7.3.

2010

ASFALTNE MJEAVINE

gusto sloene mjeavine

porozne mjeavine
posebni sluaj mjeavina za
habajue slojeve izraenih po
principu betona
u njima su sitnija zrna agregata
izostavljena kako bi se stvorile
upljine izmeu veih zrna.
od posebnog su interesa za
kontrolu buke
2
porozni asfalt = drenani asfalt

1
 7.3.2010

Povrine s bitumenskim vezivom izraene od mjeavina po

naelu najgueg pakiranja zrna (princip betona)

Asfaltbeton (AB)
habajui sloj od asfaltbetona (HS-AB) je asfaltni sloj izraen od
mjeavine kamenog brana, kamenog materijala i bitumena kao
veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po
naelu najgue sloenog kamenog materijala.
asfaltna mjeavina za habajui sloj od asfaltbetona dijeli se prema:
- nazivnoj veliini zrna kamenog materijala,
- granulometrijskom sastavu kamene smjese i vrsti upotrijebljenog
kamenog materijala.

Povrine s bitumenskim vezivom izraene od mjeavina po

naelu najgueg pakiranja zrna (princip betona)

Asfaltbeton (AB)
Prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala habajui sloj od
asfaltbetona dijeli se na:
- asfalt beton AB 4,
- asfalt beton AB 8,
- asfalt beton AB 11 i
- asfalt beton AB 16

2
 7.3.2010

Prema granulometrijskom sastavu kamene smjese i vrsti upotrijebljenog

kamenog materijala, asfaltna mjeavina za habajui sloj od asfaltbetona
dijeli se na:
AB 4 standardnoga graninog podruja granulometrijskog sastava kamene
smjese karbonatnog sastava,
AB 8 standardnoga graninog podruja granulometrijskog sastava kamene
smjese karbonatnog sastava,
AB 8E standardnoga graninog podruja granulometrijskog sastava kamene
smjese silikatnog sastava,
AB 11 standardnoga graninog podruja granulometrijskog sastava kamene
smjese karbonatnog sastava,
AB 11E uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese
silikatnog sastava,
AB 16 standardnoga graninog podruja granulometrijskog sastava kamene
smjese karbonatnog sastava.
AB 16E uega graninog podruja granulometrijskog sastava kamene smjese
silikatnog sastava. 5

Tehnoloke debljine izvedenog HS-AB

Tehnoloka debljina sloja (mm)
AB 4 AB 8 AB 8E AB 11 AB 11E AB 16 AB 16E
20 do 30 30 do 40 30 do 40 35 do 50 35 do 50 45 do 60 45 do 60

Primjena HS-AB u ovisnosti o grupi prometnog optereenja

Grupa prometnog Vrsta habajueg sloja

optereenja
AB 4 AB 8 AB 8E AB 11 AB 11E AB 16 AB 16E
Autoceste i vrlo teko - - - - + - +
Teko - - + - + - +
Srednje - + + + + + -
Lako - + - + - + -
Vrlo lako + + - + - - -
6

3
 7.3.2010

Dubina teksture povrine kolnika odreena "pjeskarenjem" u

ovisnosti o najveoj doputenoj brzini vonje na cesti

Granine vrijednosti dubine teksture

Svojstvo Najvea doputena brzina vonje, (km/h)

60 80 100 120
Dubina teksture, (mm) 0,13 do 0,30 0,19 do 0,40 0,27 do 0,53 0,37 do 0,70

Splitmastiksasfalt (SMA)
podklasa asfaltbetona
habajui sloj od splitmastiksasfalta, HS-SMA (Splitmastixasphalt prema njem. ili
Stone mastic asphalt prema engl.) je asfaltni sloj izraen od mjeavine kamenog
brana, kamene sitnei, bitumena kao veziva i dodataka koji sprijeavaju
otjecanje veziva sa zrna kamene sitnei, gdje je granulometrijski sastav kamene
smjese diskontinuiran i sa znatno poveanim udjelom kamene sitnei u
odnosu na HS-AB
u pravilu namijenjen za autoceste i ceste s vrlo tekim i tekim prometnim
optereenjem.

