Projekat: DOGRADNJA DJEČIJEG VRTIĆA ¨NEVEN"

Lokacija: Čelinac Donji, Čelinac

Projektant: BMB GROUP d.o.o. Banja Luka

OSNOVNI PODATCI O OBJEKTU

Planirani gradjevinski radovi predstavljaju dogradnju dijela vrtića Neven u Čelincu.

Objekat je lociran u centru Čelinca, izgradjen 1977 godine, prizemni, izveden u klasičnom AB
sistemu gradnje, korisne površine 680 m2. Objekat je u funkciji, dobro održavan, renoviran u
sklopu UNDP Floods Recovery Programe tokom 2015 god.

Planirani radovi po ovom projektu dogradnje su neophodni za funkcionisanje objekta, i

izgradnjom novog dijela će se dobiti još jedna vrtićka grupa, sanitarni čvor, prostorija za
vaspitače i vešeraj. Ukupna netto površina planirane dogradnje je 107 m2, brutto 127 m2. Time
će ukupna korisna površina objekta biti 787 m2.
Novi dio objekta je planiran na slobodnom dijelu parcele, kao novogradnja koja uključuje sve
faze radova, logično povezan sa osnovnim objektom, sa kojim će po izgradnji činiti cjelinu.
Da bi se spojio sa postojećim dijelom objekta, potrebno je izvesti radove rušenja i napraviti
hodnik od jednog dijela objekta.

TEHNIČKI OPIS ARHITEKTONSKA FAZA

Prema dostavljenim Urbanističko – tehničkim uslovima i Lokacijskim uslovima i u skladu sa
Projektnim zadatkom, izrađen je Glavni projekat.

Projektnom dokumentacijom je planirana dogradnja postojećeg objekta dječijeg vrtića u

Čelincu. Postojeći objekat je prizemen spratnosti, kao I planirana dogradnja. Dio koji se
dograđuje je sklopu postojeće parcele, na zeleno površini. Postojeće uređenje dvorišta I
pristupi ostaju nepromjenjeni.
U funkcionalnom smislu, dogradnjom se predviđa jedna vrtićka prostorija - grupa, sanitarni
čvor, prostorija za vaspitače I vešeraj. Veza sa postojećim objektom je ostvarena kroz proctor
postojećeg vešeraja.

Temeljenje objekta je planirano na AB temeljnim trakama i gredama, na sloju tampona. Zidovi

su od opekarskog bloka d=25 cm, a dio pregrada je od bloka d= 10 cm. Međuspratna ploča je
d=16 cm, svijetla visina prizemlja 3,0 m.

Krov je projektovan viševodan, sa drvenom krovnom konstrukcijom, pokriven limom,

nagiba 60 .

Fasada objekta je termoizolaciona, sa slojem mineralne vune d= 10 cm, sa završnim slojem

silikatnog fasadanog maltera. Podovi se oblažu vinil podom I keramikom.

Unutrašnji zidovi i plafoni se boje disperznom bojom.

Fasadna stolarija je planirana od petokomornih PVC profila.

Projektant: Sanja Đurić, d.i.a.

OBRAČUN POVRŠINA

U narednim tabelama dat je popis svih sadržaja izvedenog objekta sa namjenom prostorija,
obradom poda i površinom.

PRIZEMLJE :
Red. Obrada poda Površina Koef. korisne Neto korisna
Namjena prostorije
poda površine površina
broj

0.1 Hodnik PVC vinil 12,28 m2 1 12,28 m2

0.2 Vrtićka grupa PVC vinil 54,00 m2 1 54,00 m2

0.3 Sanitarni čvor keramika 11,30 m2 1 11,30 m2

0.4 Soba vaspitača PVC vinil 19,60 m2 1 19,60 m2

0.9 vešeraj keramika 10,20 m2 1 10,20m2

NETO POVRŠINA PRIZEMLJA – površina poda 106,57 m 2

KORISNA POVRŠINA PRIZEMLJA 106,57 m2 – 3,19 ( 3% malter)= 103,38 m2

BRUTO POVRŠINA PRIZEMLJA 127,08 m2

TEHNIČKI OPIS KONSTRUKTIVNA FAZA

Konstruktivni sistem objekta se sastoji iz:

- Prizemlje objekta je projektovano kao kombinacija armirano-betonske i zidane konstrukcija od
Ytong blokova debljine 25 cm sa horizontalnim i vertikalnim serklažima. Ploča iznad prizemlja
se izvodi kao armirano-betonska ploča oslonjena na vanjske i unutrašnje zidove i AB grede.
Debljina AB ploče d=16 cm.
- Krovni pokrivač se izvodi od crijepa na krovnu ravan nagiba 6˚. Krovna konstrukcija je
drvena, građe četinari II klase, spojena tesarskim spojevima i moždanicima za armirano-
betonsku konstrukciju objekta. Proračun krovne konstrukcije dat je u prilogu.
Proračun statičkih uticaja i dimenzionisanje elemenata objekta izvršeno je za sledeće
osnovne uticaje i njihove kombinacije :

- sopstvena težina sa vertikalnim opterećenjem

- opterećenje od snijega s = 1.20 kN/m2
- uticaj vjetra ( v = 30 m/s )
Pri statičkom proračunu konstrukcije i dimenzionisanju elemenata korišten je programski paket
Tower 7.0 ( ’’RADIMPEX’’ – Beograd ).

MATERIJALI

BETO
N

Projektom je definisana upotreba MB 30.

Sastojci betona moraju da zadovolje sledeće uslove:

* agregat - mora da zadovoljava uslove utemeljene sledećim propisima :

- JUS B.B2.010 – '' Separisani agregat za beton ''

- JUS B.B3.100 – '' Frakcionisani kameni agregat za beton i asfalt ''
- JUS B.B8.031 – '' Određivanje zapreminske mase i upijanje vode kamenog agregata''
- JUS B.B8.044 – '' Ispitivanje postojanosti prema mrazu prirodnog i drobljenog agregata ''
- JUS B.B8.036 – '' Određivanje količine sitnih čestica u kamenom agregatu metodom mokrog
sijanja ''
- JUS B.B8.045 – '' Ispitivanje drobljivosti prirodnog i kamenog agregata mašinom '' Los
Angeles''
* cement - mora da zadovoljava uslove utemeljene sledećim propisima :
- JUS B.C1.011 – '' Portland cement, portland cement sa dodacima, metalurški cement,
pucolanski cement ''
- JUS B.C8.023 – '' Ispitivanje fizikalno-mehaničkih osobina cementa ''
( finoća mliva, zapreminska masa bez pora i šupljina, čvrstoća cementa...)
- JUS B.C8.029 – '' Skupljanje cementnog maltera usljed isušivanja ''
- JUS U.M1.051 – kontrolno ispitivanje cementa prije upotrebe u fabrici betona

* voda - mora da zadovoljava uslove utemeljene sledećim propisima :

