RUDARSKI I GEOTEHNIČKI

STROJEVI
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Ak. god. 2009/2010.

Uvod
- izbor rudarskih strojeva ovisi u velikoj mjeri o radnoj sredini

- kod odabira rudarske mehanizacije, osim tehničkih značajki

strojeva, potrebno poznavati fizičko-mehanička i tehnička
svojstva stijene:

1. strukturu i teksturu
2. gustoću
3. vodoupijanje, bubrenje i ljepljivost (hidrofizička)
4. čvrstoću, tvrdoću i žilavost (krtost) (mehanička)
5. rastresitost, držanje (stabilnost) rastresitog materijala,
otpor prema bušenju, abrazivnost, otpor prema rezanju
(glodanju) i struganju (tehnička svojstva)
Struktura i tekstura stijene

Stijena
- sastavni dio litosfere, određenog načina geološkog pojavljivanja,
strukture, teksture i mineralnog sastava.
- mineralni agregat, sastavljen od jedne vrste minerala
(monomineralna) ili više njih (polimineralna).
Kamen
-prirodnim ili umjetnim putem odvaljeni (odlomljeni) dio stijene

Struktura stijene
-definirana stupnjem kristaliniteta, oblikom, veličinom i međusobnom vezom
mineralnih sastojaka  ovisi o načinu postanka stijene

Tekstura stijene
-prostorni raspored mineralnih sastojaka (način na koji su minerali zauzeli prostor u
stijenskoj masi)  posljedica je utjecaja vanjskih faktora za vrijeme i poslije nastanka
stijene
 Stijene Struktura Tekstura

Zrnata Homogena (masivna)

MAGMATSKE Porfirska
(ERUPTIVNE) Fluidalna
intruzivne
(dubinske)
efuzivne
(površinske)
Žične
(hipabisalne) Ofitska struktura
Vezikularna
 Stijene Struktura Tekstura

Klastična Homogena (masivna)

psefitska
psamitska
siltitska
SEDIMENTNE
pelitska

mehanički Kristalasta
Trakasta i slojevita
sedimenti krupnokristalasta
sitnokristalasta
afanitska
kemijski
amorfna
sedimenti oolitska i sferolitska
Brečasta
organogeni Organogena
sedimenti
 Stijene Struktura Tekstura
Škriljava
Blastična
-homeoblastična
zrnata
listićava
Čvorasta (okasta)
štapičasta
- heteroblastična
METAMORFNE

Klastična Tekstura gnajsa

-porfiroklastična
-mortarska (brečasta)
-kataklastična
Homogena (masivna)
 Svojstva stijena

Prema načinu pojavljivanja stijenske mase, odnosno ležišta mineralne

sirovine:
masivne (kompaktne) stijene (nema pojave slojevitosti, škriljavosti i
pukotina),
slojevite (sa slojnim plohama različite debljine),
raspucale (s pukotinama koje presjecaju stijensku masu u jednom ili više
smjerova na različitim razmacima)
plastične (poluvezane stijene, npr. glina)
sipke stijene (nevezane, npr. pijesak i šljunak).
Svojstva stijena
Gustoća
-ovisi o mineralnom sastavu i stupnju zbijenosti.
1. Specifična gustoća - masa jedinice volumena čvrstih čestica stijene tj.
potpuno zbijenog materijala bez pora i šupljina, odnosno vode i zraka.
s = ms/Vs s = 2,6 do 4,7 g/cm3, ovisno o vrsti stijene
2. Volumna gustoća ( = m/V) - ukupna masa jedinice volumena stijene sa svim
njenim porama i pukotinama (onakve kakva se nalazi u prirodi odn. ležištu).
Suha gustoća (gustoća suhe stijene, d = ms/V) - masa jedinice volumena suhog
uzorka, tj. uzorka sa svim porama i šupljinama ali bez vode.
3. Nasipna gustoća (r) - masa jedinice volumena iskopanog materijala, tj. stijene u
rastresitom stanju.
kr = Vr/V = /r  r = /kr Vr > V (20 do 60%)
Vr – volumen iskopanog materijala (materijala u rastresitom stanju)
V – volumen materijala u masivu
 – gustoća neporemećene stijenske mase
r – nasipna gustoća

Jedinica: kg/dm3, g/cm3 ili t/m3

Svojstva stijena
Specifična, volumna, nasipna gustoća i koeficijent rastresitosti materijala

Specifična Volumna gustoća Koeficijent Nasipna

Mineralna gustoća (gustoća rastresitosti gustoća
sirovina s neporem.stijene) kr r = /kr