4
 7.3.2010

Splitmastiksasfalt (SMA)

prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala dijeli na:

- SMA 8,
- SMA 11 i
- SMA 16.

Splitmastiksasfalt (SMA)
debljina HS-SMA ovisi o veliini najveeg zrna u asfaltnoj mjeavini

Tehnoloka debljina HS-SMA (mm)

Tehnoloka debljina HS-SMA (mm)
SMA 8 SMA 11 SMA 16
25 do 35 30 do 40 40 do 50

Primjena SMA u ovisnosti o grupi prometnog optereenja

Grupa prometnog optereenja Vrsta HS-SMA
SMA 8 SMA 11 SMA 16
Autoceste i vrlo teko - + +
Teko + + +

10

5
 7.3.2010

Tankoslojne presvlake (thin

surfaces)
podklasa asfaltbetona NOVACHIP
postoji nekoliko tipova tankoslojnih
presvlaka
najuobiajenija je slurry seal
povrinska obrada
druge nose nazive prema
vlasnicima patenata za njihovu
proizvodnju kao npr. NOVACHIP,
SAFEPAVE, UL-M,
MICROVILLE, COLSOFT, NOVACHIP
TAPIPAVE
dijele se u tri osnovne podklase
tanke presvlake
ultratanke presvlake
mikropresvlake

NOVACHIP
11

Tankoslojne presvlake - Slury seal (povrinske obrade)

slurry seal je homogena smjesa bitumenske emulzije, vode, dobro
granuliranog sitnog agregata i kamenog brana
konzistencija joj je dovoljno tekua ako je dobro sastavljena
sastojci za smjesu se obino kontinuirano mjeaju u posebnoj komori
na kamionu a iz nje se isputaju u razastira pomou kojega se
mjeavina razastire po povrini u tankom i glatkom sloju
na stranjem dijelu razastiraa
nalazi se niz elastinih gumenih
brisaa
brisai zadravaju mjeavinu u
razastirau a stranjim se
brisaem kontrolira debljina sloja
debljina sloja odgovara priblino
maksimalnoj veliini zrna
12
agregata.

6
 7.3.2010

Tankoslojne presvlake - Slury seal (povrinske obrade)

slurry seal se dijeli u tri tipa
- tip I koji se koristi za zapunjavanje uskih povrinskih pukotina
- vrlo tanki nanos (3,2 mm)
- koristi se za povrine s lakim prometnom kao to su parkiralita ili
asfaltirane
bankine, gdje prije svega slui za zatitu od vode i dodatne oksidacije te da
onemogui gubitak povrinskog materijala
- tip II neto je krupnozrnatiji od tipa I
- uobiajena debljina kree mu se oko 6,4 mm
- najei tip obrade
- preporuuje se za kolnike na kojima je zbog oksidacije dolo do srednjeg ili
jako izraenog krunjenja agregata, a da bi se poboljala otpornost prema
klizanju kada se preporua upotreba otrobridnog agregata otpornog na
zaglaivanje
- tip III se koristi za kolnike koji imaju povrinska oteenja pa stoga trae
deblji sloj obrade s krupnijim agregatom
- preporuuje se u sluajevima kada se nanosi vie slojeva, te kao sloj kojim 13
se poveava otpornost kolnika prema klizanju

Tankoslojne presvlake - Mikroasfalt (MA)

mikroasfaltnu mjeavinu spravljenu po hladnom postupku ini
smjesa kamene sitnei i drobljenog pijeska definiranog
granulometrijskog sastava, polimerne bitumenske emulzije, i
dodataka koji reguliraju brzinu razbijanja bitumenske emulzije

14

7
 7.3.2010

Tankoslojne presvlake - Mikroasfalt (MA)

mikroasfalt se dijeli prema nazivnoj veliini zrna kamenog materijala na:
- MA 4,
- MA 8
- MA 11.