- JUS U.M1.058 – '' Tehnički uslovi i metode ispitivanja vode za spravljanje betona ''

* dodaci betonu - moraju da zadovoljavaju uslove utemeljene sledećim propisima :

- JUS U.M1.035 – '' Kvalitet i proveravanje kvaliteta dodataka betonu ''
- JUS U.M1.039 – '' Ispitivanje fizičko-hemijskih osobina dodataka betonu ''
- JUS U.M1.038 – '' Ispitivanje uticaja dodataka betonu na cementnu pastu i malter ''
- JUS U.M1.044 – '' Ispitivanje dodataka betonu na koroziju armature ''
Izvođač radova ja dužan da izradi Projekat betona, u svemu prema članu 232. pravilnika.
Projekat betona treba da sadrži tražena tehnička svojstva, koja treba da zadovolji beton u
svježem i očvrslom stanju. Ta svojstva se grupišu u sledeće grupe :
 - obradljivost
- čvrstoća
- trajnost
- gustoća
- izgled
- tehničke karakteristike
- deformacijske karakteristike.
Prije samog projektovanja sastava betona potrebno je prikupiti podatke o raspoloživim
materijalima i tehnologiji izvođenja konstrukcije.
ARMATURA

Projektom je utvrđena upotreba rebraste armature RA 400/500 i mrežaste armature MA 500/560.

Rebrasta armatura RA 400/500-2 mora da zadovolji sledeće odredbe pravilnika :

- JUS C.K6.120 – mjere i oblici
- JUS C.K6.020 – vruće valjani čelici
Mrežasta armatura MA 500/560 mora da zadovolji sledeće odredbe pravilnika :
- JUS C.B6.013 – tehnički uslovi za mrežestu armaturu
- JUS C.A4.001 – mehaničke karakteristike čelika – ispitivanje granice razvlačenja
- JUS C.A4.002 – mehaničke karakteristike čelika – ispitivanje zatezanja
- JUS C.A4.005 – mehaničke karakteristike čelika
- JUS C.A4.035 – mehaničke karakteristike čelika
- JUS U.M1.090 – ispitivanje prijanjanja – athezija čelik-beton
Projektom je definisano da se prilikom armiranja koristi R – mreža i Q – mreža.
 Održavanje objekta: Kontrolni pregledi konstrukcije se moraju vršiti svakih pet godina za
armirano betonsku konstrukciju . Potrebno je izvršiti vizuelni pregled konstrukcije, gdje je
uključeno i snimanje položaja i veličina prslina i pukotina kao i oštećenja bitnih za sigurnost
konstrukcije. Treba vršiti snimanje repera. Kontrolne preglede organizuje vlasnik objekta
angažovanjem stručnog lica. Nakon pregleda konstrukcije potrebno je zapisnički konstatovati
stanje i po potrebi preduzeti odgovarajuće mjere.

TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE RADOVA

1. ZEMLJANI RADOVI

Svi zemljani radovi moraju biti izvedeni prema projektu, elaboratu o geomehaničkom
ispitivanju tla te prema GN - 200. Nakon iskopa, a prije početka izvođenja narednih
radova, obavezno je da predstavnik nadležnog organa i nadzorni organ pregledaju i
prime zemljane radove ( kontrola usklađenosti izvedenih radova sa odobrenjem za građenje ).
Izvođač se mora obezbjediti pumpom za eventualno ispumpavanje oborinske ili
podzemne vode. Prilikom vršenja iskopa pridržavati se propisa o zaštiti na radu, te izvršiti
podupiranje terena ukoliko je to neophodno.
Podlogu za temeljenje pripremiti prema projektu.

2. ARMIRAČKI RADOVI

Armiračke radove izvoditi prema statičkom proračunu, armaturnim nacrtima, propisima i

normativima za izvođenje ovih radova i prema
GN – 400 i pravilniku BAB 87.

- Zaštitni sloj betona do armature – član 135 pravilnika BAB 87 (za grede i stubove 2cm, za
ploče i zidove 1.5 cm). Za obezbjeđenje pravilnog položaja armature u oplati koristiti propisan
broj distancera.
- Raspored armature u oplati – član 137 pravilnika BAB 87
- Oblikovanje armature – član 139-147 pravilnika BAB 87
- Sidrenje armature – član 148-159 pravilnika BAB 87
- Nastavljanje armature – član 160-166 pravilnika BAB 87

Armatura mora biti očišćena od prljavštine, masnoća, ljuski korozije, ispravljena, isječena,
povijena i montirana te prije početka betoniranja pregledana i primljena od strane nadzornog
organa investitora. Nadzorni organ mora naročito da pregleda i zapisnički konstatuje da li
montirana armatura zadovoljava u pogledu prečnika, broja šipki, geometrije ugrađene armature
projektom predviđene konstrukcije, učvršćenje armature u oplati te mehaničke karakteristike,
granice razvlačenja i granice kidanja nakon čega se i uz prijem oplate, odobrava betoniranje.
3. BETONSKI RADOVI

- Betonske radove izvesti prema statičkom proračunu i projektu betona te prema GN - 400.
Spravljanje, transport i njegu betona vršiti prema Pravilniku o tehničkim normativima
za beton i armirani beton ”
( PBAB 87 „ Službeni list SFRJ ” br. 11/87).

- Betoniranje se vrši tek kada nadzorni organ primi oplatu i armaturu. Betonske konstrukcije
kao i komponente betonske smjese moraju biti atestirani. Izrada betonske smjese, transport i
ugradnju vršiti prema navedenim propisima.

- Prilikom izvođenja radova vrši se stalna kontrola izvođenja radova, a kvalitet izvedenih
konstrukcija potvrđuje se završnom ocjenom kvaliteta betona u konstrukciji koju izdaje
ovlaštena organizacija. Izvedba trpi sve posljedice nekvalitetno izvedenih radova.

- Posebnu pažnju obratiti na mjesta prekida betoniranja, planirana i slučajna.

- Skele i oplate moraju biti odabrane i izvedene tako da obezbeđuju stabilnost prilikom
izvođenja radova te da osiguraju da konstrukcija bude izvedena po zahtjevnim dimenzijama i
presjecima. Oplata mora biti tako izvedena da omogućuje laku demontažu, a unutrašnja strana
oplate mora biti glatka, čista i po potrebi premazana zaštitnim sredstvom koje omogućava
gubitak sastojaka betona, a i radi lakše demontaže. Premaz ne smije imati štetan uticaj na beton.

4. TESARSKI RADOVI

- Tesarski radovi se izvode prema važećim propisima i standardima za ovu vrstu radova i
prema „ Opšim napomenama ”za tesarske radove
GN - 601, uračunavši sav potreban materijal i rad.
- Sav potreban materijal mora odgovarati projektovanim dimenzijama i količinama ( daske,
gredice, ekseri, letve,žice ).
- Spojevi pojedinih elemenata konstrukcije moraju biti kvalitetno i propisno izvedeni, a
građa mora biti pravilno obrađena i dovoljno suva( max. 30 % vlažnosti ). Građa je II klase i na
noj se mora provjeriti prilikom nabavke prisustvo truleži, boje, mušićavosti, raspuklina,
lisičavosti, vlažnosti, kvrgavosti, zakašenosti vlakana, zakrivljenosti osovine.

