SMJER PROMETNICE

SEMESTRALNI PROGRAM IZ KOLEGIJA

BETONI POSEBNIH
NAMJENA

OSIJEK, siječanj 2020.

Ovdje će pisati popis svih studenata u vašoj grupi
 SMJER PROMETNICE

Sadržaj
SEMESTRALNI PROGRAM IZ KOLEGIJA...........................................................................1
3. Svojstva poroznog betona...................................................................................................2
Propusnost............................................................................................................................2
Izolacija od buke..................................................................................................................2
Smanjenja urbanih toplinskih otoka.....................................................................................4
Mehanička svojstva..............................................................................................................7
Abrazija i otpornost na smrzavanje i odmrzavanje..............................................................9
Popis literature:......................................................................................................................12

3. Svojstva poroznog betona

Propusni beton je beton s istim osnovnim komponentama kao i standardni beton, ali
projektiran tako da ima visoku poroznost, sa sadržajem pora od 11% do 35% 1. Mješavina
propusnog betona se sastoji od cementa, vode i krupnog agregata, sa ili bez male količine
finog agregata. Budući da je povezanost pora od ključne važnosti za osiguranje funkcije
propusnog betona njegovo zbijanje je ograničeno, jer može dovesti do toga da se sloj
cementne paste slegne na dnu betonske konstrukcije, što bi negativno utjecalo na njegovu
propusnost 1. Ugradnja propusnog betona u pločnik slično je ugradnji asfalta. Za razliku od
asfalta, propusni beton treba očvrsnuti dok ne postigne potrebnu čvrstoću. Ovaj beton kao
materijal prvi je put upotrijebljen 1852. godine, a patentiran je 1980. godine 1. Iako se ne
radi o novoj tehnologiji izvođenja betona, propusni beton postaje iznova zanimljiv
znanstvenicima. Karakteristična svojstva propusnog betona prikazana u nastavku temelje se
na novijoj i starijoj literaturi što govori o kontinuiranom interesu istraživača za ovu temu:
a) dobra propusnost,
b) dobra izolacija od buke,
c) sposobnost smanjenja urbanih toplinskih otoka,
d) loša mehanička svojstva,
e) mala otpornost na abraziju i otpornost na smrzavanje i odmrzavanje.
Propusnost
Propusnost betona zbog visoke poroznosti kreće se u rasponu 2–6 mm/s 1. Suprotno
uobičajenom betonu, propusni beton sprječava da se voda zadržava na horizontalnim
površinama i ako je pravilno projektiran, pozitivno utječe na okolnu kvalitetu tla i podzemne
vode. Zbog svojih drenažnih svojstava, propusni beton se koristi u izgradnji bankina, temelja i
podloga ceste. Propusnost betona ovisi o njegovoj poroznosti. Ukupna poroznost u smjesi
propusnog betona poroznom betonu može se podijeliti na međusobno povezane pore,
kapilarne pore i slijepe/zatvorene pore [5]. Međusobno povezani kostur sustav pora koji
pomaže u transportu vode se također naziva djelotvornom poroznošću. Transportna svojstva
 SMJER PROMETNICE
su ona svojstva koja pomažu propusnom betonu da služi kao materijal pogodan za okoliš. Ta
svojstva prenose vodu s površine na dno, i na kraju pomažu u obnavljanju podzemne vode.
Svojstva pora propusnog betona su jednako važna kao i svojstva čvrstoće i stoga imaju važnu
ulogu u karakterizaciji materijala kao održivog kolničkog sustava. Ova se svojstva mogu
klasificirati kao: transportna i ne transportna. Ne transportna svojstva obuhvaćaju ukupnu
volumensku poroznost, veličinu i raspodjelu pora. Svojstva koja se odnose na transport
uključuju efektivnu poroznost, povezanost pora i zavojitost pora.
Kao što smo ranije spomenuli, Čvrstoća propusnog betona smanjuje se s porastom poroznosti.
Na primjer, za poroznosti od 15%, 20% i 25%, veličine tlačne čvrstoće su u području od 38-
44, 29-35, i 15-22 MPa (navedite referencu). To je pokazatelj da se čvrstoća smanjila za
otprilike 50% za svakih 10% povećanja poroznosti.
Sumanasooriya i Neithalath 6 su proučavali povezanost pora u ovisnošću o sadržaju paste i
utvrdili da su betonske mješavine s velikom količinom paste imale manji faktor povezanosti
pora jer ih je pasta začepljivala. U drugom istraživanju, vijugavost propusnog betona koja je
definirano kao omjer efektivne i ukupne duljine uzorka, je određena pomoću XRT-a, koji ima
srednju vrijednost 4.137.
Cosic i drugi 5 su istraživali učinak vrste i veličine agregata na svojstva strukture pora
poroznog betona koristeći XRT mikrotomografiju. Otkriveno je da djelotvorna poroznost
iznosi 50–75% ukupne poroznosti, a faktor povezivanja pora bio je ovisan o vrsti agregata, a
ne o njegovoj veličini. Propusnost, svojstvo propusnog betona o kojem ovisi struktura pora
koje ovisi o strukturi pora, je također bila proučavana. Propusnost koja ovisi o veličini
agregata, stupnju zbijanja, gradaciji i sadržaju cementa, varirala je u rasponu od 0,1 – 2 cm/s.
Qin i drugi 8 su procjenjivali propusnost propusnog betona i utvrdili da je uređaj metoda za
mjerenje propusnosti s padajućom glavom padajućim stupcem pokazala veće vrijednosti nego
uređaj metoda za mjerenje propusnosti s konstantnom visinom glave konstantnim stupcem.
Razlika se uglavnom pripisivala neovisnosti primijenjenog tlaka u slučaju uređaja metode za
mjerenje propusnosti s padajućom glavom padajućim stupcem. Primjećujući da propusnost
nije jedina u službi poroznosti, X. Kuang, J. Sansalone, G. Ying, V. Ranieri, N. Neithalath, J.
Weiss i J. Olek razvili su dvije različite jednadžbe za predviđanje propusnost izmjenom
Kozeny-Carmanove jednadžbe. Kada je više autora, pozivate se ovako Kuang i dr. (navod
reference). Obzirom da nam ionako nedostaju cca 2 strane da bismo kompletirali ovo
poglavlje, možete iz tog rada Kuanga i drrazraditi ovu problematiku da dobijemo na literaturi-
dakle, napišite ovdje te formule i značenje oznaka u formulama pa ćemo vidjeti koliko nam to
doda volumena.
Pločnik od poroznog betona služi kao bifunkcionalni materijal što znači da mješavine betona
trebaju pružiti i strukturalne i hidrološke prednosti. Gore navedene karakteristike Uglavnom
su čvrstoće poroznog betona dovoljno dobre za podnošenje niskog prometnog opterećenja.
Međutim, ograničenja poroznog betona dolaze iz hidroloških aspekata u smislu začepljenja
pora [9]. Betonski kolnici mogu se začepiti raznim krhotinama, prašinom ili drugim stranim
dijelovima. To bi moglo dovesti do smanjivanja infiltracije betonske mješavine poroznog
betona, a time i njezine učinkovitosti u smislu smanjivanja otjecanja oborinske vode.
Potencijal začepljenja kolnika od poroznog betona kojeg koristimo proučavan je koristeći
princip propusnosti i prikazivanja (prevedite ovo u kontekstu, ovako je nejasno. Ako ne znate,
stavite ovdje original rečenice pa ću ja prevesti u kontekstu). Postupci kojima mjerimo
propusnost pokazale su da starenje kolnika ima značajnu ulogu u definiranju propusnosti
kolnika u upotrebi. Slika fotografirana prilikom istraživanja prikazuje da se gornjih 25 mm
poroznog betona uglavnom podvrgava začepljenju (ok, dodajte tu sliku). U posebnom
ispitivanju porozni beton je bio testiran na ekstremne uvjete začepljivanja koristeći betonitnu i
 SMJER PROMETNICE
kaolinitnu glinu [10]. Nakon mnogobrojnih ispitivanja u kojima smo pokušali simulirati
stvarne vremenske uvjete, većina gline je ostala bliže površini formirajući gusti pokrov.
Začepljenje porozne betonske mješavine napravljene od različitih agregatnih stanja frakcija
agregata ispitivano je koristeći sitni i krupni pijesak kao materijala za začepljivanje. Nakon
ispitivanja potencijal začepljenja se smanjio s obzirom na veličinu pora pazeći da ne bude ni
prevelikih ni premalih zrna [11] – pojasnite rečenicu. Nadalje, mješavine napravljene sa
zrnom agregata 4.75 mm imale su najveći potencijal za začepiti se zbog sličnosti u porama i
česticama materijala.