15

Tankoslojne presvlake - Mikroasfalt (MA)

pripada grupi tankoslojnih asfaltnih presvlaka koje se polau na asfaltnu
ili betonsku podlogu na cestama svih grupa prometnog optereenja,
kako bi se poboljale vozne karakteristike i zatitilo od prodiranja vode
u konstrukciju
tankoslojna asfaltna presvlaka od mikroasfalta izvodi se iskljuivo na
prethodno pripremljene homogenizirane podloge (sanirani ispusi,
pukotine, udarne jame i sl.).
tankoslojna mikroasfaltna presvlaka izvodi se u koliini oko 1030 kg/m2
(s obzirom na suhu mjeavinu).

16

8
 7.3.2010

Lijevani asfalt (LA)

asfaltni slojevi izraeni po vruem postupku lijevanjem izraeni su od
mjeavine kamenog brana, kamenog materijala i bitumena kao veziva
kod koje je udio bitumenskog morta vei od raspoloivog prostora u
maksimalno zbijenom kamenom skeletu
asfaltni slojevi izraeni lijevanjem mogu se ugraivati na podlogu od
asfaltnog sloja ili od betona.
asfaltne mjeavine za izradu lijevanog asfalta dijele se prema nazivnoj
veliini zrna kamenog materijala i granulometrijskom sastavu kamene
smjese na:
- lijevani asfalt (LA); asfaltne mjeavine s udjelom kamene sitnei od
30 do 40 %(m/m) sa zrnima najvee nazivne veliine 4 i 8 mm (LA
4 i LA 8) i
- tvrdo lijevani asfalt (TLA); asfaltne mjeavine s udjelom kamene
sitnei preko 40 %(m/m) i sa zrnom najvee nazivne veliine 11 mm
(TLA 11)
17

Lijevani asfalt (LA)

Tehnoloke debljine izvedenog habajueg i zatitnog sloja

Vrsta asfaltne mjeavine Tehnoloka debljina sloja, mm

LA 4 20 do 25
LA 8 25 do 35
TLA 11 35 do 40

lijevani asfalt LA 8 i tvrdo lijevani asfalt TLA 11 primjenjuju se za izradu

habajuih slojeva voznih i stajalinih povrina te za izradu zatitnog sloja
hidroizolacije na cestovnim mostovima i vijaduktima
lijevani asfalt LA 4 upotrebljava se za izradu zavrnih slojeva na
pjeakim stazama

18

9
 7.3.2010

Porozne mjeavine drenani asfalt

poseban tip povrine s bitumenskim vezivom izraen od mjeavine po naelu
najgueg pakiranja zrna (princip betona)
ukoliko se eli dobiti porozna mjeavina odnos zrna kamenog agregata, pijeska
i punila mora se radikalno promijeniti
sadraj zrna agregata srednje veliine (veliina zrna 1 do 4) treba se smanjiti
to e uzrokovati nedostatak materijala kojim se ispunjavaju upljine izmeu
krupnijih zrna agregata tako da e postotak upljina ispunjenih zrakom biti vei
porozni asfalt uobiajeno ima 15
do 25% volumnog udjela upljina
ispunjenih zrakom (za razliku od
npr. AB do 7,5%)
sa stanovita drenae i buke
poeljne su i vee vrijednosti
s druge strane vee vrijednosti
nisu poeljne sa stanovita
trajnosti kolnika.
19

20

10
 7.3.2010

Porozne mjeavine drenani asfalt

21

za izradu zavrnih (habajuih) slojeva, ovisno o namjeni povrina

upotrebljavaju se razliiti tipova mjeavina pri emu se uoava trend:
- pri teem prometnom optereenju i
- pri viim dozvoljenim brzinama
odabiru se krupnija zrna agregata
- pri manjim prometnim optereenjima i
- manjim dozvoljenim brzinama
odabiru se sitnija zrna agregata

Postavlja se pitanje zato?