Projektant Odgovorni projektant

_____________________________ _____________________________

TEHNIČKI OPIS VODOVOD I KANALIZACIJA

1. POSEBAN PRILOG O ZAŠTITI NA RADU

Sadržaj

2.1. Opasnosti i štetnosti kod korišćenja lokacije

2.2. Opasnosti i štetnosti kod korišćenja instalacija vodovoda i

kanalizacije
 2.3. Predviđene mjere za otklanjanje opasnosti i štetnosti kod
korišćenja vodovoda i kanalizacije

2.4. Zaključak

Prilog obrađen po Propisima i normativima zaštite na radu i zaštite od požara pri projektovanju.

1.1. Opasnosti i štetnosti kod korišćenja lokacije

Opis lokacije

Lokacija objekta je sastavni objekta postojećeg dječijeg vrtića „NEVEN“ u sklopu

gradskog naselja sa uređenim prilazima na ulicu i uređenim okolnim terenom kao uže gradsko
područje.
Prilaz na lokaciju je direktno sa sobraćajnice izgrađen po propisima Zakona o bezbjednosti
saobraćaja i propisima za izradu puteva za saobraćaj vozila u užem gradskom području.
Lokacija ima direktan priključak instalacija vodovoda na gradsku mrežu vodovoda sa
izgrađenim šahtovima saglasno propisima odgovarajuće službe gradske uprave i priključak na
javnu kanalizacionu mrežu.

Opasnosti pri korišćenju lokacije

 Opasnost od nekontrolisanog korišćenja vodovoda i kanalizacije na lokaciji.

 Opasnost od nekontrolisanog izliva atmosferske kanalizacije objekta na lokaciji.
Mere zaštite pri korišćenju lokacije
 Zaštita od nekontrolisanog korišćenja šahta vodovoda i kanalizacije predviđena je tako
što je šaht izgrađen po propisima i njega može koristiti samo ovlašćeno lice.
 Zaštita od nekontrolisanog izliva atmosferske kanalizacije na lokaciji predviđena je
odgovarajućim prihvatanjem izliva površinski i odvođenjem izliva u okolni teren i na ulicu.

1.2. Opasnosti i štetnosti kod korišćenja vodovoda i kanalizacije

Kod vodovoda
  Nehigijenski izvori snabdijevanja vodom
 Nečista, neispravna i nehlorisana instalacija
 Mogućnost zagađenja usljed prolaska kroz šaht kanalizacije
 Neispitana mreža pod potrebnim pritiskom
 Primjena nepropisnog materijala za instalacije

Kod kanalizacije

 Nedovoljni padovi
 Nepravilno vođenje mreže
 Nedovoljan broj i raspored ventilacionih vertikala
 Nepravilan izbor materijala
 Nepravilno dimenzionisanje kanalizacione mreže
 Nepravilan izbor i raspored revizija i revizionih šahtova
1.3. Predviđene mjere zaštite za otklanjanje opasnosti i štetnosti kod korišćenja vodovoda i
kanalizacije

Kod vodovoda

 Snabdijevanje vodom predviđeno je iz gradske mreže

 Kvalitet vode je na nivou vode za piće, tj. higijenski i bakteriološki ispitana i ispravna
za korišćenje
 Instalacija vodovoda prije puštanja u rad mora biti hlorisana i ispitana
 Instalacija vodovoda je odvojena od instalacije kanalizacije i izbjegnut je bilo kakav
prolaz kroz šahtove kanalizacije
 Tehničkim opisom predviđeno je ispitivanje vodovodne mreže pod potrebnim
pritiskom prije puštanja instalacije u rad
 Primjenjen je propisan i već ispitan materijal za vodovodnu instalaciju u skladu sa
postojećim propisima i standardima

Kod kanalizacije

 Usvojeni su propisani padovi za sve vrste instalacija u skladu sa propisima od 2%

 Razvod kanalizacione mreže riješen je u skladu sa arhitektonskim projektom i
propisima za ovu vrstu instalacija
 Kod rješavanja kanalizacije vođeno je računa o dovoljnom broju ventilacionih vertikala
čime je obezijbeđen pravilan rad instalacije
  Primenjen je propisan i veći ispitan materijal za instalaciju kanalizacije u skladu sa
propisima i standardima
 U objektu s obzirom na njegovu namjenu, ne postoje tehnološke otpadne vode,
odnosno uređaji za njihovo prečišćavanje
 Prilikom projektovanja kanalizacije vođeno je računa o pravilnom dimenzionisanju
kanalizacione mreže u skladu sa propisima i normama za ovu vrstu instalacija
 Revizije i revizioni šahtovi predviđeni su na svim kritičnim mjestima, skretanjima,
spajanjima dva i više kanala i u dnu svake vertikale, tako da je omogućena kontrola i
eventualna intervencija.

1.4. Zaključak

Projektom su predviđene sve potrebne mjere za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu

zaštite na radu i kod korišćenja instalacija i objekata.
Na osnovu priloga u projektu, tekstualnog i grafičkog dijela projekta, projektant tvrdi da će
instalacija vodovoda i kanalizacije ispravno funkcionisati i može se koristiti u skladu sa
Pravilnikom i opštim mjerama i normativima zaštite na radu za građevinske objekte namenjene
za radne i pomoćne prostorije
TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

Na predmetnoj lokaciji predviđena je dogradnja dječijeg vrtića za jednu vrtićku grupu sa