Izolacija od buke
Zahvaljujući visokoj poroznosti porozni beton ima svojstvo apsorpcije buke iz okoliša. Buka
može uzrokovati razne vrste bolesti. Ova činjenica je široko istražena i mnoge su studije
dokazale povezanost između prometne buke i kardiovaskularnih, neuro-vegetativnih i drugih
bolesti. Buka koja nastaje iz interakcije automobilskih guma i kolnika postaje sve značajnija
ekološka problematika, a posebno je izražena u velikim urbanim područjima. Buka koju
proizvodi vozilo u pokretu uvelike ovisi o geometrijskim svojstvima površine ceste. To je
glavni razlog zašto se trenutno istraživanje usredotočuje na pronalaženje novih metoda za
smanjenje buke na mjestu nastanka, na cesti, promatranjem ponašanja različitih vrsta kolnika i
njihovog sastava. Studije su pokazale da izmjena vrste i/ili teksture kolničkog zastora može
rezultirati značajnim smanjenjem buke od gume/ceste i da pravilan odabir kolničkog zastora
može biti odgovarajući postupak za smanjenje buke. Betonski kolnički zastori općenito su
lošiji izbor u usporedbi s asfaltnim kolničkim zastorima s obzirom na utjecaj buke od
gume/ceste. Jedino porozni beton možemo u tom smislu nazvati „tihim“ betonom. Ključna
svojstva koja određuju učinkovitost poroznog betona pri apsorpciji zvuka su poroznost u koju
mogu ući zvučni valovi, veličina pora i debljina poroznog sloja. Akustički učinkoviti materijal
je onaj s manjom veličinom pora i većim brojem takvih pora.
Marolf i ostali 2 su proučavali utjecaj veličine agregata i granulometrijskog sastava agregata
na akustičnu apsorpciju poroznog betona te je zaključio da mješavine propusnih betona s
jednom frakcijom agregata osiguravaju značajno poboljšanje apsorpcije zvuka u usporedbi s
konvencionalnim betonom.
Svojstvo apsorpcije buke kod poroznog betona postaje upitno u slučaju kada dođe do
začepljenja pora. Longjia Chu i ostali [ 43 ] su proučavali koliki utjecaj začepljenje poroznog
betona ima na učinkovitost u smanjenju buke. Ova laboratorijska studija uspoređivala je
karakteristike apsorpcije zvuka materijala za kolničke zastore od poroznog betona sa
zastorima od poroznog asfalta, u začepljenim i u nezačepljenim stanjima. Njihova (začepljena
i nezačepljena) svojstva apsorpcije zvuka uspoređena su s konvencionalnim asfaltnim i
betonskim kolnicima. Karakteristike apsorpcije zvuka materijala ispitivane su u pogledu
sljedećih svojstava: postotak poroznosti smjese mješavine, stupanj začepljenja i debljina
testnih sloja materijala. Prethodno navedena svojstva i parametri su ispitivani u sljedećim
iznosima:
 Tražena poroznost, za porozni beton i porozni asfalt: 10% 15% 20% i 25%;
 Začepljenje: 0%, 25%, 50%, 75% i 100% i
 Debljina sloja: 63, 100 i 200 mm.

