GRAEVINSKI

FAKULTET

SEMINARSKI ZADATAK:

PRIMJENA MIKROARMIRANOG MLAZNOG BETONA NA PODRUJU

MEHANIKE STIJENA

Mostar, travanj, 2005.g. student: Stjepan Kapural

 Primjena i uloga mikroarmiranog mlaznog (prskanog) betona u
primarnoj podgradi tunela

Tunelska podgrada koja se postavlja odmah nakon iskopa izravno je vezana za

utvrenu kategorizaciju stijena. Projektom su dani standardni tipovi podgrade za
oekivane kategorije stjenske mase.
Meutim, kao posljedica varijacija u odnosu na oekivane karakteristike stijenske mase,
standardne tipove podgrade za oekivane kategorije stjenske mase potrebno je
usklaivati tijekom izvedbe. Usklaivanje se izvoditi u dogovoru s projektantom i
nadzornim inenjerom.

Prskani mlazni beton (torkretom) je osnovni element primarne podgrade tunela i

njegova primjena ima viestruko znaenje:

- zatita higroskopskih stijena i stijena osjetljivih na prisustvo zraka;

- oblaganjem se sprjeavaju pojave bubrenja;
- stvara se obloga koja je u toku vezivanja betona popustljiva zbog visokog modula
elastinosti, a kasnije ima visoku nosivost i krutost u otvrdlom stanju;
- spreava odlamanje manjih blokova;
- sloj prskanog betona stvara kvalitetnu ljusku nekvalitetnoj stijeni;
- zatvaranjem pukotina i vezivanjem za stijenu poboljavaju se mehanika svojstva
stijene i sprjeava se raspadanje.
 Podloga od mlaznog betona

Na cijeli profil tunelske cijevi potrebno je nanijeti sloj mlaznog betona optimalne
debljine i vrstoe. Podloga od mlaznog betona mora biti suha prije izvedbe
hidroizolacijskog sloja. Ravnost podloge od mlaznog betona mora biti takva, da se trake
termoplastine PVC folije mogu nesmetano meusobno spojiti. Zbog mogueg
oteenja folije na izvedenoj povrini mlaznog betona ne smije biti ostataka armature,
sidara, elinih lukova, ice i sl.

Ravnost podloge izvedene od mlaznog betona mora biti takva da zadovolji

sljedee uvjete:

- odnos duljine i visine pojedine neravnosti ne smije biti manja od 10 : 1 ;

- najmanji radijus pojedine neravnosti ne smije biti manji od 20 cm.

Slika 1 Doputena neravnost podloge od mlaznog betona

Slika 2 Doputena zakrivljenost podloge od mlaznog betona

 Izvedba prskanja

Prije poetka nanoenja mlaznog betona napraviti e se pripremni radovi za

podgradu stijene:

- slaba i nevezana stijena bit e uklonjena s povrine;

- stijena e biti kartirana tako da se moe razjasniti ukupna potreba za podgradom;
- mjesta proputanja vode bit e isuena bilo drenanim kanalima ili e biti
zaepljena upotrebom cementne smjese ubrzanog djelovanja - mortom ili
injektiranjem.

Za prskanje e se poduzeti slijedee:

- prethodno vlaenje bit e izvreno osim ako nije specificirano drugaije;

- velike upljine bit e paljivo zapunjene prije glavnog nanoenja;
- prskanje e zapoeti od dna i nastaviti se prema gore da se izbjegne prskanje po
odskoku;
- smjer mlaznice openito e se odravati okomito prema povrini;
- brzina i udaljenost prskanja bit e optimalna za maksimalno prianjanje i nabijanje
mlaznog betona.

Optimalna udaljenost izmeu mlaznice i povrine ugradbe je 1,0 do 1,3 metra.

