrebno vibriranje

45

Osnove teorije i tehnologije betona - 1.

predavanje