pratečim sadržajima. Objekat je prizemni sa direktnom vezom iz postojećeg objekta.
Ovim dijelom projekta su riješene unutrašnje instalacije vodovoda i kanalizacije. Vodovodne
i kanalizacione instalacije su projektovane 1m od objekta.
Vodovodne instalacije za cjelokupan objekat (hladna/topla sanitarna voda) projektovane su
od polipropilenskih vodovodnih cijevi visoke gustine.
Na svim odvojcima horizontalnih grana u sanitarnim čvorovima predviđena je ugradnja
propusnih ventila Ø20 i Ø25 smještenih na pristupačnim mjestima čime se omogućava
zatvaranje dovoda za svaki sanitarni čvor posebno, a ispred svih sanitarnih uređaja predviđena
je ugradnja propusnih ventila sa poniklovanom kapom i rozetnom Ø15 mm.
Cijevi su dimenzionisane na osnovu jedinica opterećenja za svako točeće mesto uz uslov da
se u cijevima ne jave brzine tečenja vode veće od propisanih za usvojeni profil cijevi. Priprema
tople vode za objekat je putem električnih bojlera , za svaku jednicu objekta poseban
bojler.
Sve cijevi ispod plafona i u podu odgovarajućih prostorija i usponski vodovi u instalacionim
blokovima moraju biti termički izolovane. Vodovodnu instalaciju za razvode vode je potrebno
izoliovati protiv stvaranja kondenza u zavisnosti od sredine kuda se vodi. Cijevi u zidovima i
podovima se izoluju sa odgovarajućom prefabrikovanom izolacijom (na bazi poliuretana kao tip
«plamafleks», «armaflkeks» i sl).
Kompletna instalacija fekalne kanalizacije projektovana je od plastičnih troslojnih PP cijevi,
spojnih elemenata, fazonskih komada za unutrašnju kanalizaciju. Specifikacija fazonskih komada data
je na odgovarajućim grafičkim prilozima.
Horizontalni odvodi od sanitarnih objekata se uglavnom montiraju u podu sanitarnog čvora
Kanalizacione vertikale se završavaju ventilacionim glavama koje se izvode minimalno 1 m iznad ravni
krova zbog ventilacije instalacija. Odvod vode sa poda sanitarnih prostorija predviđen je podnim
slivnicima sa niklovanom rešetkom.
Na svim kanalizacionim vertikalama projektovani su revizioni komadi koje će omogućiti
održavanje kanalizacione mreže.
Fekalna kanalizacija iz objekta se odvodi do vanjskog kanalizacionog šahta, odakle se odovdi do
gradskog razvoda. Pozicija kanalizacionog revizionog okna prikazana je na situaciji.
Promjena materijala za izradu vodovodne i kanalizacione mreže moguća je uz saglasnost
projektanta ili nadzornog organa.
TEHNIČKI USLOVI IZVOĐENJA RADOVA
za izvođenje vodovodnih i kanalizacionih instalacija