Nemetalne:
granit 2,65-2,75 2,53-2,63 1,6 1,6
dijabaz 2,85-3,15 2,80-3,00 1,7 1,7
vapnenac 2,70-2,90 2,65-2,85 1,7 1,6
pješčenjak 2,60-2,76 1,65-2,19 1,5-1,9 1,15
lapor 2,56-2,86 1,63-2,63 1,25-2,0 1,3
Metalne:
ruda Pb-Zn 4,23-4,73 4,01-4,62 1,43-1,65 2,8
ruda Fe 2,6 1,5 1,75
(hematit)
Ugljeni:
kameni 0,87
mrki (vlažan) 1,3 1,5 0,87
mrki (suh) 1,2 1,6 0,75
lignit 0,65
Svojstva stijena
Hidrofizička svojstva

-vodoupijanje, bubrenje i ljepljivost

Primjer
– eksploatacija u glinovitom materijalu (glina upijanjem vode može povećati svoj
volumen i do preko 50%):

-zaglavljenje alata kod bušenja vodenom isplakom (mokro bušenje) zbog

povećanja volumena gline,

-promjena mase i volumena glinovitih materijala tijekom manipulacije kod

utovara, transporta i skladištenja

-pojava bubrenja (bujanja) materijala u podini, krovini ili bokovima podzemnih

prostorija
Svojstva stijena

Hidrofizička svojstva

Ljepljivost direktno smanjuje kapacitet rudarskih strojeva ili povećava utrošak

energije, a često i jedno i drugo.

Primjer
-hvatanje (ljepljenje) materijala na transportnim trakama, valjcima i bubnjevima
transportera s beskonačnom trakom,

-sljepljivanje lanaca i grabilica kod grabuljastih transportera

-naljepljivanje materijala

-otežano kretanje vozila i strojeva na gumenim kotačima,

Mehanička svojstva stijena

Osnovna mehanička svojstva su: tvrdoća, čvrstoća, žilavost, krtost

Mehanička svojstva stijena
Tvrdoća
- otpor koji stijena pruža prodiranju nekog drugog tvrđeg tijela
- ovisi o mineralnom sastavu i djelomično strukturi stijene
- najveću tvrdoću imaju stijene sa viskom sadržajem SiO2
- kod rudarskih i geotehničkih radova tvrdoća stijene najviše dolazi do izražaja
kod tzv. ripanja s buldozerom
Mineral Tvrdoća
Mohs-ova skala
talk 1
gips 2
kalcit 3
fluorit 4
apatit 5
ortoklas 6
kvarc 7
topaz 8
korund 9
dijamant 10

1) određivanje tzv. skleroskopske tvrdoće metodom odskoka

po Shore-u
2) određivanje utisne tvrdoće ugljena po Sauberlich-u Schmidtov čekić
 Mehanička svojstva stijena
Čvrstoća stijene

Čvrstoća stijene je otpor kojeg vanjske sile moraju savladati da bi došlo do sloma
odnosno razaranja stijene (tj. to je naprezanje pri kojem dolazi do sloma stijene).

Čvrstoća
(MPa)
Vrsta stijene
tlačna vlačna

Granit 60-300 6-35

Dijabaz 110-320 15-50
Andezit 70-200 7-20
Pješčenjak 30-200 2-20
Mramor 50-280 5-30
Vapnenac 20-220 2-20
Dolomit 30-150 3-15
Sol 20-100 1-10
Ugljen 5-70 0,4-7
 Mehanička svojstva stijena

Žilavost je otpor prema djelovanju dinamičkih sila (to je zapravo dinamička

čvrstoća), koji u rudarstvu dolazi do izražaja u procesima gdje sila djeluje na
stijenu u mahovima, diskontinuirano i pulzirajuće (npr. pri radu udarnih drobilica,
hidrauličkog čekića, te u manjoj mjeri kod rotornih bagera, bagera vedričara i
dinamičkih strugova za ugljen).

Krtost je suprotno svojstvo od žilavosti, tj. svojstvo materijala da ne pruža otpor

dinamičkom naprezanju i da do njenog sloma dođe bez prethodne deformacije.
Tehnička svojstva stijena

Rastresitost je osobina iskopanog ili odminiranog materijala da ima veći

volumen nego kada je bio u cjelini.

Povećanje volumena ovisi o strukturi, mineralnom sastavu, tvrdoći, čvrstoći,

žilavosti i najviše o stupnju usitnjenosti stijene odnosno postignutom
granulometrijskom sastavu, a izražava se koeficijentom rastresitosti, koji se
određuje iz odnosa:

kr = Vr/Vm

gdje je: Vr – volumen iskopanog materijala (materijala u rastresitom stanju)

V – volumen materijala u masivu

Kod dimenzioniranja utovarnih i transportnih sredstava, bunkera i odlagališta

jalovine i sirovine
 Tehnička svojstva stijena
Držanje (stabilnost) materijala je sposobnost sipkih (nevezanih) materijala, odnosno
iskopanih ili odminiranih masa da se drže na ravnoj podlozi u obliku stošca bez
pridržavanja sa strana.