Mlaznica se postavlja pod pravim kutom na povrinu. Uobiajeno se koriste najmanje
dvije mlaznice. Najvea debljina jednog sloja mlaznog betona koja se ugrauje nee biti
vea od 15 cm. Ako debljina mora biti vea, sljedei slojevi ne ugrauju se prije nego
prethodni sloj ne postigne dovoljnu vrstou da podnese dodatni sloj/slojeve. Ovi
dodatni slojevi trebaju se ugraditi u roku od najvie tri dana. elini lukovi, armaturna
mrea i druge armature ubetoniraju se u mlazni beton kako je prikazano na nacrtima u
projektu. Armaturne mree i ipke moraju biti s unutranje strane prekrivene sa
minimalno 2 cm mlaznog betona ili kako je navedeno u projektu. Ako se postavlja vie
od jednog reda armature, drugi red se postavlja nakon to se prvi ubetonira i prekrije
mlaznim betonom.

U zdravoj stijeni, sloj mlaznog betona prati povrinu stijene sa odgovarajuim

zaobljenjem. Kod strenja zdrave stijene stvarna debljina mlaznog betona moe se
lokalno smanjiti na dvije treine specificirane debljine. Ovo se primjenjuje samo za dobre
kategorije stjenske mase. Otpadni mlazni beton e se ukloniti odmah po zavretku
svake ugradnje mlaznog betona.

Ni u kom sluaju se otpadni materijal ne vraa u izvedbu. Rad se neprekidno

mora odvijati tako da nema nikakvog otpadnog materijala. Izvoa e utvrditi, a nadzorni
inenjer odobriti nain za odreivanje ukupne debljine mlaznog betona. Odreivanje
debljine mlaznog betona moe se izvoditi pomou vizualnih markera/vodilica
postavljenih prije ugradnje mlaznog betona ili rupama ubuenim nakon zavretka
ugradnje mlaznog betona.
 Suhi postupak
Cement i agregati doziraju se u specificiranim i proraunatim omjerima. Mjerenje
se obavlja teinski. Prilikom doziranja agregat treba biti osuen ili dovoljno ocijeeni
kako bi sadraj vlage bio stabilan, ne vei od 7%. Mijeanje cementa i agregata obavlja
se mehaniki strojem za mijeanje. Mlazni beton se ne ugrauje ukoliko se ugradnja ne
moe zavriti u roku od 90 minuta od vremena mijeanja. Vremenski raspon bit e to
krai, naroito u razdoblju visokih temperatura zraka i velike vlanosti. Vrijeme mijeanja
je najmanje 3 minute.

Za suhi postupak, prakasti ili tekui dodaci za ubrzanje vezivanja dodaju se

suhoj mjeavini. Prakasti dodaci se doziraju i dodaju na mjestu neposredno prije nego
to suha mjeavina ulazi u stroj za ugradnju mlaznog betona. Tekui ubrziva isporuuje
se posebnom dozirnom pumpom i dodaje suhoj mjeavini na sapnici ili blizu nje.
Tijekom hladnog vremena treba paziti da se odre svojstva vezivanja mlaznog betona
zagrijavanjem vode, agregata, ili oboje, ovisno o temperaturi. Tijekom razdoblja toplog
vremena, sadraj vode u agregatima za suhi postupak odrava se iznad 4%.

Mokri postupak
U mokrom postupku primjenjuju se samo tekue vrste sredstva za ubrzanje
vezivanja. Ova sredstva dodaju se na sapnici ili blizu iste. Koliina sredstva za ubrzanje
vezivanja mora se kontrolirati od pumpe za ubrziva kako bi bila proporcionalna
kapacitetu pumpe za beton. Sapnica mora biti takova da se osigura homogeno
mijeanje ubrzivaa sa mokrom mjeavinom.