Prethodne mere
1. Instalacija vodovoda i kanalizacije obuhvaćena ovim projektom treba da bude izvedena
u svemu prema projektu.
2. Prije početka radova izvođač je dužan da uporedi projektovani priključak sa stvarnim
stanjem na gradilištu i raspravi sa nadzornim organom eventualna sporna pitanja.
3. Prijee svake eventualne izmene, izvođač je dužan da na vreme upozna nadzornog
organa i pribavi saglasnost projektanta.
Postavljanje vodova
4. Izvođač je dužan provjeriti sve visinske kote u projektu i sravniti ih sa stvarnim kotama
na licu mesta.
5. Kod kanalizacione mreže obavezno prvo izvesti priključak na ulični kanal, zatim donji
razvod kanalizacije, a na kraju vertikalne vodove sa ograncima.
6. Svi horizontalni vodovi postavljaju se sa padom prema najnižem ispusnom mestu.
7. Upotrebljavati se može materijal prema jugoslovenskim standardima (JUS) i prije
upotrebe potrebno je na gradilištu pregledati ga.
8. Smije se upotrebljavati samo potpuno novi materijal i oprema.
 9. Savijanje pocinkovanih cevi ne sme se vršiti ni u toplom ni u hladnom stanju.
10. Kroz zid cijevi voditi upravno na površinu zida. Cijevi se ne smiju voditi koso kroz zid.
Cijevi u zemlji
11. Sve cijevi u zemlji polažu se u sloju pijeska koji obuhvata cijev sa svih strana u debljini
min. 5 cm.
12. U nasutom zemljištu se na dnu rova mora postaviti dovoljno debeo sloj pijeska i dobro
nabiti. Humus, otpaci građevinskog materijala, šljunka i kamenje ne smiju se upotrebljavati za
zatrpavanje rovova.
13. Postavljanje cijevi u rovovima može otpočeti tek pošto je nadzorni organ ustanovi da je
rov pravilno i po projektu iskopan.
14. Rov se ne smije zatrpavati pre nego što nadzorni organ izvrši pregled mreže i prije
nego što se izvrši ispitivanje instalacije.
Cijevi u konstrukcijama
15. Čvrsto uziđivanje cijevi u zidove, betone i drugu konstrukciju nije dozvoljeno.
16. Otvori za prolaz cijevi kroz konstrukciju moraju biti dovoljno veliki a prostor između
cijevi i konstrukcije ispunjen plastičnim malterom, da bi se spriječilo oštećenje cevi.
17. Vodovodne cijevi se pri prolazu kroz konstruktivne zidove moraju zaštiti zaštitnom cijevi
čiji je prečnik za 40 mm veći od spoljnjeg prečnika vodovodne cijevi, a međuprostor se ispuniti
kučinom i asfaltnim kitom.
18. Eventualno nepredviđeno štemovanje u zidovima i mađuspratnoj konstrukciji može se
izvršiti samo po prethodnoj dozvoli nadzornog organa.
Заштита цијеви
19. Водоводне цијеви не смију пролазити кроз зидове димњака и вентилационих
канала, кроз каналска окна, испод пода клозета или писоара и тамо где могу бити
изложене загађењу.
20. Na mestima ukrštanja sa drugim vodovodima cijevi se moraju zaštititi pri ukrštanju sa
kanalima. Vodovodna cijev mora biti viša, a međuprostor nabijen glinom najmanje debljine 20
cm. Ako je razmak manji, vodovodna cijev mora se provući kroz zaštitnu cijev kao pri prolazu
kroz zid.
21. Na mestima gdje su izložene zamrzavanju, cijevi se moraju termički izolovati. Izolacija
se ima izvesti najpažljivije, a vodovi se ne smiju zatrpavati prije nego što oragan izvrši pregled
istih.
22. Pri obustavi rada cijevi se moraju na pogodan način privremeno začepiti, da se voda ne
bi zagadila ili ispunila otpadnim materijalom.
Spojevi
23. Spojevi cijevi među sobom i između cijevi i armature odnosno spojnica ili fazonskih
delova moraju se izvesti najpažljivije. Pri spajanju unutrašnji prečnik cijevi ne smije biti sužen
dijelovima armature, kudeljom, kalajem, olovom ili na drugi način niti deformisan savijanjem
cijevi.
24. Spajanje cijevi ne smije se vršiti u zidu, podnoj ploči ili slično. Ovakvo spajanje mora se
izbjeći ako je ikako moguće.
Pričvršćivanje cijevi
25. Cijevi se moraju pričvrstiti za zidove odnosno konstrukciju, obujmicama na razmaku
najviše od 2,0 m a olovne cevi na razmaku od najviše 1,0 m. Osim toga one moraju biti po
cijeloj dužini oslonjene o zid.
26. Cijevi treba da budu tako postavljene da je omogućeno širenje usled toplote.
Armature
27. Vodovodne armature moraju se prethodno pregledati i po utvrđenoj ispravnosti ugraditi.
28. Ugrađivanje armature ima se izvesti precizno vodeći računa o dobrom i lakom
rukovanju i o estetskom izgledu.
29. Svi ventili i ispusne slavine treba da budu istog prečnika kao i cijev.
Sanitarni uređaji
30. Ugrađivanje sanitarnih uređaja ima se izvesti precizno i prema priloženim detaljima.
31. Visine sanitarnih uređaja, ako u projektu nije drugačije naznačeno,ugraditi prema
preporukama proizvođača.
32. Ispitivanje instalacije
32. Vodovodna instalacija
Probni pritisak na koji treba ispitati instalacije u zgradi treba da je za 1 bar veći od
dvostrukog radnog pritiska, tj. onog koji je hidrauličkim proračunom dobijen, po sledećem
postupku:
Svi otvori i krajevi cijevne mreže se zatvore čepovima, potom se mreža napuni vodom.
Prethodno se na pogodnom mestu montira manometar a ručnom pumpom voda se sabija sve
dok manometar ne pokaže određeni ispitni pritisak. U slučaju da kazaljka na manometru opada,
redom se osmotri mreža i traži neispravno mjesto koje propušta vodu, vuzuelno i ručno,
pipanjem, sve spojeve provjeriti da li su vlažni, osušiti ih i ponovo provjeriti. Neispravna mjesta
treba popraviti pa ponoviti ispitivanje. Punjenje i pražnjenje mreže izvršiti preko slavine sa
helenderom. Prije upotrebe gotovu instalaciju isprati vodom pod pritiskom od stranih tijela koja
su mogla dospjeti u mrežu za vrijeme radova. Ispiranje vršiti dotle dok se ne dobije sasvim čista
voda.
Poslije ovih proba izvršiti dezinfekciju vode po sledećem postupku:
- Dezinfekciono sredstvo će propisati sanitarna služba vodovoda, a u saglasnosti sa
sanitarnom inspekcijom grada.
 - Kontrolu ispiranja i dezinfekciju vršiti isključivo pod rukovodstvom odgovornog, kvalifi-
kovanog i ovlašćenog predstavnika Sanitarne službe preduzeća.
- Smatra se da je dovoljno 30 - 50 mg/l. U konkretnom slučaju dozu propisuje ovlašćeni
predstavnik sanitarne službe koji je u cjelini odgovoran za dezinfekciju i eventualne posledice.
- Niža koncentracija (10 mg/1) preporučuje se kada hlor ostaje u kontaktu 12 - 24 sata.
- Normalno vrijeme delovanja hlora traje 3 - 12 sati.
- Veće doze hlora upotrebljavaju se kada je poznato da cjevovod sadrži organske
materije, koje je nemoguće ukloniti ispiranjem ili kada je neophodno da se vrijeme dezinfekcije
skrati.
- Minimalno vreme trajanja dezinfekcije treba da iznosi 30 - 60 minuta.
- Dodavanje hlora vrši se preko hlorinatora kroz posebno ostavljeni priključak. Ispuštanje
vode vrši se na kraju mreže sve dok se jasno ne osjeti hlor.
- Dijelovi mreže koji se ne dezinfikuju moraju biti sigurno isključeni od dela mreže koja se
dezinfikuje, odnosno ne dezinfikuje se – hidrantska mreža.
- Odgovorni rukovodilac sanitarne službe treba da obezbijedi zaštitu radnika koji rade na
dezinfekciji, s obzirom da je hlor opasan po zdravlje, ako se pažljivo ne rukuje sa njim.
- Odgovorni rukovodilac korisnika instalacije treba da javno obavijesti korisnike da je
opasno koristiti vodu u toku dezinfekcije.
- Kada je isteklo vrijeme dezinfekcije cjevovod treba ispirati čistom pijaćom vodom sve
dok se ne dobije čista pijaća voda (sa tolerantnom koncentracijom hlora).
- O izvršenom hlorisanju mora se voditi zapisnik, koji ovjerava lice pod čijom je
kontrolom izvršena dezinfekcija cevovoda.
33. Kanalizaciona mreža
Ispitivanje ispravnosti kanalizacione mreže u zgradama obavlja se u tri etape:
- Prva etapa obuhvata ispitivanje donje odvodne mreže prije nego što se zatrpa uz
kontrolu nagiba kanala po projektu.Za porovjeru ispravnosti sastavaka (spojeva) potrebno je cio
sistem napuniti vodom, pošto se prethodno kanal začepi na najnižem kraju. U slučaju da neki
spoj propušta vodu, mora se rastopiti spoj u naglavku i izvršiti ponovno zaptivanje, a zatim
ispitivanje ponoviti. Tek poslije ovoga može se pristupiti zatrpavanju rovova.
- Druga etapa se obavlja kada bude provedena cijela vertikalna mreža sa ograncima.
Ispitivanje se vrši pomoću vode ili vazduha.
Ispitivanje vodom vrši se djelimično za pojedine vertikale, pošto se prethodno dobro začepe
svi krajevi ogranaka sem najvišeg dela, kroz koji se vrši punjenje mreže.
Ispitivanje se vrši pod pritiskom vodenog stuba visine najmanje 3,0 m iznad najvišeg izliva.
Ako u roku od 15 minuta svi sastavi drže to je znak da su svi spojevi ispravni.
 Vazduhom se ispituje vertikalna mreža, pomoću kompresora sa manometrom. Kompresor
se priključi na jedan od otvora a svi ostali se dobro začepe. Probni pritisak je 0,35 atm. u
trajanju od 15 minuta. I najmanje opadanje pritiska znači da neki spoj propušta pa se isti mora
dovesti u ispravno stanje.
- Treća etapa – ispitivanje se vrši poslije nameštanja svih sanitarnih objekata. Probni
pritisak je 2,5 cm vodenog stuba (0,0025 atm).
Ako nema promjena na cijeloj mreži i svi sifoni drže vodu, znači da je instalacija ispravna.
Dok se ispitivanje ne izvrši ne smeju se zatvarati žljebovi za cijevi niti polagati podloga za
pod.
38. Ispitivanje se vrši o trošku izvođača.
Obaveze izvođača
39. Za obračun izvršenih radova mjerodavne su ustanovljene količine i ugovorene jedinične
cijene.
40. Kod obračuna izvršenih radova na postavljanju termičke izolacije mjere se spoljne
površine izolacije u m2.
41. Ako izvođač ustanovi da se predviđeni radovi mogu izvesti na tehnički lakši,
jednostavniji ili racionalniji način, ili da su neki tehnički uslovi ili dispozicije nacrta i ostalih
ugovorenih dokumenata štetni po trajnost, stabilnost i kvalitet posla, izvođač je obavezan da
svoje primedbe i zapažanja unese u građevinski dnevnik i da svoje konkretne predlog
42.
TEHNIČKI OPIS ELEKTRO FAZA