Za svaki test apsorpcije zvuka na testnoj mješavini, pripremljena su tri uzorka. Za svaku
razinu poroznosti, isti set od 3 primjerka prvo je testiran na apsorpciju zvuka u originalnom
 SMJER PROMETNICE
nezačepljenom stanju i onda proveden kroz inkrementalni tretman začepljenja kao i testiranje
propusnosti i apsorpcije zvuka prikazane na slici 1.
Uzorci propusnog betona i standardnog betona pripremljeni su u omjerima kako je prikazano
tablicom 1. Postupak ispitivanja mjerenja apsorpcije zvuka začepljenih i nezačepljenih
uzoraka prikazan je slikom 1.

Slika 1 Postupak ispitivanja mjerenja apsorpcije zvuka začepljenih i nezačepljenih

uzoraka. (test propusnosti za mjerenje koeficijenta propusnosti-umjesto test propusnosti
za mjerni koef. Propusnosti, primijeniti sljedeći ciklus tretmana začepljivanja-umjesto
primijeniti sljedeći ciklus liječenja začepljenja) (dodajte referencu)

Tablica 1 Materijali i njihovi omjeri korišteni u istraživanju za izradu uzoraka(dodajte

referencu)

Hrapavos
Ciljana Stvarna
Vodocementn Cemen t agregata
Vrsta razina Voda Pijesak prosječna
i t Krupni
betona poroznost (kg/m3) (kg/m3) poroznosta
faktor (kg/m3) agregat
i (%) (%)
(kg/m3)
Porozn 10 0.3 495 148.5 1,560 * 9.6
 SMJER PROMETNICE
15 0.3 400 120.0 1,560 * 16.1
i 20 0.3 367 110.1 1,560 * 20.7
25 0.3 300 90.0 1,560 * 25.5
obični * 0.4 430 172 438 706 na
* nije primjenjivo
a
Metoda A testna metoda ASTM C1754 (9) korištena je za određivanje vrijednosti poroznosti.

Uzorci poroznih asfalta napravljeni su od 4 smjese različitih veličina zrna agregata (jednolika
granulacija) 13, 16, 20, 25 mm. Jedan uzorak bio je od standardne asfaltne mješavine. je
napravljen od dobro graduiranog agregata .
Ovako pripremljeni uzorci testirali su se prema ASTM E1050-10 standardnom postupku
kojim su dobiveni koeficijenti apsorpcije zvuka pojedinih uzoraka. Istraženi su učinci
začepljenja na svojstva apsorpcije zvuka za smjesu poroznog betona s 20% poroznosti
(tablica 1) i poroznog asfalta. Začepljenje je uvedeno prateći proceduru opisanu od autora
Fwa i ostalih [ 44 ]. Na kraju svake faze začepljenja, izmjereni su koeficijent propusnosti i
koeficijent apsorpcije zvuka uzorka. Nakon provedbe ispitivanja zaključili su da se učinak
apsorpcije zvuka začepljenog propusnog betona i poroznog asfalta smanjuje kako se postotak
začepljenja povećava. Za jednaki postotak začepljenja, propusni beton ima veći koeficijent
apsorpcije zvuka od poroznog asfalta. Kada je postignut uvjet od 100% začepljenosti,
sposobnost apsorbiranja zvuka poroznog asfalta približila se sposobnosti konvencionalnog
asfalta, dok je sposobnost apsorbiranja zvuka propusnog betona i dalje ostala viša od
konvencionalnog betona. Stoga je regulirano uklanjanje začepljena iz poroznog asfalta i
poroznog betona važno za održavanje dobre apsorpcije buke. Da biste dobili na volumenu,
precrtajte si slike 2, 4 i 6 iz ovog rada u vaše rad i obavezno navedite legendu ispod tj. što
znači koja oznaka na dijagramima…PC-10…itd…navedite glavne zaključke iz svake slike…
autori su proučavali učinak debljine sloja, vrste materijala (PA-10…) i učinka začepljenja pa
idemo sve to obraditi u slikama i zaključcima-tako dobivamo na volumenu.
Smanjenja urbanih toplinskih otoka
Izraz toplinski otok odnosi se na razvoj viših temperatura unutar urbanog područja u
usporedbi s temperaturama okolnih prigradskih i ruralnih područja. Općenito se toplinski
otoci mogu razmatrati na dvije razine, koje se nazivaju površinski i atmosferski toplinski
otoci. Nedavno je uveden treći tip toplinskih otoka „near-surface“, koji se bavi povećanom
temperaturom vanjskog zraka neposredno iznad površine na visinama gdje se odvijaju vanjske
ljudske aktivnosti 45. Ovaj fenomen ima važan utjecaj na potrošnju energije zgrada u svrhu
hlađenja. Razne studije su pokazale da se potrošnja energije za hlađenje zgrada može
udvostručiti zbog značajnog porasta temperatura u urbanim sredinama 1. Mnoga novija
istraživanja pokazala su da popločene površine igraju odlučujuću ulogu u cjelokupnom
urbanom toplinskom balansu. U propusnim pločnicima voda prolazi u tlo kroz pore i isparava
kada temperatura materijala poraste, što pridonosi nižoj temperaturi površine kolnika. Na
stvaranje toplinskih otoka U istraživanjima utjecaja popločenih površina na stvaranje
toplinskih otoka bitan parametar za promatranje je Albedo, bezdimenzijski broj koji se mjeri
na skali od 0 do 1 (izražava omjer između odbijene (reflektirane) i primljene (absorbirane)
svjetlosti). Albedo od 1 znači odraz savršeno bijele površine (100% reflektiranje), a albedo 0
znači savršeno crna površina (100% apsorbiranje). Sveučilišni centar za istraživanje kolnika u
Kaliforniji je istraživaloo koliki utjecaj veličine albeda ima na smanjenje toplinskih otoka.
Tokom ispitivanja pratili su propusnost, albedo i podatke o termičkim svojstvima, dobiveni
su iz šest ispitnih presjeka propusnih i tri nepropusna kolnika. Napravljeno je devet ispitnih
 SMJER PROMETNICE
odjeljaka od kojih svaka ima površinu 4 x 4 m (slika 2). Karakteristike svakog uzorka koji se
koristi za ispitivanje prikazane su u tablici xx. Kao što je prikazano, osim crnog asfaltnog
materijala (B), u ovoj su studiji korišteni reflektirajući kolnici (beton (C) i betonski opločnici
(A). Tri ispitna dijela (A1, B1 i C1) su nepropusni, a ostalih šest ispitnih uzoraka su (A2, A3,
B2, B3, C2, C3) propusni su kolnici.[ 45 ]
Ukupni prosječni albedo svakog od devet ispitnih presjeka predstavljen je na slici xx. Albedo
je izmjeren oko podneva na pet različitih mjesta ispitnog polja (četiri ugla i jedan centar).
Zapisali ste već dolje u tekstu, izbacite ovdje.