utovarač

buldozer
bager

bunker
tgo= h3
kamion vagon /o  0,7

o – statički kut unutrašnjeg trenja

 – dinamički kut unutrašnjeg trenja
ravna traka užljebljena traka
Kut kojeg nasipani materijal tvori s ravnom (horizontalnom) podlogom naziva se
prirodnim kutem sipanja materijala i zapravo predstavlja kut unutrašnjeg trenja
materijala
Tehnička svojstva stijena

• pirodni kut sipanja o veći je kod neklasiranog (dobro graduiranog)

materijala
• pirodni kut sipanja (o) klasiranog materijala: 35-45˚
Tablica 5. Kut unutrašnjeg trenja za različite materijale
Vrsta materijala Kut unutrašnjeg
trenja (˚)
bazalt 48-50
dijabaz 50-55
gabro 10-31
granit 45-60
dolomit 22
vapnenac 35-50
pješčenjak 27-35
gnajs 31-35
mramor 35-50
kvarcit 26-60
pijesak 20-35
šljunak 35-40
glina 15-45
pjeskovita glina 30-50
rovni ugljen (mekši) 35-37
antracit 27
Cu ruda 37
Fe ruda 37
Tehnička svojstva stijena
• Otpor prema bušenju
- otpor stijene prema razaranju prilikom bušenja,
- ovisi o fiz.-meh. svojstvima stijene (čvrstoći, tvrdoći i žilavosti),
vrsti i obliku bušače krune, te režimu bušenja
a) Pasivni otpor prema bušenju (bušivost) – izražava se brzinom
bušenja (mm/min)
B = L/t , (cm/min) ili (mm/min)
L – ukupna dužina izbušenih bušotina (cm)
t – čisto vrijeme bušenja (min).
b) Aktivni otpor prema bušenju – djelovanje stijene na bušaći alat
(habanje - mehaničko trošenje alata); pokazatelj izgubljena masa alata
u (mg)

Kritični pritisak
- minimalni pritisak koji je potreban da bi bušaći alat mogao prodrijeti u
stijenu pri rotacijskom bušenju.
Tehnička svojstva stijena

• Otpor prema rezanju (rezivost)

- ovisi o mehaničkim svojstvima stijene (čvrstoći, tvrdoći i žilavosti)

- izražava se utrošenom energijom na jedinicu dobivene rude

- utrošak energije ovisi o rezivosti stijene, te vrsti, geometriji i

stanju istrošenosti reznog alata.

• Otpor prema struganju

- razlike između otpora prema rezanju i otpora prema struganju:

1) kod rezanja putanja alata je pravolinijska ili (krivulja)
(ovisno o vrsti stroja i njegovog radnog organa), a kod struganja
samo pravolinijska;
2) brzine noževa su kod rezanja veće (približno 1,5-2,5 m/s) nego
kod struganja (cca. 0,3-0,5 m/min)
Klasifikacija stijena

1. klasična geološka (genetska) klasifikacija

– prema načinu postanka i mineraloškom sastavu stijena
2. inženjersko-geološke klasifikacije
– prema čvrstoći, bušivosti, abrazivnosti i sl.
– primjeri:
Klasifikacija stijena po čvrstoći prema M. M. Protođakonovu,
Klasifikacija stijena po bušivosti prema jedinstvenoj
klasifikaciji (bivšeg) AN SSSR,
Klasifikacija stijena po abrazivnosti prema L. I. Baronu,
Klasifikacija stijena u tunelogradnji prema Bieniawskom,
i dr.
 Tablica 6. Klasifikacija
stijena po čvrstoći (prema
M. M. Protođakonovu)
Tablica 7. Jedinstvena klasifikacija stijena po bušivosti (AN SSSR)

Klasifikacija je izvedena na osnovi brzine bušenja standardnim bušaćim čekićem u standardnim uvjetima:
• ručni bušači čekić mase: 22 kg
• pritisak komprimairanog zraka 4,5  0,25 at
• automatsko potiskivanje
• dlijeto s jednim sječivom s umetkom od tvrde legure, promjera glave 42 mm i kutem oštrice 110º
• dubina bušenja: 1m (uz ispuhivanje bušotine)
Tablica 8. Klasifikacija stijena
po abrazivnosti (prema L. I.
Baronu)
 Opis:
a RQD% e širina pukotina (mm)
b trošnost f kontinuitete pukotina
c čvrstoća probnog tijela (MNm )
-2
g pritjecanje vode (lmin-1)
d razmak pukotina (m) h zalijeganje pukotina
nepodgrađeni
prostor (m)

vremenska postojanost nepodgrađenog prostora (sati)

Slika 7. Klasifikacija stijena za tunelogradnju (prema Z. T. Bieniawskom)