1 PRILOG ZAŠTITE NA RADU, ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

I ZAŠTITE OD POŽARA - ELEKTRO DIO
SADRŽAJ

1.1. Spisak projektne dokumentacije,

1.2. Tehnički propisi i standardi sa kojima je dokumentacija usaglašena,
1.3. Opasnosti koje se očekuju na dijelovima objekta, elektroenergetskih instalacija, alata i
uređaja za rad, te druge opreme,
1.4. Predviđene zaštitne mjere za otklanjanje opasnosti.
1.5. Zaštitna od električnog udara.
1.1. SPISAK PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Projektna dokumenatacija elektro faze sastoji se od jedne knjige projekta u kome se

nalaze potrebni tekstualni i grafički prilozi, što je detaljno specificirano u pripadajućem sadržaju
projektne dokumentacije.
U tekstualnom dijelu projekta priloženi su potrebni proračuni jakosti rasvjete, proračun
presjeka napojnog voda s obzirom na dozvoljenu struju opterećenja i dozvoljeni pad napona i
računska provjera efikasnosti zaštite od indirektnog dodira (proračun impedanse petlje zaštitnog
strujnog kruga za najnepovoljniji slučaj).
U grafičkom dijelu projekta dati su položaji elektro energetskih napojnih i razvodnih
ormara i njihove jednopolne šeme, trase vodova, ostali potrebni detalji polaganja instalacija i
montaže elektro opreme sa gromobranom i uzemljivačem.

1.2. TEHNIČKI PROPISI I STANADRDI SA KOJIMA JE USAGLAŠENA DOKUMENTACIJA

Zakon o zaštiti od požara (Sl.glasnik RS 71/12)

Zakon zaštite na radu (Sl.glasnik RS 01/08)
Pravilnik o zaštiti na radu pri korišćenju el.struje (Sl.list SR BiH 34/88)
Pravilnik o tehničkim normativima za el.instalacije niskog napona (Sl.list SFRJ 53 i 54/88)
Pravilnik o jugoslovenskim standardima ze el.instalacije u zgradama (Sl.list SFRJ 68/88)
Pravilnik o teh.normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja (Sl.list SFRJ 13/68).
Zakon o uređenju prostora (Sl.gasnik RS 40/13)
JU standardi iz oblasti elektro tehnike, kao i drugi propisi koji regulišu elektrotehničku struku.
1.3. OPASNOSTI KOJE SE OČEKUJU NA DIJELOVIMA OBJEKTA,
ELEKTROENERGETSKIH INSTALACIJA, ALATA I UREĐAJA ZA RAD, TEDRUGE
OPREME

1. Struja preopterećenja i struja kratkog spoja,

2. Opasan napon dodira (direktni dodir),
3. Slučajan dodir dijelova pod naponom (direktni i indirektni dodir),
4. Nedozvoljeni pad napona,
5. Izbijanje požara,
6. Uticaj vlage i prašine,
7. Atmosfersko pražnjenje
8. Ugrožavanje životne sredine.

1.4. PREDVIĐENE ZAŠTITNE MJERE ZA OTKLANjANjE OPASNOSTI

1. Zaštita od preopterećenja i od struja kratkog spoja su pravilno i selektivno odabrani

osigurači. Više o tome dato je u prilogu kontrole efikasnosti zaštite od opasnog napona
dodira (mjere zaštite od električnog udara).
2. Zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom (zaštita od direktnog dodira) je
riješena pravilnim smještajem priključaka, osigurača, sklopki i ostale opreme u zatvorene
razvodne ormare koji imaju odgovarajući atest i odgovarajuću “IP” zaštitu.
3. Osnovna mjera zaštite od opasnog napona dodira (zaštita od električnog udara prema
JUS N.B2.742) je zaštita automatskim isključenjem napajanja sa posebnim zaštitnim
vodom TN-C/S. Dodatna zaštitna mjera je da se svi uređaji napajani sa preko 100 A
dodatno direktno uzemljuju (prema JUS N.B2741 – T.5.1.3.2)
4. Zaštita od nedzovoljenog pada napona sadržana je u pravilnom odabiranju presjeka
provodnika, a prema proračunima u tabelarnom pregledu.
5. Električna instalacija je tako projektovana da pri normalnim uslovima rada i normalnim
okolnostima, zaštita od preopterećenja i kratkog spoja sprečava pojave prekomjernih
zagrijavanja i požara.
6. Zaštita od vlage i prašine izvedena je izborom odgovarajuće “IP” zaštite opreme i
instalacija prema JUS N.B2.751 (Izbor i postavljanje el.opreme u zavisnosti od vanjskih
uticaja).
7. Zaštita objekata od atmosferskog pražnjenja predviđena je prema – JUS N.B4.7800
(Opšti uslovi za izradu gromobranskih instalacija) i JUS N.B4.801 i 803.
8. Prilikom korišćenja elektro opreme i instalacija predviđenih ovim projektom nema
opasnosti ugrožavanja životne sredine, te nisu predviđene posebne mjere zaštite životne
sredine u skladu sa tehnološkim projektnim zadatkom.
1.5. ZAŠTITA OD ELEKTRIČNOG UDARA

Prema JUS N.B2.741 (Električne instalacije niskog napona – zahtjevi za bezbjednost –

zaštita od električnog udara) utvrđuju se mjere zaštite od el.udara u električnim instalacijama
niskog napona.
Mjere zaštite u smislu ovog standarda mogu se primjenjivati na cjelokupnu instalaciju, na
neki njen dio ili pojedinačnu opremu. Zaštita od električnog udara postiže se primjenom
odgovarajućih mjera: istovremene zaštite od direktnog i indirektnog dodira, zaštite direktnog
dodira i zaštite od indirektnog dodira.
Istovremeno zaštita od direktnog i indirektnog dodira odnosi se na zaštitu sigurnosno
malim naponom (SELV) i uzemljenim sigurnosno malim naponom (PELV).
Zaštita od direktnog dodira odnosi se na zaštitu dijelova pod naponom izolovanjem,
zaštita pregradama i zaštita kućištima, zaštitu preprekama, zaštitu postavljanjem izvan dohvata
ruke i dopunskom zaštitom pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne struje (ZUDS).
Zaštita od indirektnog dodira podrazumijeva zaštitu automatskim isklapanjem napajanja.
Prema JUS N.B2.730 sistem napajanja el.instalacija u ovom projektu je TN sistem (TN C
, TN C/S).
Sve mase (izloženi provodljivi dijelovi) instalacija moraju da se spoje sa uzemljenom
tačkom sistema pomoću zaštitnog provodnika. U stalno položenim el.instalacijama isti provodnik
može da služi kao zaštitni neutralni provodnik (PEN provodnik) pod uslovom da zadovolji uslove
za provodnike prema standardu JUS N.B2.754.
Kakateristika zaštitnog uređaja i impedansa strujnog kola moraju se tako izabrati, da u
slučaju nastanka kvara zanemarljive impedancse između faznog i zaštitnog provodnika ili mase
(izloženog provodnog dijela), bilo gdje u instalaciji, nastupi automatsko isklapanje napajanja u
utvrđenom vremenu.
Ovaj zahtjev je zadovoljen ako je ispunjen uslov:
 ZP x II  UZ
gdje je:
ZP - impedansa petlje kvara, obuhvatajući izvor, provodnik pod naponom do tačke kvara i
zaštitni provodnik između tačke kvara i izvora.
II - struja koja osigurava djelovanje zaštitnog uređaja za automatsko isklapanje napajanja u
vremenu utvrđenom u tabeli 1 propisa JUS N.B2.741 u zavisnosti od naz.napona ili pod
posebnim uslovima u vremenu koje ne prelazi 5 sekundi.
UZ - nazivni napon prema zemlji.