Slika 2 Shematski prikaz eksperimentalnih ispitnih presjeka. (dodajte referencu)

Tablica 2 Karakteristike devet ispitnih presjeka [46].

Vrsta popločavanje Nosivi sloj
Uzorak materijala Debljina (cm) materijal Debljina (cm)
A1b ICP-I 10c AB-I 15
A2 ICP-P 10c AB-P 15
d
A3 ICP-P 10 AB-P 30
B1 b AC-I 10 AB-I 15
B2 AC-P 10 AB-P 30
B3 AC-P 20 AB-P 30
C1 b PCC-I 10 AB-I 15
 SMJER PROMETNICE
C2 PCC-P1e 10 AB-P 30
C3 PCC-P2 e 20 AB-P 30
a
ICP: betonski opločnik; AC: asfalt-beton; PCC: beton s Portland cementom; AB: nosivi
sloj;I: nepropusni; P: propusni.
b
Samo za mjerenje albedoa, a ne za mjerenje propusnosti.
c
Uključuje debljinu betonskog opločnika (6 cm) i podlogu za opločnik (4 cm).
d
Uključuje debljinu betonskog opločnika (8 cm) i podlogu za opločnik (2 cm).
e
Ova dva propusna betona imaju vrlo različit sastav mješavine, različitu vrstu cementa i
agregata.

Ukupni prosječni albedo svakog od devet ispitnih presjeka predstavljen je na slici 3. Albedo je
izmjeren oko podneva na pet različitih mjesta ispitnih polja (četiri ugla i jedan centar).

Slika 3 Ukupni prosječni albedo svakog od devet ispitnih presjeka. (dodajte referencu)

Rezultati pokazuju da upotreba visokog albedo-a i propusnog kolnika potencijalno može

pomoći ublažavanju toplinskih otoka na površini i poboljšati kvalitetu zraka, ali i poboljšati
toplinsku udobnost ljudi. U usporedbi s nepropusnim pločnikom, propusni pločnik ima nizak
toplinski utjecaj na zrak pri površini pločnika [ 45 ].
Preliminarno istraživanje provedeno je na Kampusu do Vale Federalnog Sveučilišta Rio
Grande do Sul (UFRGS) u Porto Alegreu u Brazilu koristeći mali dio parkirne površine koja
je bila zamijenjena s 15 cm dubokim poroznim betonskim slojem preko 20 cm dubokog sloja
agregata u siječnju 2015. Godine. Cilj je bio vidjeti ima li kiša utjecaja na hlađenje donjih
slojeva poroznog betona. Tri dijela pločnika određena su za testiranje (slika 4), svi spravljeni
s masenim udjelu agregata i cementa 5.5:1 . Jedan dio je koristio kao kontrola, a dva djela za
dvostruko testiranje s dodavanjem vode. 27. travanja očitane su temperature koristeći senzor
od kasnog jutra do kasnog popodneva, a površinske temperature očitavane su periodično
koristeći termalni pištolj. Atmosferska temperature bila je malo iznad 20 ° C s potpuno
sunčanim nebom i laganim povjetarcem. Otprilike 45 minuta nakon početka eksperimenta,
 SMJER PROMETNICE
dvije litre vode prolivene su podjednako preko svake označene površine u dva dijela
ispitivanja.

Slika 4 Odjeljci A, B i C nalaze se u sredini, D, E i F lijevo, a G, H i I desno. (dodajte

referencu)

Kao što možemo vidjeti na grafu (slika 5), temperatura površine propusnog betona bila je
znatno veća od temperature zraka. Rezultati variraju, čak i bez dodatka vode. To je povezano
s povremenim oblačnim vremenom, tijekom kojeg će se temperatura na površini brže ohladiti
zbog vjetra.. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da kiša nema preveliki utjecaj na temperaturu
nižih slojeve poroznog betona. Značajan utjecaj je samo na površini poroznog betona, na
površini vidimo značajniji pad temperature pri dodavanju vode između 50 i 100 min i između
150 i 200 min.

Slika 5 Preliminarni eksperimentalni rezultati. B je kontrolna grupa, a u grupi A i C je

dodana voda. Temperatura je izmjerena na površini (1), u sredini sloja betona (2), te
odmah ispod srednjeg sloja (3)
[48].
 SMJER PROMETNICE

Mehanička svojstva
Porozni beton može postići tlačnu čvrstoću u rasponu od 2,8 do 28 MPa, a čvrstoće na
savijanje obično se kreću od 1 MPa do 3,8 MPa 1. Niska čvrstoća ovakvog betona je razlog
njegove ograničene primjene u izgradnji prometnica s velikim prometnim opterećenjem. Da
bi se riješio taj problem, širom svijeta se provode istraživanja s različitim, novim
komponentama u sastavu poroznog betona.
Svojstva čvrstoće značajna za propusni beton uključuju tlačnu čvrstoću, čvrstoću na savijanje
i zamor. Ova su svojstva u prošlosti istraživali brojni istraživači. Rezultati studije pokazali su
da svojstva čvrstoće djeluju kao varijable smjese mješavine i osjetljivije su na omjer agregata
i cementa, a ne na odnos vode i cementa [12]. Dodavanje polimera i gume povećalo je
žilavost loma zbog povećanja duktilnosti [13,14,15,16]. Zahvaljujući tankoj cementnoj oblozi
oko agregata, tip agregata imao je značajnu ulogu u razvoju čvrstoće propusnog betona [17].
Različita ispitivanja su pokazala da vrijeme očvršćivanja betona nije imalo značajnog utjecaja
na čvrstoću na savijanje kod poroznog betona. Također, nema ni značajnijih razlika čvrstoće
na savijanje između betona starog 7 dana i betona starog 28 dana. Ispitivanjem je dobiveno
da 7-dnevna tlačna čvrstoća poroznog betona iznosi 70-90% tlačne čvrstoće betona starog
28 dana. Kod običnog betona 7-dnevna tlačna čvrstoća iznosi oko 65-70% od 28-dnevne
tlačne čvrstoće. Uspoređujući porozni beton s običnim betonom možemo uočiti da kod
poroznog betona imamo povećanje sedmodnevne tlačne čvrstoće [18].