Njega mlaznog betona

Sredstva za njegu koja slabe vezu nee se koristiti gdje se treba nanijeti daljnji
sloj mlaznog betona. Testovi na terenu o vezi izmeu slojeva moraju se izvriti prije
poetka radova ako se koristi bilo koja druga vrsta sredstva za njegu. Po potrebi,
sredstvo za njegu e se ukloniti mlazom vode, pjeskarenjem ili slinim postupkom, prije
nanoenja narednog sloja. Zatita od mraza potrebna je dok mlazni beton ne razvije
tlanu vrstou od najmanje 5 MPa.
 Primjena i uloga mikroarmiranog mlaznog (prskanog) betona kod
stabiliziranja kosine

Stabilizacija gornjeg ruba usjeka

U gornjoj zoni usjeka proces degradacije je najvie izraen, jer tu definitivno

djeluje vegetacija sa svojim korijenjem, koje proiruje postojee pukotine. Time se
blokovi iskljuuju iz osnovne mase, te tako nastaju preduvjeti za obruavanje blokova. U
toj zoni su najvei hidrometeoroloki utjecaji, odnosno, najvea raskvaavanja i utjecaji
mraza. Iz ovih razloga predviaju se sljedei sanacijski radovi:

- ienje niskog i visokog raslinja u ovoj zoni irine 3,0 do 4,0 mi visine oko 2,0 m;
- nanoenje kontaktnog sloja mlaznog betona debljine minimalno 4 cm;
- ugradnja trajnih tapnih sidara duljine 4,0 m;
- nanoenje zavrnog sloja mlaznog betona, u prosjenoj debljini 4 cm, armiranog
sa pletenom elinom mreom.

Slika 3 Karakteristian popreni presjek s elementima tehnikog rjeenja sanacije

 Stabilizacija jae degradiranih dijelova usjeka
U zonama izuzetno loe strukturne stjenske grae iz kojih prijeti opasnost
obruavanja veih blokova predvia se izradba stabiliziranih rebara u trakama irine oko
1,5 m.

Slika 4 Uzduni pogled na kosinu usjeka

U ove trake ulaze sljedei stabilizacijski elementi:

- nanoenje kontaktnog sloja mlaznog betona debljine minimalno 4 cm;

- ugradnja trajnih tapnih sidara duljine 2,0 m;
- nanoenje zavrnog sloja mlaznog betona u prosjenoj debljini 4 cm, armiranog
sa pletenom elinom mreom.
 Prednosti primjene mikroarmiranog mlaznog betona sa elinim
vlaknima

Prednosti primjene mikroarmiranog mlaznog betona sa elinim vlaknima u

odnosu na mlazni beton armiran armaturnom mreom su slijedee:

- manji utroak mlaznog betona (zbog potrebne manje debljine);

- armaturna mrea se uvijek postavlja na odreenoj udaljenosti od stijene te je
potrebno vie mlaznog betona da se armaturna mrea prekrije (min. debljina 10
cm.);
- manji utroak rada zbog nekoritenja armaturnih mrea (nije potrebna skela);
- s mikroarmiranim mlaznim betonom se bolje slijede neravnine iskopa, odnosno
konfiguracija istog;
- rad je sigurniji s mikroarmiranim mlaznim betonom jer se armaturne mree
postavljaju u uvjetima nepotpune stabilizacije podzemnog iskopa te je utoliko
opasniji rad;
- postie se viestruka uteda u vremenu ugradnje mikroarmiranog mlaznog
betona radi breg napredovanja radova na definitivnom osiguranju tunelskog
iskopa;
- rad u skuenom prostoru lake je organizirati uporabom mikroarmiranog mlaznog
betona.
 Literatura

1) Glavni projekt graevinskih radova tunela "Sv. Rok", knjiga A.

(svibanj 1997), IGH Zavod za prometnice, Zagreb,

2) Geotehniki projekt tunela "Sv. Rok", (1997), IGH Zavod za

geotehniku, Zagreb

3) Izvedbeni projekt sanacije usjeka eljeznike pruge Gabela, Irena Filipovi, Zlatko
Langof, Nada Ragu, Zoran teger

4) Projekt sanacije Savia usjeka, Conex Mostar, listopad 1998