2. TEHNIČKI OPIS

Predmet projekta je elektroinstalacija dograđenog dijela dječijeg vrtića.

2.1. Elektroenergetska instalacija

Predmetni prostor se napaja sa postojećeg GRO objekta u kome se vrši i mjerenje

potrošnje električne energije.

ELEKTROENERGETSKI BILANS PREDMETNOG PROSTORA IZNOSI :

- INSTALISANA SNAGA--------------------------- 18,5kW

- FAKTOR ISTOVREMENOSTI----------------- 0,65
- MAKSIMALNA ANGAŽOVANA SNAGA--- 12,0kW

U dograđenom dijelu ne postoje potrošači većih snaga, tako da

napojni kabal kao i pancer osigurači za objekat ostaju nepromjenjeni.
Svi potrošači su uzemljeni petom (trećom) žilom napojnog kabela - TN-C/S sistem
razvoda, a sa RT-a i kutije za izjednačavanje potencijala u mokrim čvorovima.
 Sistem napajanja je sa posebnim trećim i petim
provodnikom tj. TN-C/S.
Zaštita dijelova pod naponom od direktnog dodira je izolovanjem i kućištima .
Zaštita od direktnog dodira je ostvarena opremom, koja konstrukcijom i zaštitnim izolovanjem,
sprečava svaki dodir delova pod naponom.
Elektroinstalacija rješena je p/ž , provodnicima PP-Y, s obzirom na klasičnu gradnju istoga.
Instalacija rasvjete izvodi se provodnicima 1,5 mm2 a utičnica 2,5 mm2. Sve utičnice su sa
zaštitnim kontaktom tzv. šuko utičnice, s tim da se u mokrim čvorovima ugrađuju utičnice sa
poklopcem. U prostorijama gdje borave djeca predviđene su šuko utičnice sa zaštiom za djecu.
Predviđeni su sledeći tipovi svjetiljki:

 Dekorativna svjetiljka 60W po izboru investitora

 Stropna svjetiljka 60W u mokrim čvorovima IP44, po izboru investitora
 Havarijska svjetiljka sa led tehnologijom, autonomija 180 min

2.2. Gromobranska instalacija

Gromobran je klasični sa temeljnim uzemljivačem trakom Fe/Zn 25x4mm položenom u

temelju objekta. Od izvoda sa uzemljivača vodi se traka Fe/Zn 25x4mm p/ž u betonskim
stubovima – usponski vodovi do mjernih spojeva koji su zaštićeni mehaničkom zaštitom.
Spustni vodovi i prihvatni sistem cjelokupan je izveden od Fe/Zn trake odgovarajućeg presjeka.
Spustni vodovi se postavljajuju u betonskim stubovima, a prilikom obilaska oko oluka krovne
vode, tj. prije dolaska na krov spaja se na oluk posebnom spojnicom. Po krovu se polaže traka
Fe/Zn 20x3mm (prihvatni sistem) na odgovarajućim potporama za crijep. Potrebna koljena na
odvodima treba izvesti s minimalnim radijusom zakrivljenosti 20 cm. Sva spojna mjesta treba
izvesti galvanski i mehanički čvrsto, a posebno paziti da budu na pristupačnim mjestima.
Izvedba i upotrebljeni spojni materijal moraju odgovarati važećim propisima. Izvođač instalacija
ispostavlja revizionu knjigu s preglednim nacrtima i potvrđenu je predaje investitoru. Obaveznu
kontrolu mjerenja s pregledom instalacije treba vršiti svake druge godine, a također i
neposredno nakon udara groma. Potrebno je izvesti odvod sa uzemljivača za uzemljenje GRO-
a i sve metalne mase na objektu neophodno je vezati na gromobransku instalaciju.

Izradio:

------------------------------------

Andulajević Radovan dipl.el.ing

 3. TEHNIČKI USLOVI

Ovi tehnički uslovi su sastavni dio projektne dokumentacije, te prema tome obavezuju
investitora i izvođača da se pri izradi projektiranih instalacija pridržavaju i ovih uslova koji sadrže
i one elemente koji nisu navedeni u tehničkom opisu i ostalom dijelu teksta, a vezani su za
izvođenje radova.

Pri izradi projektovanih instalacija, potrebno je pridržavati se sljedećeg:

1. Cjelokupna el. instalacija se mora izvesti prema priloženim nacrtima, predmjeru, tehničkom
opisu, proračunima, ovim navedenim uslovima, te važećim propisima za izvođenje ovih
instalacija.
2. Prije početka radova izvođač je dužan da se detaljno upozna sa projektom i da svoje
eventualne primjedbe blagovremeno dostavi projektantu, nadzornom organu i investitoru.
3. Investitor je dužan da tokom cijele gradnje objekta obezbjedi stručan nadzor nad izvođenjem
radova.
4. Izvođač je dužan da prije početka radova provjeri projekat na licu mjesta, pa ako ustanovi da
su potrebne izvjesne promjene, zbog promjena na samom objektu ili iz drugih razloga, o
tome obavijesti nadzornog organa i od njega pribavi potrebnu saglasnost za izmjenu.
5. Ukoliko se u toku gradnje pojavi opravdana potreba za izvjesnim odstupanjima ili manje
izmjene projekta, izvođač je dužan da prije svake promjene pribavi saglasnost nadležnog
organa koji će po potrebi upoznati projektanta sa predloženim izmjenama i za to tražiti
njegovu saglasnost.
6. Na osnovu datog projekta, izvođač će obezbjediti trase cjelokupne instalacije, pa će tako,
nakon dobijanja saglasnosti nadzornog organa početi sa radom. Ukoliko trase pojedinih
instalacija idu paralelno, izvođač se mora pridržavati propisa o međusobnom odstojanju
trasa.
7. Način izvođenja pojedinih instalacija dat je u posebnom opisu za dotičnu instalaciju.
8. Sav instalacioni materijal i oprema koja se koristi za izvođenje instalacija mora u potpunosti
odgovarati standardima i biti odgovarajućeg kkvaliteta. Materijal koji ne ispunjava ove
uslove ne smije se ugrađivati.
9. Kod izvođenja ovih radova se mora voditi računa o tome da se što manje oštete već
izvedeni radovi i postojeća konstrukcija. Takođe je potrebno koordinirati sa izvođačima
drugih radova, kako bi se izbjegle smetnje pri radu.
10. U toku izvođenja radova, izvođač je dužan da sve nastale promjene trasa od projektom
predviđenih, ucrta u projekat (crvenim tušem ili upadljivo), a po završetku radova treba da
podnese investitoru kompletan projekat stvarno izvedenog stanja.
11. Za vrijeme izvođenja radova izvođač je dužan voditi ispravnom građevinski dnevnik sa svim
relevantnim podacima, a svi zahtjevi od strane nadzornog organa i izvođača se moraju
saopštiti putem građevinskog dnevnika.
12 Za ispravnost izvedenih radova, izvođač garantuje onoliko vremena koliko je to definisano
ugovorom, računajući od dana tehničkog prijema objekta. Za ugrađenu opremu vrijedi
garancija koju daje proizvođač opreme. Sve havarije i kvarovi, koji bi se u garantnom roku
pojavili, bilo zbog lošeg materijala ili nesolidne izvedbe, izvođač je dužan otkloniti uz
uslove definisane ugovorom.