Vrlo je ograničena literatura u područjima karakterizacije zamora prijašnjih betonskih

mješavina. Ponašanje zamora propusnog betona pod pritiskom proučeno je korištenjem
polimera i mikrosilika kao modifikatora [19]. Rezultati su pokazali da je nekoliko propusnih
betonskih uzoraka izdržalo više od dva milijuna ciklusa prije sloma, a dodavanje polimera je
poboljšalo čvrtoću na zamor. Chen i Wang [16] istraživali su ponašanje zamora greda na
različitim razinama naprezanja i poroznosti. Polimeri u propusnom betonu povećali su
čvrstoću na zamor na određenim razinama naprezanja, i dokazano je da čvrstoća na zamor
ima vrlo visoku ovisnost o poroznosti mješavine. Uspoređujući dva istraživanja [19,16],
čvrstoća na zamor karakterizirana pod pritiskom bila je otprilike 10 puta veća od onih
testiranih na savijanje, za slične smjese. Što je zaključak vezano za mikrosiliku?

Slika 6 mikrosilik -izbacite sliku, nepotrebno je…prah kao prah…

Nekoliko drugih istraživačkih studija razvilo je računalne modele koristeći model diskretnih
elemenata (DEM) kako bi razumjelo mehaničko ponašanje propusnog betona [20,21]. U tim
 SMJER PROMETNICE
su istraživanjima konstitutivni modeli razvijeni kao kombinacija tri modela: modeli
kontaktnih, kliznih i paralelnih veza. Paralelna veza korištena je za modeliranje cementne
paste; kontaktni i klizni modeli korišteni su za modeliranje pomaka i trenja između agregata i
cementne paste. Razvijen je nelinearni regresijski model koji se odnosi na čvrstoću tlaka i
parametre strukture pora, kao što su srednji slobodni razmak, prosječna veličina pora,
poroznost, trodimenzionalna gustoća raspodjele pora i specifična površinska površina pora
40]. Studija je pokazala da svojstva strukture pora imaju značajnu ulogu u definiranju tlačne
čvrstoće. Mješavine s agregatom većih dimenzija pokazale su veću čvrstoću od smjesa
mješavina s agregatom manjih dimenzija zbog vrlo heterogenog puta pora u tim smjesama
mješavinama. Karakteristike ponašanja na tlačnu čvrstoću otpornog betona koje su primijetili
razni istraživači prikazane su u tablici 3.

Tablica 3 Sažetak karakteristika tlačne čvrstoće betona. (dodajte referencu)

Abrazija i otpornost na smrzavanje i odmrzavanje

Porozni beton ima malu otpornost na abrazivna djelovanja i na cikluse smrzavanja i
odmrzavanja (F–T), zbog čega je ograničena njegova šira primjena. Otpornost betona na
abraziju ovisi o tvrdoći cementne paste, tvrdoći agregata i vezi agregata i paste. Mnogi se
istraživači slažu da postoji veza između otpornosti na abraziju i tlačne čvrstoće - povećanjem
čvrstoće betona smanjuju se učinci abrazije/habanja. Rezultati ispitivanja prikazani u 3, 4
potvrdili su da je dodavanje lateksa (polimera) betonskim mješavinama dobar način
poboljšanja njihove tlačne čvrstoće i njihove otpornosti na abraziju. Otjecanje vode koja se za
vremenu niskih temperatura ulijeva u porozni beton i smrzava, može dovesti do stvaranja
pritiska na području premaza tanke cementne paste, zbog čega propusni beton nije prikladan
za uvjete smrzavanja. Studije o poboljšanju otpornosti otpornog betona na cikluse smrzavanja
i odmrzavanja utvrdile su da dodavanje dugih mikro vlakana povećava otpornost na cikluse
smrzavanja i odmrzavanja, kao i upotreba aeranta (dodatak betonu protiv smrzavanja),
silikatne prašine sa super plastifikatorom ili „čipsom“ od gume i gumenim „mrvicama“ 1. U
eksploataciji, kada je sitni materijal, poput prljavštine ili sitnog pijeska nošen kišom, ona
 SMJER PROMETNICE
provodi taj materijal kroz pore propusnog betona. Sitni materijali mogu na kraju umanjiti
učinkovitost odvodnje i propusnosti betona. Takvo začepljenje može tada dovesti do poplave i
da beton bude podložan velikim ciklusima smrzavanja i odmrzavanja. Izbacite jer već imamo
u dijelu o poroznosti.
Zbog izložene strukture agregata i tanke prevlake cementa na agregatima, otpornost na
abraziju i zamrzavanje-odmrzavanje otpornost betonskih kolnika postaje važna za
razumijevanje njegove dugoročne trajnosti. Dong i ostali [22] koristili su vlakna i lateks za
modificiranje otpornog betona i proučavali njegovo ponašanje pri abrazivnom djelovanju.
Kombinacija lateksa i vlakana pokazala je vrhunsku otpornost protiv djelovanja abrazije.
Gaedicke i ostali [23] proučavali su abrazivnu otpornost otpornog betona napravljenog od
različitih vrsta agregata. Propusni beton s graškom graška (ako je izraz u članku bio pea
gravel onda je to rječni agregat) imao je najmanju otpornost na abraziju zbog slabih veza
između agregata i cementne paste. Nadalje, otporni beton s recikliranim agregatima pokazao
je bolju otpornost na abraziju (od čega?). U drugom istraživanju [24] u propusnom betonu
korištene su različite vrste gume za ispitivanje otpornosti na abraziju. Fina guma u obliku
mrvica (veličine 1 mm) povećala je otpornost na abraziju na poroznom betonu.
Porozni beton s makro rastućom strukturom obično čuva vodu u porama i može proći F–T
ciklus, što može oštetiti materijal. Otpor F-T obično se mjeri u smislu gubitka mase nakon
niza uzastopnih ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja. Kako bi odredili otpornost F–T,
istraživači su koristili različite aditive. Ghafoori i Dutta [25] upotrijebili su mješavinu zraka u
betonu za poboljšanje otpornosti F-T. Yang i Jiang [26] otkrili su da će silikatni plinovi
silikatna prašina sa super plastifikatorima poboljšati otpornost na F–T. Čipovi od guma i
guma za djeliće također su korišteni za poboljšanje otpornosti na F–T [24]. Fine čestice gume
povećale su sadržaj zraka koji djeluje kao zarobljeni mjehurići zraka, smanjujući na taj način
učinak ekspanzivnih napona vode na cementnu pastu.