prvenstveno zato to se pri veim brzinama eli imati izraenija

makrotekstura kako bi i trenje izmeu kotaa i kolnika bilo bolje i kako bi
kolnik imao odgovarajue drenane karakteristike
vee prometno optereenje, posebice tekim teretnim vozilima takoer
znai i pojavu veih naprezanja na povrini kolnika s potencijalnom
mogunou pojave trajnih deformacija a takvu je potencijalnu opasnost
mogue ukloniti uporabom krupnijih zrna agregata 22

11
 7.3.2010

tekstura povrine
tekstura se prema ISO standardu definira kao odstupanje povrine
kolnika od stvarne razine povrine
temeljeno na fizikalnoj povezanosti teksture povrine, hvatljivosti
kolnika (trenje) i buke PIARC je 1987. godine unutar pojma teksture
povrine definirao raspone
mikro,
makro i
megateksture
definicije su prihvaene i doraene u okviru ISO standarda 13473-1 i
ISO 13473-2

23

valna duljina amplituda

teksture "od vrha do vrha"
napomena

Tekstura koja povrinu ini vie manje

hrapavom, ali je presitna da bi se primjetila golim
mikrotekstura <0,5 mm 0,001 0,5 mm okom. Ostvaruje se povrinskim svojstvima
agregata (hrapavost, otrobridnost) ili estica
koje dolaze u dodir s pneumaticima.
Valna duljina istog reda veliine kao i lamele na
gaznoj povrini pneumatika. Ova tekstura se
izvodi zbog drenae na kontaktu pneumatika i
makrotekstura 0,5 50 mm 0,1 20 mm povrine kolnika. Ostvaruje se odabirom veliine
zrna agregata prema odreenoj krivulji
prosijavanja i odgovarajueg vezivnog sredstva
ili raznim metodama obrade povrine kolnika.
Valna duljina reda veliine dodirne povrine
pneumatika i kolnika. esto se nazivaju "udarne
rupe" ili "valovanje" povrine kolnika. Posljedica
megatekstura 50 500 mm 0,1 50 mm
su oteenja kolnika. Hrapavost sa valnom
duljinom veom od megateksture se naziva
24
neravnost povrine kolnika.

12
 7.3.2010

Povrina kolnika - pojmovi

valna duljina amplituda
teksture "od vrha do vrha"
napomena

Valna duljina reda veliine dodirne povrine

pneumatika i kolnika. esto se nazivaju "udarne
rupe" ili "valovanje" povrine kolnika. Posljedica
megatekstura 50 500 mm 0,1 50 mm
su oteenja kolnika. Hrapavost sa valnom
duljinom veom od megateksture se naziva
neravnost povrine kolnika.
Valna duljina istog reda veliine kao i lamele na
gaznoj povrini pneumatika. Ova tekstura se
izvodi zbog drenae na kontaktu pneumatika i
makrotekstura 0,5 50 mm 0,1 20 mm povrine kolnika. Ostvaruje se odabirom veliine
zrna agregata prema odreenoj krivulji
prosijavanja i odgovarajueg vezivnog sredstva
ili raznim metodama obrade povrine kolnika.

Tekstura koja povrinu ini vie manje

hrapavom, ali je presitna da bi se primjetila golim
mikrotekstura <0,5 mm 0,001 0,5 mm okom. Ostvaruje se povrinskim svojstvima
agregata (hrapavost, otrobridnost) ili estica
koje dolaze u dodir s pneumaticima. 25

26

13
 7.3.2010

Profil povrine kolnika

dvodimenzionalan uzorak povrinske teksture
dobiva se ukoliko senzor (npr. laserska zraka) kontinuirano dodiruje
povrinu kolnika dok se pomie uzdu nje
opisuje se s dvije koordinate, x uzdu povrine koja se naziva
udaljenost i z okomito na povrinu koja se naziva amplituda
udaljenost moe biti uzduna i poprena u odnosu na smjer kretanja
kolnikom ili u bilo kojem drugom smjeru
profil se moe razmatrati kao stacionaa, sluajna funkcija
udaljenosti uzdu neke povrine

27

28

14