TEHNIČKI OPIS MAŠINSKE INSTALACIJE

Projektna dokumentacija instalacije grijanja i hlađenja je rađena na osnovu projektnog zadatka,

arhitektonsko-građevinskog rješenja objekta, te važećih propisa iz ove oblasti.

1. Proračun termotehničkih karakteristika objekta

Proračun termotehničkih karakteristika objekta rađen je na osnovu JUS U.J5. 600.

2. Proračun transmisionih i ventilacionih gubitaka i dobitaka toplote

Proračun transmisionih i ventilacionih gubitaka i dobitaka toplote rađen je prema DIN 4701 i metodi
ASHREA, a pri tome su usvojeni sledeći podaci:
- spoljna projektna temperatura - 20 °C ( u zimskom periodu) i 34 °C ( u ljetnom periodu)
- prekid grijanja 9-12 sati
- objekat lociran u zoni slabih vjetrova
- položaj objekta normalan
Unutrašnja projektna temperatura je određena na osnovu projektnog zadatka, i uslova datih standardom
prema namjeni prostorija.
 Toplotni gubici objekta su 10 361 W. Pošto se na grijna tijela postavljaju termostatski ventili sa
termostatskim glavama instalisani kapacitet grijanja odgovara toplotnim gubicima. Toplotni dobici dvije
prostorije su 9 086 W.

GRIJANJE

Osnovni izvor grijanja je postojeće grijanje u objektu. Objekat je spojen na čelinački toplifikacioni sistem.
Prema projektnom zadatku, kapacitet instalacije u objektu je dovoljan za spajanje predmetnog dijela objekta.
Cijevi su u ranijoj fazi dovedene do hodnika, na koji se spaja novi dio objekta i njihov kapacitet je dovoljan za
priključenje novoprojektovane instalaacije. Na mjestu spajanja se postavlja ugradni razdjelni ormarić sa
kompletnom armaturom (razdjelnik i sabirnik sa ugrađenim ventilima i prigušnicama, kuglasti ventili ispred
razdjelnika i sabirnika, slavine za PP, termomanometri i sl.).
Grijna tijela su aluminijumski radijatori visina 200 mm i 650 mm. Na svakoj radijatorskoj bateriji se
ugrađuju termostatski radijatorski ventili za dvocijevni sistem sa usponskom cijevi i termostatskom glavom,
pomoću kojih se vrši regulacija cijevne mreže. Pored toga , radijatori se opremaju i ostalom armaturom potrebnom
za kompletiranje i montažu radijatorskih baterija (konzole, čepovi, odstojnici, držači, redukcije, ozrake, slavine za
PP i sl.). Za radijatore je predviđena cijevna mreža od bešavnih čeličnih cijevi od postojeće cijevne mreže do
razdjelnika i sabirnika u razdjelnom ormariću, te od pex cijevi odgovarajućeg profila od razdjelnika i sabirnika do
pojedinih radijatora. Posebnu pažnju obratiti na mogućnost nesmetanog odzračivanja predmetne instalacije.
Razvod cijevne mreže i dimenzije cijevi su prikazani u grafičkim prilozima.
Nakon završene montaže opreme izvršiti ispitivanje instalacije na nepropusnost hladnom vodom pritiska 4
bara u trajanju od četiri sata. Nakon uspješno izvedene hladne hidrauličke probe, obaviti ispiranje instalacije i
sačiniti Zapisnik o izvršenoj hladnoj probi instalacije, koji ovjerava nadzorni organ. Po ostvarivanja potrebnih
uslova, pristupiti izvođenju tople probe (puštanje u pogon) i probnog pogona. U periodu probnog pogona izvršiti
dokazivanje projektovanih parametara i nakon uspješno provedenog dokazivanja sačiniti Zapisnik o izvršenoj
toploj probi instalacije, koji ovjerava nadzorni organ.

HLAĐENJE

Hlađenjem su obuhvaćeni prostori šalter sale, tehničke prostorije i odabranih kancelarija.

Prostor šalter sale se hladi preko dva split sistema, sastavljena od jedne unutrašnje jedinice u verziji toplotne
pumpe kapaciteta hlađenja/ grijanja 5 kW, zidni model i jedne vanjske jedinice istog kapaciteta. Prostori pet
kancelarija se hlade preko jednog multi split sistema, sastavljenog od pet zidnih unutrašnjih jedinica u verziji
toplotne pumpe kapaciteta hlađenja/ grijanja 1 kW, 1,6 kW, 2,1 kW i 2x3,3 kW i jedne vanjske jedinice kapaciteta
grijanja/ hlađenja 10 kW. Za hlađenje tehničke prostorije odabran je sistem hlađenja preko pojedinačnog split
sistema, sastavljenog od jedne vanjske i jedne unutrašnje jedinice kapaciteta hlađenja/ grijanja 3,5 kW sa
mogućnošću rada režima hlađenja do -18 °C. Tip unutrašnje jedinice je zidni. Termoizolovani freonski cjevovodi
se vode kroz spuštene stropove, a kondenzni cjevovodi kroz zidove, podove i plafone i spajaju preko sifonskih
priključaka u najbliže oborinske ili kanalizacione vertikale.
Dimenzije termoizolovanih freonskih spojnih cjevovoda, kondenznih cjevovoda i električnih međuveza
između unutrašnjih i vanjskih jedinica nisu definisane i potrebno da ih izvođač definiše prema ponuđenom tipu
klima opreme, a sve prema prema preporukama proizvođača predmetne opreme. Eventualna maskiranja cjevovoda
nisu predmet ove projektne dokumentacije. Vanjske jedinice se postavljaju na antikorozivno zaštićene i završno
lakirane nosače na bočnim zidovima objekta. Unutrašnje jedinice posjeduju sopstvene daljinske upravljače.
. Dispozicija opreme, freonskih i kondenznih cjevovoda je prikazana u grafičkom dijelu projekta.