Projektiranje sastava poroznog betona

Iako se sastav propusnog betona čini jednostavan, nije lako postići dobra mehanička svojstva i
zadovoljavajući sustav pora istovremeno. Smanjenje vodocementnog faktora i povećanje
količine cementa u betonskoj smjesi rezultirat će boljim mehaničkim svojstvima kod
standardnog betona. Međutim povećavanje količine cementa u propusnom betonu smanjit će
ili čak u potpunosti spriječiti njegovu sposobnost propuštanja vode, što je njegova glavna
prednost.
 SMJER PROMETNICE

Slika 7 Pregled konture istraživanja. (nije prethodni nego porozni beton, nije stanje
tehnike nego stanje područja, nije mješavina dizajna i mješavina proporcija nego
projektiranje sastava poroznog betona, nije čvrstoća prijeloma nego sloma, nije
terenska istraga od prethodnog betona nego ispitivanje na probnim poljima od
poroznog betona, buduće područje istraživanja uklonite u potpunosti sa slike taj
kvadrat) (dodajte referencu)

Propusni beton je rupičasti material sa karakterističnom poroznom strukturom koja se sastoje

od međusobno povezanih kapilarnih pora [27]. Agregat za propusni beton se obično sastoji od
jedne frakcije za optimalnu količinu cementa koja obavija i veže agregat u jednu cjelinu.
Porozitet propusnog betona varira u rasponu 15-25% sa minimalno 15% što je propisanala
Nacionalna agencija za gotove mješavine beton (NRMCA) [28]. Vodocementni omjer je vrlo
važna varijabla koja je manja u odnosnu na vodocemetni omjer mješavina konvencionalnih
betona i povijesno je varirao u rasponima 0,28-0,40, a glavna zadaća mu je ostvarenje
dovoljnog vezanja cementa za i oko agregata [29,30]. Nadalje, omjer agregata i cementa
varira u rasponu 4:1 do 6:1. Uobičajeno je da je volumen agregata u propusnom betonu
otprilike 50-65%, dok je kod konvencionalnih betona 60-75%.

Kako bi se održalo dovoljno pora u materijalu, porozni beton je spravljen od agregata veličine
u rasponu 19-9.5 mm [31]. Ipak, u nekoliko se istraživanja korisitilo hrapav krupni agregat
veličine 9.5–2.36 mm s glavnim ciljem povećanja svojstava čvrstoće[13,32,12,31]. Tipični
sadržaji agregata korišteni u raznim istraživanjima prikazani su u Tablici 4. Preporučeno je da
agregat korišten u poroznom betonu ima karakteristike kako je prikazano u [33,34] koje
prikazuje granice za one karakteristike koje utječu na učinak kolnika od poroznog betona. Na
primjer, granice štetnih materijala, poput gline i rožnjaka čerta spomenute su, a one utječu na
prianjanje između agregata i cementne paste. Treba napomenuti da fizikalne karakteristike
agregata koje se koriste u prohodnom betonu trebaju biti slične onima korištenima u betonu
koji se radi inače. Fizikalne karakteristike agregata kao veličina, oblik i raspodjela igraju bitnu
ulogu u kontroliranju mehaničkih karakteristika te karakteristika trajanja i propusnosti kolnika
od propusnog betona [33,36]. Za razliku od veličine agregata, vrsta agregata također ima
 SMJER PROMETNICE
značajan utjecaj na karakteristike poroznog betona. Iako se vapnenački agregat uobičajeno
koristio za proizvodnju poroznog betona, nekoliko je drugih istraživanja ukazalo da
dolomitski agregati pružaju veću tlačnu otpornost na višim razinama poroznosti u usporedbi
sa sličnim mješavinama izrađenim s agregatom od vapnenca/šljake [37]. U drugom
iznesenom ispitivanju [33], vrste agregata dobivene iz 17 izvora korištene su za proučavanje
učinaka otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (F–T). Mješavine prohodnog propusnog
betona izrađene od vrste granitnog agregata pokazalo je superiornu F–T otpornost.

Tablica 4 Sastav mješavina koje se koriste za dobivanje poroznog betona. (dodajte

referencu)

Porozni beton obično se ne sliježe, što diktira upotrebu različitih dodataka koji povećavaju
obradivost bez pretjeranih povećanja u sadržaju vode. Većina studija/istraživanja koristila je
dodatke sa smanjenom vodom da bi povećali obradivost i ACI 522R-10 [38], što sugerira da
se mogu koristiti različiti tipovi dodataka. Npr. dodaci za usporavanje (usporivači) mogu se
koristiti kako bi se olakšali problemi s postavljanjem na terenu od vremena otkad porozni
beton može zahtijevati dodatno vrijeme za postavljanje i postizanje njegove hrapavosti.
Preporučuju se usporivači isparavanja kako bi se isparavanje vode s tek svježe/postavljene
površine smanjilo. Aeranti se mogu koristiti kako bi se povećala izdržljivost F-T.
Istraživačke studije preporučuju različite sastave mješavina i omjere za propusni beton
bazirane na različitim principima [39,40,41]. Najčešći princip kod projektiranja mješavine je
da se ostvari dovoljno vezanje cementa za agregat. Nguyen i ostali [42] razvili su sastav
 SMJER PROMETNICE
mješavine i hipotezu omjera za propusni beton baziranu na teoriji viška cemente paste.
Volumen cementne paste potreban za pružanje dovoljnog sloja obavijanja agregata određen je
dijeljenjem volumena sa površinom kuglastog agregata. Yahia i Kabarige [40] predlažu omjer
mješavine baziran na omjeru volumenu paste PV) i prazninama između čestica IPV. Deo i
Neithalath [41] koriste tradicionalnu metodu izračuna omjera mješavine za propusni beton
baziran na metodi apsolutnog volumena. Kao što je prikazano u tablici 4, gustoća agregata
varira u rasponu 1400-1800 kg/m3 sa omjerom agregata i cementa 4:1-12:1. Dodatno,
vodocementni omjer varira u rasponu 0,2-0,42, i manji je nego kod konvencionalnih betona.

Popis literature:

[1] Netinger, Grubeša, I.; Barišić, I.; Ducman, V.; Korat, L.: Draining capability of single-
sized pervious concrete, Construction and building materials, 169, pp. 252-260, 2018.
[2] Marolf, A.;. Neithalath, N.; Sell, E.; Wegner, K.; Weiss, J. Olek: Influence of aggregate
size and gradation on acoustic absorption of enhanced porosity concrete, ACI Materials
Journal, 101(1), pp. 82–91, 2004
[3] Wu, H.; Huang, B.; Shu, X.; Dong Q.: Laboratory evaluation of abrasion resistance of
portland cement pervious concrete, Journal of Materials in Civil Engineering, 23(5), pp.
697–702, 2011.
[4] Wu, H.; Liu, Z.; Sun, B.; Yin, J.: Experimental investigation on freeze–thaw durability of
Portland cement pervious concrete (PCPC), Construction and building materials, 117, pp.
63-71, 2016.
[5] K. Cosic, L. Korat, V. Ducman, I. Netinger, Influence of aggregate type and size on
properties of pervious concrete, Constr. Build. Mater. 78 (2014) 69–76 (Elsevier).
[6] X. Kuang, J. Sansalone, G. Ying, V. Ranieri, Pore-structure models of hydraulic
conductivity for permeable pavement, J. Hydrol. 399 (2010) 148–157 (Elsevier).
[7] M.S. Sumanasooriya, N. Neithalath, Pore structure features of pervious concretes
proportioned for desired porosities and their performance prediction, Cem. Concr.
Compos. 33 (2011) 778–787 (Elsevier).
[8] Y. Qin, H. Yang, Z. Deng, J. He, Water permeability of pervious concrete is dependent on
the applied pressure and testing methods, Adv. Mater. Sci. Eng. 2015 (2015) 1–6
(Hindawi Publishing Corporation).
[9] J.P. Coughlin, C.D. Campbell, D.C. Mays, Infiltration and clogging by sand and clay in a
pervious concrete pavement system, J. Hydrol. Eng. 17 (2012) 68–73 (American Society
of Civil Engineers).
[10] L.M. Haselbach, Potential for clay clogging of pervious concrete under extreme
conditions, J. Hydrol. Eng. 15 (2010) 67–69 (Amercian Society of Civil Engineers).
[11] O. Deo, M. Sumanasooriya, N. Neithalath, Permeability reduction in pervious
concretes due to clogging: experiments and modeling, J. Mater. Civ. Eng. 22 (2010) 741–
751 (American Society of Civil Engineers).
[12] L.K. Crouch, J. Pitt, R. Hewitt, Aggregate effects on pervious portland cement
concrete static modulus of elasticity, J. Mater. Civ. Eng. 19 (2007) 561–568 (American
Society of Civil Engineers).
[13] B. Huang, H. Wu, X. Shu, E.G. Burdette, Laboratory evaluation of permeability and
strength of polymer-modified pervious concrete, Constr. Build. Mater. 24(2009) 818–823.
 SMJER PROMETNICE
[14] M. Gesoglu, E. Guneyisi, G. Khoshnaw, S. Ipek, Investigating properties of pervious
concretes containing waste tire rubbers, Constr. Build. Mater. 63 (2014) 206–213
(Elsevier).
[15] B. Rehder, K. Banh, N. Neithalath, Fracture behavior of pervious concretes: the
effects of pore structure and fibers, Eng. Fract. Mech. 118 (2014) 1–16 (Elsevier).
[16] Y. Chen, K. Wang, X. Wang, W. Zhou, Strength, fracture and fatigue of pervious
concrete, Constr. Build. Mater. 42 (2013) 97–104 (Elsevier).
[17] C. Lian, Y. Zhuge, Optimum mix design of enhanced permeable concrete – an
experimental investigation, Constr. Build. Mater. 24 (2010) 2664–2671
[18] A. Kabir, M. Hasan, M.K. Miah, Predicting 28 days compressive strength of concrete
from 7 days test result, in: Proceedings of International Conference on Advances in
Design and Construction of Structures-2012, 2012, pp. 18–22.
[19] 48M.A. Pindado, A. Aguado, A. Josa, Fatigue Behavior of Polymer Modified Porous
Concretes, Universitat Politècnica de Catalunya (UPC), School of Civil Engineering
(ETSECCPB) Jordi Girona 1–3, Módulo C1, E-08034 Barcelona, Spain.
[20] C. Lian, Y. Zhuge, S. Beecham, Modelling pervious concrete under compression
loading – a discrete element approach, Adv. Mater. Res. 168 (2010) 1590–1600 (Trans
Tech Publications).
[21] C. Lian, Y. Zhuge, S. Beecham, Numerical simulation of the mechanical behaviour of
porous concrete, Eng. Comput. 28 (8) (2011) 984–1002.
[22] Q. Dong, H. Wu, B. Huang, X. Shu, K. Wang, Investigation into laboratory abrasion
test methods for pervious concrete, J. Mater. Civ. Eng. 25 (2013) 886– 892 (American
Society of Testing Materials).
[23] C. Gaedicke, A. Marines, F. Miankodila, Assessing the abrasion resistance of cores in
virgin and recycled aggregate pervious concrete, Constr. Build. Mater. 68 (2014) 701–708
(Elsevier).
[24] M. Gesoglu, E. Guneyisi, G. Khoshnaw, S. Ipek, Abrasion and freezing-thawing
resistance of pervious concretes containing waste rubbers, Constr. Build. Mater. 73 (2014)
19–24 (Elsevier).
[25] N. Ghafoori, S. Dutta, Laboratory investigation of compacted no-fines concrete for
paving materials, J. Mater. Civ. Eng. 7 (3) (1995) 183–191 (American Society of Civil
Engineering).
[26] J. Yang, G. Jiang, Experimental study on properties of pervious concrete pavement
materials, Cem. Concr. Res. 33 (2002) 381–386 (Elsevier).
[27] ACI 522R-2010, Report on Pervious Concrete, American Concrete Institute.
[28] NRMCA-Concrete in Practice-38 (CIP-38), National Ready Mix Concrete Association
(NRMCA).
[29] O. Deo, Influence of material structure on the structural and environmental properties
of pervious concretes (Ph.D. Dissertation), Clarkson University, USA, 2011.
[30] P.D. Tennis, M.L. Leming, D.J. Akers, Pervious Concrete Pavements, EB302.02,
Portland Cement Association, Skokie, Illinois, and National Ready Mixed Concrete
Association, Silver Spring, Maryland, USA, 2004, p. 36.
[31] O. Deo, N. Neithalath, Compressive response of pervious concretes proportioned for
desired porosities, Constr. Build. Mater. 25 (2011) 4181– 4189.
[32] D.H. Nguyen, N. Sebaibi, M. Boutouil, L. Leleyter, F. Baurd, A modified method for
the design of pervious concrete mix, Constr. Build. Mater. 73 (2014) 271– 282 (Elsevier).
[33] ASTMStandard Specification for Concrete Aggregates, ASTM C33/C33M-13, West
Conshohocken, PA 19428-2959, United States of America, 2013.
 SMJER PROMETNICE
[34] ASTMStandard Classification for Sizes of Aggregate for Road and Bridge
Construction, ASTM C448, West Conshohocken, PA 19428-2959, United States of
America, 2012.
[35] J.T. Kevern, K. Wang, V.R. Schaefer, Effect of coarse aggregate on the freeze– thaw
durability of pervious concrete, J. Mater. Civ. Eng. 22 (5) (2010) 469–475.
[36] A.K. Jain, J.S. Chouhan, Effect of shape of aggregate on compressive strength and
permeability properties of pervious concrete, Int. J. Adv. Eng. Res. Stud. 1 (2011) 120–
126.
[37] 5H. Takebayashi, M. Moriyama, Study on surface heat budget of various pavements
for urban heat island mitigation, Adv. Mater. Sci. Eng. 42 (2012) 2971–2979 (Hindawi
Publishing Corporation).
[38] A. Ibrahim, E. Mahmoud, M. Yamin, V.C. Patibandla, Experimental study on Portland
cement pervious concrete mechanical and hydrological properties, Constr. Build. Mater.
50 (2013) 524–529 (Elsevier).
[39] K. Cosic, L. Korat, V. Ducman, I. Netinger, Influence of aggregate type and size on
properties of pervious concrete, Constr. Build. Mater. 78 (2014) 69–76 (Elsevier).
[40] A. Yahia, D. Kabagire, New approach to proportion pervious concrete, Constr. Build.
Mater. 62 (March 2014) 38–46 (Elsevier).
[41] C. Lian, Y. Zhuge, S. Beecham, Modelling pervious concrete under compression
loading – a discrete element approach, Adv. Mater. Res. 168 (2010) 1590–1600 (Trans
Tech Publications).
[42] C. Lian, Y. Zhuge, S. Beecham, Numerical simulation of the mechanical behaviour of
porous concrete, Eng. Comput. 28 (8) (2011) 984–1002.
[43] Longjia Chu, Tien F. Fwa, and Kiang H. Tan, Laboratory Evaluation of Sound
Absorption Characteristics of Pervious Concrete Pavement Materials
[44] Fwa, T. F., E. Lim, and K. H. Tan. Comparison of Permeability and Clogging
Characteristics of Porous Asphalt and Pervious Concrete Pavement Materials.
Transportation Research Record: Journal of the Transportation Research Board, No.
2511, 2015, pp. 72–80. https:// dx.doi.org/10.3141/2511-09.
[45] H Li1, J T Harvey, T J Holland and M Kayhanian: The use of reflective and
permeable pavements as a potential practice for heat island mitigation and stormwater
management, 2013 Environ.
[46] Li H, Harvey J and Kendall A 2013 Field measurement of albedo for different land
cover materials and effects on thermal performance Build. Environ. 59 536–46
[47] Alexandre Lorenzi, Liv Haselbach, Luiz Carlos Pinto da Silva Filho Ângelo Simonetto
Pessutto, Gabrielle Bacelo Bidinotto, Thermal profiles in pervious concrete during
summer rain simulations, ISSN 1517-7076 artigo e-12170, 2018
[48] LORENZI, A., HASELBACH, L., SILVA FILHO, L.C.P., “Field data for heat island
mitigation by pervious concrete in Porto Alegre”, In: Proceedings of the 3rd International
Conference on Best Practices for Concrete Pavements, Bonito, Brazil, IBRACON – ISSN
2175-8182. 3PAV20150016, Oct. 28-30 2015.